Page 3 of 3 FirstFirst 123
Results 51 to 72 of 72

Thread: granice Crne Gore kroz vrijeme (i susjedi)

  1. #51
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Bokesko Carstvo
    Posts
    13,639
    Rep Power
    150383

    Default

    Quote Originally Posted by ASC View Post
    Ko se bude bunio, izmušketaćemo ga.
    to,to

  2. #52
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Quote Originally Posted by Dutch View Post
    Kakve to veze ima, dje god ima Crnogoraca i naslednika toje nase, gotova prica. Pakuj sto imas u stan ako ti se ne svidja. Na drugoj strani, ako si spreman biti nas gradjanin, odan drzavi nacemo ti mjesta.
    Čakavski jezik, kojim se govori na Hvaru, Korčuli, Lastovu, Pelješcu, najjasniji je dokaz hrvatstva.

    Beseda od besedi (apel akademika Strčića)


    Prvi hrvaški zajik hitaju dolika, a tribi vavik bit gorika!


    Čakavski zajik je najstariji, pok i prvi hrvaški zajik za koga se do sada zna. Drugi i treći zajiki su kajkavšćina i štokavšćina. Od njih je va hrvaškon narodnon preporodu va 19. viku i naprid štokavšćina prišla na mesto glavnoga hrvaškog zajika.


    piše akademik dr.sc. Petar Strčić, čakavski Petor


    Beseda je već čuda let (XXII.) jedon del ričkoga "Novoga lista", ku šesno urejuje Aleksandra Kućel-Ilić. Va br. 1018, (va "Novom listu", XVIII, 21693, 3.4.2014., str. 14.) javi se Veljko Bezjak koti presednik GU Smokvarijska lista, a ki će bit i va delanju ričnika čakavšćine va Kastavšćini. Sada je udela mali članok, lipo ma oštro pišuć o onen čo se zo žalon more vit i čut soki dan. A to je sve monje i reje ćakulanje i govorenje na čakavšćini. Pok je šjor Bezjak dobro udela čo je totu stavi naslov na štokavšćini, ka je službeni zajik va Hrvaškoj, ali se soki čas minja. A dobro je čo je i celi člančić na štokavšćini da ga čuda više judi razumi, z naslovon: "Nestanak čakavskog jezika moramo svi zajedno spriječiti. Z vaše strani". A napošno je naglasi: "Čakavski jezik je kulturno dobro Države, koja, naspram istog, ima dugoročno maćehinski odnos".


    SVE LOGJE RE ĆA


    Čakavski zajik je najstariji, pok i prvi hrvaški zajik za koga se do sada zna. Drugi i treći zajiki su kajkavšćina i štokavšćina. Od njih je va hrvaškon narodnon preporodu va 19. viku i naprid štokavšćina prišla na mesto glavnoga hrvaškog zajika. Čo više, glagolica koti najstarije i prvo hrvaško pismo va javnon životu, pok i va crikvi, bila je zabranjena od germansko-nemškutarske austrijske gospodujuće grupe va zemji čiji je vladar bi Habsburgovac, pok prestaje živit koti pismo. Ma, čakavšćina se svejeno drži va životu do naših dni. A sada, kako pravo piše šjor Bezjak, naš zajik, a to je, napošno ponavjan, i prvi i tisuće let glavni zajik Hrvat, ki sada, v naše dni, sve logje re ća pok i krepiva! I to potli 11. vikov, kada smo pred toliko čuda let va ratih zgubili hrvašku državu, ka je onput bila kraljevina, sve do donoska, potli, ponavjan, 11. vikov, kada se s oružjen v rukah moralo zborit za Domovinu i da opet re živjenje hrvaške države, ev put koti Republike Hrvatske.


    ČOKAVSKI, CAKAVŠĆINA I ČEKAVŠĆINA


    A va isto vrime, zadnjih let, redu ća i narečja čakavšćine, koti čo je i ev moj čokavski zo Dobrinjšćine na Krku, a na kon škoju još žive, ali istešo teško i cakavšćina vo bošćanskon, čekavšćina vo omišojskon i vrbonskon, koti i čakavšćina va dubošnjanskon i puntarskon delu naše Bodulije.


    I još nič koti primer, čo širi del ljudi ne zna. Va bošćanskon selu Jurandvoru na Boduliji, va crikvi Sv. Lucije, stručni ljudi su va 19. viku na podu živje počeli gjedat čudon, veli kamik, z ničin urizanin. Pok je, na primer, znanstvenik i pop Frane Rački zo Gorskoga kotara, kamik prišo vit, pok je šest ur z lojenicon mučon leža doli na ton velom kamiku, trudeć se soznat čo to piše na veloj ploči. A totu je nikoliko glagolskih riči, smonjeni pravni dokumenot ki su dali mordi na početku 12. vika vaklesat benediktinski fratri i stavit ju pred oltar, da bi potli, ni znano kad, hićena na pod crikve i hodelo se po njoj.


    A piše da je "Zvonimir kralj hrvatski" fratron da niku "ledinu", zasiguro jako korisno zemljišće kada u ga zaklesali na veli kamik i stavili pred san oltar. Rič "hrvatski" totu na ploči do sada je znana koti prva rič na hrvaškon zajiku i hrvaškon glagoliškon pismu! "Bošćanska ploča" prvi je hrvaški krsni list svih Hrvat, a udelan je na čakavšćini! Zo tin tribi reć da su severna Istra i Kvarnersko primorje, napose zo svojim o. Krkom, i donoska najbogatiji na svitu kraji zo sčuvanon glagoljaškon pisanon hrvaškon bašćinon.


    ČAKAVSKI VA ŠKOLE!


    I sada finjenje. Istešo ni sve koti va prokještvu, aš ono malo ma dobrih naših znanstvenik i stručnjak ki proučavaju čakavšćinu pok čo najdu i objavljuju čo o ton misle. I moja jedinica bavila se njon, pok je imela dogovoren i s velon vojon gotovo napisan magisterij o čokavšćini moje rojene Dobrinjšćine na o. Krku (objavila je i veli znanstveni članok), onput je tribala doktorirat na čakavšćini cele Bodulije, ma je rano morala poć ća. Ma istešo, već let i let, sosvim von bandi naših rejih znanstvenik i stručnjakov, službeno se koti zajik hita ća ta naša tisućletna čakavšćina, prvi hrvaški zajik, zo svin svojim narečjin! Zač joj se ne da "rivat" naprid? A re se da ta zajik bude mrt? Neka bude štokavšćina (fanj sličnu imaju i Srbi i Crnogorci) službeni hrvaški zajik. Ma zač se tako nešesno sokuda dogaja zo čakavšćinom? Zač ni naša čakavska, hrvaška dica ni va naših hrvaških školah donoska ne sme niš ćakulat na zajiku s kin su vavik ganali tisuće let njihovi stari?


    Tužon son. Ma lipa fala šjor Bezjaku čo me je potaknu svojim ričima va prilogu "Novoga lista" soke šetemani baš s čakavskon ričju "Beseda", s javljanen koti čakavac čokavac.

  3. #53
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    14,312
    Rep Power
    228584

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Čakavski jezik, kojim se govori na Hvaru, Korčuli, Lastovu, Pelješcu, najjasniji je dokaz hrvatstva.
    Hm, jel ti ovo odustaješ od Boke ili je onda hrvatstvo u Boki nejasno? Zbunjuješ me.
    Ubi me ovaj bolji život!

  4. #54
    Join Date
    Dec 2006
    Posts
    7,315
    Rep Power
    687133

    Default

    Tiltova si ga.

  5. #55
    Join Date
    Jun 2013
    Posts
    2,258
    Rep Power
    248294

    Default

    Quote Originally Posted by Dutch View Post
    Hm, jel ti ovo odustaješ od Boke ili je onda hrvatstvo u Boki nejasno? Zbunjuješ me.
    Postao je srbin

    Sent from my HTC U12+ using Tapatalk

  6. #56
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,242
    Rep Power
    231987

    Default

    Čajkavski je u stvari nariječje crnogorskog...

    Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2

    ............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
    Last edited by Bugi; 03-04-19 at 18:36.
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  7. #57
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Čakavski je za sve jezikoslovce bez ikakve dvojbe hrvatski jezik, na kojem su napisane sve sačuvane isprave iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države. Na Bašćanskoj ploči, pisanoj čakavicom, najstariji je spomen hrvatskoga imena. Faust Vrančić i Bartol Kašić bijahu čakavci. Za slaviste 19. stoljeća je čakavski=hrvatski, kajkavski=slovenski, štokavski=srpski.

  8. #58
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    14,312
    Rep Power
    228584

    Default

    Štokavskim pričaju Bokelji, po slavistima 19.vijeka oni ostaju da mi raspravimo sa Srbima čiji su tj da se oni sami opredijeli. Gledajte tamo put Slovenije da nema ko još vaš, ovamo vrlo teško.
    Ubi me ovaj bolji život!

  9. #59
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,242
    Rep Power
    231987

    Default

    Čajkavski je starocrnogoriski...

    Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2

    ............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  10. #60
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    14,312
    Rep Power
    228584

    Default

    Ima i toga, još je kod Njegoša pisalo kako je jedan Katunjanin Pješivcu vikao "Čaj ga rabotaš". Isto se i danas može čuti kako nekom tepaju Čajo jer je često znao da zapitkuje "Što ti je to?".
    Ubi me ovaj bolji život!

  11. #61
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,242
    Rep Power
    231987

    Default

    Mada i kajkavski je jedno od narečja starocrnogoriskog...

    U knjigama Oktoiha stoji čuvena rečenica kada jedan seljanin sretne drugog u raboti p amu kaže "kaj ga gališ"....


    Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2

    ............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  12. #62
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Nije čajkavski nego čakavski. Kajkavski je potpuno drukčiji i od štokavskog i od čakavskog.

    KAJOFILSKO-KAJOLOŠKA DEKLARACIJA
    O KAJKAVSKOMU JEZIKU
    1. Kajkavski je jezik.
    2. Kajkavski ima puno izvustja (Zagorsko, Međimursko, Podravsko, Prigorsko, urbano, Gorskokotarsko) kotera se na išče več podizvustja deliju (najznanejše je Bednjansko podizvustje Zagorskoga izvustja).
    3. Kajkavski je jezik koteri je prek 160 let bil hiberneran, al koteri čez to vreme svoje lingvističke lastovitosti (fonologiju, morfologiju, sintaksu i leksiku) zgubil neje ter je poglavito zato jezik bil i ostal.
    4. Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera.
    5. Zvun družinskoga govorenja, kaj je zibka vsakoga jezika, Kajkavski jezik se najbolše čuva i razvija kajkanjem v knji*****sti, navukam, publicistike, v mediji. Od pisanja poezije na jenom od Kajkavskeh izvustja ne puno hasni.
    6. Kajkavci su privremenito svoj jezik Horvatskomu bratinstvu i deržavotvorstu alduvali. Ze ztvoritvum Horvatske deržave Kajkavci svoj jezik od pozabe, odhičenosti i zatiravanja pravicu imaju braniti i zveličavati ga.
    7. Dojdučost Kajkavskoga jezika odvisna je od sela i mužadije, al denes ponajveč od kajofilskeh kajologov i kajološkeh kajofilov, oneh koteri vupača i vere imaju.
    8. Več za Kaj dela on kaj Kajkavski kune, špota i švanji neg on kaj zpametno štoka o Baladam Miroslava Krleže.
    9. Kajkavsko-štokavski bastard more stopram kratkocajtno od hasni biti. Dugocajtno gledajuči, te bastard je alibi za Kajkavsku lenost, nehajnost, strašljivost i gingavoču.
    10. Od štokajučeh družb i medijov v severo-zahodne Horvatske kaj v imenu svojemu "Kajkavski" imaju, kulko god oni dobrovoljni bili, puno vajde neje. Oni delaju na hasen škode Kajkavske.
    11. Kajkati il ne kajkati - to ne pitanje. Lestor je kak kajkati pitanje.
    12. Alduvanost Kajkavskoga jezika ztvari ne meri se z brojem štokajučeh stranic o Krleže, Domjaniću, Galoviću etc. neg z brojem napisaneh i zgovoreneh reči na Kajkavskomu jeziku.
    13. V pričetku nam je bil materinski Kaj. On naš dočetek neje, mi njegov dočetek nemo.

    KAJOFILSKO-KAJOLOŠKA DEKLARÂCIJA
    O KAJKAVSKOMU JEZIKU
    (tekst turopolizéral L.K.)
    1. Kajkavski jě jězek.
    2. Kajkavski ima puno nârečji (Zâgorsko, Međimursko, Podravsko, Prigorsko, urbano, Gorskokotarsko, ..,Turopôlsko ) tera sě dele na još višě podnârečji (nâjpoznatešě jě Bednjânsko podnârečjě Zâgorskoga nârečja).
    3. Kajkavski jě jezek teri jě prék 160 lét bil hibernéran, al teri črez to vréme né zgubil svű lingvističku vlast(ov)itost (fonologiju, morfologiju, sintaksu i leksiku) pa jě poglavito zâto bil i ostal jězek.
    4. Kajkavski sě štokajuč němrě razvijati, zvučavati, popularizérati, emancipérati, imati rad, nârjmejně pak zveličavati. Štokajuč, Kaj sě efemerizéra i dekredibilizéra.
    5. Izvan obitelskoga govorejna, tero jě zibka sakoga jezika, Kajkavski jězek sě nâjbolšě čuva i razvija kajkajnem v kniževnosti, nâvukam, publicistike, v mediji. Od pisajna poezijě na jenomu od Kajkavske nârečji né puno hasni (koristi).
    6. Kajkavci su svôj jězek privremenito žrtvovali hrvackomu bractvu i državotvorstvu. Z stvârajnem hrvackě državě Kajkavci imaju pravo svôj jězek braniti od pozâbě, odhičenosti i zatirâvanja i zveličavati ga.
    7. Budűčnost Kajkavskoga jezika ovisna jě od sěla i mužadijě, al denes ponâjvišě od kajofilske kajologov i kajološke kajofilov, one teri vupača i verě imaju.
    8. Višě za Kaj déla on teri po Kajkavski kűně, špôta i švajni neg on teri zpametno štoka o Baladam Miroslava Krležě.
    9. Kajkavsko-štokavski bastard morě od hasni biti tek kratkocajtno. Dugocajtno gledajuč, té bastard jě alibi za Kajkavsku lénost, nehajnost, strašlivost i gingavoču.
    10. Od štokajuče vudrugi i medijov v severo-zapadne Hrvacke tere v svojemu imenu imaju "Kajkavski", kuliko god oni dobrovolni bili, puno vajde né. Oni délaju na hasen Kajkavske škodě.
    11. Kajkati il ne kajkati - to né pitajne. Samo jě pitanjě kak kajkati.
    12. Posvečenost Kajkavskomu jeziku ne meri se z brojem štokajuče stranic o Krleže, Domjaniću, Galoviću etc. neg z brojem napisane i zgovorjene reči na Kajkavskomu jeziku.
    13. Na početku nam je bil materinski Kaj. On naš konec né, mi negov konec namo.

    Vijest o proglašenju neovisnosti Hrvatske na kajkavskom (1991.)

    Vezda je Horvatska deklarirala svoju neovisnost. Na den 25. ivanščaka 1991. Vu nekterih kotrigah mam su serpski žoldoši horvatsku deržavnost potirati počeli. Ljudstvo strelati, hiže žgati. Al orsag horvatski skazuje još navek svoju batrivost. Zmenkava nam jedino mednarodno preufanje. Nekterimi vse ovo zgledi kak libertas immoderata. Prekoredna sloboščina. Europljani previđaju ono kaj je neprevidno: kak narod biva narodom po jeziku, navadami i i po hotenju k svojemu historijskom živlenju vu svom arealu orsačkom. Tak je bilo s drugimi narodi, tak bu i z nami!

  13. #63
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    14,312
    Rep Power
    228584

    Default

    Pa čekaj, jesu li i čakavski i kajkavski hrvatski dijaleti? I je li štokavski takođe? Raznosiš me ovim činjenicama, nekako mi je sve kontradiktorno. Ko su pravi Hrvati oli mi reći više?
    Ubi me ovaj bolji život!

  14. #64
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    19,222
    Rep Power
    0

    Default

    Lepetije, Lepetije, Zagorje zelene, Zagorje zelene, ja bum videl beli Zagreb grad

  15. #65
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Quote Originally Posted by Dutch View Post
    Pa čekaj, jesu li i čakavski i kajkavski hrvatski dijaleti? I je li štokavski takođe? Raznosiš me ovim činjenicama, nekako mi je sve kontradiktorno. Ko su pravi Hrvati oli mi reći više?
    Ja propitkujem identitet, tako da ne mogu definitivno odgovoriti. Postoji mnoštvo interpretacija povijesti i etnogeneze, koje su često proturječne pa i sasvim oprječne. Od 19. stoljeća svađamo se tko smo, iznoseći iste teze i argumente. Sumnjam da će se ikada svi znanstvenici složiti. Gledajući čisto jezikoslovno, neodrživa je teza da su štokavski, kajkavski i čakavski dijelovi istog jezika. U svakom pogledu to su tri različita jezika. Svaki ima svoju povijest, svoj razvoj, svoju slovnicu (gramatiku), rječnik i pravopis, svoje dijalekte. Kajkavski i štokavski toliko su različiti da između njih nema dijalektnog kontinuuma ni prijelaznog oblika, razvidno su razgraničeni. Čakavski se pak dodiruje sa štokavskim ikavskim, čakavske govore iz Istre lakše razumije kajkavac nego štokavac, a čakavske govore južne Dalmacije pak lakše razumije štokavac nego kajkavac. No, opet je čakavski jedinstven jezik. Slušao sam uživo na otoku Biševu, ništa nisam razumio, kao da je poljski. Može li jedan narod imati tri jezika, ili je nemoguće da govornici različitih jezika budu sunarodnjaci?

    Drago mi je što je ovdje dopušteno pisati na ugroženim jezicima. Evo još dva teksta na čakavskom, jedinom jeziku oko kojeg postoji konsenzus da je hrvatski.

    Dok se na državnin televizijami čakavština prevodi, neke lokalne televizije već imeju i dnevnik na čakavice. Bez prevoda. Ima i drugih emisija na čakavštine, ča j' dobar način da se ta naš domaći zajik promovira va medijimi. Neki su rekli da njin ne bi pačilo ni da j' i celi Novi list na čakavice. Već drugi put, kuliko mi j' poznato, čakavština se na našoj televizije tretira kot strani zajik. Pred ko leto na rečkon putničkon terminalu delali su nekakovu anketu. Katamaran su čekale dve čakavke z jednoga kvarnerskoga otoka. Novinar ih je pital da ča misle o novon terminalu, a gospe su mu odgovorile na svojen otočnon govoru. Da bi ih razumela cela Hrvacka, spod te dve otočanke klali su prevod na književni hrvacki zajik. Kad zimaju izjavi po Dalmacije, nigdar nima prevoda na hrvacki. Nisan još ćapala ni da prevode kajkavci, magari moran priznat da njih baš dobro ne razumen. Morda j' problem va ten ča j' i čakavštine i kajkavštine fanj malo na televizije, a dalmatinski se često more čut i već nan je simi va uhu. Drugi primer prevođenja čakavštine pripetil se pasanu šetemanu. Na jednoj komercijalnoj televizije sopet je počel onaj serijal o jubavi ka se išće na selu. Jedan od kandidati j' z Istre, kuliko se moren spametit z Svetog Petra va Šume. Mladić celo vrime divani čakavski, a va prilogu j' bila i njegova kunpanija. Mladići su neč povedali na čakavice, a spod njimi j' sopet šal titl z hrvackin prevodon. Onput je kandidatu za jubav na selu prišla jedna divojka z unutrašnjosti, ka ni znala ča bi mu odgovorila aš, pokazalo se, ni razumela ča j' mladić čakavac pita. Potle j' sama pred kamerami objasnila da joj se para da dečko govori arapski. I tako se njihova potencijalna jubav našla zgubljena va prevodu. Druge divojki nisu imele ta problem, čak ni ona z Novog Sada ali neč takovo, pa j' morda stvar va ten ča divojka ka ni razumela čakavski ni talentirana za zajici. Ipak, ima neč va ten da mi va Hrvackoj bolje razumemo srpski leh naši dijalekti. Pokazalo se da neki ki j' na primer z Slavonije, čakavštinu doživljava kot strani zajik. Za čakavci njihov dijalekt i je zajik, pa bi morda i mi mogli iskat dvojezični natpisi. Na ulazu va naš grad tako bi moglo stat: Rijeka - Rika - Reka, a uz Meju - Granica. Ima i Rečana ki nisu čakavci i izrazili su želju da se parića kakov tečaj čakavskoga zajika. Ideja za razmišljanje. Dok se na državnin televizijami čakavština prevodi, neke lokalne televizije već imeju i dnevnik na čakavice. Bez prevoda. Ima i drugih emisija na čakavštine, ča j' dobar način da se ta naš domaći zajik promovira va medijimi. Neki su rekli da njin ne bi pačilo ni da j' i celi Novi list na čakavice. A kad je va pitanju jubav na selu, komać čekan moment kad će se upoznat kakov čakavac i kakova kajkavka. Valjad će se razumet, aš se reče da jubav ne poznaje meji.

    Drugi tekst

    Postoje veli judi i veli zajiki i mići judi i mići zajiki. Čakavski je mićišan zajik, gospa Ivanka Glogović-Klarić je mići čovek zato aš piše na mićen zajike. Niste čuli za gospu Ivanku Glogović-Klarić? Ja ću van reć ki je to. To je profesorica hrvackega i ingleškega zajika, va penzije, let i let je vadila decu va Opatijskoj gimnazije. Bila je i moja profesorica. Da je gospa Glogović-Klarić bila samo moja profesorica ne bin van o njoj povedala, i vi imate svoje profesorice pa mučite. Ne, ni ona samo profesorica, ona je najveća živuća hrvacka, čakavska dečja pjesnikinja. Ovo moran ponovit, ona je najveća dečja živuća hrvatska, čakavska dečja pjesnikinja. Vidite, vidite, imate decu, si imate decu, a ovo niste znali?! To je zato ča je čakavski zajik tako mići, tako mićihan da si vi mislite kako to ni zajik nego nekakav dijalekt kega govori jeno sto judi okol Opatije i na ken je pokojni Gervais pisal o kućicami belemi, suzicami velemi, črjenemi krovići i onemi tići. Dobro, neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vi volite vašega, ne zato ča je veći od mojga nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj. Vrnut ću se gospe Glogović-Klarić ku smo mi opatijski gimnazijalci z šezdeset i neke zvali Glogovićka. Glogovićki naše mladosti je do danas objavljeno trinajst libri, devet za decu, četiri za veleh. Njije pjesmice su va čitankah za prvi i drugi razred. Još sedandeset i pete je na anonimnen natječaje dobila prvu nagradu za tekst za sedan epizodi dečje TV serije “Poliedar H3”. Napisala je i 3 radijoigri za decu, šest kompozitori storilo je muziku za preko šezdeset njijeh pjesmic, kantane su na deset dečjeh festivaleh, perfin i va Neva Jorke, za njih je do sada dobila pet nagradi. Ako dece za Novo leto kupite njiji libar “Pul mora”, izdal ga je Adamić, š njin ćete dobit i note i CD. Neč ću sigurno pozabit, ovo moran reć, njiju uglazbljenu scensku igru “Ča more more” dečina su pokazala na Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku. Glogovićka je delala i va novinah. Dvanajst let je va Noven liste pisala kolumnu. Va njoj je semi nami ki volimo čakavski špjegevala ča ka beseda znači. Zajik, to znate, rabi govorit ako ćeš da ti ostane va glave. Mi čakavci retko govorimo onako kako nas je mat navadila. Naš nan je zajik već va srce nego na zajike. Apena danas kada Glogovićke va Noven liste ni neki znaju koliko su nan njije besedi značile. Dobila je otkaz aš va hrvatskeh novinah ne smeju delat penzijoneri. Ni onputa kada delaju za mići soldi, ni onputa kada napol mrtvi zajik zdiguju z popela, ni onputa kada su ti tekstovi dragi kamečići a ne neč bez čega se more i mora. Najveća hrvatska čakavska dečja pjesnikinja dobila je vritnjak. Radi nje je Novi list i kaznu platil. Ženska va penzije mora zamuknut, muški va penzije more daje delat. Gjedate na televizije mladića Olivera Mlakara? A dečkića Sijerkovića? Zvali smo, telefonirali, molili, prosili, plakali...Verovali vi al ne, puno od nas je plakalo kada su našu Gologovićku stirali u ime zakona. Zalud. I tako... Glogovićka je let pisala i pisala i pisala i onputa je napisala knjižicu ka se zove “Tr ši”. Ni za nju niste nikada čuli? Ćaro mi je. Morda niste čuli ni za čakavski? Otejen reć, “Tr ši” je knjižica napisana z besedami od dva slova. Ste me razumeli? Saka beseda va libriće ima samo d v a slova. To bi morda bil dobar štos da ta libar ni čista poezija, remek-djelo hrvatske moderne književnosti. Remek-djelo! Ni čakavca ki ga doma nima, kemu ni na komodine kako Biblija. Našu čakavsku dušu Glogovićkin “Tr ši” hrani, tješi, hrabri, nasmijava, raznježuje... “Tr ši” će zavavek ostat va hrvatskoj književnosti živi dokaz da i “ča” more bit Umjetnost. “Tr ši” je nan ono ča je nekemu Šileova slika, Mikelanđelov kip, Betovenova muzika ili priča najvećeg hrvatskog pisca svih vremena Ivane Brlić-Mažuranić. Ste me razumeli? A nikad, nikad, nikad niste čuli za “Tr ši” i nikad, nikad, nikad ga nećete moć pročitat i razumet zato ča se to ne more prevest na hrvacki i zato ča je danas čakavski zajik mići, a jutra će bit pokojni. I još van neč moran povedet o Glogovićke naše mladosti. Ona piše i haiku pjesmice. Za ki dan će se va Parize promovirat “Haiku antologija Evropske unije”. Autori Antologije su dobili 1100 pjesmic. Objavljeno ih je 225 od šezdeset i šest autori z šesnajst državi. Pogodili ste. Va toj Antologije su i dve Glogovićkine pjesmice. Na hrvacken, na englesken, na francusken, na japansken. Ma, judi moji, ča to ni malo čudno, žensku objavlju va Parize, a... Ovo daje ću van reć na hrvacken, tako da me razumete, se san van ovo povedela, se je ovo na čakavsken bil samo uvod va ono glavno, a glavno je... U veljači 2004. u Hrvatskoj je osnovano Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. U ožujku 2005. gospođa Ivanka Glogović-Klarić tom je Društvu uputila molbu za prijem u članstvo. Nisu joj odgovorili do dana današnjega. U ožujku 2005. gospođa Ivanka Glogović-Klarić poslala je svoje knjige i molbu za prijem Hrvatskom društvu pisaca. U veljači ove godine su joj odgovorili, “ovom prilikom niste primljeni”. Neka imena onih koji su “ovom prilikom primljeni” zaista je bolje ovdje ne nabrajati. Ča san otela reć? Otela san van ki govorite veli jezik povedet kako je teško nan ki govorimo mići. I kako j naša vela književnica Ivanka Glogović-Klarić va Hrvackoj mića. Samo zato jer živi u maloj zemlji velikih divljaka.


  16. #66
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    14,312
    Rep Power
    228584

    Default

    Kad je u povijesti Boka bioa dijelomHrvatske?
    Ubi me ovaj bolji život!

  17. #67
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Ni Dubrovnik nikada nije bio dio političke ozemne jedinice koja se zove Hrvatska prije 1939. godine, kad je uspostavljena Banovina Hrvatska. Boka kotorska nije bila dio Hrvatske politički, ali je stanovništvo bilo hrvatsko. Odakle Tolstoju ideja da u Boki žive Hrvati, ako tamo nema hrvatske svijesti sve donedavno? Ovisi kako poimamo hrvatstvo. Jesu li Hrvati samo govornici čakavskog jezika? Jesu li štokavci pripadnici zapadne uljudbe, koja se razvijala u okvirima katoličanstva, Hrvati? Je li važnija ista vjera ili isti jezik? Štokavcu katoliku jezično je blizak štokavac pravoslavac i štokavac musliman, a nije mu blizak kajkavac katolik i čakavac katolik. Po vjeri i uljudbi bliži su mu kajkavac i čakavac nego nekatolički štokavac. Imam još samo jedan tekst na ugroženim jezicima, isti tekst na štokavskom, kajkavskom i čakavskom. Procijenite jesu li u pitanju narječja ili posebni jezici.

    Štokavski

    Kajkavske (i čakavske) (među)regionalne televizije i radiji mogu primjeniti švicarsko-njemački jezični model. Nestandardizirani švicarsko-njemački jezik koristi oko 4.5 milijuna ljudi (od ukupno otprilike 105 milijuna njemački govorećih u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Luksemburgu, Lihtenštajnu (Liechtensteinu), južnomu Tirolu, ...). Švicarsko-njemački model karakterizera prevlast nestandarda („dijalekta“) nad standardom („književnim govorom“) na radiju i TV na svešvicarsko-njemačkoj razini (spomenutih 4.5 milijuna stanovnika). Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisija samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez športskog pregleda) na standardu. Prognoza vremena i športski pregled su jedan tjedan na zueriškom, drugi tjeden na baselskom (koji ima podosta francuskih riječi), treći tjedan na bernskomu itd. Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na “dijalektu”. U kontaktnim emisijama (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (svaki svojem) zavičajnom govoru. Na standardu se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulturi u užem smislu (gosti i voditelji tu znaju biti iz Njemačke ili Austrije). Nedavno je na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvetski savezni predsjednik dao polusatni intervju nacionalnoj televiziji, a sva pitanja i odgovori su bili na nestandiziranom, zavičajnom govoru. Na svešvicarsko-njemačkomu radiju (postaja DRS) koji pokriva ista 4.5 milijuna ljudi su na standardu vijesti svaki puni sat. Gotovo sav ostali program je na nestandardiziranom « dijalektu ». Što se pak (među)regionalnih odn. (među)kantonalnih televizija i radija tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetaka tisuća do 1,5 milijuna stanovnika), praktički svi programi su na nestandardu (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...). Ne treba izmišljati toplu vodu. (Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvatska mogu, po isprobanom jezično-političkom modelu očuvajna nestandardiziranoga jezika na (među)regionalnoj TV i radiju, postati germanska Švicarska.

    Kajkavski

    Kajkavskě (i čakavskě) (med)regionalně televizijě i radiji moru primeniti švicarsko-nemački jězični modél. Nestandardizérani švicarsko-nemački jězek koristi oko 4.5 milijuna ludi (od vukupno otprilikě 105 milijônov nemački govoreče v Nemačke, Austrije, Švicarske, Luksemburgu, Lihtenštajnu (Liechtensteinu), južnomu Tirôlu, ...). Švicarsko-nemački model karakterizéra prevlast nestandarda („dijalekta“) nad standardom („kniževnim govorom“) na radiju i TV na sěšvicarsko-nemačke razine (spomenute 4.5 milijôna stanovnikov). Na TV (postaje SF1, SF2) jě od informativno-kontaktne emisij samo dnevnik (bez prognozě vremena i bez športskoga pregleda) na standardu. Prognoza vremena i športski pregled su jěn tjěden na zueriškomu, drugi tjěden na baselskomu (teri ima podosta francuske reči), trejti tjěden na bernskomu itd. Ostali program (vlastita produkcija) jě prevladavajuče na “dijalektu”. V kontaktne emisija (alla Latinica, Oprto, V nedelu vu 2, Milijôner, Po lépe naše, ..) voditeli i sudioniki govore isklučivo na (saki svemu) zavičajnomu govoru. Na standardu sě emitéraju emisijě posvečeně obrazovâjnu i kulture vu vűžomu smislu (gosti i voditeli tu znâju biti z Nemačkě ili Austrijě). Né dâvno jě na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvecki sâvezni precednik dâl pôlvurni intervju nacionalne televizije, a sâ pitajna i odgovori su bili na nestandizéranomu, zavičajnomu govoru. Na sěšvicarsko-nemačkomu radiju (postaja DRS), teri pokriva iste 4.5 milijôna ludi, su na standardu vésti saku punu vuru. Gotovo sé ostali program jě na nestandardizéranomu «dijalektu». Kě sě pâk (med)regionalne (med)kantonalne televizij i radijov dotikâvlě (pojedinačno pokrivaju od nekuliko desetkov iladi do 1,5 milijônov stanovnikov), praktički si programi su na nestandardu (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...). Né tréba zmišlati tôplu vodu. (Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvacka moreju, po sprôbanomu jězično-političkomu modélu očuvâjna nestandardizéranoga jezika na (med)regionalne TV i radiju, postati germanska Švicarska.

    Čakavski

    Kajkavske (i čakavske) (među)regionalne televizije i radiji moru primenit švicarsko-njemački jezični model. Nestandardizirani švicarsko-njemački zajik rabi oko 4.5 milijuna judi (od ukupno otprilike 105 milijuna njemački govorećih va Njemačkoj, Austrije, Švicarskoj, Luksemburge, Lihtenštajne (Liechtensteinu), južnemu Tirolu, ...). Švicarsko-njemački model karakterizera prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačkoj razine (spomenutih 4.5 milijuna stanovnika). Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisij samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez sportskega pregleda) na standarde. Prognoza vremena i športski pregled su jenu šetimanu na zuerišken , drugu šetimanu na baselsken (ki ima podosta francuskeh besed), treću šetimanu na bernsken itd. Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na "dijalekte". Va kontaktneh emisijah (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (saki svojen) zavičajnen govore. Na standarde se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulture va užen smisle (gosti i voditelji tu znaju bit z Njemačke al Austrije). Pred malo vremena j' na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvetski savezni predsjednik dal polusatni intervju nacionalnoj televizije, a sa pitanja i odgovori su bili na nestandiziranen, zavičajnen govore. Na svešvicarsko-njemačken radije (postaja DRS) ki pokriva ista 4.5 milijuna judi, vijesti su na standarde saku punu uru. Gotovo sav ostali program je na nestandardiziranen « dijalektu ». Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...). Ne rabi izmišjati teplu vodu. (Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvatska moru, po isprobanemu jezično-političkemu modelu očuvanja nestandardiziranega zajika na (među)regionalnoj TV i radije, postat germanska Švicarska.

  18. #68
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Na Wikipediji na engleskom piše da u Boki kotorskoj ima oko 100 katoličkih i oko 200 pravoslavnih crkvi. Ja sam se vozio magistralom kroz Boku, razgledavao Kotor, išao pješke od Tivta do Kotora. Čvrsto sam uvjeren da sam vidio znatno više katoličkih crkvi. Kome vjerovati?




  19. #69
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    19,222
    Rep Power
    0

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Wikipediji na engleskom piše da u Boki kotorskoj ima oko 100 katoličkih i oko 200 pravoslavnih crkvi. Ja sam se vozio magistralom kroz Boku, razgledavao Kotor, išao pješke od Tivta do Kotora. Čvrsto sam uvjeren da sam vidio znatno više katoličkih crkvi. Kome vjerovati?[/FONT][/COLOR]
    Tebi, naravno. Ka' i za sve do sad

    Sent from my Mi A2 using Tapatalk
    Last edited by Rakun; 19-04-19 at 18:57.

  20. #70
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

  21. #71
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,242
    Rep Power
    231987

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Na Wikipediji na engleskom piše da u Boki kotorskoj ima oko 100 katoličkih i oko 200 pravoslavnih crkvi. Ja sam se vozio magistralom kroz Boku, razgledavao Kotor, išao pješke od Tivta do Kotora. Čvrsto sam uvjeren da sam vidio znatno više katoličkih crkvi. Kome vjerovati?


    Wikipedia je pod srpskim nadzorom. Nju kontrolišu Srbi pomoću svojih slugu masona

    Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2

    ............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  22. #72
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    190
    Rep Power
    15694

    Default

    Quote Originally Posted by Dutch View Post
    Do Hvara i Korčule, ispod ne priznajemo.
    Treba imati predodžbu koliko je zapravo Crna Gora blizu Dubrovniku, stoga lakše shvaćam toliko istih prezimena. Donedavno nisam poimao koliko je to sve smiješno blizu. Do Bara ima kao do Smokvice na Korčuli, a do Ulcinja kao do Jelse na Hvaru. Skadar u Albaniji je bliže nego Split! Bilo koja točka u Crnoj Gori bliže je nego Split. I Bosna i Hercegovina i Crna Gora i Albanija su jako blizu, možeš se zaletjeti motorom iz dosade. Srbija je već jako daleko, zračne crte manje ima do Apulije nego do Šumadije. Evo udaljenosti zračnom crtom.

    * Dubrovnik-Split 165.02 km
    * Dubrovnik-Sarajevo 140.92 km
    * Dubrovnik-Skadar 133.42 km

    * Dubrovnik-Ulcinj 122.03 km
    * Dubrovnik-Jelsa na Hvaru 127.45 km

    * Dubrovnik-Bar 102.63 km
    * Dubrovnik-Smokvica na Korčuli 102.7 km

    * Dubrovnik-Budva 73.36 km
    * Dubrovnik-Cetinje 73.95 km
    * Dubrovnik-Trpanj na Pelješcu 77.98 km

    * Dubrovnik-Podgorica 98.47 km
    * Dubrovnik-grad Korčula 101.71 km

    * Dubrovnik-Kotor 60.9 km
    * Dubrovnik-Janjina na Pelješcu 62.31 km

    * Dubrovnik-Herceg-Novi 42.43 km
    * Dubrovnik-Ston 38.66 km
    * Dubrovnik-crnogorska granica 29.82 km
    * Dubrovnik-Doli 31.44 km

    * Dubrovnik-Bari 197.75 km
    * Dubrovnik-Kragujevac 273.58 km
    Last edited by Samotnjak; 08-06-19 at 14:25.

Page 3 of 3 FirstFirst 123

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. 21 maj 2006 Nezavisnost Crne Gore - 8 septembar 2011 Okupacija Crne Gore
    By Montenegrino-CT in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 82
    Last Post: 09-09-11, 22:46
  2. Putovanje kroz svemir, vrijeme...
    By ovizionizi in forum Astronomija
    Replies: 5
    Last Post: 30-09-09, 19:02
  3. Pregovori oko granice između Hrvatske i Crne Gore
    By bracodubrovnik in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 25
    Last Post: 16-01-09, 00:32
  4. Odnosi Crne Gore i Srbije (kroz istoriju)
    By Petar Mrvaljevic in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 6
    Last Post: 27-11-05, 11:26
  5. da nebi trosili vrijeme bez veze: Buducnost Crne Gore
    By Njegus in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 5
    Last Post: 18-08-04, 13:47

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •