DUPLJAJA: Prestonica Banata iz 11. veka



Arheolozi Gradskog muzeja u Vršci i Filozofskog fakulteta u Beogradu objavili su juče u Vršcu na konferenciji za novinare da su na lokalitetu Dupljaja pronašli ostatke slovenskog grada Karaša, prestonice Banata iz 11. veka. Pronađeni su ostaci crkve i deo zgrade za koju se pretpostavlja da je Kneževski dvor. Pored zidina dvora pronađeno je i nekoliko stotina novčića iz tadašnje srednje i zapadne Evrope, te zlatni i srebrni komadi nakita.

KOD VRŠCA PRONAĐENI OSTACI SLOVENSKOG GRADA


Petu godinu za redom u Dupljaji se sistematski istražuje. Najstariji nalazi su iz praistorije, ali bronzanodobni nalazi i nalazi iz srednjeg veka dominiraju. Dupljaja se može slobodno nazvati najvećim srednjevekovnim utvrđenjem u Banatu iz jedanaestog veka.

Reč je o velikom zemljanom palisadnom utvrđenju na vizantijsko mađarskoj granici iz kojeg su se vojne sile suprotstavljale nasumičnim napadima varvara sa Dunava. Dupljaja Grad je centralno mesto za istraživanja na ovom području. Sastoji se od utvrđenja 200 puta 150 metara, velikog podgrađa ispod gradskih bedema u čijem sastavu je i nekropola.

Dupljaja Grad, arheološki je lokalitet koji decenijama svojim dominantnim položajem, neposredno iznad reke Karaš, a na izlazu iz Dupljaje prema Grebencu, privlači pažnju znanstvenika i istraživača. Još 1866. godine, dok je putovao ovim delom Banata, na dupljajskom bogatom nalažištu podosta se zadržao poznati mađarski istraživač Floris Romer. Kasnije ga u svojim studijama pominju Ormoš, Mileker i Teglaš koji je uz detaljan opis dao i crteže poprečnih preseka istok - zapad i jug - sever.

Kako je zabeleženo, do Drugog svetskog rata niko tu nije terenski istraživao, nego su samo prikupljani pojedinačni nalazi posuda iz bronzanog doba, koje uglavnom pripadaju dubovačkoj kulturi. Istom periodu pripadaju i dva primerka po svemu jedinstvenih votivnih glinenih kolica sa idolima, poznatija kao - Dupljajska kolica, zahvaljujući kojima je ovaj arheološki lokalitet već više od jednog veka poznat u Svetu.

Dupljajska kolica, prema pretpostavkama, stara su oko 3.500 godina. Oba primerka prvo su se nalazila u zbirci poznatog kolekcionara iz Bele Crkve Leonarda Bema, ali ih je njegov sin Karl 1929. godine prodao. Veći primerak Narodnom muzeju u Beogradu, a manji vršačkom muzeju. Narodna priča kaže da su seljani iz Dupljaje, početkom 20. veka otkopali parčiće kolica, a da ih je Bem, prepoznajući vrednost, vrlo vešto i uz nečiju zanatsku pomoć totalno rekonstruisao. To je tako stručno urađeno, da se do danas ne može sa sigurnošću tvrditi koji deo je autentičan, a koji naknadno, zarad celine dodat. Vršački primerak, za razliku od onog u prestonici ima samo dva točka i fragmentovan je jer mu je ruda oštećena.

Na kolicima je idol, kako stručnjaci kažu, „antropomorfna statueta sa šematizovanim, ptičjim licem i donjim delom u obliku zvonaste suknje. Kolica, točkovi i idol su bogato ukrašeni urezanim spiralama, krugovima, šrafiranim trouglovima i drugim geometrijskim motivima, a na četiri mesta i prastarim solarnim simbolom takozvanom svastikom, ili bolje poznato, kukastim krstom”.

Dupljajska kolica su obredni predmet izuzetnog verskog značaja, odnosno predstavljaju „jedinstveni spomenik praistorijskog kulta koji svedoči o složenim religioznim koncepcijama nosilaca dubovačke kulture”. NJihova specifičnost vidi se tek kada se uporede sa kasnijim bronzanim ptičjim kolicima iz Nemačke, Danske i Rumunije. Sva ta druga totalno su simetrična, ista sa prednje i zadnje strane, dok su naša, banatska, jednosmerna i upravljena, iako se ne zna odakle su došla, niti gde su krenula.


A. Čupić

http://www.dnevnik.co.yu/modules.php...icle&sid=12711


Dupljajska kolica