Za nas bi bilo dobro da smo uzeli dio Hercegovine, taj narod je dosta blizak našem, mada, to je oblast prilično siromašna, tako da bi bilo još gladnih usta.
Читао сам реакције црногорксе на берлинкси конгрес, наши стари (главари) не би вјеровали да га ми славимо, јер је њима био скоро као пораз.
Интегирсани су они дјелови освојени до 1878, а за оне освојене 1912 једноставно није било довољно времена.
Онај десничар правник из србије прави мапу шта би смо добили санстефанским миром па ћу је поставити овдје кад је објави, јер је ова што сам поставио доста ружна.
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Za nas bi bilo dobro da smo uzeli dio Hercegovine, taj narod je dosta blizak našem, mada, to je oblast prilično siromašna, tako da bi bilo još gladnih usta.
Eh, to je što je. Da li današnje granice pravedne? Tu se može odgovoriti kontra pitanjem, a postoji li ijedna pravedna granica? Tu se sada treba osvrtati na ono, valjda Titovo, ,,tuđe nećemo, svoje ne damo". Uostalom, današnja granica je definisana sa Albanijom, Kosovom i Bosnom i Hercegovinom. Sa Hrvatskom nije sporna kopnena granica, ali zbog iste na moru još nije odrađeno razgraničenje. Nije taj posao urađen ni sa Srbijom, ipak, granica nije sporna.
No, da se vratimo Austro-Ugarskoj koja je bila najveća sila na Balkanu i koja je pokušavala sve ostale države (Srbija, Crna Gora, Bugarska) da podredi svom intersu te je na kraju bilo onako kako su oni postavili (šta ono domaćin Berlinskog kongresa reče za Balkan, a vezano je za Crno ispod nokata ), te da eliminiše uticaj Rusije, Italije i Turske.
Da, naši vladari su smatrali da su granice loše i za to su krivili Austro-Ugarsku da su, recimo, sklopili sporazume sa Italijanima koji su sve samo ne povoljni (luke, železnica i plovidba jezerom), a koji se može porediti sa ovim danas za auto-put.
Sent from my Motorola 8400
Ево мапе, Прибој и Рудо би били ван цг али на самој граници.
Цијевна цијелим током у цг, Лим од Пријепоља граница, као и Дрина до Вишеграда, такође десна обала Бојане наша цијелим дијелом.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Last edited by Mstislav; 16-10-20 at 00:14.
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Ali iz Bugarsku koja osim Crnog mora ima i Egejsko more, ali uz Bugarsku koja bi zbog toga kontrolisala dešavanja na Balkanu, i na kraju Bugarsku koja bi ,,igrala" uz diktat Rusije... San Stefanski sporazum je bio neodrživ. Ipak, on se desio početkom 1878 god. (mart) te su ispregovarane neke teritorije. Posmatrajući iz tog ugla, nekoliko mjeseci kasnije (jul) Crnoj Gori zaista jesu ,,uzete" teritorije i to je izraz tog predstavljanog nezadovoljstva poslije berlinskog kongresa. Ako zanemarimo taj period od marta do jula onda vidimo koliko je Crna Gora dobila berlinskim kongresom. San Stefanski sporazum, gledano istorijski, možemo zanemariti jer nije proizveo niti jednu posljedicu na terenu, te februara (stanje prije bilo kakvog sporazuma) skačemo čak nekoliko godina kasnije (uzima zdravo za gotovo da smo na berlinskom kongresu dobili Ulcinj, a zapravo se to desilo dvije godine kasnije kao kompenzacija za Plav i Gusinje koji nisu htjeli da budu pod Crnom Gorom iako je to dogovoreno na berlinskom kongresu). Dakle, opet posmatrajući iz ovog ugla, berlinski kongres je donio dosta dobroga Crnoj Gori, ali i regionu (34 godine mira i razvoja regiona). Politički gledano, u tom trenutku, to je djelovalo kao ona jevrejska ,,Dabogda imao, pa nemao". Iako su ti San Stefanski planovi bili, tek to, planovi, oni su otvorili apetite i razumljivo je, opet, što berlinski kongres djeluje kao korak nazad.
Opet da nije bilo Berlinskog kongresa i da je ostalo San Stefanski rješenje isto ne bi dugo potrajalo jer bi se balkanski ratovi desili puno ranije...
Sent from my Motorola 8400
Тако је Бугарска би била доминантна сила на овом дијелу балкана.
А да би било ратова брзо, било би, остало је још дјелова турске који су требали бити ослобођени, и можда се не би чекало до 1912 да их вратимо до једрена....
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Balkanski ratovi i širenje teritorije
Evo neka hronologija balkanskih ratova. Osmansko carstvo slabi, vidi se i po ratu sa Italijanima, Balkanske države prave sporazume (ugovore) o zajedničkom dijelovanju protiv Turske:
13.2.1912 - potpisan sporazum između Srbije i Bugarske
29.5.1912 - potpisan ugovor između Grčke i Bugarske
27.9.1912 - potpisan ugovor između Srbije i Crne Gore
8.10.1912 - Crna Gora objavljuje rat Turskoj
9.10.1912 - Zetski odred napada Tuze, a primorski osvaja Taraboš. Istočni odred zauzima Mojkovac i Bijelo Polje.
11.10.1912 - Turska vojska preuzima Taraboš
15.10.1912 - Crnogorska vojska ulazi u Tuze
16.10.1912 - Crnogorska vojska ulazi u Berane
17.10.1912 - Srbija objavljuje rat Turskoj
18.10.1912 - završava se Tursko-Italijanski rat gdje je Italija potukla Turke. Grčka i Bugarska objavljuju rat Turskoj. Crnogorska vojska zauzima Čakor.
30.10.1912 - Crnogorska vojska zauzima Peć i Đakovicu
20.11.1912 - Istočni odred se pridružio Zetskom odredu kod Skadra
4.12.1912 - posredstvom velikih sila nastupilo primirje između Turske i Balkanskih država koje je trajalo do kraja januara 1913 god.
7.2.1913 - počinje napad na Skadar crnogorske i srpske vojske koji je odbijen.
23.4.1913 - srpska vojska je poslušala velike sile i povukla se iz bitke za Skadar, te je crnogorska vojska sama ušla u Skadar
14.5.1913 - pod pretnjom velikih sila crnogorska vojska napušta Skadar
30.5.1913 - Turska potpisuje mirovni ugovor u Londonu čime se završava prvi balkanski rat.
Turska je poražena, Balkanske države uzimaju njenu teritoriju, ali, kako je podijeliti... Najviše je bilo nesporazuma oko teritorije Makedonije. Po ugovoru od 27.9.1912 između Srbije i Crne Gore predviđeno je da budu saveznici, a da tim državama pripadnu teritorije koje sami osvoje. Po tom principu su se i povećale teritorije Crne Gore tako da tu ništa nije bilo sporno. Ipak, i pored toga CG vojska učestvuje i u drugom balkanskom ratu kao pomoć srpskoj vojsci.
30.6.1913 - Bugarska počinje napad na Srbiju (Bregalnica) i Grčku.
10.7.1913 - Rumunija objavljuje rat Bugarskoj
13.7.1913 - Turska napada Bugarsku
31.7.1913 - zaustavljene sve ratne operacije
10.8.1913 - potpisan mirovni ugovor u Bukureštu
Crna Gora je značajno proširila svoju teritoriju, ali nije baš dugo trajala u tim granicama jer 28.6.1914 god. Gavrilo Princip u Sarajevu...
Sent from my Motorola 8400
Ajmo sada malo unazad, ,,pripreme" za Berlinski kongres:
1.5.1858 - završena bitka na Grahovcu čime se Crnoj Gori pripajaju Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa, Tušina, Uskoci, Lipovo, Dodoši, Gornji Vasojevići, Drobnjaci (polovina) i dio Kuča.
8.9.1862 - potpisan mir u Rijeci Crnojevića gdje je Crna Gora bila pred slomom. Rat je izbio jer je Crna Gora pomogla ustanike u Hercegovini 1861 god. Omogućen nesmetan prolaz turskoj vojsci od Skadra ka Hercegovini.
Ovo je pokazalo da je potrebna reorganizacija vojske.
28.6.1876 - Crna Gora objavljuje rat Turskoj
18.7.1876 - bitka kod Vučijeg Dola
2.8.1876 - bitka na Fundini
10.10.1876 - završena bitka na Maljatu kod Spuža pobjedom Crne Gore
16.6.1877 - pobjeda Crne Gore u bici kod Martinića
26.6.1877 - poslije ,,devet krvavih dana" u ostroškom klancu Turska vojska porazila Crnogorsku i pravi planove za prodor ka Cetinju. Ipak, Rusija napreduje prema Carigradu i većina Turske vojske se povlači iz Crne Gore.
24.9.1877 - Crna Gora osvaja Nikšić
10.1.1878 - Crna Gora osvaja Bar
13.1.1878 - Turska potpisuje primirije sa Rusijom
20.1.1878 - Crna Gora osvaja Ulcinj
26.1.1878 - Crna Gora osvaja Grmožur
30.1.1878 - Crna Gora osvaja Vranjinu i Lesendro
3.3.1878 - potpisan San Stefanski mir
Kako je San Stefanski mir za posljedicu imao Berlinski kongres tako se računa učinak ovog rata.
Sent from my Motorola 8400
U onoj državi koja je bila između dva svjetska rata postojale su banovine (uspostavljene 1929 god.) koje nisu pratile niti jedan oblik nekadašnjih granica (npr. Zetska banovina nema veze sa niti jednom granicom koja je prije bila u Crnoj Gori/Zeti/Duklji), ali sve te banovine su imale srezove. Granice srezova su u dosta mjesta imale neke osnove sa nekadašnjim granicama (ne mislim samo na državne granice već razne lokalne grance distrihta/sreza/opštine/grada/...), no nije pravilo. Upravo kod crtanja novih republičkih granica iste su se povlačile po granicama negdašnjih srezova. Ne tvrdim, ali ovo pišem jer sam svojevremeno proučavao kako je nastala granica između Crne Gore i Kosova, te povlačim analogiju koja mi je logična.
Мало сам претрживао, 1929. године у Зетској бановини Бродарево припада Пријепољском срезу.
Да ли је промјена среске границе тада извршена или 1922. године када су умјесто бановина постојале области (Бијело Поље и Пријепоље су од 1922. до 1929. били у Ужичкој области) нисам могао да утврдим, јер нисам нашао ни карту ни списак насеља у тадашњим срезовима.
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Do 1920 god. se nisu znale (tačne) granice KSHS, a ona je podeljena na na 8 pokrajna (1. Slovenija, 2. Hrvatska i Salavonija, 3. Dalmacija, 4. Bosna i Hercegovina, 5. Crna Gora, 6. Banat, Bačka i Baranja, 7. Sjeverna Srbija i 8. Južna Srbija. U okviru tih pokrajna bili su okruzi, odnosno županije. Granice okruga/županija su se rijetko mjenjale.
- Okruzi Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Cetinje, Podgorica i Bar su pripadali pokrajni Crna Gora.
- Okrug Kotor je pripadao pokrajni Dalmacija
- Okruzi Pljevlja, Bijelo Polje i Berane pripadali su pokrajni Južna Srbija.
Ipak, ovo je privremeno rješenje, jer već 1922 god. (na osnovu Ustava iz 1921 god.) KSHS dijeli na 33 oblasti (1. Ljubljanska, 2. Mariborska, 3. Zagrebačka, 4. Primorsko-Krajiška, 5. Osječka, 6. Vrbaska, 7. Bihačka, 8. Travnička, 9. Splitska, 10. Dubrovačka, 11. Mostarska, 12. Sarajevska, 13. Tuzlanska, 14. Sremska, 15. Bačka, 16. Beogradska, 17. Podrinjska, 18. Valjevska, 19. Podunavska, 20. Požarevačka, 21. Timočka, 22. Moravska, 23. Šumadijska, 24. Užička, 25. Raška, 26. Kruševačka, 27. Niška, 28. Vranjska, 29. Kosovska, 30. Zetska, 31. Skopska, 32. Bregalnička i 33. Bitoljska.
Oblasti se dijele na srezove koji su manji od nekadašnjih Okruga/Županija, no, i dalje se vodilo računa negdašnjim administrativnim granicama.
Onda ide 1929 god. kada se stvara Kraljevina Jugoslavija (KJ). KJ se dijeli na banovine koje blage veze nemaju sa bilo kakvim granicama. Te banovine su: 1. Dravska banovina, 2. Savska banovina, 3. Vrbaska banovina, 4. Primorska banovina, 5. Drinska banovina, 6. Dunavska banovina, 7. Moravska banovina, 8. Zetska banovina, 9. Vardarska banovina i 10. uprava grada Beograda.
Kada se 1939 god. Savska i Primorska banovina ujedinjuju, te se preuzimaju dijelovi Zetske, Drinske, Vrbaske i Dunavske banovine stvorena je Hrvatska banovina.
Banovine se dijele na srezove, a većina ih je zadržala granice koje se poklapaju sa negdašnjim sezovima, odnosno oblatima/županijama.
Ako gledamo Zetsku banovinu prije 1939 god. onda su srezovi podeljeni između četri republike.
Granice tih srezova su poslužile kao granice između republika, kada se crtala karta (današnje Crne Gore) u njen sastav ulaze (sa svojim predratnim granicama): 1. Bokokotorski srez, 2. Barski srez, 3. Cetinjski srez, 4. Danilovgradski srez, 5. Podgorički srez, 6. Nikšićki srez, 8. Kolašinski srez, 9. Šavnički srez, 10. Andrijevički srez, 11. Plevaljski srez, 12. Bijelopoljski srez i 13. Beranski srez
Dio negadašnje Zetske banovine pripao je Srbiji (Deževski, Drenički, Istočki, Mileševski, Mitrovički, Novovaroški, Pećki, Podrimski, Pribojski, Sjenički i Štavički), Bosni i Hercegovini (Bilećki, Gatački, Ljubinski, Nevesinjski, Trebinjski, Fočanski i Studenički srez) i Hrvatskoj (Dubrovački).
Kod gornjeg nabrajanja nisam uzeo u obzir 1939 god. kada je formirana Hrvatska banovina koja je tada pripojila Dubrovački srez, no tada su i nešto izmjenje granice (Trebinjski srez nije imao izlaz na more u Sutorini). Dakle, republičke granice su povlačene po tadašnjim granicama srezova iz KJ.
Edit: dakle, preko granica oblasti/županija, odnosno srezova očuvane su neke stare administrativne granice koje su kasnije ispoštovane kod crtanja republičkih granica u Jugoslaviji.
Last edited by wulfy; 18-07-22 at 12:10.
Još malo hronologije:
16.11.1943 god. - u Kolašinu formiran ZAVNOCGB (Zemaljsko Antifašitičko Vijeće Narodnog Oslobođenja Crne Gore i Boke).
15.7.1944 god. - ZAVNOCGB mjenja ime u CASNO (Crnogorska Antifaštistička Skupština Narodnog Oslobođenja)
17.4.1945 god. - na Cetinju CASNO formira FDCG (Federalnu Državu Crnu Goru) u okviru DFJ (Demokratske Federativne Jugoslavije) koja je formirana (zvanično) 7.3.1945 god.
29.11.1945 god. - zvanično se ukida monarhija kada DFJ prelazi u FNRJ (Federativna Narodna Republika Jugoslavija).
31.12.1946 god. - donošenjem ustava mjenja se ime iz FDCG u NRCG (Narodna Republika Crna Gora).
7.4.1963 god. - donošenjem novog ustava FNRJ je sada SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), a NRCG postaje SRCG (Socijalistička Republika Crna Gora).
2.8.1991 god. - SRCG postaje RCG (Republika Crna Gora)
Od DFCG, preko NRCG i SRCG, pa do RCG granice nisu mjenjane, te su ove koje su danas.
А Суторина и Зеленгора?
Као и могућа размјена територије са Косовом?
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Na koliko mjesta se može naći natpis ,,o usmenom dogovoru o razmjeni teritorija''. Ne, (republičke) granice su povlačene po tadašnjim granicama srezova, a 1945 god. Sutorina je bila u okviru Bokokotorskog sreza, U tom periodu stvaranja Hrvatske banovine bilo je nekih ,,preletanja'' katastarskih opština iz jednog sreza u drugi (sasvim legalno u to vrijeme) te je u tom periodu prije drugog svjetskog rata (sigurno 1939 god., a možda i prije u okviru priprema za stavranje buduće Hrvatske banovine) Sutorina prešla iz Trebinjskog u Bokokotorski srez.
Po toj logici, može se isto tako postaviti pitanje, zašto Crnoj Gori nije pripao npr. Pećki srez (sa njim je ušla u sastav Srbije).
Granice nisu napamet crtane (kako je to rekao jedan: ,,priučeni boljševički kartografi''), i povlačene su upravo po granicama tada (1945 god.) zatečenih srezova iz predratnog doba (1941 god.), mada je i administrativna podjela Italije, Njemačke, NDH donekle (ne uvijek) poštovala te linije srezova, a li to nije uzimano u obzir. Tako ,,izgubismo'' i Brodarovo jer isto nije bilo u Bijelopoljskom srezu.
Ako se gledaju Austro-Ugarske karte vidi se da su ispoštovane precizne granice BiH (nigdje nije zakinuta, odnosno nigdje im nije dodato) liše Sutorine iz goreopisanog razloga. Time i pada u vodu ta priča da je Crna Gora na sjeveru nešto ustupila BiH u razmjenu za Sutorinu. Sutorinu je, jednostavno, dobila, kao što je izgubila Brodarevo.
Što se granice sa Kosovom tiče, ona jeste povučena po tadašnjim srezovima, ali je u dva navrata mjenjanja granica opština (između Peći i Rožaja), a to mjenjanje nije uzeto u obzir kada je dogovorena demarkacija. Tu, recimo, vidim problem (granice su mjenjanje radi pristupa pašnjacima na Hajli, dakle praktični razlozi).
Last edited by wulfy; 19-07-22 at 08:46.
Kada smo se već pozabavili administrativnom podjelom teritorije od 1918 god. do 1945 god. red je (zaista) pomenuti i kako je administrativno bila podeljena Crna Gora prije tog perioda.
Crna Gora je podeljena na 50 kapetanija (granice kapetanija uglavnom odgovaraju granicama plemena). Na čelu kapetanije bio je kapetan koji se brinuo o svemu (policijski, sudski, zdrastveni, administrativni, vojni,... poslovi), i to je trajalo do 1871 god. kada se Crna Gora dijeli na 9 načelstva koja su zadužena za sudsko-administrativne poslove. Ipak, ta načelstva su bila podčinjena ovim brojnijim kapetanijama. No, onda ide Berlinski kongres.
Evo neke hronologije oko Berlinskog kongresa i novodobijenih teritorija:
13.7.1878 god. - završen Berlinski kongres kojim je Crna Gora od svih priznata kao država i čime je proširila svoju teritoriju na uštrb Turske. Jedan dio tih teritorija Crna Gora nije vojno osvojila te je Turska trebala određene teritorije da preda po odredbama Berlinskog ugovora.
4.10.1878 god. - Turska predaje Kolašin Crnoj Gori.
4.12.1879 god. - bitka kod Novišića jer Turska odbija da preda Gusinje i Plav Crnoj Gori. Ta dva mjesta ostaju u Turskoj.
8.12.1878 god. - Turska predaje Podgoricu i Spuž Crnoj Gori.
7.1.1879 god. - bitka na Murini jer Turska i dalje odbija da preda Gusinje i Plav Crnoj Gori. Ta dva mjesta i poslije te bitke ostaju u Turskoj.
26.11.1880 god. - revizija Berlinskog ugovora kojim se Crnoj Gori ustupa Ulcinj, a Turska zadržava Plav i Gusinje.
Crna Gora ima novu administrativnu podjelu. Ovoga puta se dijeli na 10 nahija:
1. Katunska nahija,
2. Riječka nahija,
3. Crmnička nahija,
4. Lješanska nahija,
5. Brdska nahija,
6. Moračka nahija,
7. Vasojevićka nahija,
8. Nikšićka nahija,
9. Zetska nahija i
10. Primorska nahija.
Nahije se dijele na kapetanije (koje opet, manje više, slijede granice plemena).
Novi zakon o administrativnoj podjeli države iz 1903 god. dijeli Crnu Goru na pet oblasti:
1. Katunsko-Riječku oblast,
2. Zetsko-Brdsku oblast,
3. Nikšićku oblast,
4. Moračko-Vasojevićku oblast i
5. Primorsko-Crmničku oblast.
Oblasti se dijele na kapetanije kojih ukupno ima 56.
Administrativna podjela se mjenja 1910 god. kada se udvostručuje broj oblasti, tako da imamo:
1. Katunska oblast (6 kapetanija),
2. Riječko-Lješanska oblast (4 kapetanije),
3. Primorsko-Crmnička oblast (7 kapetanija),
4. Zetska oblast (6 kapetanija),
5. Brdska oblast (7 kapetanija),
6. Nikšićka oblast (5 kapetanija),
7. Vučedolska oblast (4 kapetanije),
8. Durmitorska oblast (5 kapetanija),
9. Moračko-Rovačka oblast (6 kapetanija) i
10. Vasojevićka oblast (6 kapetanija).
Onih 56 kaptenija ostaju kao i oredhodnoj administrativnoj podjeli.U pojedinim spisima oblasti se i dalje nazivaju nahije.
Slijede Balkanski ratovi kada Crna Gora širi svoju teritoriju, pa se goreopisanim oblastima pridodaju još 4 oblasti:
1. Pljevaljsku oblast (2 kapetanije),
2. Bijelopoljsku oblast (2 kapetanije),
3. Beranska oblast (3 kapetanije) i
4. Pečku oblast (3 kapetanije).
Vasojevićka oblast dobija još jednu kapetaniju (Plavsko-Gusinjska kapetanija) čime ima 7 kapetanija. Primorsko-Crmnička oblast dobija još jednu kapetaniju (Krajnska kapetanija) koju čini teritorija osvojena od Turaka oko Skadarskog jezera. Teritorija Tuzi se dijeli pa dio podpada pod Zetsku, a dio pod Brdsku oblast.
Time postoji ukupno 68 kapetanija. Ako ćemo po starinski (nema smisla, ali ovo je forum, pa možemo da lupamo) Crna Gora je imala 68 plemena kada je ušla u prvi svjetski rat. Preciznije, možemo reći da je imala 14 nahija.
Granice oblasti iz Crne Gore ostaju, manje više, iste i narednoj državi, samo što se prvo zovu okruzi, pa onda srezovi. Kapetanije su te teritorije koje su u određenom trenutku prelazile iz jednog sreza u drugi, ali same linije granica su se rijetko mjenjale.
Hrvatska spremna za sengen,sporazum potpisan 29.06 2022 ocekuje se formalna ratifikacija sa eu na jesen ,ukidanje kopnene granice prema slo i madjarakoj 1 januara 2023
Za avio saobracaj 26 marta
Spoljne granice prema cg bh srb bice pojacane do toga datuma
Послато са SM-F926B помоћу Тапатока
Tebe mi je žao a za mene me duša boli
Da bi se upotpunila ova priča oko oblasti (i granica) moram da pomenem i Otomansko carstvo.
Otomansko carstvo se do 1867 god. dijeli na pašaluke (elajete), a pašaluci se dijele na sandžake:
1365 god. formiran Rumelijski pašaluk (sadrži većinu teritorija današnje Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova),
1541 god. formiran Budimski pašaluk (sadrži većinu teritorije današnje Hrvatske),
1580 god. formiran Bosanski pašaluk (sadrži većinu teritorije današnje Bosni i Hercegovine, dio Hrvatske, Srbije i Crne Gore).
Od 1867 god. nastupa nova adminstrativna reorganizacija u Otomanskom carstvu koje se dijeli na vijalete, a vijaleti se opet dijele na sandžake. Sandžaci se dijela na kaze (slobodnim prevodom možemo reči na knežine), a kaze se dijele na nahije.
U tom smislu granice nahija, odnosno kaza, odnosno sandžaka, odnosno vilajeta su ovdje bitne jer su mnoge nasleđene i u novim država (kada Crna Gora osvaja dio Turske teritorije u prvom balkanskom ratu, kada se formiraju granice u Kraljevini Jugoslaviji, odnosno kada pojedini srezovi/oblasti prelaze na drugu teritoriju) te treba vidjeti granice Skadarskog sandžaka, Hercegovačkog sandžaka i Novopazarskog sandžaka, te granice njihovih kaza, odnosno nahija. Eh, da iz Novpazarskog sandžaka se 1877 izdvaja Pljevaljski sandžak (Pljevlja, Priboj i Prijepolje). Tokom 1902 god. kaza Novi Pazar prelazi u Prištinski sandžak tako da se mjenja ime iz Novopazarskog u Sjenički sandžak (Sjenica, Nova Varoš, Bijelo Polje i donji Kolašin).
Last edited by wulfy; 06-08-22 at 10:30.
Umije li ko da napravi mapu na kojoj su sve teritorije koje su drzale Duklja, Zeta, Cg bez obzira na istorijski kontekst ? Cisto zabave radi. Ono tipa za vrijeme Balse IIIceg kad je pola Albanije bilo pod njim, Valona dolje, Drac, Skadar, Bodinova drzava do Stoliva, Tuzle(tada Soli), Metohija, cisto da vidimo gdje su sve nasi predaci vladali u nekom periodu istorije, ne zbog nekih velikocrnogorskih ili nacionalistickih pobuda, mislim da ima takvih mapa za druge drzave na net, zanimljive su svakako.
Na Balsu II-gog sam mislio, na ruskoj verziji wiki stranice o bitci na Saurskom polju postoji mapa koja okvirno pokazuje njegove teritorije tada.
https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%91...B2%D1%80%D0%B5
Kada je Crna Gora ušla u prvi svjetski rat 1914 god. bila je ovako administrativno podjeljna:
1. Katunska oblast (6 kapetanija: Cetinjska, Njeguško-Ćeklićka, Čevsko-Bjelička, Cucka, Komansko-Zagaračka i Pješivačka),
2. Riječko-Lješanska oblast (4 kapetanije: Ceklinsko-Dobrska, Donjo-Ceklinska, Ljubotinjsko-Građanska i Lješanska),
3. Primorsko-Crmnička oblast (8 kapetanija: Barska, Mrkojevićka, Ulcinjska, Krajiška, Šeštansko-Selaćka, Gornjo-Crmnička, Donjo-Crmnička i Kranjska),
4. Zetska oblast (6 kapetanija: Zetska, Podgorička, Gornjo-Kučka, Donjo-Kučka, Bratonožićka i Zatrijebačka i varošica Tuzi),
5. Brdska oblast (7 kapetanija: Vražegrmačka, Pavkovićka, Petrušinska, Martinićko-Brajovićka, Spuška, Piperska i Lješkopoljska),
6. Nikšićka oblast (5 kapetanija: Nikšićka, Trebješka, Lukovska, Župska i Golijska),
7. Vučedolska oblast (4 kapetanije: Grahovska, Rudinska, Banjanska, Oputna-Rudinska),
8. Durmitorska oblast (5 kapetanija: Uskočka, Drobnjačka, Jezersko-Šaranska, Pivska, i Župa Pivska),
9. Moračko-Rovačka oblast (6 kapetanija: Rovačka, Donjo-Moračka, Gornjo-Moračka, Kolašinska, Lipovska i Poljska),
10. Vasojevićka oblast (7 kapetanija: Ljevorečka, Kraljska, Andrijevička, Polimska, Velička, Šekularsko-Trepačka i Plavo-Gusinjska)
11. Pljevaljsku oblast (2 kapetanije: Pljevaljska i Ćehotinska),
12. Bijelopoljsku oblast (2 kapetanije: Bijelopoljska i Brzavska),
13. Beranska oblast (3 kapetanije: Beranska. Budimska i Rožajska) i
14. Pečku oblast (3 kapetanije: Pećka, Đakovačka i Istočka).
Ukupno 14 oblasti koje su izdeljene na 68 kapetanija, a kapetanije se dijele na varoši i sela.
Da podsjetim, oblast je ono što je nekada bila nahija, a kapetanija ono što je nekada bilo pleme, a još prije knežina.
Last edited by wulfy; 06-08-22 at 12:28.
Pošto me na PM pitaju kada su formirane opštine u Crnoj Gori, evo neke hronologije i ovako javno:
u martu 1945 god. formirani su srezovi:
Bokeški,
Barski,
Cetinjski,
Podgorički,
Nikšićki,
Kolašinski,
Šavnički,
Pljevaljski,
Bjelopoljski,
Beranski i
Andrijevički.
Srezovi se dijele na mjesne narodne odbore, a u zagradi je koliko je mjesnih narodnih odbora imao pojedini srez od septembara 1945 god.:
Hercegnovski (19),
Kotorski (19),
Barski (18),
Ulcinjski (9),
Cetinjski (19),
Podgorički (22),
Danilovgradski (17),
Nikšićki (13),
Viluški (10),
Kolašinski (23),
Šavnički (17),
Pivski (14),
Pljevaljski (19),
Bjelopoljski (26),
Beranski (15) ,
Rožajski (11) i
Andrijevički (23).
još jedna reorganizacija u aprilu 1946 god., a u zagradi je broj mjesnih narodnih odbora:
Hercegnovski (12),
Kotorski (11),
Barski (11),
Ulcinjski (7),
Cetinjski (16),
Podgorički (17), od jula Titogradski
Danilovgradski (11),
Nikšićki (14),
Šavnički (13),
Kolašinski (13),
Pljevaljski (14),
Bjelopoljski (15),
Beranski (15) i
Andrijevički (11).
Od aprila 1947 god. imamo sledeće srezove (broj mjesnih narodnih odbora):
Hercegnovski (10),
Kotorski (7),
Barski (13),
Cetinjski (11),
Titogradski (16),
Danilovgradski (9),
Nikšićki (13),
Durmitorski (8),
Kolašinski (11),
Pljevaljski (12),
Bjelopoljski (13),
Beranski (13), od jula 1949 Ivangradski i
Andrijevički (9).
Gradovi (izdvojeni administrativno iz srezova):
Titogard,
Cetinje,
Nikšić i
Pljevlja.
Od juna 1951 god. se smanjuje broj srezova:
BokoKotorski,
Barski,
Cetinjski,
Titogradski,
Nikšićki,
Durmitorski,
Kolašinski,
Pljevaljski,
Bjelopoljski i
Ivangradski.
Gradovi (izdvojeni administrativno iz srezova):
Titogard.
U maju 1952 god. ukidaju se mjesni narodni odbori, umjesto njih su opštine (u zagradi broj opština u svakom srezu):
BokoKotorski (6 opština),
Barski (8 opština),
Cetinjski (6 opština),
Titogradski (13 opština),
Nikšićki (9 opština),
Durmitorski (6 opština),
Kolašinski (6 opština),
Pljevaljski (9 opština),
Bjelopoljski (9 opština) i
Ivangradski (12 opština).
Gradovi (izdvojeni administrativno iz srezova):
Titogard.
Zbog previše administrativnih oblasti (i ne funkcionisanja istih) u julu 1955 god. vrši se reorganizacija srezova:
Cetinjski (10 opština),
Titogradski (7 opština),
Nikšićki (6 opština),
Pljevaljski (4 opštine),
Ivangradski (9 opština).
Kako je primećeno da se između opštine i republike komplikuje komunikacija sa međudistancom zvanom serez od jula 1957 god. Crna Gora je podeljena na 28 opština: Andrijevica, Bijelo Polje, Ivangrad, Mojkovac, Plav, Rožaje, Tomaševo, Velimlje, Grahovo, Nikšić, Plužine, Šavnik, Žabljak, Gradac, Pljevlja, Danilovgrad, Kolašin, Manastir Morača, Titograd, Bar, Budva, Virpazar, Kotor, Rijeka Crnojevića, Tivat, Ulcinj, Herceg Novi i Cetinje.
Srezovi i dalje postoje, ali samo formalno, da bi u januaru 1958 god. bili ukinuti.
Od aprila 1960 god. postoji 20 opština: Bar, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Žabljak, Ivangrad, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Tivat, Titograd, Ulcinj, Herceg Novi, Cetinje i Šavnik
Od 1991 god. postoji i opština Andrijevica, od 2013 god. Petnjica, te od 2014 god. Gusinje, a zadnja je formirana 2018 god. Tuzi. Time je Crna Gora podeljena na 24 opštine. Opštine se dijele na mjesne zajednica (zakon iz 1982 god.).
Dugo se bavim istorijom i s iskustvom sam poceo da uvidjam da crnogorski istoricari mozda primjenjuju pogresnu metodologiju u svom naucno-istrazivackom radu.
Ako bismo primijenili metodologiju nasih raznih susjeda, onda najveca Crna Gora je bila za vrijeme Dusanovog carstva.
Podgoricka dinastija, sukcesor Duklje i Zete.
To su sve trivijalne stvari. Nije CG kolika je bila i sto je bilo njeno. Crna Gora je duh. Nacin postojanja. KOD.
Kad smo bili skuceni na najmanju mogucu teritoriju, ovi iz Boke su zeljeli da imaju sto i mi. Cekali nas da im pomognemo da se oslobode. Ovi iz Hercegovine. Ugledali se na nas, bili ljubomorni...
I nekako u gotovo svim tim crnogorskim drzavama u toku istorije bila je stara Crna Gora.
Zato mislim da je velika ljubomora na Cetinjane. Neki sto su bili turski, pa italijanski, pa njemacki, pa srpski vazali, danas su veoma glasni da su na Cetinju 43. primali spijune.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks