Haha, to treba i da pise u zakonu? Ti sigurno nijesi mrdnuo iz svoje sredine pa ti je to cudno, ali ljudi koji ipak su zivjeli na vise mjesta znaju o cemu pricam. Pricas srpski, i dodjes da zivis u CG, i pocnes da pricas kao ljudi u CG, jer si okruzen tim jezikom i naglaskom, i sam pocnes da pricas tako, a jedino mozes da sacuvas stari naglasak ako to na silu radis, ali to ne vidim zasto bi covjek (prije svega Crnogorac) radio kad je vec odlucio da zivi ovdje? Isto tako, za profesore ok, jer on ipak ne predaju samo u CG, ali npr. nastavnike, javne funkcionere ne mogu da razumijem da to rade.
"Oh, so they have internet on computers now!" Homer J. Simpson
Think different!
A ja mislio da je istina uvijek ista,bez obzira kojim je jezikom saopstena ili pismom napisana
No dobro,zivot je pun raznih zabluda...
Last edited by Sidewinder; 12-03-09 at 09:38.
"...Tu je slika Ive Lole Ribara"
gospodaru, mozete li vi i serdari i vojvode da skupite malo noge kako bi svi mogli da stanete na sliku. NE MOZEMO OD MUDAH !!!!!!!
Dali će DHL tražiti i Radulovića?
Ekstremi(teti)
DUGO PUTOVANJE U EVROPU
Piše: Momčilo Radulović
Da li znate koji su vam gornji, a koji donji ekstremiteti? Ukoliko znate odgovor na ovo pitanje ne možete postati direktor osnovne škole i ne možete dobiti priliku da maltretiarte svoje kolege i prisiljavate ih da glasaju za vladajuću partiju. Naime, osoba koja taj odgovor nije znala, na ispitu na fakultetu pitala je svoju koleginicu upravo to pitanje: “Koji su gornji, a koji donji ekstremiteti?”.
Da li je koleginica šapnula odgovor ovom intelektualnom i obrazovnom gorostasu ili nije, sada je manje važno, jer je u međuvremenu na volšeban način i u poznim godinama došao do diplome iz malog grada na jugu Srbije i zaista postao direktor. I zaista maltretirao svoje kolege, uz evidentnu dodatnu ekonomsku zloupotrebu položaja kojom se u normalnim zemljama Evropske unije bavi policija, tužilaštvo, sudovi i, eventualno, zatvori.
Bilo bi dobro da je ovo samo izuzetak od pravilla, ali nažalost nije tako. Vladajuća struktura i dalje predominantno njeguje sistem nagrađivanja u kojem ekstremni i beskrupulozni, a pritom i plitki i bespogovorno poslušni, bivaju nagrađeni za ono što se u modernim društvima odgovara ljudski, moralno ili zakonski.
Tako je sve od bivših ministara koji su u mladosti bili članovi paramilitarnih pro-srpskih »Bijelih orlova«, a koji sada barjače sa pozicije sirovog i primitivnog lokal-patriotizma, preko bivšeg gradonačelnika koji krade novac od siromašnih radnika i države preko sistema nezasluženih otpremnina, neobrazovane i neprofesionalne novinarke RTCG koja dobija mjesto urednice i to suprotno zakonu, pa sve do okorjelog kriminalca koji dobija koncesiju za izgradnju puteva i famoznih ljubavnica(ka) koje(i) dobijaju apanaže kroz široki spektar aktivnosti, od diplomatije, preko kulture do sudstva i tužilaštva.
Sa druge strane, jednom mi je jedan visoki domaći zvaničnik, koji u Vladi radi dobar posao za vladajuću strukturu, ali, ruku na srce, u globalu dobar posao i za Crnu Goru, rekao da je izuzetno ponosan na svoj doprinos kadrovskom razvoju Crne Gore i njenih institucija.
Tom prilikom je istakao svoj doprinos političkoj karijeri Igora Lukšića i naglasio da je to put kojim treba ići u reformi DPS-a. Čini se da bi se veliki broj građana i političkih aktera složio sa takvom konstatacijom, ali izgleda da je od tada Una Hirunda Lukšić ostao usamljeni dašak reforme kadrovskih potencijala vladajuće strukture koji sam po sebi ne može donijeti reformsko proljeće.
Ali proljeće će svakako doći, bez obzira da li ga neki žele ili ne. I bez obzira na rezultate izbora, koji po svemu sudeći ukazuju na još jedan mandat vladajućih i možda i nekih novih stranaka uz njih. Dakle, dolazak reformskih strujanja se čini neibježnim, bez obzira na snagu političkih aktera poslije izbora, a na to ne upućuje samo proces evropske integracije Crne Gore, već i svaka ozbiljnija analiza promjene unutar jednog političkog sistema kao što je naš ili pak pogled na ono što se dešava u pojedinim susjednim zemljama Zapadnog Balkana.
Tako će se uskoro postaviti pitanje da li će oni koji odlučuju u DPS-u imati dovoljno samopouzdanja da očiste svoje dvorište od ekstremnih struktura koje su svojim ekstremizmom sakrivale sopstveni strah i nesposobnost. Taj strah da će njihova nesposobnost, pokvarenost i korumpiranost biti otkrivena ih je gonio da svim mogućim sredstvima primoravaju druge da rade ono što ne žele ili da ne rade ono što žele (a sve u ime i u zaklonu DPS-a i SDP-a) bilo da se radi o izborima ili svim drugim aktivnostima i poslovima.
Međutim, to da li će vladajuća struktura željeti da se odrekne usluga ovakvih vođa, članova i promotera nije samo pitanje hrabrosti, već političke mudrosti i analize.
Naime, čini se da je tranzicija u svom najgrubljem obliku polako za nama i da bi u budućnosti onaj gubitak glasova koji se dogodi usljed “odlaska” ovih “odanih” bio u velikoj mjeri nadoknađen glasovima koji bi DPS-u i drugima na vlasti donijeli oni pristojni, obrazovani i sposobni kojih u njihovim redovima ima i to ne malo.
Takva bi struktura uticala i da se razvije mnogo kvalitetniji dijalog sa opozicijom što bi rezultiralo i većim stepenom društvenog konsenzusa, a time i mnogo stabilnijim razvojnim rješenjima za Crnu Goru.
No, sve dok ti sposobni, obrazovani i relativno neukaljani članovi DPS-a budu ćutali zarad »viših« (ili pak niskih i uskih) ciljeva, i dopuštali onima sa početka ove priče da im bacaju mrvice sa stola vlasti i uticaja, ova promjena nije moguća.
A time ni ozbiljna reforma i promjena u skladu sa zahtjevima koji pred nas postavlja evropska integracija. Bez takvih reformi biće gotovo nemoguće izgraditi i održivu budućnost Crne Gore kao demokratske strukture unutar Evropske unije.
To je ono i što nam se već neko vrijeme poručuje sa određenih ozbiljnih adresa iz zemalja članica EU. Da li će imati dovoljan broj onih slušaju, razumiju i rade zavisi od donosioca odluka na vlasti, od članova njihovih partija i na kraju od svih nas građana, naše individualne hrabrosti da uložimo ekstremne napore u borbu protiv ekstremizama korupcije, kriminala, nepotizma, protekcionizma i ekonomskih i političkih monopola.
Tek tada, kada oni koji znaju odgovor koji su donji, a koji donji ekstremiteti, ali koji znaju i odgovore na mnogo neriješena ozbiljna pitanja, budu rekli dosta i počnu da uklanjaju one koji te odgovore ne znaju, počeće naša obećavajuća evropska budućnost.
Autor je magistar evropskih integracija i regionalizma i generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori
Vijesti, 18.03.09.
Banović me izbacio uz najprimitivnije psovke
INCIDENT U VILI “GORICA”: SLUŽBENIK POLICIJE TEŠKO MALTRETIRAO DOPISNIKA “GLASA AMERIKE” NEBOJŠU REDŽIĆA
Podgorica - Dopisnik “Glasa Amerike” Nebojša Redžić doživio je, kako tvrdi, najveću neprijatnost u svojoj novinarskoj karijeri, kada ga je preksinoć u vili “Gorica”, službenik policije Mirko Banović izbacio iz sale vukući ga za rame, dok je pokušavao kamerom da zabilježi susret premijera Crne Gore i Italije.
Redžić tvrdi da je službenik Uprave za obezbjeđenje ličnosti nakon što ga je izbacio iz sale, više puta najprimitivnije opsovao, a potom u hodniku vile pokušao da se sa njim i fizički razračuna.
Zbog teškog incidenta, dopisnik “Glasa Amerike” podnio je krivičnu prijavu protiv službenika policije, a juče rano više od sata razgovarao je i sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem.
- Direktora policije obavijestio sam šta mi se dogodilo, poslije čega mi se on u ime te institucije više puta izvinio i izrazio žaljenje zbog incidenta. Tokom razgovora, Veljović je bio veoma korektan, a kada sam mu pokazao snimak, koji sam zabilježio kamerom, on je prepoznao službenika koji je me je napao. Rekao je: “Znam, to je Mirko Banović” - kazao je Redžić “Vijestima”.
Dugogodišnji novinar tvrdi da se incident u vili “Gorica” dogodio kada je on pokušao da što bolje kamerom zabilježi razgovor dvojice premijera.
- Zbog velikog broja novinarskih ekipa, neuobičajenih za naše prilike, nijesam uspio da zauzmem dobru poziciju. Kada su ljudi iz obezbjeđenja zatražili od kamermana da se lagano razilaze, zamolio sam mladića, koji me je već (veoma neprijatno) uhvatio za ramena, da snimim još par kadrova. Umjesto dozvole ili, pak, ljubazne molbe da ipak napustim prostoriju, mladić mi se obratio neprimjerenim riječima: “Izlazi, da te na glavu na izbacim”. Okrenuo sam se i vidio osobu koju nikada ranije nijesam zapazio i rekao mu da mi se ne obraća tako. Na to je on uzvratio: ”Izlazi, da ti ne j.... majku” - ispričao je Redžić, koji ni juče nije mogao da se povrati od neprijatnosti koju je doživio u vili.
Redžić navodi da se konflikt tada nije završio, jer je Banović izašao za njim i u hodniku pokušao da se fizički razračuna.
- Rekao mi je da će me zapamtiti, na šta sam mu uzvratio istim riječima. Kada je čuo da sam mu se usprotivio, bio je još jasniji: “\\\'J.... ti ćerku”! Okrenuo sam se i pošao ka izlazu, nakon čega sam mu uzrujano odgovorio: “\\\'Vidjećemo ko će kome j.... majku” - rekao je Redžić, koji tvrdi da nikad neće zaboraviti “krv u očima tog mladića, dok je izgovarao ono što mu nikad niko u životu nije rekao za 12-godišnje dijete”.
Direktor Uprave policije Veselin Veljović potvrdio je juče “Vijestima” da je upoznat sa slučajem.
- Ispitaćemo navode novinara Nebojše Redžića, a potom na osnovu toga i postupati - kazao je kratko Veljović.
U incident, prilikom susreta dva premijera, uključila su se i dvojica radnika obezbjeđenja vile “Gorica”, koji su Redžiću naredili da “napusti objekat”.
- Naočigled svih novinara i kamermana, sproveli su me do izlaza, tražeći od mene da spakujem opremu. Međutim, rekao sam im da oprema nije moja i da će jedan od mojih kolega da mi donese kameru kada pres-konferencija bude završena. Izašao sam ispred ulaza, pokušavajući da se smirim, jer sam se osjećao loše, a poslije nekoliko minuta prišao mi je omanji čovjek, koji se predstavio kao pretpostavljeni mladiću koji mi je prijetio i psovao. On mi je rekao da se mogu vratiti i nastaviti da radim - ispričao je Redžić.
Tražiću azil ako ne uklonite siledžije
Redžić je naveo da će zatražiti politički azil i napustiti zemlju, ukoliko se iz Uprave policije ne izbaci vinovnik teškog incidenta.
- Ako takvi primitivci i siledžije mogu da rade u tako važnoj službi, onda ja, (koji sam borbi za slobodnu i demokratsku Crnu Goru posvetio dvije trećine života), nemam šta da tražim u ovoj državi. Ukoliko taj čovjek ne bude uklonjen iz službe, javno ću objaviti da sam zatražio politički azil u nekoj normalnoj državi u kojoj mi svakojaki primitivci, bez ikakvog povoda, neće vrijeđati familiju, prijetiti mi i pokušavati da se sa mnom fizički obračunaju - naveo je Redžić u dopisu, koji je uputio Veljoviću.
On je direktoru Uprave policije prenio i zaprepaštenje pretpostavljenih iz redakcije “Glasa Amerike” u Vašingtonu, koji čekaju reakciju policije nakon njegove krivične prijave.
Banović: Ne uznemiravajte me
Službenik Uprave za obezbjeđenje ličnosti u Upravi policije Mirko Banović nije želio da komentariše prijavu Nebojše Redžića, kao ni incident u vili “Gorica”.
“Novinar je li? Ma, ne uznemiravajte me i ne zovite. Sve što vam treba provjerite i saznajte u Centru bezbjednosti”, rekao je Banović novinaru “Vijesti” u telefonskom razgovoru, vjerovatno misleći na Područnu jedinicu Podgorica.
Banović, koji je stalno zaposlen u Upravi za obezbjeđenje ličnosti i objekata, dva puta je tokom 2007. godine pominjan u javnosti
Prvi put to se desilo u maju, tokom zamršenog slučaja, kada su nepoznate osobe pratile, pozivale, prijetile i ucjenjivale istraživača kršenja ljudskih prava Aleksandra Zekovića.
Tokom višednevne prepiske sa direktorom Uprave policije, Zeković je izrazio sumnju da je u cijeli slučaj uključen u službenik Mirko Banović, koji je u to vrijeme bio Veljovićev pratilac. Te Zekovićeve sumnje nikada nijesu dokazane, a slučaj nikada nije rasvijetljen.
Nekoliko mjeseci kasnije, Banović se ponovo našao na novinskim stupcima, kada su ga dva građevinska radnika optužila da im je prijetio pištoljem.
Podgoričani Luka Bešić i Igor Šćepanović, koji su renovirali kuću njegove sestre Marine Banović-Nikolić, tvrdili su da im je Banović prijetio jer su od nje tražili da im isplati novac koji su zaradili.
Banović je i to demantovao, tvrdeći da su Bešić i Šćepanović pozivali i maltretirali njegovu sestru, kao i da im on nije prijetio pištoljem.
Svi kršili pravila tokom snimanja
Prvo izvinjenje zbog neprijatnosti dopisnik “Glasa Amerike” dobio je od Šefa Vladinog biroa za informacije Olivere Đukanović, koja mu je nakon incidenta prišla i pozvala ga da nastavi sa praćenjem događaja.
- To sam uradila zato što se Redžić uredno akreditovao kod Biroa za izvještavanje o tom događaju i što smo mi zaduženi za komuniciranje i sa medijskom javnošću, kojoj treba da se obezbijedi uslove za obavljanje specifičnog posla - navela je Đukanović u izjavi “Vijestima”.
Ona je kazala da nije prisustvovala spornom događaju, ali je informaciju o tome dobila od Nebojše Redžića, a ne od drugih novinara ili snimatelja.
- Ipak, neophodno je reći da su i za ovu, kao i za sve druge posjete visokih stranih državnika, veoma jasno određena pravila, počev od protokolarnih, bezbjednosnih, do onih koja se odnose na rad medija. Dakle, i domaći i strani izvještači imali su prilike da se sa tim pravilima neposredno upoznaju. Nije na odmet reći da su naši i italijanski novinari, bili obaviješteni o striktnim instrukcijama počev od pojedinačnih registracija, pozicija za snimanje dolaska dva premijera, stand-upu, te trajanju snimanja. Niko od njih, kao uostalom i predstavnika ostalih medija nije, sem sa razumijevanjem, reagovao na upozorenja koja su im izricana - navela je Đukanović.
You can fight the sleep but not the dream...
Batine zbog Berluskonija
PODGORIČANIN JOVAN JANJUŠEVIĆ ZAVRŠIO U POLICIJI ZBOG INCIDENTA PRIJE PROLASKA KOLONE SA ITALIJANSKIM PREMIJEROM
Podgorica - Podgoričanin Jovan Janjušević (45) završio je u policiji, nakon što je automobilom uletio u raskrsnicu ulica Oktobarske revolucije i Bratstva i jedinstva, koju je policija zatvorila jer se očekivao prolazak kolone sa italijanskim premijerom Silvijom Berluskonijem.
Dok su brojni policajci i građani iščekivali da magistralom, koja je oko 9 časova bila zatvorena za saobraćaj, prema aerodromu prođe italijanski premijer, Janjušević je iz pravca Sat kule proletio automobilom prema Autobuskoj stanici, ne osvrćući se na upozorenja policije.
Nekoliko očevidaca, koji su željeli da ostanu anonimni, ispričali su “Vijestima” da su ga dvojica policajaca sustigla, izvukla iz automobila, brutalno pretukla, a potom ubacila u policijsko vozilo i odvela.
Tu informaciju juče je demantovala portparol Uprave policije Tamara Popović, tvrdeći, da prema informacijama kojima raspolaže, nije bilo primjene fizičke sile.
Djevojka, koja se zatekla u vozilu koje je u koloni čekalo da magistralom prođe Berluskoni, ispričala je da je uhapšeni pretekao kolonu vozila i proletio kroz raskrsnicu, nakon čega su ga sustigli policajci.
- Munjevito su ga izvukli iz auta, a potom su ga besumučno udarali nogama i rukama. Čovjek je pao na asfalt, a oni su ga podigli i odvukli do policijskog auta, ubacili ga u unutra i odveli - ispričala je ta djevojka.
Tu priču “Vijestima” je potvrdila i druga djevojka, koja je, kako tvrdi, iz jedne prodavnice u blizini posmatrala prebijanje Janjuševića.
- Dok su ga policajci vukli iz automobila i udarali, on ih je psovao. To je sve trajalo nepun minut, nakon čega su ga odveli. Ubrzo potom, magistralom je prošao konvoj policijskih i drugih auta, u kojem se nalazio italijanski premijer - navela je ta djevojka.
Portaprol Uprave policije kazala je juče “Vijestima” da je Jovan Janjušević uhapšen i zadržan zbog sumnje da je počinio prekršaje - nepostupanje po naređenju policijskih službenika, odbijanje alkotestiranja i neposjedovanje važeće vozačke dozvole.
- On se jutros, kako se sumnja, oko 9 časova, na raskrnici ulica Oktobarske revolucije i Bratstva i jedinstva, kada je prolazila pretnja premijera Italije Silvija Berluskonija, u dva navrata oglušio o naređenja policijskih službenika da stane. Vozilom je nastavio kretanje i ušao u raskrsnicu, sa namjerom da nastavi ka Ulici Mitra Bakića - tvrdi Popovićeva.
Kada su policijski službenici zaustavili Janjuševićevo vozilo, kako je kazala, primijetili su da je bio u vidno alkoholisanom stanju, te je zadržan u policijskim prostorijama do otrežnjenja, odnosno, šest časova.
- Prema informacija kojima raspolažem, prema Janjuševiću nije primijenjena fizička sila. I pored toga, Unutrašnja kontrola će preduzeti mjere iz svoje nadležnosti, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena - istakla je Popovićeva.
Nakon isteka pritvora od šest sati, Janjušević je juče oko 15 časova pušten na slobodu, a protiv njega će, nadležnom organu, biti podnijeta prekršajna prijava.
“Vijesti” su juče u nekoliko navrata pokušale da stupe u kontakt sa Janjuševićem, preko broja mobilnog telefona koji je dostupan redakciji. Međutim, taj broj juče nije bio u funkciji.
You can fight the sleep but not the dream...
Slaba vajda od Madone i Pamele
REUTERS, LONDON: KAKO SE CRNA GORA BORI SA EKONOMSKOM KRIZOM
Podgorica – Suočena sa turističkim padom i pogoršanjem situacije sa glavnim izvoznim biznisom, malena balkanska republika Crna Gora polaže posljednju nadu u nekada veliki investicioni sporazum kako bi se izvukla iz globalne finansijske krize.
Ova prelijepa planinska država, koja je 60-tih godina bila destinacija filmskih idola poput Sofije Loren, ostvarila je kontakt sa zvijezdama poput Madone i Pamele Anderson kako bi podstakla potragu za investitorima na jadranskoj obali – što je do sada imalo malo efekta.
Nakon rasta od 8 odsto 2008, politički lideri su prošle nedjelje kazali da ovdašnja ekonomija ove godine možda neće uopšte rasti, što bi primoralo zemlju da pozajmi 200-300 miliona eura – do 10 odsto BDP, od Međunarodnog monetarnog fonda.
To je možda sitno u poređenju sa zapadnim ekonomijama, ali bi bio šok za sistem zemlje od 650 hiljada stanovnika, koja je proteklih godina imala budžetni suficit, od kada je izašla relativno netaknuta iz balkanskih ratova devedesetih.
Uveliko zavisna od stranih investicija i zajmova, zvaničnici polažu nadu u neke vladine tendere narednih mjeseci, uključujući onaj za razvoj najduže crnogorske plaže u Ulcinju, očekujući da bi jedan ili dva dobra ugovora mogli donijeti milijarde eura narednih godina.
Takođe se traže investitori za ključni autoput, glavnu luku Bar, željeznicu i aviokompaniju Montenegro erlajnz, ali su bankari skeptični vezano za šanse da uspiju da postignu nešto veliko usljed globalnog nedostatka kapitala.
„Nade postoje, da, ali će one možda biti lažne,\\\\\\\" izjavio je za Rojters jedan zapadni bankarski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.
Bankarski sektor je imao teške dane nakon perioda velikog pozajmljivanja da bi se podstakla ekonomska ekspanzija Crne Gore. U decembru je vlada pružila spasonosni kredit od 44 miliona eura Prvoj banci, koja je druga po veličini u državi.
Strani analitičari kažu da agencije za kreditni rejting, koje kontrolišu koliko Crnu Goru košta da se međunarodno zaduži, su zabrinute.
„Kada smo izdali posljednji izvještaj, situacija je bila loša, “kazao je Kenet Orčard, potpredsjednik agencije Mudis, koja je snizila kreditni rejting Crne Gore na negativan u decembru. „Sada smo malo negativniji“.
Ministar finansija Igor Lukšić rekao je za Rojters prošle nedjelje da će crnogorska ekonomija doživjeti rast između nula i 2,5 odsto, dok je početkom 2009. prognoziran rast od 5 odsto.
„U lošem scenariju, imaćemo komunikaciju sa MMF i vidjeti kakve su mogućnosti“, rekao je Lukšić. „Vidjećemo šta su druge zemlje uradile, kakve vrste stendbaj aranžmana su druge zemlje stvorile i vjerovatno ćemo kreirati nešto da bismo bili na sigurnom“.
Sa više od milion posjetilaca godišnje, prihodi od turizma čini četvrtinu BDP. Ali, hotelijeri i turistički poslenici prijavili su oštar pad bukinga za početak ljeta usred kolapsa ruske ekonomije, što je odavno ključno crnogorsko ciljno tržište.
Direktni letovi iz Moskve privukli su hiljade Rusa da kupe vikendice duž obale, dramatično povećavajući realne cijene nekretnina – a sada i to doživljava krah.
Druga velika industrija je aluminijum, gdje je KAP, koji je u ruskom vlasništvu, najveći izvoznik u zemlji, i čini 40 odsto industrijske proizvodnje. On posluje sa gubitkom zbog niske globalne cijene metala i već je prepolovio svoju proizvodnju za 2009.
Nervoza Vlade zbog ekonomije povećala se proteklih mjeseci, dok lokalni analitičari kažu da ideja održavanja opštih izbora 29. marta ima za cilj da joj maksimalizuje šanse prije pogoršanja ekonomske situacije.
Čak iako se stvari pogoršaju, zvaničnici se nadaju da će zadržati deficit na tri odsto BDP, sa javnim dugom od 30 do 33 odsto BDP. Zemlja je 2008. imala fiskalni suficit od 1,5 odsto BDP. Loša vijest je deficit tekućeg plaćanja od 27,5 odsto.
“Ako budemo imali negativan scenario za ovu godinu, ako ne bude tako dobra situacija sa stranim direktnim investicijama, ne tako dobra situacija sa našim budžetom, prvo ćemo pokušati da nađemo, a već imamo neku komunikaciju, banke u Evropi da dobijemo kredit,“ izjavio je zamjenik premijera Vujica Lazović.
„Druga faza će biti MMF program,“ kazao je.
U međuvremenu, jedna investiciona grupa dovodi bivšu zvijezdu „Čuvara plaže„ Pamelu Anderson da razmotri mogućnost učešća u projektu razvoja nekretnina. Prošlog ljeta nijesu uspjeli napori da se pjevačica Madona dovede u jedno odmaralište na obali.
„To je mala ekonomija i nema mnogo događanja koja će imati veliki uticaj na to kakav će biti rast,“ kazao je Jan-Peter Olters, stalni predstavnik Svjetske banke.
„Sve između plus ili minus pet odsto mislim da je relano.“
Još nema prognoze sudnjeg dana
Na pitanje koliko se situacija može pogoršati, mnogi ekonomisti se ustežu da prognoziraju sudnji dan, govoreći da je Crnoj Gori dovoljna jedna velika investicija da preokrene stvari.
Pored turizma, neki kažu da bi ove godine najbolja šansa mogla biti djelimična prodaja nacionalne kompanije Elektroprivreda Crne Gore.
Pomoć za oživljavanje ekonomije takođe bi mogla biti zatražena od Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, Evropske investicione banke i kreditnog tijela njemačke vlade.
Adam TANER
Eto da i neko na kraj stane rozoj krađi!!!
Crnogorski telekom podnio je protiv predsjednika Opštine Kolašin Milete Bulatovića krivičnu prijavu podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu, tvrdeći da je nezakonito sa njihovog žiro-računa na račun Opštine prenio više od pola miliona eura. Bulatović se prijavom u svojstvu predsjednika tereti za nesavjestan rad u službi.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, toj kompaniji sporan je način na koji je predsjednik kolašinske Opštine naplatio Telekomu komunalne takse za postavljanje telefonskih vodova, kao i naknade za njihovo korišćenje na godišnjem nivou. Sporna je i kilometraža kablovske mreže koju je skoro utvrdila tamošnja Komunalna policija.
"Predsjednik Opštine Kolašin je, nalažući izvršenje spornih rješenja, ne uzimajući u obzir žalbe Crnogorskog telekoma u kojima se ukazuje na pogrešnu primjenu i kršenje zakona, svjesno izvršio povredu prava i nanio direktnu imovinsku štetu kompaniji. Bulatović je ovim radnjama očigledno nesavjesno postupao u obavljanju službe", kaže se u prijavi tužilaštvu kojom se predlaže pokretanje krivičnog postupka protiv predsjednika Opštine.
Direktor sektora za korporativnu komunikaciju Crnogorskog telekoma Miodrag Strugar potvrdio je Vijestima da su podnijeli prijavu protiv Bulatovića, ali je odbio da to detaljnije komentariše, očekujući da će pravosudni organi o tome odlučivati.
Prvi čovjek kolašinske Opštine ne vidi ništa sporno u vezi sa prinudnom naplatom i kaže da, ako su u administraciji, pogriješili - vratiće novac.
Predstavnici Telekoma su u prijavi naveli da je kolašinska Uprava prihoda 11. i 19 februara donijela rješenja na osnovu kojih je ta kompanija obavezana da Opštini plati komunalne takse za postavljanje telefonskih vodova u iznosu od oko 375.000 eura. Na ta rješenja Crnogorski telekom je izjavio žalbe 25. februara i 4. marta.
"Međutim, shodno Zakonu o poreskoj administraciji kojim je propisano da žalba ne odlaže izvršenje, rješenja su izvršena, pa je u periodu od 3. do 10 marta sa žiro-računa Crnogorskog telekoma izvršena prinudna naplata iznosa od 375.120 eura u korist Opštine Kolašin", navodi se u prijavi u koju su Vijest imale uvid.
U dopisu Tužilaštvu se objašnjava da je novac prenesen na opštinski račun na osnovu "odluke o korišćenju i naknadi za korišćenje putnog zemljišta pored opštinskih i nekategorisanih puteva koja je u Službenom listu objavljena 2007, odnosno 2009. godine.
"Primjenom te odluke, za telefonske vodove postavljene u 1999. odnosno 2001. godini suprotno odredbi Ustava Crne Gore o zabrani povratnog dejstva zakona i drugih propisa, osim ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, što u konkretnom nije bio slučaj", kaže se u prijavi i dodaje se da je Bulatović bio svjestan te činjenice prilikom donošenja spornih rješenja.
"Ali je takođe, znajući za žalbe izjavljene na sporna rješenja, koje će sigurno biti usvojene, izdao i nalog za prinudnu naplatu kako bi do povraćaja prinudno naplaćenih iznosa (375.120.000 eura) i sa njima neosnovano raspolagao", tvrde iz Telekoma.
Predstavnici Telekoma su u prijavi osporili i zakonitost naplate godišnjih telefonskih vodova i tvrde da su im opštinari udvostručili kilometražu postavljene kablovske mreže koju koriste klijenti Telekoma.
Uprava prihoda Opštine Kolašin, kako se ukazuje u prijavi, u istom periodu je donijela i rješenja o godišnjoj naknadi po kojima je Telekomu obračunato da je, po osnovu korišćenja telefonskih vodova dugih oko 20 kilometara, obavezan da isplati 174.234 eura, te da su i ta rješenja izvršena.
Predstavnici Telekoma se obavijestili Tužilaštvo da je 2005. godine formirana Komisija, sastavljena od tamošnjih opštinskih i predstavnika Telekoma, utvrdila da je dužina telekomunikacionih kablova 9.915 metara, koje se od tada nijesu mijenjale. Smatraju da su i ta rješenja donijeta suprotno važećim propisima, odnosno Zakonu o opštem upravom postupku koji propisuje da nadležni organ može donijeti rješenje na osnovu zapisnika zajedničke Komisije.
Ističu da je u obrazloženju tih rješenja koje je takođe donijela opštinska Uprava prihoda navedeno da su sačinjena na osnovu zapisnika Komunalne policije.
http://www.cokcg.org/bokserski.htm
Ovo je izgleda istina![]()
hehe e pa ljudi moji...tragicno
this is pointless
Austrijski diplomata Valentin Incko preuzeo je danas u Sarajevu dužnost visokog predstavnika od slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka.
Incko je u obraćanju medijima rekao, da svi koji budu radili na evropskoj budućnosti BiH, mogu računati na njega kao pouzdanog partnera i poručio da neće oklijevati da koristi svoja bonska ovlašćenja, ali samo u krajnjem slučaju.
Dok Valentin tako prica izvjesni Miroslav Miljic iz Doboja je pokusao da ubije tastu
ni manje ni vise nego protivtenkovskom raketom. Kad je vidio da je samo ranjena ispalio je i par rafala iz automatske puske.
Mora da je i njegova deviza Sigurno...
Priznaj priznaj da je tebi drago kada Bruno noćas probija embargo...
Podgorica – Bivši počasni predsjednik Liberalnog saveza i Građanske partije akademik Radoslav Rotković nedavno je pristupio Socijaldemokratskoj partiji.
U izjavi „Vijestima“, Rotković je naveo da nema utisak da je promijenio partiju jer je „bio i ostao liberal, ali u onome izvornome smislu“.
„Naša je parola bila: Crna Gora naša kuća. Naša kuća u Evropi. Naša kuća bez podstanara. To isto piše i u programu SDP-a. I dok su neki \\\'naši\\\' promijenili kurs, i spanđali se sa onima koji su protiv naše kuće, pa se opet neki od njih pokušavaju vratiti na stari kurs, što je, opet, bolje nego ne priznavati grešku, socijaldemokrati nijesu vrdali. Bili su i ostali odani toj viziji naše kuće u Evropi“, rekao je Rotković.
Osim toga, dodao je on, zajedno je sa socijaldemokratama protestovao protiv rata na Balšića pazaru, pred Dvorom na Cetinju i na Trgu od oružja u Kotoru.
„To su moji antiratni drugovi“, podvukao je Rotković.
On je ocijenio da se opozicija, koliko god da je šarena, ipak dijeli na dva dijela pri čemu „manji dio“ čine oni privrženi Crnoj Gori i koji bi mijenjali režim.
„Ali, oni ne mogu da osvoje većinu. Onaj veći dio opozicije nije protiv režima, iako tvrdi da jeste, nego protiv države“, kazao je Rotković.
On je rekao da se „mi rodoljubi nalazimo u vozu koji se već zahuktao i juri ka Evropi u kojoj smo bili hiljadu godina, kako se to vidi iz moje nove knjige \\\'Crna Gora u Evropi\\\'“.
ND``VIJESTI``
PS: aj sad da cujemo pljuvanje na rotkovica :razz:
``ljudi su da razmijene i uvaze misljenja, a zivotinje da se kolju i ujedaju jer nemaju mozga``
Pare Rotkovicu, dobio si pare!!
P r i m o r a c
Zasluzio je aplauze, jer ovo je kec na desetku, presjek nase drustvene patologije:
...i zato se stara trska poklonila orkanu.
Nadam se, za dobro saha u Crnoj Gori, da Rotkovic nece biti u vozu koji ka Evropi hita preko Bioca, sa polovinom potrebnih kocnica.
-
I jos nesto, Rotkovic je valjda ovim cinom htio i da se zahvali "drzavi" zato sto njegov Mojdez klizi li klizi... :!:
P r i m o r a c
Kakvo razocarenje. Je li moguce da jedan akademik, bivsi Liberal ide u partiju Ranka Krivokapica, i u prvom govoru govori o Evropskom putu? I sve to 2 dana prije izbora. I taj ce covjek preksjutra zaokruziti broj 5, a sjutra ce onako sasvim usput da pljucne po Miku i LP. SRAMNO!
cattaro dobro si rekao. Pare je dobio. Znaci nikakva obecanja, fotelje, za sinove, kcerke itd. - dobio je finu ciglu i to je to.
Kad me neko pita sto sam ja bez tebe sam,
sigurno cu tada reci : kakva kuca, kakav stan...
Amerikanci znaju sto je *vrh* turizam (Florida i Akapulko) i bas je dobro sto imaju ovakav stav:
PRESTIŽNI AMERIČKI MAGAZIN O CRNOJ GORI
Montenegro-istočni Monte Karlo
Podgorica, 27.marta-Prestižni američki magazin „Conde Nast Traveler“ objavio je članak o Crnoj Gori u okviru teksta o području istočne obale Mediterana. Pored Crne Gore, novinarka ovog magazina, Julia Čaplin, piše i o Hrvatskoj i Turskoj, o destinacijama koje će u narednom periodu napraviti bum, i kaže „Zaboravite Sent Tropez”. “Ovo je slijedeća nova Rivijera.“
„Malu zemlju sa 650.000 stanovnika, koja je proglasila svoju nezavisnost od Srbije prije dvije godine, čine strme zelene planine sa starim tvrđavama i šarmantni stari gradovi koji se ogledaju u prozirno plavom moru. Ne možete zamisliti mjesto koje je više savršeno za odmor. Crna Gora se može nositi sa svim izazovima i zahtjevima modernog turiste.“
Među ljepotama ona ističe primorski pejzaž Bokokotorskog zaliva sa ostrvima Sv. Đorđa na kome se nalazi benediktanski manastir osnovan u 12. vijeku, i Gospe od Škrpjela iz 1630.godine. Posebno izdvaja gastronomsku ponudu restorana “Stari mlini” u Ljutoj, i kotorske trgovine, kafee i restorane. Ona preporučuje boravak u Crnoj Gori gdje se gosti mogu sporazumjevati na engleskom jeziku i koja ima široku ponudu od rent-a kar-a do smještajnih kapaciteta visokih kategorija.
“Crna Gora je na putu da postane istočni Monte Karlo, sa marinama za mega jahte i otmenim hotelima. Nekoliko luksuznih hotela je otvoreno u srednjovjekovnom gradu Kotoru.”Naročito ističe Vilu Duomo sa 13 apartmana koji se nalaze u baroknoj građevini i hotel “Splendid” u Bečićima.
“Sa eurom kao zvaničnom valutom, zakonom o taksama i dobrim viznim režimom, Vlada Crne Gore je na pravom putu da pretvori ovu zemlju u sljedeću Maltu ili Monako.”Od novih investicija ona pominje izgradnju luksuzne marine za mega jahte, Porto Montenegro, u čijem sklopu će biti i hotel “Four Seasons”, kao i “Sveti Stefan”, koji je 50-tih godina bio mjesto na kojem su dolazile mnoge poznate ličnosti, a koje je prije dvije godine zakupio “Aman resorts”. Navedena je činjenica da se danas Crna Gora, po kvalitetu ponude koju nudi gostima, može porediti sa svjetskim destinacijama. Po riječima Mike Shore, brend menadžera Porto Montenegro “Crna Gora će u narednih 10 godina biti jedna od najbogatijih zemalja u Evropi”. Ovakav način sagledavanja turističke situacije od strane inostranih novinara imaće pozitivne efekte na posjećenost ciljnih segmenata turista.
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
Od Radovan Luke do Brisela
NIŠTA NIJE SLUČAJNO
Blago nama koji smo na brodu kojim Vi kormilarite, a teško onima koji su se otisnuli na pučinu i tako bez cilja plutaju“, izjavio je u jeku predizborne kampanje euforični plavski partijski aktivista na konvenciji omiljenog kormilara. Čuo sam za Panonskog, a eto, izbori su nam iznjedrili Plavskog mornara. Vjerovatno je ponesen atmosferom zamislio sebe i svoje drugare kako jezde Plavskim jezerom sve do Evrope. Nije mu se čuditi, jer se više puta od strane najvisočijih (i po zvanju i po stasu) političara koristila slična retorika. Sigurnim brodom, uz dobar vjetar, pravac EU, ponavljano je svako malo. Sve ostalo je u drugom planu. Očigledno, vijađo za Brisel je opštenarodni konsenzus. Samo, brine me kako zaploviti. Brodovi su nam davno rasprodati, gliseri su na lošem glasu, jedrenjak koji imamo je za školsku upotrebu, pa da vidimo kakvim plovilima možemo tamo.
Najbolje da se svi potrpamo u Deripaskinu jahtu i pravac Evropa. Usput obilazak čuvenih evropskih destinacija. Đenova, Nica, Kan, Barselona, Lisabon..., pa sve do Antverpena. Lagano i sa uživanjem. Nego, nešto se bojim da je to samo pusta želja. Nismo baš najbolje posljednjih mjeseci. Naravno da ne treba očajavati ako nas iz bilo kojeg razloga odbiju. Imamo mi naše gumenjake. Zato, odmah ih napumpajmo. Možda su ih neki saboteri izbušili, pa ih je bolje provjeriti na vrijeme. Za svaki slučaj. Nema čekanja na nespremne. Ako prifali splavova, dobro će doći kade (akrilne su bolje) i gume od traktora. Ništa nas ne može zaustaviti na našem svetom putu. Rafting do Brisela. Prečicom. Za to smo uvijek bili majstori. Polazak sa Radovan Luke. Od srca do srca. Od srca divlje ljepote do srca pitome birokratije. Hvatamo dobar zalet od Brštanovice do Šćepan Polja, pa Drinom do Save, a Savom do Ušća. Neka ne brinu oni koji neće do Brisela preko Beograda. Nećemo se zaustavljati na Ušću. Madonu smo već ugostili. A onda lijevo, uzvodno Dunavom. Niti je lijep, niti plav, ali poslužiće. Dalje Majnom, pa Rajnom, a posle ćemo se već nekako snaći. Vesla u ruke i udri. Niko nije obećao lagan put do Evrope. Kapetan drži takt, kormilar kormilari, a plavski, gusinjski, rožajski, pljevaljski, podgorički, nikšićki, beranski, bjelopoljski i svi ostali znojem okupani mornari skladno veslaju.
Prvi veliki odmor u Beču. Špalir austrijske gospode nas pozdravlja, a mi puni sebe. Onako, dostojanstveno i gospodski otpozdravljamo. Volimo mi evropsku aristokratiju, ali imamo mi svoje kvalitete. Idemo dalje, od Dunava kanalom do Majne. Sljedeći odmor - Frankfurt na Majni. Ne napuštamo plovila i pored poziva na pivo od strane ljubaznih domaćina. Moramo malo da se durimo zbog čestih prigovora na sporo ispunjavanje standarda, iako bi nam koja krigla dobro došla uz suvu marendu. A i nemaju nikšićko.
Pošto smo se odmorili, okrijepili i napunili energije, idemo dalje bez pauze do Brisela. Nastavljamo Majnom do Rajne. Bez problema prepriječimo do briselske Sene. Ne damo da nas dvije Sene zbune pa da zalutamo do Pariza. Stižemo na kraj puta i ostavljamo plovila uz briselske dokove. Mokri, preplanuli i umorni, ali ponosni kao borci sa mosta na rijeci Kvaj, uspravno koračamo kroz briselsku trijumfalnu kapiju. Volimo grandiozne objekte, pa pozdravljamo Atomijum, lav sa Vaterloa nam klimne glavom u znak poštovanja, a Maneken Pis već pokazuje znake blage ljubomore u strahu da mu ne preuzmemo popularnost.
Vadimo poklone, pršutu o desno rame, a boca rakije nam u „lijevu ruku“ (priganice čuvamo za uzvratnu posjetu) i pravo na evropski parlament. Briselska administracija se u čudu našla. Jeste da su pominjali regatu na putu na EU, ali ovome se nisu nadali. Zaskočili smo ih. Nemaju kud. Zaboravljaju na vize i štrikove na aplikaciji. Ni njihova srca nisu od kamena. Primaju nas u zagrljaj kao najrođenije. Postajemo simbol evropskih integracija, a Plavski mornar idol ostatka Evrope.
Mladen Bojanić, Podgorica
Kad me neko pita sto sam ja bez tebe sam,
sigurno cu tada reci : kakva kuca, kakav stan...
DEUTSCHE WELLE (iako je Mustafa Canka izvor-kao *domaci lik*- to je ipak ozbiljan medij), pa evo sanse da se i opzicionari malo *kojacnu*:
Đukanović se povlači?
Gotovo dve decenije traje apsolutna vladavina Mila Đukanovića u Crnoj Gori. Ipak, čini se da bi, posle ubedljive pobede na nedeljnim izborima, on, ipak, moga da se povuče sa čelne funkcije u izvršnoj vlasti.
Ukoliko Milo Đukanović želi da se povuče, ovo je sada idealna prilika, smatraju analitičari u Crnoj Gori. I zaista: trijumf na nedeljnim parlamentarnim izborima dodatno je učvrstio oreol nepobedivosti i harizmu Mila Đukanovića u Crnoj Gori.
Ali, ekonomska kriza koja melje Crnu Goru, ogromne obaveze koje stoje pred tom zemljom u procesu evro-atlantskih integracija, nužnost borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i zamor od gotovo dvodecenijske vladavine, faktori su koji bi mogli da navedu petostrukog crnogorskog premijera da više ne bude na čelu izvršne vlasti u Crnoj Gori.
Naravno, izlišno je napominjati da bi i u tom slučaju, Đukanović sa mesta predsednika svoje Demokratske partije socijalista presudno uticao na donošenje svih važnijih odluka u toj državi.
Đukanović: Uporediti greške i uspehe
Pre izbora, predsednik crnogorske Vlade često je pominjao mogućnost da se posveti privatnom biznisu, a napravio je i rezime svoje 18-godišnje vladavine:
„Sačuvati Crnu Goru od rata, sačuvati je u multietničkom skladu, poštedeti je od NATO bombardovanja, dovesti je do nezavisnosti, staviti je stabilno na kolosek evropskih i evro-atlantskih integracija, učiniti je prestižnom turističkom destinacijom, moglo bi svakome da služi na čast. Nema živog čoveka koji ne greši, ali, dajte da pogledamo sve te greške, a dajte da samo pobrojimo ovo što smatram kapitalnim ostvarenjima, pa da kažem: ko god da je to uradio - aferim, to je urađeno dobro i to je urađeno u interesu Crne Gore.“
Ko su mogući naslednici?
Komentator nezavisnog nedeljnika „Monitor“ Andrej Nikolaidis u izjavi za Dojče vele kaže da se i uspešni sportisti povlače na vrhuncu slave i moći:
„Đukanovićevo političko nasleđe je dvojako. Petostruki premijer uradio pet kapitalnih stvari: od raskida sa Slobodanom Miloševićem, preko neutralnosti u sukobu NATO-a i Srbije, uvođenja nemačke marke, a potom i evra u platni promet, i obnove nezavisnosti, pa sve do priznanja Kosova. Naravno, tu postoji i onaj prvobitni greh, a to je njegova saradnja sa Miloševićem i onaj period do 1996.-97. godine, i postoji sam njegov način vladavine koji je proizveo mnogo kontroverzi. Postoji taj krug ljudi oko njega koji operišu doslovce iznad zakona. Prosto, od budućnosti zavisi optika kojom će se gledati na njegovu vladavinu. Sve u svemu, on kratkoročno kontroliše i sudbinu Crne Gore i svoju sudbinu, a to bi za svakog čoveka trebalo da bude najbolja moguća pozicija.“
Kao Đukanovićev naslednik na funkciji predsednika crnogorske Vlade uglavnom se pominje aktuelni vicepremijer i ministar finansija Igor Lukšić, a ređe i ministar ekonomije Branimir Gvozdenović.
"Svoj posa i svi na radne zadatke...i vrijeme je posle par stotina godina da pocnemo sa malo rada"
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks