Page 1 of 5 12345 LastLast
Results 1 to 25 of 117

Thread: granice Crne Gore kroz vrijeme (i susjedi)

  1. #1
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default granice Crne Gore kroz vrijeme (i susjedi)

    Zapravo, ovo je više pitanje. Naime, proućavajajući jednu temu i čitajući nešto iz domena mog interesovanja (o tzv. Marmonskoj cesti) da bih sklopio kompletnu sliku trebao sam otprilike da znam u kakvom okruženju i koje veličine je bila Crna Gora u pojedinim razdobljima.

    Mapa iz 1912 godine (prije nego 1813 crnogorci osvajaju djelove Boke, koje su opet predali Francuzima 1814)


    Valjda poslije bitke na Morači i ujedinjenja Crne Gore i Brda granice iz 1830 bi otprilike ovako trebalo da izgledaju


    Poslije Grahovske bitke (1859 god.) se teritorijalno širi. Valjda bi granice iz 1959 izgledale ovako


    Granice priznate na Berlinskom Kongresu 1878 godine


    Poslije prvog balkanskog rata 1913 godine Crna Gora opet povećava svoju teritoriju


    P.S. granice sam ja crtao u programu ,,Paint'' te ne očokujem da su nešto naročito precizne, ali mogu da posluže da se okvirno vide granice.

    Pitanje za znalce: jesam li potrefio?

  2. The Following User Says Thank You to wulfy For This Useful Post:


  3. #2
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Da to je odprilike to.

  4. #3
    Join Date
    Mar 2010
    Location
    Baš fino potkrovlje
    Posts
    8,419
    Thanks Thanks Given 
    2,975
    Thanks Thanks Received 
    1,432
    Thanked in
    771 Posts

    Default

    Само нисам сигуран да је прије 1859 западна граница (према грахову) ишла дотле, мада као што кажеш цртао си па не може бити скроз прецизно.



    Интересантно ми је како се одлучило колики дио малесије ће ући у састав црне горе.
    Формице да ниси упознат?
    Last edited by Mstislav; 14-01-12 at 22:45.
    Ја чекам посао али волим ову земљу!



    А што пијем кад ми шкоди
    ко ће кући да ме води?

  5. #4
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default

    Ponavljam, ja (nisam po struci ni kartograf ni istoričar) sam u najednostavnijem programu ,,Paint'' slobodnom rukom (mišem) iscrtavao linije granica tako da sam se ogradio od toga da su precizne. Meni je dovoljno ako su granice otprilike išle kako sam nacrtao (možda sam negdje zakinuo Tursku, a negdje Crnu Goru). Ista stvar je sa Malesijom, slobodno povlaćenje ,,mišem'', a na osnovu nekog mog, zaista skromnog, znanja iz istorije Crne Gore. Naravno, ako sam promašio, izvinjavam se.

  6. #5
    Join Date
    Mar 2010
    Location
    Baš fino potkrovlje
    Posts
    8,419
    Thanks Thanks Given 
    2,975
    Thanks Thanks Received 
    1,432
    Thanked in
    771 Posts

    Default

    wulfy, молим те немој да мислиш да сам те критиковао, у најмању руку твој пост и тема су добродошли.
    Много људи не зна како су се мијењале границе.
    Десило ми се да су неке васојевке мислиле да они нису били под влашћу цнре горе него србије прије 1918.
    Ја чекам посао али волим ову земљу!



    А што пијем кад ми шкоди
    ко ће кући да ме води?

  7. #6
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Mstislav View Post
    Само нисам сигуран да је прије 1859 западна граница (према грахову) ишла дотле, мада као што кажеш цртао си па не може бити скроз прецизно.



    Интересантно ми је како се одлучило колики дио малесије ће ући у састав црне горе.
    Формице да ниси упознат?

    Crnogorci su kao interesnu sferu označili gotovo pola Albanije. Srbi su označili cijelu Albaniju a Grci donju polovinu, no nekako bi se i dogovorili nego niko nije pitao Albance što oni misle. Granicu u malesiji je odredila međunarodna komisija

  8. #7
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Mstislav View Post
    wulfy, молим те немој да мислиш да сам те критиковао, у најмању руку твој пост и тема су добродошли.
    Много људи не зна како су се мијењале границе.
    Десило ми се да су неке васојевке мислиле да они нису били под влашћу цнре горе него србије прије 1918.
    Ajde, evo dok čekam suprugu povukoh linije za malo širu oblast. Htio sam da obuhvatim i raniji period, ali jednostavno nemam dovoljno znanja za to. Evo kako sam to iscrtao.

    1520 godine, Mađarska je na vrhuncu moći, no uskoro će da slede osvajanja od strane Osmanskog carstva koje je već progutalo skoro cio Balkan




    1700 godine, Osmansko carstvo je na vrhuncu moći, ima i teritoriju nekadašnje Mađarske, jedino ko mu se može suprostaviti je Hasburška Monarhija koja je takođe u sastav uzela manji dio Mađarske. Oh, da, 1698 se pojavljuju Petrovići te jedan malecni dio uzimaju te stavraju državicu.




    1748 godina, Hasburška Monarhija uzvraća udarac i osvaja teritorije nekadašnje Mađarske uz još koje parče zemlje.




    1795 godina, granice su uglavnom nepromjenjene, no Mletačka republika će uskoro da nestane jer se Francuska pod Napoleonom Bonaparteom širi.




    1800 godina, Napolen je 1798 godine ukazom ukinuo Mletačku republiku. Hasburška Monarhija iskorišćava to te pripaja teritorije koje su bile pod Mlecima.




    1805 godina, Napolen napreduje, te se ukida Sveta Rimaska Država (savez država u kojoj je bilo u Hasburško Carstvo) da ne bi Napoleon kojim slučajem preuzeo i tu krunu. Zato se ime države preimenuje u Austrijsko Carstvo. To je pokušaj sprečavanja napreka Francuske, no dalje borbe sijede




    1813 godina, Francuska je zaposjela Jadransku obalu te tim ,,Ilirskim provincijama'' upravlja maršal Marmon. Ipak, na opšte iznanađenje nepobjedivu francusku vojsku pobjeđuju crnogorci te šire teritoriju na područije Boke (Herceg novi, Perast i Kotor). Izbija prvi srpski ustanak te Karađorđe na kratko formira državu koja je nezavisna od Otomanskog carstva. To što je Crna Gora odbila da francuska gradi poslanstvo i put kroz Crnu Goru znači da je odbila da dobije i formalno priznanje od neke velike sile.




    1814 godine, moć je ipak kod velikih te Bečkim sporazumom iz Boke se povlače Crnogorci, povlače se i Francuzi sa Jadrana. Te posjede preuzima Austrija.




    1867 godine, formira se nova/stara država koja se zove Austro-Ugarska. Poslije drugog srpskog ustanka Srbija i dalje u sastavu Otomanskog carstva, no, imaju po neki stepen autonomije. Poslije Grahovske bitke 1958 godine Crna Gora širi svoju teritoriju. Na taj način Turska priznaje Crnu Goru, a kako je išlo i razgraničenje sa Austro-Ugarskom može se reći da je Crna Gora faktički priznata država.




    1878 godine, znamo, bio je Berlinski kongres kada je formalno od svih Crna Gora priznata kao država u Evropi. No, nije Crna Gora jedina država




    1908 godine, Austro-Ugarska preuzima teritoriju koja joj po sporazumu pripada, no kako je to uradila bez pitanja komšija nastaju povremene čarke. Primjetno je da Turska slabi.




    1914 godine, Balkanske države su primjetile slabljene moći Turske, te počinju Prvi Balkanski Rat ne bi li Tursku proćerali sa Balkana. Kako to brzo uspjevaju počinje i Drugi Balkanski rat u kojem su balkanske države međusobno ratovale oko podjele bivše turske teritorije. Poslije balkanskih ratova karta bi izgledala ovako
    Last edited by wulfy; 15-01-12 at 13:48.

  9. The Following User Says Thank You to wulfy For This Useful Post:


  10. #8
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default

    Poslije Balkanskih ratova izbija Prvi Svjetski Rat. Kako se pred kraj rata moglo vidjeti koja strana je gubitnička tako su se i prije samog kraja rata dešavale promjene u uređenju Evrope. Austro-Ugarska se raspala te sa na njenoj teritoriji formiraju nove države: Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Austrija, ... te nama bitna 29. oktobra 1918 godine Država Slovenaca, Hrvata i Srba koju, doduše, priznaje samo Kraljevina Srbija te je samim tim imala slabe granice koje tokom cjelog postojanja države nisu precizno utvrđene




    24. Novembar 1918 godine, Srem postaje sastavni dio Kraljevine Srbije.




    25. Novembar 1918 godine, Narodno Vijeće Vojvodine je donjelo odluku da se Vojvodina (Bačka, Baranja i Banat) pripoji Kraljevini Srbiji




    26. Novembar 1918 godine, Podgorička Skupština donosi odluku da se Crna Gora pripoji Kraljevini Srbiji. Na taj način Srbija je u tri dana duplirala svoju teritoriju.




    1. Decembar 1918 godine, objavljeno ujedinjenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba sa Kraljevinom Srbijom čeme je formirana država koja se zove Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Zbog načina na koji je formirana, te u nekim djelovima i unutrašnjeg otpora javlaju se razne trzavice. 1921 godine država mjenja ime u Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1929 godine u Kraljevina Jugoslavija.




    Izbija drugi svjetski rat, komunisti preuzimaju borbu protiv okupatora te formiraju novu Jugoslaviju sa šest republika. Karta balkana 1945 godine bi izgledala ovako




    1995 godine, Jugoslavija se raspala u ratu, na njenoj teritoriji sada ima pet država




    Ratovi se nastavaljaju u Jugoslaviji, odnosno na Kosovu te 1999 godine NATO bobarduje zemlju što je uslovilo povlačenjem srpske vojske i policije sa teritorije Kosova. 2001 godine ime se iz Jugoslavija mjenja u Srbija i Crna Gora, da bi 2006 godine te dvije države postale nezavisne




    Faktička nezavisnost Kosova proglašena je i formalno 2009 godine te se na teritoriji nekadašnje Jugoslavije sada nalazi sedam država.





    P.S. na brzinu iscrtah karte te je vrlo moguće da nisu najpreciznije.
    Last edited by wulfy; 15-01-12 at 13:52.

  11. #9
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default

    Pregledavajući postove vidio sam da napravih veliku grešku, izostavio sam Dubrovačku Republiku ... :redface:

  12. #10
    Join Date
    Nov 2006
    Location
    MNE PG
    Posts
    1,974
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    To sam ti htio napomenuti no u redu je.

  13. #11
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default

    Uvjek aktualno (nažalost), pa, evo, da podsjetim...

    Sent from my Motorola 8400

  14. #12
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Samo današnja općina Cetinje je prava Crna Gora, sve drugo je lažna Crna Gora.

    Ove su granice tek od 1947., kad je Sutorina oteta Hercegovini. Boka kotorska sve do 1946. nije imala ama baš nikakve veze s Crnom Gorom ni Bokelji s Crnogorcima. Još su partizani razdvajali, budući da je postojao ZAVNO Crne Gore i Boke. Znači, Boka nije bila u Crnoj Gori. Komunisti su godine 1946. potpuno neopravdano bez ikakve osnove Boku kotorsku koja nema veze s Crnom Gorom darovali Crnoj Gori.

    Crna Gora se sastoji od četiri nahije (Katunska, Lješanska, Riječka, Crmnička), nema izlaz na more, u njoj nisu ni Podgorica ni Danilovgrad ni Kolašin, Boka kotorska nema nikakve veze s njom, u njoj nema većeg mjesta od Cetinja i Rijeke Crnojevića. Samo to je prava Crna Gora. Ostatak avnojevske Crne Gore su Stara Hercegovina, Raška (južni Novopazarski sandžak Bosanskog ejaleta), Primorje, Boka kotorska, Zetska ravnica i Brda ("mitropolit crnogorski i brdski", znači Brda nisu dio Crne Gore).

    Na području današnje Crne Gore podignuta je tijekom razdoblja osmanske uprave 171 džamija, od čega je 91 u 19. i 20. stoljeću uništena. Njih 80 je sačuvano. Evliju Čelebiju zadivila je Husein-pašina džamija u Pljevljima, podignuta u 16. stoljeću. Dao ju je podignuti Husein-paša Boljanić. Njega i mlađeg mu brata legendarni Mehmed-paša Sokolović odveo je na školovanje u Istanbul, a kasnije je Boljanić bio namjesnik u Egiptu. Vrativši se u Istanbul dodijeljen mu je naslov hercegovačkog i bosanskog sandžakbega. Od 1576. do 1831. upravo su Pljevlja, koja su poslije završila u Crnoj Gori, bila središte Hercegovačkog sandžakata. Punih 205 godina! Boljanić je Pljevljima podario banju, šadrvan, saraje, bezistan, medresu i mekteb. Njegova su zaostavština i Sahat-kula i turbe. Zlatni alemi krase pljevaljsku džamiju čiji je 42 m visoki minaret dugo bio najviši na Balkanu. Projektant džamije bio je Hajrudin, koji je projektirao i Stari most u Mostaru. Husein-pašina džamija u Pljevljima arhitektonski sliči Isak-Čelebijinoj u Bitoli, Čekrekčijinoj u Vrhbosni, bivšoj Aladža džamiji u Foči i čajničkoj. 110 stuba vodi do vrha minareta.

    Prije potpadanja pod Crnu Goru, u Podgorici je 1858. bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava. Prije nego što su ga Crnogorci osvojili i pripojili, Nikšić je pripadao Hercegovini i bio napučen islamskim stanovništvom. Godine 1878. nastupa masovnije iseljavanje muslimana iz gradova, koji su odlukama Berlinskog kongresa pripali Crnoj Gori. Samo iz Nikšića, od 410 muslimanskih obitelji, prema podacima iz 1877. godine, iselila se 391.

    Drobnjaci, Banjani, Piva, Nikšić, Krivošije itd. su povijesno Hercegovina, a Crnogorci su te krajeve dobili na Berlinskom kongresu 1878. I danas se mnogi Nikšićani, Pivljani, Banjani i Drobnjaci regionalno osjećaju kao Hercegovci, a ne kao Crnogorci. A to su uglavnom oni koji se u etničkom smislu osjećaju i izjašnjavaju kao Srbi, a ne kao Crnogorci.

    Vuk Karadžić je govorio da potječe iz Ercegovine a ne iz Crne Gore. On je podrijetlom iz Drobnjaka. Za Durmitor je zapisao: "U Ercegovini se pripovijeda da je Durmitor toliko visok da ljubi nebo". Dakle, Durmitor ustvari nije u Crnoj Gori nego u Hercegovini.

    Herceg-Novi je osnovan kako bi bio glavna hercegovačka luka, a danas kao nije u Hercegovini nego u Crnoj Gori?! To je povijesna ironija.

    Dijelovi današnje Crne Gore koji su oteti Hercegovini.



    Prava Crna Gora i njena plemena.

    Last edited by Samotnjak; 27-10-18 at 01:03.

  15. #13
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Tvrditi da današnja Crna Gora vuče kontinuitet srednjovjekovne Duklje, odnosno da je njena izravna sljednica, veoma je opasno. To podrazumijeva odobravati napad na Dubrovnik 1991. godine. Potežući taj navodni kontinuitet, čovjek stvarno može doći do zaključka da je Dubrovnik crnogorski. Gdje se nalazi prikaz dukljanskog vladara Mihaila Vojislavljevića? U Crkvi svetog Mihajla u Stonu, u dubrovačkom kraju. To je jedini sačuvani prikaz ranosrednjovjekovnoga južnoslavenskog vladara. Ako je dukljanski=crnogorski, ispada da bi Dubrovnik i Ston trebali pripadati Crnoj Gori.


    Kotor je grad izgrađen sasvim u duhu zapadne uljudbe i katoličanstva. Sličan Dubrovniku, Korčuli, Hvaru, Trogiru, Šibeniku, Zadru. Tipična komuna. Kako onda više osnove ima pripadati Crnoj Gori nego Dalmaciji, u čijem je sastavu bio u sklopu Habsburške Monarhije? Kotorani su raskolničku crkvu unutar zidina dobili kasnije nego Dubrovčani. U Dubrovniku je pravoslavna crkva u povijesnoj jezgri podignuta 1877., a u Kotoru tek 1910. godine! Kotor ima osnove biti crnogorski koliko i Dubrovnik. 600 katoličkih crkvi je u Boki, gotovo na svakom brdašcu! Godine 1910. Herceg-Novi imao je 70% Hrvata, Perast 70%, Kotor 69%, Tivat 95%. U svim ovim gradovima i danas je puno više katoličkih nego pravoslavnih crkvi. U Tivtu do Drugoga svjetskog rata nije bilo pet raskolničkih obitelji, bio je čisto katolički. Prije 150 godina puno bi lakše bilo naći pravoslavnog kršćanina u Dubrovniku nego u Tivtu.


    Crnogorci su imali običaj širiti crnogorsko ime na krajeve koje očiste od Turaka, islama i džamija. Izjašnjavati se kao Crnogorac musliman je samo takvo proturječje, jer je mržnja prema islamu u temeljima crnogorskog identiteta. Njegoš je bio osvjedočeni islamofob, smatrajući kako sve muslimane treba poklati. Gorski vijenac je djelo koje veliča i potiče na genocid. Petrovići su imali ideju u cijeloj Hercegovini do rijeke Neretve poklati sve muslimane, a zatim tamo udariti prirodnu granicu Crne Gore. To je velikocrnogorska krilatica, Crna Gora do Neretve, slična velikohrvatskoj krilatici Hrvatska do Drine.


    Dva divna grada koja su im blizu Crnogorci su napadali, ali ih nisu pripojili niti će. Dubrovnik i Skadar. U Skadar su išli, ali ispostavilo se da ih je bezveze na tisuće poginulo, budući da su se odmah morali povući.

  16. #14
    Join Date
    Oct 2010
    Posts
    7,711
    Thanks Thanks Given 
    1,471
    Thanks Thanks Received 
    4,350
    Thanked in
    1,680 Posts

    Default

    Samotnjak, na tri teme si postavio ovaj post gore i niko te ne jebava 2%.

    Evo zašto:
    1) Granice država su se mijenjale kroz istoriju. Otkrio si toplu vodu.
    2) Svako ko je završio osnovnu školu u Crnoj Gori je barem okvirno upoznat sa promjenama njenih granica.
    3) Post ti je pun gluposti a ljudi neće da troše vrijeme da te uče ovdje opšte poznatim stvarima.

    Ono, biće da smo samo tebe čekali da nam objasniš šta je prava Crna Gora a šta nije.

  17. The Following User Says Thank You to ASC For This Useful Post:


  18. #15
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    990
    Thanks Thanks Given 
    162
    Thanks Thanks Received 
    67
    Thanked in
    51 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post

    Crnogorci su imali običaj širiti crnogorsko ime na krajeve koje očiste od Turaka, islama i džamija. Izjašnjavati se kao Crnogorac musliman je samo takvo proturječje, jer je mržnja prema islamu u temeljima crnogorskog identiteta. Njegoš je bio osvjedočeni islamofob, smatrajući kako sve muslimane treba poklati. Gorski vijenac je djelo koje veliča i potiče na genocid. Petrovići su imali ideju u cijeloj Hercegovini do rijeke Neretve poklati sve muslimane, a zatim tamo udariti prirodnu granicu Crne Gore. To je velikocrnogorska krilatica, Crna Gora do Neretve, slična velikohrvatskoj krilatici Hrvatska do Drine.
    Ovi forumi i generalno cio internet su postali najveće smetlište ljudskoga razuma, dok je dozvoljeno ovakvijema kao @samotnjak da mlate gluposti,to jest da pišu izmišljotine.

    BRATIMLJENJE NJEGOŠA I ALI -PAŠE RIZVANBEGOVIĆA
    http://www.montenegro.org.au/cgpobratimstvo.html

    Pa jedan citat:
    U preliminarnim pregovorima oko mesta u kome je trabalo da se održi susret, u opciji su bili Metković i Dubrovnik. Ali-paša je predlagao Metković, a Njegoš Dubrovnik. Na kraju, prihvaćem je predlog crnogorskog vladike.
    Da, da, tvoj Dubrovnik iz lipe vaše
    Iz Čulićevog pisma saznajemo da su Dubrovčani, u to vreme, bili više naklonjeni veziru.. «Nikad dva visočija i divnija musketara ne vidjesmo», govorili su Dubrovčani.
    Śora Mare ne govoriiii, da ti kafa ne prigoriii...
    Prema pouzdanim istorijskim izvorima, Njegoš i Ali-paša su, za sve vreme boravka u Dubrovniku, nakon oficijelnih obaveza, ostajali zajedno do duboko u noć, uz najkvalitetnija vina i bogatu trpezu. Bila je to gozba velikodostojnika koji su poštovali sve vrline života i svoje prolaznosti..

    Ne ustručavajući se da izrekne najveće komplimente crnogorskom vladaru, vezir je u jednom momentu rekao:»Anda seni (zakletva), ovakvog čovjeka u butum dunjaluku (celom svetu) nema. Kakva bi korist bila da se ovakav čovjek oženio pa da ima ovaka četiri sina».
    U svojoj poslanici Crnogorcima i Brđanima, septembra 1842 godine, Njegoš ističe: »Poslijed dugog zla i krvoprolića, koje je bilo među nama i Turcima hercegovačkijeme, ja i Ali-paša, vezir hercegovački, sastadosmo se u Dubrovniku, oko svega se lijepo dogovorismo i među sobom mir i jako prijateljstvo utverdismo».
    U kontekstu političkih, nacionalnih, verskih, vojnih i tradicionalnih običaja i prilika u to vreme, ovaj čin bratimljenja zaslužuje širu analizu i objašnjenje. Bez namere da se upustim u tako nešto, na neke dileme i pitanja odgovore bi mogli ponuditi sociolozi, istoričari, antropolozi i drugi, pogotovo što se brojne pouke mogu izvući iz ovoga čina.

    U svakoj analizi pobratimstvo vladike i vezira neobična je kombinacija i spoj dva prijateljstva u vremenu koje nam nudi drugačiju sliku društvenih i političkih odnosa na Balkanu. Ne znam da li je pobratimstvo u to vreme bilo moderno, ali je činjenica da je, skoro uvek, moderno u raskoraku i raskidu sa tradicijom. Oni su tada, dakle, ovim činom, napravili civilizacijski iskorak, prevazišli sve podele posebno verske.

    U skali međuljudskih odnosa, počev od drugarstva, prijateljstva i kumstva, pobratimstvo je najveći stepen bliskosti i poverenja. Ono se mnogo ceni ali i zbližava ljude. To je etički ali i intiman slobodan izbor. Kao pobratimi ljudi dele identitet.
    Last edited by HENKEL; 30-10-18 at 12:26.

  19. #16
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Izgleda da ovaj misli da se u Dubrovniku govori ikavicom. Dubrovčani su jedini Hrvati u granicama današnje Hrvatske koji govore (i)jekavicom. Nigdje drugo Hrvati nisu izvorno (i)jekavci nego u Dubrovniku. U Dalmaciji i zapadnoj Slavoniji (i)jekavica se smatra obilježjem srpstva, jer se tamo Srbi i Hrvati razlikuju po tome što Srbi govore (i)jekavicom, a Hrvati ikavicom. Svi katolici Bosne i Hercegovine, osim onih malobrojnih u istočnoj Hercegovini, izvorno su ikavci. Jedini Hrvati katolici (i)jekavci su Dubrovčani, te malobrojni Hrvati istočne Hercegovine i Boke kotorske. Što se tiče ozemlja Dubrovačke Republike, u dubrovačkom kraju do pola Pelješca (dijela bližeg Dubrovniku) govori se štokavskom (i)jekavicom. Sjeverni Pelješac je čakavski ikavski, Lastovo čakavsko jekavsko, a Mljet jedini štokavski otok na svijetu. Svi drugi jadranski otoci su čakavski. Srpskim nacionalistima je to dokaz srpstva Dubrovnika, jer oni tvrde da su svi štokavci Srbi (bez obzira bili katolici, raskolnici, muslimani, ateisti ili drugoga vjerskog svjetonazora), kajkavci Slovenci, a samo čakavci Hrvati i samo čakavski hrvatski jezik. Onda ispada da su Mljećani Srbi, a Lastovci Hrvati. Južni Pelješčani Srbi, a sjeverni Pelješčani i Korčulani Hrvati.

    Novocrnogorski nacionalisti, koji smatraju da postoji poseban crnogorski narod i crnogorski jezik, često se zalažu za istjerivanje SPC-a iz Crne Gore. Smatraju kako mora postojati autokefalna CPC. Činjenica je da se tzv. crnogorski jezik ama baš ni po čemu ne razlikuje od srpskog, hrvatskog i "bosanskog". Ne postoji niti jedno govorno obilježje svojstveno isključivo Crnogorcima. Nijesam, poluđeo, śedi, iźedi, kotula, škatula, špag, crevlje, pipun, košćela se kaže i u nas u dubrovačkom kraju, osobito u Konavlima. Onaj smiješni naglasak koji obično zovemo crnogorskim imaju i Hrvati u Boki kotorskoj i Bošnjaci i u srbijanskom dijelu Novopazarskog sandžaka. Neki musliman iz Sjenice, koji se smatra Bošnjakom i govornikom "bosanskog" jezika, ima naglasak kao da je s Cetinja. Taj naglasak koji vežemo prvenstveno uz Crnu Goru, javlja se čak i izvan njenih današnjih granica.

    Drugo, ako bi trebala postojati CPC, moralo bi postojati i neko posebno crnogorsko pravoslavno kršćanstvo. Drukčije od srpskog. Pravoslavlje nije jedno jedinstveno, poput katoličanstva, nego je drukčije od naroda do naroda. Sveti Sava je svetac samo Srbinu, ne znači ništa Rumunju ili Bugarinu. Drukčiji su sveci, drukčiji kalendar, drukčiji vjerski običaji od jednog do drugog pravoslavlja. Imaju li pravoslavni Crnogorci išta drukčije svece, tradicije i običaje od pravoslavaca Srbije i Republike Srpske? Srpsko pravoslavlje poznato je pod imenom svetosavlje, po svom osnivaču. Svi su Nemanjići osim Dušana sveci SPC-a. Tako pripadnik SPC-a ne može biti ništa drugo nego Srbin po narodnosti, svatko tko slavi Rastka Nemanjića kao sveca mora biti Srbin. Slave li Crnogorci svetog Savu? Ako da, onda su ipak Srbi, a ne poseban narod.

    Popis vjerskih objekata koji pripadaju nepriznatoj CPC.

    *Kapela, Cetinje
    *Crkva svetog Petra Cetinjskog, Kotor
    *Crkva svetog Đorđa, Gavrilovac
    *Crkva svetog Pravednog Ivana Crnojevića, Lovćenac
    *Crkva svetog Nikole, Chaco, Argentina
    *Crkva svetog Arhanđela, Venado Tuerto, Argentina
    *Crkva svetog Nikole, Kopito, Njeguši
    *Crkva svetog Đorđa, Erakovići, Njeguši
    *Crkva svete Trojice Raićevići, Njeguši
    *Crkva svetog Save, Erakovići, Njeguši
    *Crkva svete Petke, Vrba, Njeguši
    **još deset crkvi u Njegušima

    Čim slave, a pogotovo ako na ikonostasima prikazuju svetog Savu, moraju biti Srbi. Nemoguće je slaviti čovjeka koji je istoznačnica za srpstvo, a ne biti Srbin.

    Wikipedija na srpskom o razlikama srpskog i nepriznatoga crnogorskog pravoslavlja.

    "Iako Crnogorska pravoslavna crkva u javnosti širi priču da je ona nasljednica crnogorske crkve iz perioda prije 1920. godine, činjenica je da se odrekla srpskog duha te srpske pokrajinske crkve. Srpska crkva u Zeti, knjaževini i kraljevini Crnoj Gori, kao i danas, je slavila Svetog Savu, Arsenija Srijemca i druge Srbe svetitelje, a Crnogorska pravoslavna crkva ih je izbacila iz kalendara. Da ovu "crkvu" ne vode ljudi koji imaju elementana crkvena znanja, nego da se rukovode srbofobijom, dokazuje i činjenica da iz kalendara nije izbačen Stefan Nemanja. On je u kalendaru u vrijeme Đurađa Crnojevića 1494. na Cetinju slavljen kao crveno slovo pod monaškim imenom Simeona srbskago, novago mirotočca, a ljudi koji su izbacivali svetog Arsenija, Savu i ostale Nemanjiće, napravili su propust jer im je bilo nepoznato ko je prepodobni Simeon, koji je ostao da se slavi 26. februara (po starom kalendaru 13.2.). U malom kalendaru imaju stari i novi kalendar, a u velikom kalendaru samo novi, pa ispada da Božić, kao niko u svijetu slave 7. januara. Božić je svim hrišćanima 25. decembra, bilo da računaju vrijeme po starom kalendaru ili po novom (trenutno je 25.12. po starom 7.1. po novom ali u budućnosti će 25.12. po starom biti 8.1. itd.). Ivan Crnojević im je Sveti Ivan Prepodobni Crnojević, iako su prepodobni samo monasi bez vladičanskog čina kao prepodobni Simon, Simeon, prepodobni ava Justin Ćelijski, a sveti su vladika Petar Cetinjski, sveti Sava. Poznato je da Ivan Crnojević nije bio monah da bi bio prepodobni, a i da se zamonašio po crkvenim pravilima ne može biti nazivan i svetim i prepodobnim. Sve to ukazuje na činjenice da udruženje pod imenom Crnogorska pravoslavna crkva vode ljudi koji nemaju elementarna znanja o pravilima pravoslavne crkve".

  20. #17
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    990
    Thanks Thanks Given 
    162
    Thanks Thanks Received 
    67
    Thanked in
    51 Posts

    Default

    Zaisto je glupo diskutovat sa tobom.Da imalo išta čitaš ozbiljno, znao bi godinu kad je ukinuta crnogorska a kad je nastala srpska crkva u Crnu Goru.

    Ostalo nije vrijedno diskutovanja.

    Eh, da, zadnja crkva, od ukupno 16 njeguških crkava, je sagrađena 1897. godine po nalogu knjaza Nikole, i upravo ta je posvećena svetome Savi.
    To je prva crkva na području Stare Crne Gore koja je posvećena njemu.

  21. #18
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Bokesko Carstvo
    Posts
    13,701
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Samo današnja općina Cetinje je prava Crna Gora, sve drugo je lažna Crna Gora.

    Ove su granice tek od 1947., kad je Sutorina oteta Hercegovini. Boka kotorska sve do 1946. nije imala ama baš nikakve veze s Crnom Gorom ni Bokelji s Crnogorcima. Još su partizani razdvajali, budući da je postojao ZAVNO Crne Gore i Boke. Znači, Boka nije bila u Crnoj Gori. Komunisti su godine 1946. potpuno neopravdano bez ikakve osnove Boku kotorsku koja nema veze s Crnom Gorom darovali Crnoj Gori.

    Crna Gora se sastoji od četiri nahije (Katunska, Lješanska, Riječka, Crmnička), nema izlaz na more, u njoj nisu ni Podgorica ni Danilovgrad ni Kolašin, Boka kotorska nema nikakve veze s njom, u njoj nema većeg mjesta od Cetinja i Rijeke Crnojevića. Samo to je prava Crna Gora. Ostatak avnojevske Crne Gore su Stara Hercegovina, Raška (južni Novopazarski sandžak Bosanskog ejaleta), Primorje, Boka kotorska, Zetska ravnica i Brda ("mitropolit crnogorski i brdski", znači Brda nisu dio Crne Gore).

    Na području današnje Crne Gore podignuta je tijekom razdoblja osmanske uprave 171 džamija, od čega je 91 u 19. i 20. stoljeću uništena. Njih 80 je sačuvano. Evliju Čelebiju zadivila je Husein-pašina džamija u Pljevljima, podignuta u 16. stoljeću. Dao ju je podignuti Husein-paša Boljanić. Njega i mlađeg mu brata legendarni Mehmed-paša Sokolović odveo je na školovanje u Istanbul, a kasnije je Boljanić bio namjesnik u Egiptu. Vrativši se u Istanbul dodijeljen mu je naslov hercegovačkog i bosanskog sandžakbega. Od 1576. do 1831. upravo su Pljevlja, koja su poslije završila u Crnoj Gori, bila središte Hercegovačkog sandžakata. Punih 205 godina! Boljanić je Pljevljima podario banju, šadrvan, saraje, bezistan, medresu i mekteb. Njegova su zaostavština i Sahat-kula i turbe. Zlatni alemi krase pljevaljsku džamiju čiji je 42 m visoki minaret dugo bio najviši na Balkanu. Projektant džamije bio je Hajrudin, koji je projektirao i Stari most u Mostaru. Husein-pašina džamija u Pljevljima arhitektonski sliči Isak-Čelebijinoj u Bitoli, Čekrekčijinoj u Vrhbosni, bivšoj Aladža džamiji u Foči i čajničkoj. 110 stuba vodi do vrha minareta.

    Prije potpadanja pod Crnu Goru, u Podgorici je 1858. bilo 630 islamskih i 270 kršćanskih kućanstava. Prije nego što su ga Crnogorci osvojili i pripojili, Nikšić je pripadao Hercegovini i bio napučen islamskim stanovništvom. Godine 1878. nastupa masovnije iseljavanje muslimana iz gradova, koji su odlukama Berlinskog kongresa pripali Crnoj Gori. Samo iz Nikšića, od 410 muslimanskih obitelji, prema podacima iz 1877. godine, iselila se 391.

    Drobnjaci, Banjani, Piva, Nikšić, Krivošije itd. su povijesno Hercegovina, a Crnogorci su te krajeve dobili na Berlinskom kongresu 1878. I danas se mnogi Nikšićani, Pivljani, Banjani i Drobnjaci regionalno osjećaju kao Hercegovci, a ne kao Crnogorci. A to su uglavnom oni koji se u etničkom smislu osjećaju i izjašnjavaju kao Srbi, a ne kao Crnogorci.

    Vuk Karadžić je govorio da potječe iz Ercegovine a ne iz Crne Gore. On je podrijetlom iz Drobnjaka. Za Durmitor je zapisao: "U Ercegovini se pripovijeda da je Durmitor toliko visok da ljubi nebo". Dakle, Durmitor ustvari nije u Crnoj Gori nego u Hercegovini.

    Herceg-Novi je osnovan kako bi bio glavna hercegovačka luka, a danas kao nije u Hercegovini nego u Crnoj Gori?! To je povijesna ironija.

    Dijelovi današnje Crne Gore koji su oteti Hercegovini.



    Prava Crna Gora i njena plemena.

    izuzetan i istinit post.Boka Kotorska i sada odskace od CG.

  22. #19
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Bokesko Carstvo
    Posts
    13,701
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default


  23. #20
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Kad se govori o granicama u srednjem vijeku, zanima me kako je srednjovjekovni čovjek stekao osjećaj da je u drugoj državi. Nije bilo carina ni putovnica. Kako je izgledao prelazak državne granice?

  24. #21
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokac View Post
    izuzetan i istinit post.Boka Kotorska i sada odskace od CG.
    Istinit mu je taj post koliko je istinit i svaki drugi koji je sa njegove tastature

    Boka je bila u sklopu Crne Gore još u 12-tom vijeku. Jeste osvajana od različitih osvajača od ostatka Crne Gore ali je i dalje Crna Gora
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

  25. #22
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Crnogorci su imali običaj širiti crnogorsko ime na krajeve koje očiste od Turaka, islama i džamija. Izjašnjavati se kao Crnogorac musliman je samo takvo proturječje, jer je mržnja prema islamu u temeljima crnogorskog identiteta. Njegoš je bio osvjedočeni islamofob, smatrajući kako sve muslimane treba poklati. Gorski vijenac je djelo koje veliča i potiče na genocid. Petrovići su imali ideju u cijeloj Hercegovini do rijeke Neretve poklati sve muslimane, a zatim tamo udariti prirodnu granicu Crne Gore. To je velikocrnogorska krilatica, Crna Gora do Neretve, slična velikohrvatskoj krilatici Hrvatska do Drine.
    Tebi ozbiljno nije dobro
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

  26. #23
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Bokesko Carstvo
    Posts
    13,701
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Rakun View Post
    Istinit mu je taj post koliko je istinit i svaki drugi koji je sa njegove tastature

    Boka je bila u sklopu Crne Gore još u 12-tom vijeku. Jeste osvajana od različitih osvajača od ostatka Crne Gore ali je i dalje Crna Gora
    cetiri nahije su vazda bile.

  27. #24
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    https://www.in4s.net/otkud-boka-u-crnoj-gori/?lang=lat


    Otkud Boka u Crnoj Gori


    Boka nije imala nikakve veze ni sa Podgoričkom skupštinom, pa ni sa njenim odlukama. Niko od Bokelja nije učestvovao na Podgoričkoj skuštini, niti je bio pozvan na nju. Jer, Boka nije ni pripadala Crnoj Gori! Boka nije imala pristalice ni među „bjelašima“ ni među „zelenašima“, niti su ih njihove razmirice mnogo uzbuđivale.


    Sve neistine o pripajanju Boke Crnoj Gori


    Boka, u širem istorijskom smislu (uključujući Budvu, Paštroviće i njihovo zaleđe), nikad nije pripojena Crnoj Gori. Ovo „pripajanje“ ostvarivano je ili neistinama crnogorskih režimskih istoričara (1813. i 1918.), ili falsifikatima zvaničnih dokumenata (1945.)


    Vojni pohod mitropolita Petra Prvog septembra 1813. ka Paštrovićima, Budvi, Grblju i Miholjskom zboru (Luštica) nije bio „oslobodilački, pod ljutom borbom“, kako kaže crnogorska istoriografija.


    Srpsko stanovništvo tih krajeva, predvođeno svojim sveštenstvom, razoružalo je ili protjeralo demoralisanu francusku vojsku, uglavnom sastavljenu od plaćenika Hrvata i Italijana, i stvorilo uslove za oslobođenje čitave Boke.


    Skupština ujedinjenja 29. oktobra 1813. nije održana u Crnoj Gori nego u Boki, a pripremili su je Bokelji, među kojima su opet najagilniji bili srpski sveštenici.


    Na Skupštini nije proglašeno „vraćanje“ ili „pripajanje“ Boke, nego „ravnopravno sjedinjenje dvije susjedne pokrajine“.
    Sjedinjenje nije bilo bezuslovno, nego „sa onim uslovima i povlasticama koje su uživale i za koje nađu da će im ubuduće biti priznavane“, kako piše u dokumentu Skupštine, jer su Bokelji bez obzira na promjenu vlasti uživali široke autonomne povlastice, ne poklonjene, nego izvojevane sopstvenim snagama i sposobnostima.


    Po zaključku u tom dokumentu, „ako bi država koja bi njima vladala bila prisiljena zbog ratnih prilika da ih napusti, u tom slučaju, kako glavari obiju pokrajina izjavljuju i zahtijevaju, ostaće slobodne i nezavisne isto onako kako što bi se slobodne i dobrovoljno predale (udružile – V.K.)“.


    I druga Skupština, uslovno rečeno „Ustavotvorna“, na kojoj je donijeta Odluka o ujedinjenju, održana je 1. novembra 1813. u Boki, a ne u Crnoj Gori.


    Na toj Skupštini je obrazovana Centralna komisija (u rangu vlade), na čelu sa vladikom Petrom Prvim kao predsjednikom, i sekretarom iz Boke, uz potpuno jednak broj članova (ministara): 9 iz Boke i 9 iz Crne Gore.


    Tada je formirano i Vijeće sa 41 poslanikom. Predsjedavao je mitropolit Petar, a potpredsjednik je bio iz Boke. Iz čitave Crne Gore je bilo 9 poslanika, a iz Boke čak 31 (što je za svako odlučivanje više nego dovoljna apsolutna većina).
    Donijeta je i Uredba, privremeni Ustav, od 22 paragrafa.


    Vlast predsjednika ili potpredsjednika „prostire se samo da potpisuju dekrete i publična pisma“ (Član VIII), pa im je vlast tako organičena da ne mogu ništa odlučivati bez odluka Centralne komisije.


    Privremeno sjedište vlade nije bilo u Crnoj Gori, nego u Dobroti, do januara 1814, kada se Kotor predao pa je on postao prestonica sjedinjene države. (A gdje bi u staroj Crnoj Gori i mogla biti prestonica, kad je tadašnje Cetinje bilo neuporedivo manje i, osim manastira, beznačajnije od bilo kojeg gradića u Primorju?)


    Sve ovo bilo je logično jer pasivna Crna Gora, kada nije bilo ratnog plijena, mogla je opstajati samo uz pomoć pokrovitelja i prijatelja. Niko od velikih sila nije se ni pretrgao da zagospodari Crnom Gorom, za razliku od Boke.


    Jasno je i zašto:
    Geopolitički položaj, prirodno zaklonjena velika luka, strategijski i vojno-pomorski značaj Boke mnogostruko je prevazilazio po značaju kamenito-planinsku Crnu Goru, koja nije imala ni kolskih puteva, ni izlaza na more.


    Prirodne resurse, naročito morske, pomorske i maslinarske, te opštu razvijenost, gradove, brodove, međunarodnu trgovinu i materijalno bogatstvo većine stanovništva Boke bilo je nepristojno upoređivati sa bijednom Crnom Gorom.


    Dalje, u Boki, na Prevlaci Arhangela Mihaila, osnovana je prva srpska pravoslavna episkopija, a potom i prva mitropolija u Zeti. Prevlaka je ishodište i crnogorske duhovnosti, ali i državnosti.


    U Boki su osnovne prve škole, prve čitaonice i biblioteke, arhivi… – mnogo prije nego u Crnoj Gori. Pa i sam osnivač prve osnovne škole u Crnoj Gori, vladika Rade, osnovnu školu je pohađao u Boki. Tako je i sa gimnazijom, drugim srednjim školama, obrazovanjem uopšte. Boka je 1813. godine imala neuporedivo više pismenih i obrazovanih ljudi nego Crna Gora.


    Pomorci su imali mnogo poznanstava i veza širom Mediterana, pa i preko okeana, a time i mnogo više poznavalaca stranih jezika nego Crnogorci. Rimokatoličke biskupije i nadbiskupija bile su na Primorju.
    Apotekarstvo, zdravstvene ustanove, sudstvo, komunalno uređenje, katastar, administracija, urbanizam, arhitektura i svi atributi civilizacije znatno su stariji u Boki nego u Crnoj Gori.


    Očigledno je ko je kome bio pripojen! Uostalom, ni ta sjedinjena država Boke i Crne Gore nije bila suverena, nego je bila pod protektoratom velikih sila („Rosije, Osterajha i Angletere“), koje su sredinom maja 1814. odlučile da Bokokotorska pokrajina uđe u sastav austrijske države. Zvanična crnogorska istoriografija tumači da je to sramni čin međusobne trgovine velikih sila, a prikriva da su rimokatoličke opštine u Boki od početka bile protiv ovog sjedinjenja.


    Međutim, srpskih pravoslavnih opština bilo je dvostruko više. No, i one su ubrzo promijenile stavove prema sjedinjenju sa Crnom Gorom, zbog okupatorskog ponašanja nekih Crnogoraca, koji nisu slušali ni svog vladiku.


    Ta tvorevina potrajala samo sedam mjeseci, jer je Bokeljima više odgovarala civilizovana uprava jedne velike sile.


    Boka u ujedinjenju 1918.
    U posljednje vrijeme, malo-malo, pa neko u crnogorskoj javnosti postavi pitanje odluka Podgoričke skupštine iz 1918. godine o ujedinjenju sa Srbijom. I traži njihovo poništenje.
    Što bi Crna Gora dobila poništenjem odluka Podgoričke skupštine? Logično: vraćanje na stanje prije njihovog donošenja.
    A što bi u slučaju poništenja odluka Podgoričke skupštine bilo sa državno-pravnim statusom Boke, odnosno sa statusom Bokokotorskog sreza, sa četiri današnje bokeljske opštine (uključujući Budvansku), odnosno ranije Bokokotorske provincije?
    Boka nije imala nikakve veze ni sa Podgoričkom skupštinom, pa ni sa njenim odlukama. Niko od Bokelja nije učestvovao na Podgoričkoj skuštini, niti je bio pozvan na nju. Jer, Boka nije ni pripadala Crnoj Gori!
    Boka nije imala pristalice ni među „bjelašima“ ni među „zelenašima“, niti su ih njihove razmirice mnogo uzbuđivale.


    Nisu imali veze ni sa Božićnom pobunom, ni sa njenim ugušenjem, iako se to tako blizu odvijalo.
    Iz sačuvanih dokumenata vidi se da su na Podgoričkoj skupštini zastupljeni okruzi: Cetinjski, Podgorički, Nikšićki, Andrijevički, Pljevaljski, Kolašinski, Beranski, pa čak i Metohijski, a iz Primorja samo Barski.
    Boka je imala svoje skupštine o ujedinjenju sa Srbijom. I to ne jednu, nego više njih.


    Do tada, Boka je bila sastavni dio Austrougarske Carevine, a Bokelji njeni vojni obezeznici. Uprkos tome, mnogi Bokelji, naročito Grbljani i Paštrovići, dezertirali su i našli su se, kao dobrovoljci, prvo u crnogorskoj pa u srbijanskoj vojsci.


    Porodice su im internirane, a domovi opustošeni i stoka poklana ili odvedena kao ratni plijen još u početku rata, kada je crnogorska vojska prodrla u Grbalj. To zvanična crnogorska istoriografija prikriva, i to se može nazvati falsifikovanjem novije istorije Boke.


    Mnogi mještani iz Gornjeg Grblja po povratku iz internacije, ili vojske, bilo austrougarske ili srbijanske, na kućama nisu našli ni vrata ni prozore. Nakon rata, sve je to popisano i dokumentovano fotografijama, radi traženja ratne odštete (reparacije), ali nije korišćeno jer nije bilo dokaza da je to uradila austrougarska vojska. Što je bilo sa ovom dokumentacijom, niko nije istraživao.
    Bokelji, naročito Grbljani i Paštrovići, podnijeli su dio tereta proboja Solunskog fronta, izginuli ili se vratili sa mnogim odlikovanjima, uključujući i najviše, viteško, Karađorđevu zvijezdu.


    Nisu to radili da bi se Boka „voljom Bokelja priključila matici Crnoj Gori“!


    Prije raspada Austrougarske Carevine, u svim bokeljskim opštinama osnovani su ilegalni odbori narodnih vijeća Boke Kotorske. Ni u naslovu, ni u programu, nije se pominjala Crna Gora. Program im je bio raskidanje svih veza sa Austrougarskom Carevinom i priključenje Srbiji, ili uključenje u zajedničku državu Srba, Hrvata i Slovenaca.


    Tek su stvoreni uslovi –povlačenjem austrougarske vojske i žandarmerije iz naseljâ i njihovim zabarikadirenjem u tvrđave i gradove – od 8. do 10. novembra 1918. u seoskim opštinama su održani veliki narodni zborovi na kojima su odbori narodnih vijeća preuzeli vlast.

  28. #25
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokac View Post
    cetiri nahije su vazda bile.
    Opet ti

    Boka je bila u sastavu Crne Gore od 12 vijeka - ČINJENICA



    PS.
    Sad vidim da ovaj gejnije ispod tebe navodi in4s kao svoj izvor
    Last edited by Rakun; 27-03-19 at 16:18.
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. 21 maj 2006 Nezavisnost Crne Gore - 8 septembar 2011 Okupacija Crne Gore
    By Montenegrino-CT in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 82
    Last Post: 09-09-11, 23:46
  2. Putovanje kroz svemir, vrijeme...
    By ovizionizi in forum Nauka generalno
    Replies: 5
    Last Post: 30-09-09, 20:02
  3. Pregovori oko granice između Hrvatske i Crne Gore
    By bracodubrovnik in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 25
    Last Post: 16-01-09, 01:32
  4. Odnosi Crne Gore i Srbije (kroz istoriju)
    By Petar Mrvaljevic in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 27-11-05, 12:26
  5. da nebi trosili vrijeme bez veze: Buducnost Crne Gore
    By Njegus in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 5
    Last Post: 18-08-04, 14:47

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •