Plav

[Ćipur]

„DAN“ U POSJETI KATUNU NA BOGIĆEVICI

Mjesto gdje se sunce rađa i gubi

■ Ko god dođe u Plav a ne vidi Bogićevicu, on se vraća poluslijep jer nije vidio njedra plavsko-gusinjskog kraja, kaže Bajram Redžepagić

PLAV – Planina Bogićevica, na oko 22 kilometra od Plava, sa Tromeđom i drugim vrhovima, stočarskim stanovima, jezerima, florom i faunom i svim onim što samo božija ruka može urediti, nešto je što fascinira svakog ko se nađe na njenom prostoru.
Ovih vrelih avgustovskih dana na Bogićevici možete sresti stada ovaca i krda goveda. Čobani negdje u njihovom okruženju kako bi ih nadzirali od napada predatora, a u stanovima obično nejač. Ali, splet okolnosti čini da su se na tom visu, kao gosti Zuvdije Jasavića, doktora veterine i direktora veterinarske ambulante u Plavu, koji na ovom prostoru ima svoj imetak, našli ljudi koji su se tu rađali, rasli i srasli sa ovim prostorima.Doktor medicinskih nauka, književnik, i poodavno stanovnik Australije, Bajram Redžepagić, došao je u zavičaj, mjesto ispod samog vraha Bogićevice, parčeta planete gdje je, kako kaže, prvi put udario čelom od ledinu i bio obasjan najsvjetlijom nebeskom svjetlošću.
– Ovo mjesto je impresija. Ovdje izvire bezbroj izvora, potoka i rječica i sve one se slivaju u Bogićevićku rijeku. Sam Bog dragi tim svojim ljepotama darivao je ovdje krajeve. Tu su planine koje su nazvane proklete, a koje su tako lijepe da ih se čovjek ne može nagledati. Mnogo ljudi, mnogo vojski ovje je izgubilo živote u sniježnim lavinama. Na mjestu smo gdje se dodiruju nebesa, gdje se sunce i pojavljuje i gubi a njegovi zraci prosto obljubljuju prokletijska gorja. Tu su najbrojnija i najljepša gorska oka na svijetu, na domaku hridskih krša sa čuvenim Hridskim jezerom, među još desetinom prokletijskih jezera –onako alegorično, melanholično i emotivno priča Redžepagić.
Ovdje je nekad, sjeća se on, bilo zadružno dobro. Nema ga više. Sad je tu, kako se vidi, pored brojnih ljetnih stanova za stočare, na desetine vikendica, pa sve to skupa i te kako privlači turiste i mami poglede željne prirodne ljepote.
– Ko god dođe u Plav a ne vidi Bogićevicu, on se vraća poluslijep jer nije vidio njedra plavsko-gusinjskog kraja, što važi i za Hridsko, a i ostala jezera Prokletija. Jednom riječju ovdje su svi uslovi za ljetnji a i zimski turizam. Za ljeto ne treba trošiti mnogo riječi. Ali, uzmite vrhove Starac, Hrid, Tromeđu, mogle bi tu da se prave staze za spust i do 1.500 metara dužine. Tu su sjajni tereni i za veleslalom i slalom pa čak i za spust, a Starac bio bio najveći teren spusta na svijetu, što nemaju čak ni Alpi. Nego, ovdje nema zimskog turizma, a narod ipak dolazi da se skija. A vidite da ništa tu nema niti je zajednica šta uložila od Kraljevine Jugoslavije do današnjih dana, ne samo ovdje nego ni na ostale planine u okruženju – kaže Redžepagić.
Takođe čovjek Bogićevice, Bajram Šehović, ovdje je poslije 15 godina. Kaže da je kao mali dugo godina ovdje boravio i čobanovao. Danas pogledom prosto guta prostor i puni pluća vazduhom koji ga je odnjihao i uputio u svijet života i nauke.
- Već je 30 godina kako ovdje nijesmo sa stokom ali danas provodim izuzetan dan i sjećam se cijelog vremena djetinjstva provedenog na planini – kazuje Šehović.
Zufer Jasavić, stalni stanovnik katuna na Bogićevici, koji je društvo ugostio jardumom, kaža de je zadovoljan kada neko ovako dođe i napravi skup. Drži četrdesetak ovaca i nešto govedi i ne misli da napušta blagodeti Bogićevice.
– Ovdje je sve prekrasno. Život nije baš lak, ali si svoj na svome i daleko od svih onih gradskih ujdurmi. Ima toga dosta što nam ovdje treba obezbijediti i nadamo se da će opština jednom sagledati i naše probleme i krenuti se nabolje u svakom pogledu –optimista je Zufer Jasavić. Svoje zadovoljstvo izrazili su i gosti Miodrag –Migo Komatina, doktor veterine, i Branislav Otašević, književnik. Na kraju pao je dogovor da ovo druženje bude i naredne godine.

N.VUJAČIĆ

Opština ništa nije uradila

Čovjek koji često boravi u Bogićevici i ovdje ima svoj katun i stado ovaca, dr Šefket Krcić primjećuje kako je opština zapostavila, kako kaže, jedno najveće živuće planinsko naselje koje ovdje egzistira od kraja aprila pa do početka novembra.
– Ovo mjesto je zaslužilo da ima i bolji prilaz i trafostanicu i vjerski objekat i sve što je potrebno jedom naselju. Ali, ovdje Opština Plav nije uradila ništa. Ljudi su sami doveli vodu, uradili objekat za turističku ponudu, i mnogo toga. A, ovdje je najbolji kajmak, sir i jardum ne samo u Crnoj Gori već i u svijetu. Na visini od blizu 2.000 metara i svega 22 kilometra od Plava. Bogićevica je za stočarstvo najbolja planina u regionu.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2012-08-29

[Ćipur]

U MUZEJU ZAHIDA LALIĆA U PLAVU NALAZE SE MNOGE ZNAMENITOSTI

Sedlo Jovana Cvijića i top "haberaš"

PLAV - Sedlo Jah Ljaljino, u kojem je svojevremeno čuveni srpski geograf Jovan Cvijić, radi prikupljanja naučne građe, jahao od Plava do Ridskog jezera, sada odmara u muzeju Zahida Lalića u Plavu, podsjećajući na ta istorijska vremena.
Lalić kaže da se Cvijić 1904. godine obreo u Vojnom Selu kod porodice Turković, Labuda i Ivana, kako bi mu pomogli u istraživačkoj misiji. Turkovići su ga povezali sa komšijom Jahom Lalićem (Jah Ljaljom), koji je katunio u blizini Ridskog jezera i koji mu je uz konja sedlenika dao momka koji će ga pratiti do cilja. Otišli su pravcem preko Bogajića, Kofiljače i Ruže Turkovića, a vratili se drugim pravcem.
- Na katunu Lalića, Cvijić je ugošćen kafom zvanom ljehljebija, koja se tada služila uglednim gostima dok se tzv. ćikorija služila običnim ljudima, ječmenim hljebom koji se zvao glotnjica, jardumom, sirom i povlakom. Kad su došli na brdo zvano Jagničar, gdje jezero puca kao na dlanu, Cvijić je uzviknuo: " Oh, oh, vidim oko EvropeĆ. Četiri sata Cvijić je sjedio na kamenu i pisao. Ovo mi je ispričao stric mog oca Ferhat, i pokazao mi taj kamen na kojem je Cvijić sjedio - priča Zahid Lalić.
On dodaje da o ovome postoje značajni zapisi, ali ih on još nije dokučio.
- Čuo sam da se to zapisi nalaze u jednoj biblioteci u Beogradu i učiniću sve da dođem do njih - poručio je Lalić.
I ruski top zvani "haberaš" od nedavno krasi prostoriju muzeja Zahida Lalića iz Plava. Zahid kaže kako je iz priča saznao da je dvanaest takvih topova, kao pomoć knjazu Nikoli, uputio ruski car Aleksandar, i oni su u Balkanskim ratovima, služili u borbama protiv Turaka i Austro-ugara, a i u boju na Skadru. Ta vrsta topova punila se sa prednje strane.
- U staroj džamiji kod pošte u Plavu slušao sam kako hodža Mekulović priča hodži Mulahalimu Banderu o sudbini topa i kako je uopšte dospio u Plav.
Priča je tekla kako je Marko Miljanov pošao sa vojskom, naoružanom i tim topom, na Plav i Gusinje, da privoli tada Alibega Gusinjskog da prizna odluke Berlinskog kongresa i potpis Sultan Hamida, da Plav i Gusinje pripadnu Crnoj Gori. Alibeg je sa plavogusinjanima, uz pomoć Albanaca iz Albanije i Rugovaca sa Kosova, munjevito napao Markovu vojsku na Novšićima, tako da nijesu stigli top ni da upotrijebe. Marko je vojsci naredio da ga bace u vir Lima, tako da je ovaj top tu nađen i donesen u Plav. Nosili su ga natovarenog na magarcu, s jedne strane samara top a sa druge kamenje, radi ravnoteže, ali je magarac nakon oko sat hoda crkao, a top je donesen na kočanike i volujske arabe - pričao Zahid.
Od tada je, kaže Lalić, top služio za haber (najavljivanje) početka iftara (večere) u muslimanskom postu Ramazanu, po čemu je i prozvan haberaš.
Od skora top je pohranjen u njegovom muzeju da svjedoči o prošlim vremenima.

N.V.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2011-01-04

KRAŠKO VRELO KOJE ZAVRŠAVA U PLAVSKOM JEZERU U SVOM TOKU IMA VIŠE VRELA

Savino oko čudo prirode GUSINjE

- U selu Vusanju nedaleko od Gusinja nalazi se Savino oko ili Kraško vrelo. Izbija na 1.000 metara nadmorske visine, a ima kružni oblik i izgled ljevkaste i duboke vrtače, u kojoj voda vri. Jedno je od najjačih vrela u podnožju Prokletija. Dugačko je 30, a široko 25, duboko do šest metara. Usljed kristalno bistre vode dno vrela se vidi do najveće dubine. Zbog snijega koji ga napaja sa visokih prostora Prokletija, voda Oka je veoma hladna. Temperatura vode na površini iznosi oko pet, a dublje 4,3 stepena Celzijusa. Opora je za piće, tako da prije upotrebe mora malo postajati.
Iz Savinog oka nastaje rijeka Skakavica, koja nakon 2,5 kilometara toka pravi vodopad Grlje, visok 15 metara, čiji šum se čuje daleko okolo. Od vodopada se probija kroz kanjon dug 500, dubok 40-50 i širok oko 2-5 metara, i teče kao rijeka Grlja. Iz kanjona izlazi pod nazivom Vruja i zajedno sa rijekom Grnčar prave rijeku Ljuču koja dominira dugačkom gusinjskom kotlinom i uliva se u Plavsko jezero.

N.V.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2011-01-04

[Emill]

Bio ovo ljeto na Savino oko, napio se vode, nisam cekao da odstoji

[ruiz #11]

idem svako ljeto i najbolje mjesto u CG sto se tice nocnog provoda...a priroda je broj jedan definitvno ima se sto vidjet to sigurno

[grundeljski]

Pozdrav ljudi, potreban mi je smjestaj za 5 ljudi na jednu noc u Plavu pa me zanima kome da se obratim?

[lucke91]

Dzavidu Sabovicu.

[grundeljski]

Xexe kako si lud.

[Doctorno1]

Imaš Etno Selo Komnenovo potraži br na njihovoj stranici proguglaj tu možeš,a imaš i jeftiniji smještaj u Pl iznad kafića Timm se zove.Mislim da tu ima mjesta i da se posebno najavljivat ne moraš.

Sent from your girlfriends house

[Gandalf_White]

http://www.kuladamjanova.com/

[Emill]

kula damjanova jeste super, ali ne vjerujem da je jeftino...

javi se na PM ako se ne snadjes, mozda bih ti mogao naci smjestaj povoljno...

[Sh0ne]

Ja sam bio u Kulu Damjanovu, stvarno jeste odlicno, ne znam koliko kosta jer je firma placala, ali mislim da je jedino mjesto u Plavu dje valja prenociti.

[Emill]

Koliko se sjecam, proslo ljeto je bilo nesto oko 50 eura nocenje za dvoje, sa doruckom...

[Bugi]

Dosta vala za Plav...

Poslato sa pisaće mašine Note 3 dual sim
............ ¯\_(ツ )_/¯.............

[grundeljski]

Ja sam nasao neki smjestaj Timm, ne znam kako je tamo? A kula Damjanova je oko 20e po osobi sa doruckom.

[Doctorno1]

Ja sam nasao neki smjestaj Timm, ne znam kako je tamo? A kula Damjanova je oko 20e po osobi sa doruckom.

Timm je super i lokacija je baš u samom centru,imaš kafić dolje na prvom spratu đe možeš da jedeš.Nećeš pogriješit (;…

Sent from your girlfriends house

[grundeljski]

Zna li ko koliko je udaljeno Hridsko jezero od Plava? Tamo i na jos jednoj lokaciji nesto snimamo pa me interesuje ako ko zna otprilike razdaljinu.

[Emill]

~ 20 km
Samo nemojte kretat sa malim kolima


Sent from my iPhone using Tapatalk

[grundeljski]

E ne mogu da nadjem br ovih apartmana Timm nikako, pa ako ko slucajno ima neka ga napise.

[Nero]

Timm je super i lokacija jebaš u samom centru,imaš kafić dolje na prvom spratu

Sad ozbiljno, ovaj Damjan (Turkovic- Kula Damjanova) je li to bio sef policije optuzen za deportacije muslimana. Cuo sam da su ga optuzili prava zdrava, inace.

[Mylene]

Biznis Forum u Plavu: Dijaspora kao resurs lokalnog razvoja

Biznis forum održan u organizaciji Ministarstva dijaspore i Opštine Plav pod nazivom “Dijaspora kao resurs lokalnog razvoja”.

Na skupu su govorili ministar dijaspore Mirsad Azemović, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, državni sekretar u Ministarstvu javnih radova Marko Jokić, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević, v.d. generalne direktorice Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateškog planiranja u Ministarstvu turizma Olivera Blagojević i pomoćnica direktorice Agencije za investicije Crne Gore Merlina Tošic Šahmanović. Biznis forumom moderirao je državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić.


“Tematski fokus bio je da se otvore diskusije i razmjene ideje o tome kako dijaspora može da doprinese lokalnom razvoju kroz ulaganja, prenos znanja i iskustava, očuvanje kulturne baštine i jačanje veza sa matičnim krajevima, kao i da se predlože konkretni koraci za jačanje saradnje između dijaspore i lokalnih zajednica”, navode iz Ministasrtva.
Tokom foruma istaknute su mogućnosti ulaganja u sektore ruralnog i agroturizma, obnovljivih izvora energije, kao i informacionih tehnologija.


“Pored toga, ukazano je na neophodnost sistematskog povećanja proizvođačkog kapaciteta kao temelja za održivi ekonomski razvoj lokalnih zajednica. Posebno je naglašena važnost kontinuiranog i aktivnog angažovanja dijaspore kroz sistematski prenos znanja i iskustava”, dodaje se.


Biznis forum je okupio pripadnike dijaspore, uspješne preduzetnike iz dijaspore, predstavnike lokalne samouprave i relevantnih institucija.


U večernjim časovima na Gradskom trgu, održana je centralna proslava, upriličena kao veče sevdaha uz muzičku grupu Divanhana.


Na otvaranju proslave, uvodne riječi je uputio predsjednik Opštine Plav Nihad Canović, nakon čega je ministar dijaspore Mirsad Azemović održao govor.

https://rtnk.me/ekonomija/biznis-forum-u-plavu-dijaspora-kao-resurs-lokalnog-razvoja/

[Mylene]

Otvorena izložba “Palestina kroz crnogorske oči”: Mir, dostojanstvo i pravo na život pripadaju svakom čovjeku

U okviru ovogodišnjih Dana borovnice u Plavu, a u saradnji sa Opštinom i Centrom za kulturu “Husein Bašić”, sinoć je otvorena izložba „Palestina kroz crnogorske oči“.

Izložba je zbir 38 radova crnogorskih umjetnika posvećena solidarnosti s palestinskim narodom – javlja Ambasada Palestine u Crnoj Gori.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović rekao je da umjetnost možda ne može zaustaviti stradanje, ali može učiniti da pred njim ne ostanemo ravnodušni, naglasivši značaj Palestine kao teme i okretanje ka patnji palestinskog naroda, i s obzirom na podršku, posebno za grad gdje je otvorena.
“
Različiti umjetnički izrazi, ali ista poruka: mir, dostojanstvo i pravo na život pripadaju svakom čovjeku”, poručio je Canović.

Ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabii Alhantouli istakao je da je ova izložba upravo u ovim vremenima dobila veći značaj zbog neviđene patnje koju palestinskom narodu nameće izraelski genocidni rat u trajanju od gotovo tri godine.

“Više od 74.00 Palestinaca je ubijeno, većinom žene i djeca. Danas se izraelski zločini etničkog čišćenja nad palestinskim narodom dodatno intenziviraju, uključujući Zapadnu obalu i Jerusalim. Svaki palestinski grad, selo i izbjeglički kamp pretvoren je u zatvor na otvorenom, izložen svakodnevnim stravičnim napadima izraelske okupacione vojske i bandi terorističkih doseljenika”, rekao je Alhantouli, nastavak je saopštenja.

Naglasio je i važnost da se ta patnja pretoči kroz umjetnost.

“Dok većina vlada širom svijeta ćuti, uglavnom su ljudi i umjetnici širom svijeta ti koji su shvatili da ne mogu biti tihi i ravnodušni jer ono što se dešava u Palestini ne pogađa samo palestinski narod već šteti cijelom svijetu. Tako su se i crnogorski slikari izrazili kroz svoju umjetnost po ovom pitanju. Ponavljam svoju zahvalnost umjetnicima koji su odlučili podići svoje četkice i alate za crtanje kako bi njegovali ljudske vrijednosti u solidarnosti sa mojim narodom”, rekao je, ujedno zahvalivši i građanima Plava za svu kontinuiranu i srčanu podršku.

Postavka se može pogledati zaključno sa 2. avgustom u Galeriji Centra za kulturu Plav.

https://www.cdm.me/kultura/otvorena-...vakom-covjeku/