
Originally Posted by
wulfy
Ajde malo od početka, od (zetskog) bana pa do danas.
Rijeka se zove Graboštica, pa se pretvara u Velju Rijeku, pa u Orašnicu (jedna rijeka al' tri naziva u toku).
1936 godine izgrađena je hidrocentrala na Veljoj Rijeci za potrebe cetinjskog vodovoda. Rješenjem bana zetske banovine Podgoru je pripadalo 5% proizvedene struje. Uz to svi mlinovi na Veljoj Rijeci koji su, naravno, bili pogonjeni vodom, imalo se o trošku hidrcentrale (Cetinja) prepraviti na električnu energiju. Takođe, Podgor je trebao biti elektrificiran (o trošku Cetinja) i narednih 40 godina mlinovi ne bi plaćali struju. Mlinovi su prepravljeni, ali selo nije elektrificirano zbog II svjetskog rata.
Da se vratim nešto uzvodno na Veljoj Rijeci, 1937 godine je napravljena kaptaža (bazen) za potrebe cetinjskog vodovoda. Taj bazen je imao u vrhu otvore koji su služili za PRELIV, niže se nalazio otvor iz kojega se pumpla voda za Cetinje. Iz preliva je išla voda u Velju Rijeku, pa kasnije Orašnicu.
1950/51 godine Podgor je elektrificiran kada je Đilas od strane mještana upoznat sa rješenjem bana zetske banovine (rečeno je da priznaju odluke bivše države). Zato, iako je Podgor danas u opštini Bar, za ,,struju'' je zaduženo Cetinje.
1972/73 godine nizvodno od cetinjske kaptaže radi se kaptaža (bazen) budvanskog vodovoda koja se puni iz PRELIVA kaptaže cetinjskog vodovoda. Kapacitet vodovoda je 200 litara u sekundi i tu su ugrađene 4 pumpe koje pumpaju vodu za Budvu. Tada je i rekonstruisan cjevovod za Cetinjski vodovod i stavljene su ruske pumpe.
1983 godine (nisam siguran za godinu) uzvodno od Velje Rijeke napravljena su dva bunara (o trošku budvanskog vodovoda) iz kojih se pumpa voda u cetinjsku kaptažu (dakle, od tih bunara i te dodatne dvije pumpe koje je kupio budvanski vodovod profitira cetinjiski vodovod jer opet Budvi ostaje preliv)
1994/95/96 godine u Sjenokosu (nizvodno gledajući Velju rijeku) budvanski vodovod pravi 5 bunara (5 pumpi) koje pumpaju vodu u bazen budvanskog vodovoda. Kapacitet vodovoda od bunara u Sjenokosu do bazena budvanskog vodovoda je 100 litara u sekundi. No, opet, kapacitet cjevovoda od Podgora do Budve je 200 litara u sekundi, tako da se pumpe u Sjenokosu pale ako nema dovoljno vode iz preliva.
Moguće da je još jedna pumpa ugrađena u bazen budvanskog vodovoda.
Dakle, budvanski vodovod ima 5 pumpi u bazenu, 2 u bunarima uzvodno od Velje Rijeke (od kojih više koristi ima cetinjski vodovod) i 5 pumpi u Sjenokosu (koje nikave veze nemeju sa cetinjskim vodovodom i ne mogu nikako uticati na količinu vode za Cetinje jer se nalaze na 80 m.n.v. dok se cetinjske nalaze na 137 m.n.v.). Ukupno 12 pumpi.
Da sve pumpe rade punim kapacitetom, opet ne bi mogle ,,uzeti'' vodu Cetinju jer je sistem takav da prednost daje Cetinju (tehnički nemoguće)
Druga je stvar što cetinjski vodovod ima ruske pumpe, koje, iako dosta jače od ovih koje ima budvanski vodovod, nepuzdane su i imaju česte ispade. Takođe, u cetinjskom vodovodu (transportu) su ogromni gubici i dosta energije se potroši u prazno.
Na budvanskom cjevovodu mali su gubici , ali se cjevi ,,troše'' brže jer su poslije zemljotresa '79 skinuti umanjivači pritiska (3 kom.)
Da li je neko ljigo, ili nije ne bih da ulazim u to. Predočih kako stvari stoje na terenu.
Bookmarks