Turizam - što se to dešava!?

[jooly]

Hvala
Znachi da sam pravilno razumjela... ali ni sada ne mogu da vjerujem...

Nevidjeno...

Hvala Lepo

p.s. Mada kad bolje razmislim...Sta ce taj gospodin greote ako je dao jedini moguci savjet koji zna, i koji je bar u politici uspjesan za pojedince. Sta bi drugo mogao reci... Otkud bi znao sta drugo da "preporuchi"...

Moze da preporuci neki film da se pogleda jer je dugo godina rado u videoklubu.....za to je valjda jedino kvalifikovan:mrgreen:

[scele]

Pričam sa ljudima iz BG...slabo će ko iđe da ide, nema se para. Ovi što skupe nešto love, Grčka ili Crna Gora. Malo me brine što nema vode u HN, jesu li je puštili?

Nego, zna li ko jel' se i dalje naplaćuje ova ekološka taksa od 10 EUR-a na granici?

[kvarni]

Naplacuje

[montenegrina]

Herceg Novi trenutno nema nikakvih problema sa vodom. ca i auto mogu ispred kuce da perem
Odoh

[kvarni]

dje ces akobogda, sjedi

[montenegrina]

dje ces akobogda, sjedi

Prat auto, danas moram preko granice pa da me ne zezaju radi toga na Debeli brijeg. Dosta sto mi je registracija HN AK047
Laptop mi je vanka na taracu, blizu auta pa ako me trebate tu sam

[scele]

Naplacuje

'ebo ih otac...Mogli su barem to ukinuti kad je već slaba posjeta turista. Nema veze, koliko se može smeća bačit' za tih 10 eur? ;-)

Herceg Novi trenutno nema nikakvih problema sa vodom. ca i auto mogu ispred kuce da perem
Odoh

Dobro je, rekoše mi da su u junu opet čistili cijevi i zatvarali vodu. Svake godine isto...

[A+A]

http://www.vijesti.me/index.php?id=342968
Egipat jeftiniji od Igala

[scele]

http://www.vijesti.me/index.php?id=342968
Egipat jeftiniji od Igala

"Vijesti: Kao primjer navode da pun pansion u hotelu sa tri zvjezdice u Egiptu košta 30 eura, a da je u cijenu uračunat i avionski prevoz od Beograda do turističkog odredišta.
U isto vrijeme, za pun pansion u hotelu “Centar”, koji je kategorisan sa dvije zvjezdice, treba izdvojiti 35 eura u špicu sezone."

Mislio sam da stvarno lupaju gluposti, ali nažalost vrlo lako nađoh ponudu za Egipat. Doduše, nije pun pansion nego polupansion, doručak i večera.

http://www.putovanja.info/sr/destina...tel-Royal_City

A ovakvih hotela koliko hoćeš, sad vidjeh. Užas...

[rain_wind_storm]

pa ja napisah skoro da me za mene i ženu mi,aranžman od 12 dana u Hurgadi ispao 790e sa letom i taksama i svim ostalim.

[Hari Krisna]

Ovu budalastinu citam vec dvije godine. Rusi uglavnom nece da izdaju svoji stanovi, nisu oni banjalucani i sl, drugacij mentalitet. Oni uvijek kupuju za sebe i porodicu da bi dosli na godisni a potom mir i tisina, nema nikog do sledece sezone.
.

Ovo je istina i nema kod Rusa onog naseg sistema da se iz kuce ljeti preseli u ljetnje kuzine, a sve ostalo se izdaje strancima. Optuzivati Ruse ili bilo koga za nerad inspekcijskih sluzbi je ne samo smijesno vec pomalo i pokvareno, ala po nasim obicajima "vazda je neko drugi kriv".
Izvjesni Rus koji ima neku "kućicu" na nasem moru iznajmljuje brodiće i organizuje turisticke ture Stokholm-Talin-Sankt Petersburg odatle avionom do Moskve i po licnom izboru dalje dje se oće. Bez problema ubaci i nadje mjesto u carter let do Tivta, fali Crnu Goru kao najrodjenije, a kad se pokusa sa njim srediti da izda sobe u svojoj kući onda - jok, jok.
Neka inspekcija cita oglase i malo proseta po vrućini od kuće do kuće kao sto se u Hrvatskoj radi pa će biti mnogo bolje.

[remark]

Kad Rusi zasviraju bosansku dudičku 10. jul 2010. Ne može se oteti utisku nemoći, kao pred kakvom žestokom invazijom. Svuda duboki krateri za neke nove temelje, kranovi, dizalice i bageri, po okolnim brdima, kao i uz glavnu gradsku saobraćajnicu. Sa prepolovljenog brda Topliš, na kojem se ne zna šta će na kraju nići, puca pogled na stotine potpuno novih krovova. „Loodilo“, kao što piše u najavi za neku go-go plesačicu
Budva u vrelo, vjetrovito julsko jutro. Ulazak u grad dovoljan je za prvi snažni utisak.
S jedne strane božanstvena morska pučina, uz put - nepregledni niz ogromnih bilborda i, sa druge strane, nesaglediva gomila ogromnih zdanja koja kao da izranjaju jedno iz drugog.
I, nema pogleda već kilometrima prije ulaska u grad, koji vam neće zakloniti neki bilbord nezamislivih dimenzija, kao što su nezamislive dimenzije zdanja koja nude na prodaju na ruskom jeziku.
U ovom gradu, koji zvanično ima 15-tak hiljada stanovnika, kažu da je u posljednjih nekoliko godina (nelegalno) sagrađeno oko 100 hiljada stanova.
I transparenti sa natpisom „for sale“ mogu se vidjeti posvuda, okačeni po fasadama zgrada, kao i razapeti po obodima okolnih uzvišenja, poput velikih čaršava.
Nemoć odbrane pred graditeljskom invazijom: Prolazeći kroz budvanske ulice ne stiče se utisak da će graditeljska histerija („euforija“ je blaga riječ) skoro prestati.
Ovaj prostrani plato u zaleđu Slovenske plaže na koji se grad proširio iz svojih starih zidina, postao je mjesto po ukusu i mjeri nekih novih, skorojevićkih nazora i skoro opipljive jurnjave za novcem.
Plato je već prenatrpan, i nestaju polako obrisi brda pod naletom jakih građevinskih mašina. Ogromna zdanja kojima su potpuno pokriveni gabariti placeva, penju se u visinu, ne ostavljajući prostora ni za baštu, ni za trotoar, ni za klupu, ni bar poneko stablo. To nisu zdanja na kojima ćete vidjeti tragove života, ni žardinjeru sa cvijećem, niti rašireni peškir ili čaršav na balkonu. Nećete vidjeti ni ljudsku priliku na prozoru, niti djecu u igri oko zgrada.

Ne može se oteti utisku nemoći, kao pred kakvom žestokom invazijom. Neko je ovdje kapitulirao, kao što su poraženi i razum, mjera i ukus. Svuda duboki krateri za neke nove temelje, kranovi, dizalice i bageri, po okolnim brdima, kao i uz glavnu gradsku saobraćajnicu. Sa prepolovljenog brda Topliš, na kojem se ne zna šta će na kraju nići, puca pogled na stotine potpuno novih krovova.
Teško je zamisliti i život i ljetovanje u tim novim kvartovima bez jasnih obrisa. Građevine kao da su rađene po jednom „šnitu“, lišenom i mjere i ukusa. Nema tu ni mediteranskih boja ni materijala. Za palme, borove, bogumvilije i bršljan, trebaju godine da porastu. Treba stalna njega i običnoj muškatli na balkonu. Toj, mahom ruskoj klijenteli, kojoj su namijenjeni, za mjesec ili dva godišnje, ne treba ni gradski prevoz, ni bioskop, ni veliki parking, ni cijele godine otvorena prodavnica prehrane, ni vrtić, ni obdanište, ni škola, ni gradski park.
Nevolje žitelja: Poznavaoci prilika kažu da ni život u Starom gradu nije ništa humaniji, da je pobjegao svako ko je mogao. A mogao je svako ko je htio. Koleginica, Budvanka, priča da je nedavno jedna porodica, sa stanom u starom gradu, imala problem da iznese pokojnika iz zgrade od prenatrpanih kafanskih stolova u uskoj ulici.
Ispred terase hotela Mogren, na trgu koji zovu Trg slikara, na razmaku od 20-tak metara jedan od drugog, postavljeno je šest zvučnika za šest lokala koji tu rade. Svaki je sa živom muzikom.
A preko puta Mogrena i jedne nove Avale, prostrlo se pedesetak stolova hotela Astorija. Stolovi su izvan zidina, a hotel unutra, naslonjen na njih.
Na jednom od prvih prozora na prizemlju, niz ulicu, kada se prođu Astorija i poslastičarnica Mocart, u omanjem koferu izložene raznobojne frule. Vlasnica robe je iz Bosne. „Dudičke“, piše na ruskom, kao što su na ruskom sve turističke ponude za šetnju brodom, prodaju nekretnina, restoranski meniji, obavještenja svih vrsta...
Ulicama nema vreve uobičajene za ovo doba godine. Nije da su cijene u pitanju. I u toj, kako kažu, „preskupoj Astoriji“, hotelu sa četiri zvjezdice, espreso je euro i sedamdeset. Svuda u lokalima više je praznih nego punih stolica.
Sa Citadele puca odličan pogled na bočnu fasadu Avale impresivnih dimenzija, ali i na pučinu, jasno ocrtanog horizonta zbog vjetra i suvog vazduha. U blizini grob Stjepana Mitrova Ljubiše, pokrivenom skromnom, vremenom patiniranom kamenom pločom. Na ploči samo ime i godine: 1824 - 1878. Porodica Rusa posmatra ploču. Da li znaju da pod njom leži jedan od najznačajnijih ljudi toga kraja?
Za obilazak zidina karta je jedan euro, bez vodiča.
Na platou ispred crkve svete Marije napravljen je amfiteatar koji čeka ovogodišnje predstave Grada teatra.
Citadela i njena biblioteka: Nema više predstava na Citadeli. Ko se još sjeća Konte Zanovića i mladog Mićanovića, gore, na Citadeli, prije samo 12 godina? Citadela je data u privatno vlasništvo.
Ulazak gore košta dva eura, za koja se dobija razglednica Budve umjesto ulaznice. Vrijedi pogledati jednu od najatraktivniih budvanskih turističkih ponuda. Ispostavlja se – i kulturom i istorijom najnabijenijih.
Preplanula djevojka obučena u nešto što bi trebalo da predstavlja lokalnu nošnju, kaže da ne zna ko je vlasnik Citadele, da nemaju vodiče, ali da se mogu pogledati makete brodova u jednoj i biblioteka u drugoj prostoriji. I, po želji, uživati u panorami sa zidina o kojima ne zna, kaže, ništa. Prostorom se širi intenzivni miris tamjana koji bukvalno štipa nozdrve.
Čudan, baš čudan, taj miris tamjana u vojnom utvrđenju.
I biblioteka je, zajedno sa Citadelom, prešla u privatno vlasništvo. U njoj je, vele, oko tri hiljade knjiga. Grad Budva, inače, nema biblioteku, kao što nema ni bioskop.
Šta reći? Pred očima je pukla prostrana soba, u čijem je centru nekoliko masivnih fotelja presvučenih tamnocrvenom kožom. A uz zidove zastakljena biblioteka i impresivno bogatstvo naslova vojne, geografske, etnografske, istoriografske, književne tematike na više jezika. Dominiraju naslovi koji se odnose na balkanske zemlje. Ima tu knjiga i o svetom Savi i kralju Petru i SPC-u, i epskih narodnih pjesama i jedno izdanje Gorskog vijenca, pa dnevnici Ruđera Boškovića, ali i više knjiga Sekule Drljevića (Istorija Crne Gore, pa „Centralizam ili federalizam“, štampano u Zemunu 1926. u, štamparija M. Mlađan).
Na zidu, uokvirena, naslovnica francuskog „Le petit Journala“ iz 3. novembra 1912. i na njoj preko cijele strane nacrtan kralj Nikola koji se nadnio nad nosilima sa nekim turskim pašom, mrtvim ili ranjenim, što god. „Un touchante tradition Montenegrine“, stoji u naslovu. „Jedna dirljiva crnogorska tradicija“. Poštovanje neprijatelja.
Ko zna što sve još krije ovo mjesto kojeg nema u turističkim vodičima, pored bista nekih ljudi nenaznačenih imena, fotografija, spisa, dokumenata...
Sve je, prije ili kasnije, na prodaju: Što od tamjana, što od biblioteke i privatnog vlasništva nad blagom niti kupljenim, niti naslijeđenim, ošamućenost je potpuna i ponovo se može pod budvansko julsko podnevno sunce i nastavak turističkog obilaska.
Na putu ka štrafti uz Slovensku plažu vrijedi ući u dvorište tik uz izlazna vrata od grada, pretvoreno u „džidžarnicu“ i „antikvarnicu“. Metalni dinari iz ranih '90-tih, svaki po euro, porcelanske figurice, one kičaste sa plemićima upravo iz lova, kratka puška „ledenica“, srebrni ćemer (600 eura), arnautska puška „tančica“ (3-4 hiljade eura), fašistički, gravirama ukrašeni nož, razno ordenje, uključujući Orden za vojne zasluge I reda sa petokrakom zvijezdom. „Gospođo, sve je, prije ili kasnije, na prodaju“, veli mladić, vlasnik tezge, na pitanje odakle mu sve to.
Neće otkriti kako mu ide posao. Sudeći po cijenama izložene robe, više nego dobro. Uostalom – šta skorojević kupuje, ne pitajući koliko košta? Malo istorije i porodične tradicije! Džaba jahta bez arnautske puške „tančice“ i dva ordena.
Jednu od glavnih gradskih pozicija, na marini, zauzima štand sa suvenirima među kojima su kasica u obliku babuške, veeelikih očiju, one sniježne kugle u kojima su Crnogorci i Crnogorke na koje padaju pahulje ako ih prevrnete naopačke i pepeljare u obliku barke (cigareta se stavlja gdje bi bilo veslo) na čijoj krmi sjedi gola Crnogorka, sa crnogorskom kapom kao jedinim komadom odjeće na sebi. Vitka je i podignutih grudi i košta 10 eura.
Dvije djevojke pored prodaju sladoled i, zajedno, u budvansko rano popodne pjevaju u sav glas sa Karleušom, njišući se u ritmu njenog „mega-giga hita“: ...“Hajde, dođi taji...neće taja da zataji, biće tebi posle taje, biće buji – paji, kad te ja umorim, kad te ja preznojim, i zato dođi da ti svašta radim, radim što ti prija..I biće - laku noć, insomnija.“

[remark]

Pornografske i rodoljubive majice: Prelazak na šetalište uz Slovensku plažu. „Mitsko“ mjesto.
Desnom stranom ulice, prema plaži, nanizani lokali koji će živnuti kad padne mrak. Malteze, Miami club, Trocadero, Rafaello...Imitacije gusarskih brodova, replike Ajfelove kule...Moćni zvučnici, nebo i plaža... U mnogima od njih je i šipka – važan rekvizit za zavodljivu igru i potpunu turističku ponudu. Loodilo, kako piše na plakatu koji poziva na „Big Brother party“ na kojoj će gostovati Jovana, go-go plesačica, „omiljena sestra Velikog brata“ (ma šta to značilo), a na kojoj će biti i „masaža srca, veštačko disanje, i merenje pulsa“. Sve to, valjda, radi Jovane, koja je „apsolutno loodilo“.
Na drugoj strani šetališta, nakon nekoliko manje ili više posjećenih restorana (među kojima se ljepotom izdvaja bašta jednog koji nosi „lokalno“ ime „Olimp“), i punktova sa leskovačkim roštiljem, slijedi dugi niz „džidžara“ bogate suvenirske ponude. Za sjećanje iz Crne Gore možete, pored velikog izbora magneta za frižider, za par eura kupiti majicu na kojoj je Kosovo još uvijek Srbija, četiri oscila na bijeloj ili crnoj osnovi, srpkog ili crnogorskog orla...
Ponuda natpisa i poruka na majicama je raznovrsna, ali dominira rodoljubiva i pornografska tematika. „Nisam ginekolog, ali mogu da pogledam“ ili, suptilnije - „Ćuti dok te karam“. Pa razne ilustrovane poze gdje je muškarac „ja“, a žena „tvoja mama“...Če Gevara je obišao na motoru cijelu Južnu Ameriku, ali nije slutio da će mu se lik naći na majici, izloženoj pored ovakvih natpisa.

Znate li da je, prema legendi, osnivač Budve Kadmo, sin feničanskog kralja Agenona, vladar Tebe. Sa ženom Harmonijom, Arejevom i Afroditinom ćerkom, bio je prisiljen da napusti Tebu. Na volovskoj zaprezi (otuda izvorni naziv „Butoe“, volovi) došao je u zemlju Ilira i zagospodario njome.
Feničani su davno zaboravljeni u rukavcima istorije i njihovi potomci sigurno ne vladaju današnjom Budvom. Današnju Budvu čvrsto u rukama drže njeni graditelji.
Na izlasku iz Budve prolazi se pored Zavale, do prije neku godinu netaknutog rta obraslog borovom šumom. Sada je prekriveno nedovršenim „vilama“ od betona. Nestala je, u graditeljskom i rušiteljskom naletu, obližnja plaža Guvance, kao što je nestala i Budva kakvu znamo.

Gordana Borović

izvor:
http://www.portalanalitika.me/drutvo...u-dudiku-.html

[kvarni]

Upalite Atlas, uzivo je prenos iz Bd, pa pogledajte popunjenost ricardove glave 10 jula,na 35 stepeni celzijusa....

[Maja]

Online i na odmoruEvo gdje se na moru džabe možete spojiti na internet


Spajanje na internet postalo je ključni zahtjev i tijekom odmora. Priliku su prepoznali i ugostitelji koji su uvođenjem besplatnog bežičnog interneta postali atraktivniji poslovnjacima i turistima.

Štoviše, bežični internet očekuje se kao norma u centrima svjetskih gradova, na tranzitnim točkama, turističkim odredištima i u omiljenim kafićima.

Zato postoji i sve više mjesta na Jadranu koja, uz kavu i dobar pogled, nude besplatno spajanje na internet. Lider press je pobrojao najbolje 'premrežene' gradove i mjesta na obali koja omogućavaju ovu uslugu.

Grad Rijeka jedan je od predvodnika trenda uvođenja besplatnog bežičnog pristupa internetu. Iz riječke Turističke zajednice hvale se pokrivenošću cijelog središta grada, Trsata i objekata kao što su sportski kompleks na Kantridi.

Splićani i njihovi gosti mogu uživati u besplatnom internetu na ključnim turističkim točkama u središtu grada: na Rivi, Voćnom trgu, Pjaci, Prokurativama i u kući Dešković. Kako kažu u B-netu, od početka do kraja turističke sezone (od 1. svibnja do 1. studenoga) brzina bežičnog pristupa na Rivi iznosi 10 Mbps, a na ostalim pristupnim točkama od 4 do 5 Mbps. Korisnicima čije potrebe nadilaze postojeća ograničenja, zahvaljujući posebnim pinovima, omogućuje se spajanje većim brzinama.

Bežični internet omogućuje i više od 20 ugostitelja u ostalim dijelovima grada. Također, turisti korištenjem bežičnog interneta mogu radikalno srezati troškove upućivanjem poziva putem VoIP (Voice over Internet Protocol) operatera te uspostavom sustava interne telefonije na globalnoj razini.

I Zadar je iznimno dobro pokriven besplatnim bežičnim internetom: uslugu nudi više kafića i hotela, kao i Multikulturalni centar na Trgu tri bunara. Džabe internet osigurava i Zračna luka Zadar.

Što se pak tiče manjih mjesta i otoka, spajanje na bežični internet ostvarit ćete u gotovo svim ACI marinama. Na Braču su to marine u Bolu i Milni, na Hvaru marine u Palmižani i Vrboskoj, zatim marina u Trogiru, Pagu, Cresu, Puli, Korčuli, Opatiji itd...







Danas.hr
10.07.2010.

Hvala Lepo

[kvarni]

A u Splendid je 10 eura 24 casa imanja interneta bezicnog

[sky]

A u Splendid je 10 eura 24 casa imanja interneta bezicnog

Al se treba cudit, samo sprovode u praksi sramne instrukcije ministra turizma.

[El Re]

Ljudi jeste li vi čuli negdje da neka pojava koja se zove "svjetska ekonomska kriza" paralizovan i u šlogu drži već treću godinu čitav Svijet ili mislite da smo mi u CG na drugoj planeti pa to ne bi trebalo nas uopšte dotiče?! Mislim,..dajte ljudi malo skromnosti...
Ko je očekivao da turistička posjeta Crnoj Gori ove godine nalikuje onoj iz 2007. i 2008., taj je notorni idiot. Stvarno mi je žao što nemam bolju riječ od te, ali to je tako...
Sad je nekom kriv ministar što nema turista a skoro kompletna turistička usluga i cijene nijesu mijenjane. Puštite vi što priča ministar pred sezone, najave i optimizam...Takve izjave daju svi ministri turizma u bilo kojoj zemlji koja je turistička destinacija bez obzira očekuje li se dobra ili loša sezona. A šta treba da kaže ministar turizma na početku sezone? Jeli trebao da kuka po turističkih sajmova Evrope: "Znate ljudi,..mi se u CG pripremamo za ozbiljan pad posjete". I to nakon što im je prehodno objasnio da su privatnici u turizmu i ugostiteljstvu i ove godine nepokolebljivo odlučili da naše domaće smještajne i vanpansionske cijene ostave istim". Pa ko bi došao tada? Ne bi ni ovi što su se dvoumili...
Ministar je tu da u ime države koordinira rad u turističkoj privredi i pomaže da ona ima što bolje uslove za rad, ali ako se u svakom crnogorskom ćumezu kraj obale ljudi žele držati starih cijena, on ih ne može vući za uši niti šibati turiste da dođu i sve što mu preostaje je da optimističkim izjavama ohrabruje posjetu a svakako ne da svojim izjavama izigrava analitičara i anketara.
Zato se niko ozbiljan ko se bavi turizmom ne ravna prema ministru, njegovim i izjavama ovih turist. organizacija koje su dio njegovog ministarstva.
A što se tiče posjete...Uključite TV, pročitajte novine,..otiđite makar na dan-dva...pogledajte šta se dešava u Hrvatskoj,Grčkoj, Španiji,..pogledajte francusku rivijeru... Tu ima po koji grad kao grad da ima neku posjećenost ali ukupno kompletne evropske rivijere ne stoje ništa bolje od ove naše. Jedino ko se kako-tako drži na Mediteranu je Turska i to zahvaljući ogromnom kapitalu iz Rusije (da,da, to je isti onaj kapital koji smo mi prezirali i tražili mu mane) a koji je investiran prethodnih godina u njihovu obalu i to u dugačkom potezu od Izmira do sirijske granice a gdje sada masovno idu turisti iz bivšeg SSSR-a.
Svi ostali u Sredozemlju bilježe pad posjete. Gledam prije 7-8 dana na CNN-u kaže na Tajlandu (koji za one koji ne znaju ima djelove zemlje i to visoke klase turizma poređane uz obale Indijskog okeana a koji su ga već duže od deceniju upisali kao turistički broj 1 u Aziji) ove godine bilježe pad posjete od više od 50% u odnosu na prošlu. Znate li šta to znači??? Mi tako drastičan pad nismo vidjeli ni 1991. godine kada je SFRJ gorela a u većini ondašnje zemlje tenkovi i druga oklopna vozila špartali ulicama!
Grci su imali šansu da taj svoj već evidentan i značajan pad posjete ove godine ne bude tako drastičan, ali nakon haosa i rasula u zemlji i bruke sa bankrotom države, a koji ih je pogodio u najgorem mogućem trenutku i koji je razjurio većinu ovogodišnjih potencijalnih turista, sada samo Bog zna kako će izgledati kompletan skor kada se budu svodile cifre u oktobru. I svi Srbi da im pohrle i dođu to - je njima kap u moru. Uostalom Srbi u velikoj većini i ne mogu da priušte odmor na plažama centralnog i južnog Egeja gdje su i smješteni glavni turistički generatori grčke ekonomije.
Prema tome,..lakše malo ljudi...
I nije istina da su kojim slučajem Crna Gora i Srbija u boljim odnosima da bi Srbi ove godine došli u istom ili većem broju nego lani...Ne bi! Čim je granica otvorena, pa normalno je da su ljudi odlučili da poslije 20 godina neđe izađu iz kaveza i normalno je da su jeftine destinacije po grčkoj Trakiji, Makedoniji i ostrvima uz te dvije provincije logičan izbor za većinu Srba, naravno ukoliko uopšte obezbijede novac da pođu na more što im je ove godine problem veći nego ikad. Tu potrebu da se "kreće" od destinacije do destinacije ima posebno onaj sloj srpskih turista koji je i do sada pokazivao potrebu da mijenja zemlju odmora pa su u nemogućnosti da priušte bolje, u većini ranije odlazili makar do Tunisa, Turske, Egipta i Bugarske.
No, kad slušam neke rekao bi čovjek (jer to je jedini zaklučak koji se nameće) da bi najbolje bilo da se ponovo vratimo u državu sa Srbijom ne bi li nam se Srbi ponovo uželjeli i dolazili.
Kakav manit narod...

[A+A]

http://www.vijesti.me/index.php?id=343239

Ležaljka skuplja od kreveta u privatnom smještaju

Da nijesmo ozbiljno shvatili loše poruke o ekonomskoj krizi koja je gotovo paralisala okolne države, te i ono malo tamošnjeg stanovništva koje se bude odlučilo da ode na more, dobro će razmisliti gdje će ići, te da će izbor pasti na jeftinije destinacije, svjedoče i cijene u Budvi.
Pojedinci umjesto da spuste, čak su povećali cijene. I dok se po analizi tržišta čak 68 odsto Srba odlučilo da ne ide na ljetovanje, a ostatak izabrao Grčku kao najomiljeniju destinaicju, dotle je cijena voća i povrća u prijestonici turizma, astronomska za goste. Zamislite srpskog turistu koji mora da za kilogram trešanja izdvoji 4.000 dinara ili četiri eura, ili pak za kilogram nektarina čak 2.500 ili 3.000 dinara(2,5 ili 3 eura), koliko će ih koštati domaće pivo u lokalnim kafeima. Cijene u privatnom smještaju su još i najpovoljnije, jer prosječno iznajmljivanje kreveta za noć košta od osam do deset eura, ali poražavajuće je svakako da će morati isto toliko, pa čak i više da izdvoje za iznajmljivanje mobilijara na nekoj od budvanskih plaža. Sve su to možda razlozi zbog kojih taj sada “osiromašeniji” gost, jer je dinar unazad par mjeseci doživio sunovrat u odnosu na euro, još nije krenuo ka Crnoj Gori, gdje ga sa nestrpljenjem svi čekaju da spase sezonu.
Najbolje govori upoređivanje jednog srpskog gosta o cijenama, koje je iznio na forumu portala B92.
- Sardinija za Italijane predstavlja najelitnije ljetovalište u domovini. Obišao sam sjeverozapadni dio ostrva. Cijene u gradu Alghero koji je tri puta veći od Budve, ima fantastičan stari grad i mnostvo sadržaja, gotovo su iste, čak i niže.

[Maja]

http://www.vijesti.me/index.php?id=343239

Ležaljka skuplja od kreveta u privatnom smještaju

Da nijesmo ozbiljno shvatili loše poruke o ekonomskoj krizi koja je gotovo paralisala okolne države, te i ono malo tamošnjeg stanovništva koje se bude odlučilo da ode na more, dobro će razmisliti gdje će ići, te da će izbor pasti na jeftinije destinacije, svjedoče i cijene u Budvi.
Pojedinci umjesto da spuste, čak su povećali cijene. I dok se po analizi tržišta čak 68 odsto Srba odlučilo da ne ide na ljetovanje, a ostatak izabrao Grčku kao najomiljeniju destinaicju, dotle je cijena voća i povrća u prijestonici turizma, astronomska za goste. Zamislite srpskog turistu koji mora da za kilogram trešanja izdvoji 4.000 dinara ili četiri eura, ili pak za kilogram nektarina čak 2.500 ili 3.000 dinara(2,5 ili 3 eura), koliko će ih koštati domaće pivo u lokalnim kafeima. Cijene u privatnom smještaju su još i najpovoljnije, jer prosječno iznajmljivanje kreveta za noć košta od osam do deset eura, ali poražavajuće je svakako da će morati isto toliko, pa čak i više da izdvoje za iznajmljivanje mobilijara na nekoj od budvanskih plaža. Sve su to možda razlozi zbog kojih taj sada “osiromašeniji” gost, jer je dinar unazad par mjeseci doživio sunovrat u odnosu na euro, još nije krenuo ka Crnoj Gori, gdje ga sa nestrpljenjem svi čekaju da spase sezonu.
Najbolje govori upoređivanje jednog srpskog gosta o cijenama, koje je iznio na forumu portala B92.
- Sardinija za Italijane predstavlja najelitnije ljetovalište u domovini. Obišao sam sjeverozapadni dio ostrva. Cijene u gradu Alghero koji je tri puta veći od Budve, ima fantastičan stari grad i mnostvo sadržaja, gotovo su iste, čak i niže.

Zar nije jeftiniji smjestaj u hotelu sve sa hotelskim imobilijarom na usluzi?

Hvala Lepo

[kvarni]

Zar nije jeftiniji smjestaj u hotelu sve sa hotelskim imobilijarom na usluzi?

Hvala Lepo

Rijetko koji hotel ima svoju plazu, sa svojim mobilijarom na plazi. Ti koji imaju, nocenje naplacuju u trocifrenom iznosu

[exafloops]

Ja sam u Budvi u nekom marketu kupio pivo nikshicko od 2 l koje je koshtalo 2.70 eura!!! E ALO ....
Mislim da je cak bio novito ili voli ili slicna imperija "najjeftinijih" ... Uzas...
No dobro, nisam gledao cijene i tu sam PAO na dupe kad je kes kasir prikazao tu cudesnu s(H)umu.

[NSX]

sinoc u BD..Kangaroo pun a ovi sto drze apartmane pola apartmana im prazno oni mi traze za obicni apartman 50-60 eura za noc..odem kod neke babe za 20 eura, nisam ni ja blesav

[Nino_pg]

Sinoc Neneza u Bd seta sa ljepsom polovinom,nije skidao osmjeh sa lica...On je zadovoljan

[NSX]

pa i ne bjese mu zadovoljna faca