Iz raznih novina

[hercules]

Nevjerovatno koliko je greshaka u Vijesti u zadnje vrijeme. Kao da nemaju lektora i korektora.

[Bokee]

Evo i nocas neka racija u Budvu.. Prije 10 minuta 20ak dzipova prolece.. Fantomke, automati, .. full oprema.. Trokadero vjerovatno..

[MadGod]

Nevjerovatno koliko je greshaka u Vijesti u zadnje vrijeme. Kao da nemaju lektora i korektora.

Ja to odavno pričam.

Sport im je katastrofa već duže vrijeme.

[Čika Džo]

Elmag isključen, ostali čekaju

'Podgorica - Radio televizija 'Elmag' je prva medijska kuća kojoj je juče ukinut signal sa predajnika na Lovćenu i Sjenici, prema odluci Radio-difuznog centra da isključuje elektronske medije zbog duga iz posljednjih godina...'

M.B.

Današnje Vijesti, strana 7.



Neka nam je sa srećom.

[hercules]

Još da ukinu PinkM pa da počinemo

[NSX]

Evo i nocas neka racija u Budvu.. Prije 10 minuta 20ak dzipova prolece.. Fantomke, automati, .. full oprema.. Trokadero vjerovatno..

Vidio sam ih usput u kolonu, ja reko iz daleka evo taman jos turista kad ono defender do defendera..

[remark]

Vidio sam ih usput u kolonu, ja reko iz daleka evo taman jos turista kad ono defender do defendera..

A moraju i oni popit po sokić neđe, sve se to računa u prihod

[Icarus]

Izvor Beta, 17. avgust 2010.
"Vlasnik nemačkog lanca drogerija DM, Gec Verner (Goetz Werner) prebacio je celokupan udeo u vlasništvu ove kompanije jednoj dobrotvornoj fondaciji. Kako je saopštio sam Verner, koji se pridržava američke izreke da "nije sramota postati bogat, ali je sramota umreti bogat", njegovih sedmoro dece tako neće biti naslednici imovine od preko jedne milijarde evra.
Svojoj deci Verner je, međutim, obezbedio kvalitetno obrazovanje jer, kako je naveo, "deca imaju pravo na dobar start u životu, ali ne i na to da roditelji obezbede doživotno blagostanje njima i njihovim potomcima".

Sta mislite da nesto slicno urade i neki nasi BizMismeni, a najmanje toliko duguju ovoj drzavi...

Pustih li snova...

[Hari Krisna]

To je nemoguće. Gec Verner je svoje pare zaradio

[berekina]

Je li postoji mogućnost da DM dođe u Crnu Goru????

[Maja]

Izvor Beta, 17. avgust 2010.
"Vlasnik nemačkog lanca drogerija DM, Gec Verner (Goetz Werner) prebacio je celokupan udeo u vlasništvu ove kompanije jednoj dobrotvornoj fondaciji. Kako je saopštio sam Verner, koji se pridržava američke izreke da "nije sramota postati bogat, ali je sramota umreti bogat", njegovih sedmoro dece tako neće biti naslednici imovine od preko jedne milijarde evra.
Svojoj deci Verner je, međutim, obezbedio kvalitetno obrazovanje jer, kako je naveo, "deca imaju pravo na dobar start u životu, ali ne i na to da roditelji obezbede doživotno blagostanje njima i njihovim potomcima".

Sta mislite da nesto slicno urade i neki nasi BizMismeni, a najmanje toliko duguju ovoj drzavi...

Pustih li snova...

To je nemoguće. Gec Verner je svoje pare zaradio

Zbog ovog komentara prenosim samo i :dring: od Vase obozavateljke.

Hvala Lepo

[NSX]

Svojoj deci Verner je, međutim, obezbedio kvalitetno obrazovanje jer, kako je naveo, "deca imaju pravo na dobar start u životu, ali ne i na to da roditelji obezbede doživotno blagostanje njima i njihovim potomcima".
.

Gledajući oko sebe ovu tatinu i maminu dječicu mislim da im je itekako učinio uslugu.

[Bokee]

Vidio sam ih usput u kolonu, ja reko iz daleka evo taman jos turista kad ono defender do defendera..

Ipak je Sparta opet bila IN.. Sta li im ima lijepo u taj lokal, pitam se..

[NSX]

sprdas li se da 2 puta zaredom rade raciju u isti lokal

[MadGod]

Što nisu uspjeli Persijanci, može crnogorska policija.

Dva puta.

[NSX]

večerašnji program

21:00-22:00 seka
22:00-22:30 racija
22:30-04:00 šako

[Recordare88]

Izvor Beta, 17. avgust 2010.
"Vlasnik nemačkog lanca drogerija DM, Gec Verner (Goetz Werner) prebacio je celokupan udeo u vlasništvu ove kompanije jednoj dobrotvornoj fondaciji. Kako je saopštio sam Verner, koji se pridržava američke izreke da "nije sramota postati bogat, ali je sramota umreti bogat", njegovih sedmoro dece tako neće biti naslednici imovine od preko jedne milijarde evra.
Svojoj deci Verner je, međutim, obezbedio kvalitetno obrazovanje jer, kako je naveo, "deca imaju pravo na dobar start u životu, ali ne i na to da roditelji obezbede doživotno blagostanje njima i njihovim potomcima".

Sta mislite da nesto slicno urade i neki nasi BizMismeni, a najmanje toliko duguju ovoj drzavi...

Pustih li snova...

Kakav idiot.Trebalo je fino ti naslednici da se dogovore oko nekog arsenika,antimona,tako nechega...

[milovan]

To je nemoguće. Gec Verner je svoje pare zaradio

I ostavio dhjeci prostor da se i oni dokazu,
ovi nashi SKOROJEVICI su zbrinuli i UNUCHAD,
sa STANOVIMA O DRZAVNOM TROSHKU i kontom u Svicarsku ili na Djevichaska ostrva,
strva im se ne gledalo.

Do skoro je porez na NASLEDSTVO u Danskoj bio PAPREN,
iz istog razloga,
da bi svaka generacija STVARALA LICHNO SVOJE BOGASTVO,
ili upravljala sa nasledstvom preko fonda,
sad su ovi liberali -konzervativci to izmijenili i smanjili porez.

[Zodiac]

Da vi chekate nasledstvo, ne bi ovako pricali.

[NHM]

Lik očigledno zna šta radi. Prvo zato što je razvio toliko moćan biznis, drugo što je za potomke uradio najbolje što je mogao. Dao im je osnovu da uspiju u životu, startnu poziciju koju malo ljudi na svijetu sebi mogu da priušte. Ako su potomci svoj dio odradili kako je trebalo, onda se neće ni oni izgubit. Ako su samo trošili ćaćine pare, onda im, kad im se otac odjavi sa svijeta, ni 20 puta više para ne bi pomoglo.

Viđećemo koliko će potomaka naših nadribiznismena bit uspješno kad im starima počne goret vatra pod nogama. Kako su bili sposobni da "zarade" bogatstvo regularno, na osnovu svojih sposobnosti, tako su sposobni i kao roditelji.

[Icarus]

To je nemoguće. Gec Verner je svoje pare zaradio

Ja upravo zbog toga i zborih, njima je "drzava" omogucila da zarade mELEONE, a oni vEEELIKI mONTENEGRINI nisu kadri ni poreze da plate, a kamoli da se sjete odakle su se isticili...

[milovan]

Jedna generacija stvara i skuplja,
druga rastura i gubi radne navike, ne cijeni stvoreno jer je palo sa neba,
a potroshachke navike su zaraza od koje nema lijeka.

SVIJETLA BUDUCNOST je pred mladima koji su stekli radne navike i koji ce steci znanje da koriste najbolju tehnologiju za svoj proizvod, ili iskustvo da pruzaju najbolji servis u svojoj branzi, samo KVALITET ima prodju na trzishtu.

Ratni i antiratni profiteri su veoma brzo izgubili svoj lako stecheni kapital, je shto lako pane, to se lako potroshi, podatak da kasne sa otplatom kredita od 700 miliona eura, i da medjusobna potrazivanja iznose ni manje ni vishe nego 200 miliona eura, su alarmantni podaci, ali RTCGe to izpegla i spakuje u celofan,
da nama sve raste, chak i potencija ka`za vrijeme ZLOBOVO&DAFININO.

[Jal Cargo]

Konacno. Konacno nesto zaista vrijedno paznje, a da dolazi iz opozicije. Objektivno, strucno, bez niskih (partijskih) strasti.
Steta sto je Damjanovic rijetka vrsta u opoziciji.

http://www.portalanalitika.me/ekonom...t-razvoja.html


I jos jedna vijest vrijedna paznje - besplatan marketing za Crnu Goru:

http://www.portalanalitika.me/zabava...nom-gorom.html



_______

[Icarus]

SVIJETLA BUDUCNOST je pred mladima koji su stekli radne navike i koji ce steci znanje da koriste najbolju tehnologiju za svoj proizvod, ili iskustvo da pruzaju najbolji servis u svojoj branzi, samo KVALITET ima prodju na trzishtu.

Milovane, slazem se sa vama ali ovdje su jos uvijek sve vrijednosti pobrkane. Da bi se razvili (pogotovu u malim zemljama) osim znanja, radnih navika i srece potrebne su kao sto kazete tehnologije - sredstva, a da bi ih dobili trebate pomoc od banke/drzave koja je tu da razdvoji zito od kukolja... Tada najcesce dolazite do probelma, jer ako ste pronasli nesto mnogo intresantno "ima to ko da radi, ti ne mozes" i neko ce to zbilja preuzeti ili hiljadu drugih izgovora...

Jednostavno mlade niko ne podstice na preduzetnicki duh, vec ih samo dodatno zatuce i zatupi cjelokupan sistem, pocev od fakulteta gdje sami profesori cesto "vrbuju" dobre studente da rade za njih (njihove privatne firme) i tako ih znaju devastirati da je to strasno, do drzave koja vitoperi obrazovni sistem, sto vec daje rezultate i najcesce opstaju samo oni koji su lojalni i spremni da cute...

O vome bi se dalo pisati vise i bolje, ali smo vec dosta van teme...

[milovan]

Crna Gora ove godine izvezla duplo više poljoprivrednih proizvoda nego lani

Kvalitetno povrće i voće „planulo” u inostranstvu


Izvezeno 7.650 tona poljoprivrednih proizvoda, najviše u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Albaniju, ali i na tržišta Slovačke, Austrije, Hrvatske, Rumunije, Rusije, a prvi put i Norveške

Podgorica - Crna Gora je ove godine, zaključno sa jučerašnjim danom, izvezla 7.650 tona povrća i voća, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu. Najviše robe izvezeno je u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Albaniju, a roba je išla i u Slovačku, Austriju, Hrvatsku, Rumuniju i Rusiju. Prvi put naša zemlja je izvezla poljoprivredni proizvod u Norvešku i to lubenicu – saopštio je za Pobjedu glavni poljoprivredni inspektor Spaso Popović.
- Otkupne cijene lubenice, paradajza, paprike, ali i ostalih proizvoda ove godine bile su izuzetno povoljne za domaće proizvođače. Naše voće i povrće bilo je veoma kvalitetno što je uslovilo i dobru prodaju na inostranom tržištu – ističe Popović.
Prema njegovim riječima, za svaku pošiljku iz Crne Gore urađene su laboratorijske analize zdravstvene ispravnosti proizvoda, bez ijedne reklamacije.
Popović navodi da je robu otkupljivalo i izvozilo 14 firmi – Plantaže, Red komerc, Mont Valeri, Nela, Enco trade, AD Plodovi, Voće promet, Sandro, Delta maksi, Pont, Pop fruit, Orion, Mirzin and Sun i Bio plod.
U ukupnom izvozu, kako je saopštio, povrće je učestvovalo sa oko 5.900, a voće oko 1.750 tona.
Iz Crne Gore najviše je izvezeno lubenice – 4.100 tona, zatim paradajza oko 638 tona, paprike - 406 i kupusa – 358 tona. Od povrća se izvozio i krompir, krastavac, patlidžan, tikvica i boranija. Od voća najviše je izvezeno breskvi – 467 tona, zatim grožđa – 657, a potom maline 300 tona, nektarina – 118, borovnica 200 i jagoda oko 4,5 tona.
Vlasnik firme „Nela” iz Podgorice Zuko Hodžić kaže da su ove godine otkup i prodaja domaćih poljoprivrednih proizvoda u zemlje okruženja bili jako uspješni. Prema njegovim riječima, kvalitet proizvoda bio je dobar, tako da se moglo izvoziti i u neke zemlje Evropske unije, samo da smo imali adekvatnu ambalažu.
- Najveću količinu voća i povrća firma je izvezla u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i nešto u Slovačku. Prodali smo najviše lubenice, oko 700 do 800 tona, zatim paprike, paradajza, nešto krompira. Uglavnom je povrće i voće sa područja Zete i Malesije, a nedavno smo izvezli kupus sa imanja u Bijelom Polju i Gusinju. Problem je bio što se proizvodi pakuju u paketima od banana i drugoj korišćenoj ambalaži. Postoji jedna fabrika u Podgorici koja proizvodi ambalažu koja ne ispunjava standarde – ističe Hodžić.
On dodaje da Ministarstvo poljoprivrede radi na tome da se i ta smetnja u procesu izvoza otkloni.
Prema njegovim riječima, svaka pošiljka ima prateću dokumentaciju o zdravstvenoj ispravnosti robe.
- Ovogodišnji otkup poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore pomoglo je Ministarstvo poljoprivrede – navodi vlasnik firme „Mont Valeri” Milutin Vujačić.
- Nijesmo imali većih poteškoća prilikom izvoza. Resorno ministarstvo dosta je pomoglo subvencionisanjem otkupa, u transportu i drugim situacijama. Osim problema sa ambalažom, u nekim slučajevima čekalo se i na kamione hladnjače, kojih nema dovoljno – kaže Vujačić.
- Crna Gora je pokazala da može intenzivno da se bavi poljoprivredom i da bude jedan od većih izvoznika u regionu. Potrebna nam je adekvatna ambalaža i u tom pravcu Ministarstvo već preduzima neke korake. Smatram da će iduća godina biti bolja i sigurnija što se tiče plasmana, jer su iz pojedinih zemalja Evropske unije zainteresovani za naše proizvode – ističe Vujačić.

Zemlje EU zahtijevaju bolju ambalažu

Edin Mušović iz „Red komerca” kaže da je njegova firma otkupila oko 2,5 do tri hiljade tona poljoprivrednih proizvoda i izvezla ih u BiH, Srbiju i Rumuniju.
- Najviše smo izvezli lubenice, zatim paradajza, paprike, patlidžana...Poljoprivrednici su više nego zadovoljni cijenama tokom sezone, a bićemo i mi zaradom, ukoliko naplatimo sve što smo prodali – ističe Mušović.
- Ove godine akcenat je bio da se što više pomogne poljoprivrednim proizvođačima i u tome smo uspjeli. Pokazalo se da možemo da proizvodimo i plasiramo robu kao nekada, a i možda više. Mislim da će iduća godina biti još bolja. Nadamo se i većem izvozu na tržište EU, ako budemo nastavili da proizvodimo kvalitetno povrće i voće i ako uspijemo da uradimo bolje pakovanje za paradajz i papriku – kaže Mušović.


Poljoprivrednici zadovoljni sezonom

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Zete Mladen Aligrudić kaže za Pobjedu da su poljoprivrednici ove godine vrlo zadovoljni plasmanom proizvoda. On kaže da će taj uspjeh sigurno doprinijeti da proizvođači iduće godine povećaju proizvodnju.
- Velika količina povrća i voća je otišla van granica, zahvaljujući preduzimljivim i predusretljivim otkupljivačima kojih je ove godine bilo mnogo više. Oni su rasteretili dobar dio kamionske pijace, olakšali plasman, ali i napunili svoje novčanike – kaže Aligrudić.
Prema njegovim riječima, prođa domaćih proizvoda dobrim dijelom bila je uslovljena nedostatkom te robe u zemljama okruženja, u kojima je rod skoro uništen zbog vremenskih neprilika. Naši proizvodi su se, kako ističe, nametnuli i dobrim kvalitetom.
- Posljednjih dana izvoz paprike, paradajza i lubenice znatno je smanjen jer je u okruženju dospio posljednji rod, ali je zato kod nas pojačana turistička tražnja – objašnjava Aligrudić.
On ističe da su poljoprivrednici naročito zadovoljni otkupnim cijenama, koje, kako je rekao, teško mogu da se ponove iduće godine.
- Najbolje su poentirali proizvođači lubenice i paradajza, proizvoda koji su se najviše tražili na inostranom tržištu. Prosjek cijene lubenice bio je oko 0,22 centa. Paradajz je tokom cijelog ljeta imao dobru cijenu, a osim u periodu kratkotrajnih oscilacija, najveća količina plasirana je po cijeni od 0,60 do jednog eura. Cijena pipuna i mladog krompira nije bila zadovoljavajuća, a i potražnja paprike bila je slabija nego inače – navodi Aligrudić.
On se nada da će uspješna godina biti prekretnica u poljoprivrednoj proizvodnji, te da će se, kao prije dvije decenije, Crna Gora vratiti na velika vrata na nekadašnja tržišta.

Plantaže osvojile tržište Rusije

U kompaniji ,,13. jul – Plantaže” ističu da su do juče izvezli ukupno 1.278.427 kilograma voća, od čega 693.693 kilograma grožđa, 476.674 breskve i 108.060 nektarine.
U saopštenju za Pobjedu ističe se da je i u ovoj godini nastavljen pozitivan trend u izvozu voća, kao i da se osvajaju nova tržišta.
- Grožđe, breskve i nektarine izvezli smo na tradicionalno lojalna tržišta zemalja regiona - Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Kosova. Ove godine naše voće našlo se i na tržištu Rusije. Osim Rusije, imamo interesovanja i drugih evropskih zemalja. Cijene našeg voća na regionalnom tržištu su konkurentne i uslovljene tražnjom potrošača. Proizvodi Plantaža generalno su prepoznatljivi po optimalnoj kombinaciji kvaliteta i cijene, čime smo stvorili lojalnost potrošača na tržištu – navode iz Plantaža.

I.Kovačević


Neke vrijednosti se cijene u cijelombijelomsvijetu,
KVALITET,
a Izraelci sa svojom tehnologijom, proizvedu 18 puta vishe povrca po metru kvadratnom, a to otvara potrebu za ambalazom, hladnjachama, transportom, markettingom i preradom,
SAMO JE GRANICA NEBO,
ali je neko nashu imaginaciju SJEBO.

Zamisli , nema ambalaze, kod toliko plastike koja plovi po Skadarskom Jezeru, kod toliko ekoloshkih shuma, niko se nije shetio da pokrene pogon sa preradom plastike ili gajbi od drveta bez crveta, da pochisti imanje koje je djed ostavio i podigne staklenik ili plastenik sa grijanjem iz potoka koji izvire na 300 metara iznad imanja, i moze da pokrece generator od 100 kW., kao onaj u Lijevoj Rijeci,
mi smo izchashenog kreativnog mozga,
samo BIROKRATIJA & PARTIOKRATIJA CVJETA I RASTE KA`KOPRIVE.