Nacionalni plan razvoja Crne Gore

[Hari Krisna]

Usvojen Nacrt nacionalnog plana razvoja Crne Gore

16. februar 2012.

ShareNacionalni plan razvoja Crne Gore od naredne do 2016. godine, čiji je nacrt Vlada danas usvojila, najvažniji je strateški dokument države koji će determinisati buduće razvojne pravce, saopštio je ministar finansija, Milorad Katnić. On je kazao da je usvajanje Nacionalnog plana razvoja važna obaveza Crne Gore kao zemlje kandidata za članstvo u Evropsku uniju (EU), javlja MINA-BUSINESS. „Izrada Nacionalnog plana razvoja jedan je od prioriteta Vlade u ovoj godini. Taj dokument će prezentirati viziju razvoja koja je usklađena sa pravcima razvoja EU, koji su sadržani u strategiji Evropa 2020“, rekao je Katnić nakon sjednice Vlade. Prema njegovim riječima, plan će služiti kao Vladin okvir za definisanje godišnjih prioriteta politika, a istovremeno će biti mehanizam i osnova za usmjeravanje IPA fondova. On je podsjetio da su Crnoj Gori, sticanjem statusa kandidata za članstvo u EU, dostupna i sredstva koja obuhvataju nove sektore, kao što su regionalni razvoj, poljoprivreda i ruralni razvoj. „Zbog toga je važno da kroz strateški dokument prepoznamo prioritete i mogućnosti njihovog finansiranja iz IPA fondova“, rekao je Katnić. U okviru informacije o izradi Nacionalnog plana, Vlada je na sjednici utvrdila i predlog politika i podpolitika tog dokumenta, koje su strukturirane u tri pravca razvoja – pametni, održivi i inkluzivni rast. Pravac razvoja pametni rast uključuje, između ostalog, unaprijeđenje poslovnog ambijenta, strane direktne investicije, turizam, dok održivi rast podrazumijeva energetiku, poljoprivredu, saobraćaj i građevinarstvo. Inkluzivni rast uključuje tržište rada, socijalnu zaštitu, obrazovanje. Katnić je saopštio da se izrada Nacionalnog plana razvoja obavlja kroz realizaciju Tvining projekta, a tvining partneri Vlade su njemačko Ministarstvo ekonomije i tehnologije, austrijska Razvojna agencija i Kancelarija za razvoj i evropske poslove Vlade Slovenije kao i Delegacija EU u Crnoj Gori. Nacrt Nacionalnog plana razvoja biće predmet javne rasprave, a čitavi dokument, u skladu sa utvrđenom dinamikom, biće završen u decembru ove godine. Vrijednost tvining projekta Strategija razvoja Crne Gore i Nacionalni plan razvoja iznosi 1,05 milion EUR i predstavlja kofinansiranje između EU u iznosu od milion EUR iz IPA fonda i Crne Gore. Savjetnik na tvining projektu, Klaus Erdman, rekao je da se u tom dijelu bave izradom Nacionalnog plana kao srednjoročnog planskog dokumenta crnogorske Vlade. „Ovo je i dalje jedan izazovan projekat u kojem smo uradili procjenu oko 50 sektorskih strategija zajedno sa ekspertima Vlade i iz zemalja članica EU“, naveo je Erdman. On je kazao da su definisane podpolitike i politike koje će biti uključene u Nacionalni plan razvoja Crne Gore. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Leopold Maurer, saopštio je da je Nacionalni plan razvoja dokument od izuzetne važnosti. „Čekali smo dugo na ovaj dokument koji će postati osnova za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova, koja su namijenjena manje razvijenim regionima EU“, rekao je Maurer. On je kazao da je cilj da se nauče koristiti ti fondovi što je osnova za nove članice EU. Javna rasprava o tom dokumentu biće organizovana nakon izrade drugog nacrta Nacionalnog plana razvoja. „Prije predloga koji će biti dostavljen Vladi imaćemo dva nacrta tog dokumenta i javna rasprava trajaće dva mjeseca“, rekli su predstavnici Ministarstva.

[Hari Krisna]

Iskreno govoreći i nije neko cudo sto se ova tema provukla neprimijećene na samo na forumu već
i na svim medijima, ekspertima iz NVO, ali cak i od DPS propagatora evroatlanskih sukcesa.
Biće sa ovim kao i sa javnom raspravom oko HE pa ljeti ekolozi kukurijecu kako treba sacuvati rovacke gusterice, a zimi lelecu kako im skupa struja iz uvoza. Bilo kako bilo opet po ko zna koji put ispada da stranci bolje znaju nase nacionalne interese od onih koji bi trebali da znaju i o tome brinu.
Pokusaji da ono sto se radi u Evropi implementera i u Crnoj Gori ispada kao i pokusaj nekoga da nauci tikvu roniti. Ako u nacrtu pise da je ta vizija usklađena sa pravcima razvoja EU, koji su sadržani u strategiji Evropa 2020 kako onda ne mozemo provjeriti to o cemu se uveliko diskutuje u Evropi.
- Koji je kod nas broj zaposlenih prema broju penzionera i invalida tj. koliko jedan zaposleni "izdrzava" penzionera?
Niko nije naivan pa da ocekuje da će se kod nas ni 2220 fond PIO promijeniti i vazda će zaposleni izdvajati za prethodne generacije, pa da vidimo kakvo je ocekivanje za 2020. Evropa već ima racunice pa radni vijek povećava mnogo dalje od naseg. Danska na 70 a Svedska mozda cak i na 75 godina dok se ostale se zadrzavaju na 67 godina i izjedacavaju radni vijek za zene i muskarce.
- Preporuke iz Eu neke zemlje su već uvele pa njihovi fondovi PIO dva puta godisnje obavjestavaju
svoje osiguranike koliko imaju skupljenih para i kolika ce im biti penzija pri takvom tempu rasta i izdvajanja. Jednostavna kompjuterska simulacija, ali ako se pravi nacionalna strategija da je mogu praviti i drzavljani.
Da li iko ima taj plan i dje se to moze detaljnije procitati?

[millosh77]

ako neko ima nacrt ovog Nacionalnog plana razvoja Crne Gore, upravo pripremljenog, neka ga postavi ili neka postavi link, please!

[milovan]

Koliko ja razumijem , traze milion eura za IZRADU PLANA DO KRAJA GODINE, a cisto ne vjerujem, da ce domaci EXPERTI imati pristup.

[Hari Krisna]

Nemoj tako Milovane vidis li da su u Vladi shvatili da imaju mogćnosti samo sto pripravnici slabo barataju sa tim djaolom

Prema njegovim riječima, plan će služiti kao Vladin okvir za definisanje godišnjih prioriteta politika, a istovremeno će biti mehanizam i osnova za usmjeravanje IPA fondova. On je podsjetio da su Crnoj Gori, sticanjem statusa kandidata za članstvo u EU, dostupna i sredstva koja obuhvataju nove sektore, kao što su regionalni razvoj, poljoprivreda i ruralni razvoj. „Zbog toga je važno da kroz strateški dokument prepoznamo prioritete i mogućnosti njihovog finansiranja iz IPA fondova“, rekao je Katnić.

Moraju imati i nasi pristup tome jer tudja ruka svrab ne cese i trebali bi baksuznici znati sta najvise treba no eto.

[starwalker]

Evropa već ima racunice pa radni vijek povećava mnogo dalje od naseg. Danska na 70 a Svedska mozda cak i na 75 godina dok se ostale se zadrzavaju na 67 godina i izjedacavaju radni vijek za zene i muskarce.

Hrvati već strahuju. EU prelaže 72 godine.
http://danas.net.hr/hrvatska/page/20...5/0418006.html

[Hari Krisna]

Mnogi euroskeptici u Hrvatskoj jos nikako da se pomire sa tim da su u EU i sve plasiraju po sistemu "nedje zvona zvona, ali se ne zna na kojoj crkvi" Radi se upravo o onom sto sam napisao da svaka drzava pravi analizu zaposlenih prema penzionerima, analizu koliko će biti zaposlenih 2020 prema sadasnjem natalitite, koliko se produzava vijek i kakav je bio odnos prema radnom vijeku prije dvadeset a kakav će biti za 20 godina.... U dosta drzava je i sad takav zakon da se kod navrsenix X godina moze ići u penziju, ali ne mora, napravljene su analize koliko ljudi i poslije odlaska u penziju i dalje je radno aktivno ....

[ovizionizi]

Meni su to nenormalne cifre (godine). Ako se vec toliko produzava radni vijek, treba onda sistem da je i znatno fleksibilniji po pitanju invalidskih (prevremenih) penzija, kao i po pitanju osiguranja sa produzenim trajanjem (beneficiranim). Ali ne, naprotiv.. sve su stroziji i stroziji kriterijumi i po tim pitanjima, tako da se i sa te strane akumulira ogromno nezadovoljstvo u narodu..

[Hari Krisna]

Jedan europoslanik ljevice je napravio analizu o tome sto kazes. Sve sa egzatnim podacima da je sad medju mladima nezaposlenost u zavisnosti od drzave do drzave od 18-51% i dao zakljucak da će oni patriotski umrijeti prije penzije i tako stedjeti nacionalne budzete
PS.
Sa druge strane beneficije i brze penzije stvaraju i sivu zonu zaposljavanja pa ispada kao kod nas ode u invalidsku penziju pa poslije radi ka najzdraviji