Vidite li ovu rupu izmedju 80 i 138?
(vertikala nema znacaja)
E ta rupa je odgovorna za kvalitet vase ADSL usluge, i naravno prirodan razlog da platite ekstra novac za ISDN opremu.
Naravno to je jedna velika neistina.
Za one koji ne razumiju pokusacu da objasnim jasnije.
Ovo je prikaz frekvencija koje prolaze kroz bakarnu paricu. Da bi se iskoristila vec postojeca infrastruktura (telefonska bakarna zica) i poboljsao kvalitet telefonskih usluga, ISDN je osmisljen da iskoristi vec postojecu tehnologiju i primijeni je u digitalizaciji telefonskih servisa. Stoga onaj frekventni opseg koji je koristen za analognu komunikaciju je iskoristen za digitalizaciju (do 80 kHrz) fiksne telefonije. Kako je potrebni kvalitet zvuka vrlo nizak moguce je obezibijediti visestruke kanale (brojeve) kroz isti opseg.
"... ISDN je tehnologija vrlo sofisticirana i zahtjevna...."
Medjutim, ISDN kao stara tehnologija (1980- tih godina) je telefonski servis, koji zbog svoje prirode omogucava neznatno bolji kvalitet internet komunikacije, jer se digitalizacija obavlja na samom korisnickom uredjaju umjesto na prijemnom uredjaju kod klasicnog analognog pristupa modemom (Analogno digitalna konverzija).
Sto znaci da se u oba slucaja desava isti proces samo sto kod ISDN-a je taj proces pod vecom kontrolom. Stoga umjesto 56k moze se dobiti 64k.
"... Mi smo to radi vas, da bi vam pruzili bolju uslugu...."
E sad jedan josh interesantniji podatak. POTS (klasicna telefonska linija) koji prestavlja frekventni opseg za govorne komunikacije je sirine svega 3.4 kHz po specifikaciji! Sto znaci da je rupa izmedju POTS i ADSL citavih 134 kHz! Mislim da bi sa ovim podacima zakljucak trebao sam da se nametne- da za kvalitet ADSL-a ima josh vise prostora bez ISDN-a.
Sto ukazuje i ovaj diagram:
E sad ADSL....
Kao sto vidite na dijagramu, ADSL je potpunu izvan frekventnog opsega ISDN-a i frekventnog opsega koristenog za fiksnu telefoniju. I kao takav je potpuno nezavistan od njega. 58 khz koji ih razdvaju daju dosta sirok prostor kako bi se izbjegle smetnje i preklapanja (sto izgleda nije dovoljno T-comu Crne Gore). Kod POTS-a je situacija josh bolja.
A sami ste svjedoci koliko su puta prestavnici T-com-a i Agencije izrekli neistinu povodom ovoga.
Ove dvije usluge nemaju nikakve dodirne tacke bez prodavca, tj T-com, sto daje osnovanu sumnju da je T-com koristio svoj Monopolski polozaj da primora korisnike da kupuju uslugu i opremu koja im nije neophodna da bi ostvario ekstra profit.
Ovakvo ponasanje je zakonom zabranjeno i samom regulativom Agencije za Telekomunikacije koja uopste nije reagovala, cak naprotiv odobrila im je takvu uslugu.
Bookmarks