Drugi dio:

GRAĐANIMA ĆE PONUDITI RETAIL OBVEZNICE

Plan Vlade je i da ojača domaće tržište hartija od vrijednosti ponovnim pokretanjem domaćih državnih obveznica i novih instrumenata kao što su obveznice namijenjene stanovništvu retail obveznice. Ministarstvo smata da za domaće obveznice postoji prostor. Ukupni depoziti u crnogorskim bankama iznose 5,6 milijardi od čega se dvije milijarde odnose na novac koji u bankama drže građani.

Plan Ministarstva je da u ovoj i u naredne dvije godine emituje ove obveznice u vrijednosti od po 50 miliona eura. Očekivanja su da će kamate na prinos na tim obveznicama biti veće nego što su sada kamate na štednju u bankama.

Uvođenje retail obveznica, koje će biti prilagođene potrebama stanovništva, sa manjim nominalnim vrijednostima, biće osmišijene tako da budu pristupačne širem krugu građana, čime će se povećati učešće stanovništva u finansiranju javnih finansija. Istovremeno, njihovo uvođenje biće praćeno kampanjama za jačanje finansijske pismenosti, čime će se dodatno podstaći interesovanje za državne hartije od vrijednosti. Pored retail obveznica,država će nastaviti sa emisijama kratkoročnih državnih zapisa koji će biti korišćen za upravljanje likvidnošću. Redovnim prisustvom na domaćem tržištu, kroz emisije državnih zapisa putem aukcija, osigurače se stabilnost tokova gotovine i dodatno ojačati povjerenje investitora, navedeno je u strategiji.

Kažu i da razvoj domaćeg tržišta hartija od vrijednosti zahtijeva i unapređenje institucionalnog okvira i povećanje transparentnosti.


Najveće zaduženje u 2027. skoro 1,3 milijarde

Od ukupnog iznosa zaduženja u ovoj godini od 1,14 milijardi eura, najveći dio novca biće obezbijeđen zaduživanjem u inostranstvu i to u iznosu od 858 miliona eura.

Od toga će 450 miliona eura biti obezbijedeno novim emitovanjem eurobond obveznica na međunarodnom tržištu, dok će u inostranstvu biti obezbijedeno i 250 miliona eura kroz kemercijalne zajmove. Od multilateralnih i biletarnih kredita za razvojne i infrastrukturne projekte očekuje se još 158 miliona eura pozajmica.

Na unutrašnjem tržištu džava planira da se zaduži sa 100 miliona kroz emitovane obveznice i sa po 50 miliona eura kroz retail obveznice (prodaja obveznica na berzi za zainteresovene građane), kroz kemercijalne kredite i državne zapise.

U 2026. godine nedostajuća količina novca je procijenjena na 644 miliona eura. Planirano je emitovanje međunarodnih eurobond obveznica do iznosa od 600 miliona, što ne mora da znači da će sve biti prodate, odnosno da će zaduženje po ovom osnovu vrijedjeti cijeli iznos.

U narednoj godini očekuju su i krediti za razvojne projekte od 138 miliona eura, kao i mogućnost domaćeg zaduženja do 200 miliona od emitovanja obveznica i zapisa.

U 2027. godini za vraćanje skoro 1,3 milijarde eura. predviđeno je emitovanje eurobond obveznica od 950 miliona eura, 132 miliona će biti krediti za razvojne projekte i infrastrukturu, a država će pozajmiti još 250 miliona eura kroz domaće obveznice i zapise.

Varijabilna kamata vezana za 15 odsto javnog duga

Kamatni rizik predstavlja potencijalni negativni uticaj promjena u kamatnim stopama na troškove servisiranja javnog duga.

Za Crnu Goru, koja ima značajan dio duga denominovanog u eurima i vezanog za EURIB0R, kamatni rizik je relevantan faktor u upravljanju javnim dugom, posebno u uslovima globalnih promjena kamatnih stopa. Većina državnog duga (84,5%| ima fiksnu kamatnu stopu, što pruža stabilnost i predvidivost u servisiranju obaveza. Preostalih 15,5% duga povezano je sa varijabilnim kamatnim stopama, koje su najvećim dijelom vezane za EURIB0R. Ovo čini dug osjetljivim na eventualna povećanja kamatnih stopa u eurozoni, šta može uticati na ukupne troškove zaduživanja", navedeno je u strategiji.

Plan Ministarstva je da u narednom periodu prati kretanje EURIBOR-a i da u slučaju pogodnosti, koristeći i takozvane berzanske derivate, što više kredita sa varijabilnom kamatom zamijeni za kredita sa povoljnijom fiksnom kamatnom stopom.

Namjera je i da najmanje 20 odsto ukupnog zaduženje bude u drugim valutama, kao i da ta zaduženja budu zaštićena hedžing aranžmanom osiguranjem od valutnog rizika.

Najavljena i racionalizacija troškova

Kako ne bi došlo do prekomjernog rasta javnog duga i budžetskog deficita najavljuje se i racionalizacija troškova. Strategija politike u oblasti upravljanja javnom potrošnjom u periodu 2025-2027. godine baziraće se na racionalizaciji tekuće potrošnje, pod uticajem rasta mandatornih rashoda čije se kretanje usklađuje sa zakonskim obavezama (socijalna davanja i davanja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja). U posmatranom periodu fokus će biti na preraspodjeli unutar potrošnje u cilju finansiranja prvenstveno rashoda kojima se pozitivno utiče na ekonomski rast i razvoj, navedeno je u strategiji.