Društvo diploma i neznanja

ODLIČAN USPJEH DANAS I PRIJE DESET GODINA ZNATNO SE RAZLIKUJE NA SVIM NIVOIMA

Podgorica – Odličan uspjeh danas i prije deset godina znatno se razlikuje, i to na svim nivoima, od osnovnih škola do fakulteta. Student koji je prije deceniju imao sve desetke ili učenik sa svim peticama mnogo više znaju i mnogo su teže postigli te rezultate od onih koji imaju odličan uspjeh danas - kazao je za “Vijesti“ dekan Prirodno–matematičkog fakulteta Predrag Stanišić.
Mnogo je razloga za loše rezultate iz matematike na ovogodišnjoj „Olimpijadi znanja“, objašnjava on, i ističe da taj fakultet ne ocjenjuje profesore i učenike osnovnih i srednjih škola, već „očekuje da kroz takmičenje prepozna ekstra talente“.
Rezultati koji su nakon završenog takmičenja objavljeni nijesu bili ohrabrujući. Maturanti ni ove, kao ni prošle godine, nijesu pokazali očekivano znanje iz matematike, pa u toj kategoriji nije bilo pobjednika.
Ni učenici prvih i drugih razreda crnogorskih srednjih škola nijesu uspjeli da pređu 60 poena.

Stanišić je objasnio da je do problema vjerovatno dovelo brzo uvođenje reforme u obrazovanje koje je više teži „autoreklamerstvu, a ne cilju koji reformom treba da bude postignut“.
- Strogoća profesora slabi, ali to se dešava ne u posljednjih pet ili deset, već i više od dvadeset godina. Kad sam ja išao u osnovnu školu mnogo je učenika ponavljalo razrede, u srednjoj takođe, a dok sam studirao ogroman broj studenata nije završavao fakultet. Danas je situacija drugačija i skoro niko ne ponavlja. Stari sistemi su, naravno, imali ozbiljnih nedostataka, bili su rigidni, prestrogi, ali ne valja ni kad klatno ode na sasvim drugu stranu - kaže Stanišić.
Broj učenika koji na kraju osnovne i srednje škole ukrasi zidove svojih soba diplomom „Luča“ svake školske godine sve je veći. Samo na kraju školske 2008/2009. godine Glavni grad Podgorica uručio je nagrade za 329 osnovaca, dok su diplome „Luča“ neke podgoričke osnovne škole dijelile i za više od 40 učenika.
- Besmisleno je da jedna osnovna škola ima oko 40 lučonoša. I u vrijeme kad sam ja učio dešavalo se da zbog „Luče“ nastavnici ispravljaju ocjene posljednjih dana školske godine. Profesori su zbog takvih situacija u teškoj poziciji. Njihovo mjesto je nestabilno, pod ogromnim su pritiskom ambicioznih roditelja, koji smatraju da njihovo dijete mora imati peticu. Ne smijemo zanemariti ni direktore i upravu škole koja, takođe, zna da djeluje u tom pravcu - objašnjava Stanišić.

Prema njegovim riječima „lakše ocjenjivanje i davanje diploma“ uticalo je da i veoma loši učenici nakon završene srednje škole upisuju fakultete, te da Crna Gora postaje“ društvo diploma, a ne znanja“.
- Fakulteti se utrkuju za studente. Nekim od njih je postalo bitno da upišu što više studenata po svaku cijenu. Znajući da se za zaposlenje Crnogorci oslanjaju na porodične i prijateljske veze, loši učenici i studenti zauzmu radna mjesta onima koji ih zaslužuju. Mladi danas samo treba da razmišljaju kako da steknu diplomu, ostalo je posao mame i tate - dodaje on.
Stanišić ocjenjuje da se svake godine vodi borba za studente, dok je i dalje potpuno nejasna politika države u odnosu na državne i privatne univerzitete, kao i po pitanju akademskih, primijenjenih studija, budžetskih i samofinansirajućih. On ističe da je, iako to nigdje nije napisano, opšte poznato da su samofinansirajuće studije lakše, te da maturanti pri upisu tačno znaju koji će fakultet lakše, a koji teže završiti.

Reforme koje su unijete u obrazovni sistem Crne Gore promijenile su ambijent, pa njihovi promoteri potenciraju prolaznost oko koje profesori uglavnom i imaju problema, jer se“ ocjene ne mogu davati na silu“. Kako kaže Stanišić „natura se da broj desetki i šestica bude isti“, te da veliki broj studenata, nažalost, „ide na fakultet jer im se, kako kaže Šobićeva pjesma, omaklo“.
- I ti studenti se ubrajaju u statistiku, pa profesori treba na silu da im daju šestice, što je neprirodno. Na PMF-u, kako primjećujem, mnogo se lakše daju šestice nego ranije, dok se za veće ocjene studenti moraju dobro potruditi - ističe on.
Već nekoliko generacija koje su studirale po novom obrazovnom sistemu izašle su sa fakultetskim diplomama, prezasitivši tržište istim zanimanjima. Veliki broj svršenih pravnika, ekonomista, menadžera... rezultiraće time, ocjenjuje Stanišić, da će mladi ljudi morati da rade niskoplaćene poslove za koje se nijesu obrazovali.
- Dok god imamo zapošljavanje preko veze, imaćemo takvu situaciju. Ako želimo da postignemo ono čega su nam stalno puna usta - visoka tehnologija, održivi razvoj, potrebni su nam ljudi sa izuzetnim specijalističkim znanjima koja se jedino teškim i napornim radom mogu dobiti - navodi Stanišić.

Podgorički gimanizajalci, pak, prema riječima direktora Radiše Šćekića nijesu popustili u učenju. Kako kaže, prosječna ocjena u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na početku godine kreće se oko 3.50, dok na kraju školske godine bude i preko 4.
- Nema tu velike razlike. Mi svake godine vodimo evidenciju i u posljednjih pet i više godina uvijek to bude slična prosječna ocjena. Veliku ulogu igra i to što mi dobijemo dobru i talentovanu djecu sa stečenim radnim navikama - dodao je on.
Iz godine u godinu sve je veće interesovanje osnovaca za Srednju ekonomsku školu „Mirko Vešović“, a direktor Branimir Đukić tvrdi da uprkos većem broju upisanih učenika nema velikih odskakanja u uspjehu u posljednjih nekoliko godina.
- Đaci koji izlaze iz naše škole hvaljeni su na svim fakultetima. Ove godine imamo 530 maturanata, od kojih će minimum njih 300 upisati fakultet. Što se tiče prosječne ocjene i uspjeha, on se mnogo ne mijenja, ali standardni procenat može ubuduće remeti veći broj učenika - kaže Đukić.

U istraživanju Programa za međunarodno testiranje učenika PISA, koje je organizovano 2006. godine, u kojem je učestvovalo 57 država i više od 400 učenika, Crna Gora je zauzela 48. mjesto. Crnogorski petnaestogodišnjaci tada su testirani iz čitalačke, matematičke i naučne pismenosti, te pokazali da naša zemlja statistički znatno zaostaje za prosjekom OECD-a.

Ti meni školarinu – ja tebi diplomu

Postojanje privatnih univerziteta u Crnoj Gori pokreće pitanje da li u zemlji sa nešto više od 600 hiljada stanovnika postoji potreba za tolikim brojem visokoobrazovnih institucija. Prema riječima Stanišića, sa otvaranjem privatnih univerziteta“ nije se trebalo žuriti“.
- Nemam ništa protiv tih institucija, jer i najbolji univerziteti u Americi su privatni. Međutim, njihovo otvaranje podrazumijeva ulaganje nekoliko desetina ili stotina miliona eura. Treba napraviti zgradu, zaposliti profesore, pa tek onda početi sa nastavom, a ne pronaći par profesora, bilo koju prostoriju i eto ga fakultet sa kojeg ljudi dobijaju diplome - kaže Stanišić.
On je dodao da je država, preko Ministarstva prosvjete, bila u obavezi da predvidi rigorzone uslove, jer su mnogi otvaranje fakulteta shvatili kao biznis –„ti meni školarinu – ja tebi diplomu“.


Programi napravljeni da profesori ispune normu

Dekan Prirodno–matematičkog fakulteta Predrag Stanišić ističe da je jedan od krupnijih problema finansiranje obrazovanja i da je bilo „govorkanja“ da će norma koju profesori ispunjavaju za platu biti smanjena sa četiri na tri godine.
- Zbog toga su planovi i programi na fakultetima na silu napravljeni kako bi svi profesori ispunavali norme u prve tri godine. To je učinilo da su tri godine studija previše opterećene, dok četvrta i peta nemaju suštinskog sadržaja - rekao je on.
M.NOVAKOVIĆ

izvor: http://www.vijesti.me/index.php?id=335488