Tursko Ministarstvo vanjskih poslova izdalo je danas saopštenje sljedeće sadržine:

" Posebnu zabrinutost izražavamo za bezbjednost i prava 300.000 krimskih Tatara. Radi se o potomcima ljudi koji su za vrijeme uprave Osmanskog carstva na Krimu (oko 300 godina) preuzeli turski jezik i islam kao svoju vjeru. Zbog toga se smatraju Turcima. Iz navedenih razloga Turska neće dozvoliti ugrožavanje legitimnih prava ovog stanovništva", navodi se u dokumentu turskog Ministarstva vanjskih poslova.

Tatari, prema objašnjenju koje je dato iz turskog MVP čine 13 posto stanovništva na Krimu. Ankara se etnički i kulturno osjeća povezana sa (kako ih nazivaju u saopštenju) krimskim Turcima, osjeća se obaveznom da se uključi, ali će nastojati da se konflikt riješi mirnim putem.

Inače DW prenosi da se početkom sedmice turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u Ankari sastao sa 50 predstavnika Tursko-krimskog udruženja u Ankari. Davutoglu je tom prilikom istakao da će Turska uvijek biti na strani krimskih Tatara. „Gdje god da se nalazili naša braća i sestre, bićemo prvi koji će pomoći“, rekao je Davutoglu.
Kratko prije toga je boravio u Kijevu gdje se sastao sa članovima nove vlade. On je istakao da se teritorijalni integritet Ukrajine treba zaštititi. Turski ministar vanjskih poslova je istovremeno kritikovao Rusiju i dodao da se na diplomatskom putu treba pronaći mirno rješenje konflikta.
Dio diplomatskih aktivnosti je bio i telefonski razgovor turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mediji prenose da je Erdogan upozorio na mogućnost destabilizacije regiona i zatražio od Putina da omogući miran suživot Ukrajinaca, Tatara i Rusa.
Zvanični Kijev zatražio je posredničku ulogu Turske. Prema navodima turske novinske agencije Cihan, ukrajinski ambasador u Ankari je pozvao tursku vladu da se uključi u međunarodne napore da se zaustavi eskalacija napetosti sa Rusijom. On je upozorio da će krimski Tatari biti u „velikoj opasnost“ ako Rusija zauzme Krim.

Krimski Turci u fokusu turske javnosti

On kaže da je pet miliona krimskih Tatara, koji žive u Turskoj, izrazito revoltirano zbog aktuelnog političkog razvoja. “Oni demonstriraju protiv ruske invazije u njihovoj domovini. Zalažu se za očuvanje terirorijalnog integriteta Ukrajine“, kaže Kirimli. Dodaje da je jasno da su krimski Tatari protiv ruske aneksije Krima. „Razlog za antiruski stav je loše iskustvo sa ruskim vlastodršcima koje traje preko 200 godina. Oni se boje da će se istorija ponoviti. Boje se za svoju budućnost“, kaže Kirimli.Takva upozorenja se čuju i u Turskoj. U izvještavanju o događajima u Ukrajini se turski mediji sve više fokusiraju na izvještaje o krimskim Turcima (kako Tatare u Turskoj zovu) . Istovremeno i predstavnici krimskih Tatara pokušavaju da se o njima u turskoj javnosti što više govori. „U Ankari, Istanbulu, Antaliji i drugim turskim gradovima su građani spremni izaći na ulicu i demonstrirati. Sve organizuju krimska udruženja u Turskoj“, kaže za DW profesor istorije Hakan Kirimli koji je i sam krimski Tatar i član krimskog udruženja u Ankari.

Duboko ukorijenjeni antiruski osjećaj

Poluostrvo Krim je od 1475 do 1774. godine bilo dio Osmanskog carstva. Nakon rusko-turskog rata Krim je prvo bio nezavistan od Osmanskog carstva. Međutim već 1783. godine Rusko carstvo prisvojilo je Krim i proglasilo ga ruskom provincijom“, kaže za DW istoričar Kahraman Sakul. Staljin je 1944. godine usvojio zakon kojim se krimski Tatari označavaju kao izdajnici Sovjetskog saveza jer je bilo tatarskih grupa koje su se, zbog nezdovoljstva položajem u SSSR-u, borile na strani nacista“, kaže Sakul. „Nakon toga su svi Tatari protjerani sa Krima. Tek nakon raspada Sovjetskog saveza i nezavisnosti Ukrajine, dakle od 1990. godine, počeo je povratak turskih Tatara na Krim“.
„Ukrajina je nakon preuzimanja Krima 1954. podržala naseljavanje poluostrva krimskim Tatarima jer je gotovo ispražnjeni Krim nakon 1944., naseljen uglavnom Rusima“, kaže Sakul i dodaje: „Ukrajina je željela što više krimskih Tatara na poluostrvu kako bi izbalansirala odnos sa nakon rata novonaseljenim/pridošlim ruskim stanovništvom.
Turska je protiv ruske intervencije u Ukrajini. Do sada se pokušavala držati uzdržano. Međutim, pogoršanje odnosa sa Moskvom se sve teže može izbjeći.