Page 29 of 36 FirstFirst ... 19252627282930313233 ... LastLast
Results 701 to 725 of 881

Thread: Željeznički prevoz Crne Gore

  1. #701
    Join Date
    Mar 2004
    Location
    PG
    Posts
    3,426
    Thanks Thanks Given 
    953
    Thanks Thanks Received 
    548
    Thanked in
    306 Posts

    Default

    Eh... Sloboda prije kovida... Ali zato jeftinije bila povratna karta Dubrovnik-Venecija nego Venecija - Firenca vozom u jednom pravcu


    I nisu neka kašnjenja..

  2. #702
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    18,039
    Thanks Thanks Given 
    707
    Thanks Thanks Received 
    1,904
    Thanked in
    952 Posts

    Default

    to je to....jeftinije je putovanje avionom, ja sam povratnu kartu platio oko 35€...a voz me u jednom smjeru skoro toliko kostao... i to sirotinjska varijnta

  3. #703
    Join Date
    Mar 2004
    Location
    PG
    Posts
    3,426
    Thanks Thanks Given 
    953
    Thanks Thanks Received 
    548
    Thanked in
    306 Posts

    Default

    Brzi vozovi Madrid - Barselona i London - Pariz su najčešće skuplji od aviona, jer za avione imaš trošak vremena dolaska i čekanja...Ovako iz centra u centar
    Dok nisu počele željeznice da nude vhunske usluge sa brzim vozovima putnički prevoz je svuda stvarao gubitak. A onda su se oporavili, pogotovo DB (Njemačka), SNCF (Francuska)...

  4. #704
    Join Date
    Nov 2007
    Location
    Podgorica
    Posts
    4,149
    Thanks Thanks Given 
    658
    Thanks Thanks Received 
    687
    Thanked in
    336 Posts

    Default

    Željeznički prevoz je budućnost putovanja u Evropi. U mnogim zemljama zapadne Evrope željeznica funkcioniše kao nacionalni metro - međugradski busevi se mnogo manje koriste, ako ih uopšte ima. Nadamo se da će se i kod nas sada konačno početi ulagati u ovaj zeleni vid transporta.

    U najavi je rekonstrukcija pruge Podgorica-Tirana, a nadam da se za deceniju-dvije može obnoviti i Nikšić-Čapljina.
    Don't mind anything anyone tells you about anyone else. Judge everyone and everything for yourself.

  5. #705
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    18,039
    Thanks Thanks Given 
    707
    Thanks Thanks Received 
    1,904
    Thanked in
    952 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by institucija View Post
    Brzi vozovi Madrid - Barselona i London - Pariz su najčešće skuplji od aviona, jer za avione imaš trošak vremena dolaska i čekanja...Ovako iz centra u centar
    Dok nisu počele željeznice da nude vhunske usluge sa brzim vozovima putnički prevoz je svuda stvarao gubitak. A onda su se oporavili, pogotovo DB (Njemačka), SNCF (Francuska)...

    jasne su prednosti zeljeznickog prevoza, tamo gdje je on na nivou kojem treba da bude....
    ali opet nije realno da karta za frecciarossa od bolonje do milana bude preko 50€ u jednom smjeru, a isti voz od Napulja vozi za 100€... napulj milano je nesto preko 5sati, a od bolonje je 1:15min.... nekako su to trebali bolje da raspodijele...

    isto tako let je 1:30h napulj-milano i bude za manje od 20e...dodaj i svo vrijeme koje gubis dok dodjes do aerordoma, cekanje itd...opet ti ne treba 5h,

  6. #706
    Join Date
    Sep 2005
    Location
    nk
    Posts
    22,542
    Thanks Thanks Given 
    7,409
    Thanks Thanks Received 
    4,496
    Thanked in
    1,747 Posts

    Default

    Cijene masu zavise i koliko se unaprijed bukira, a i od doba dana...

    Prije par godina me ispade skoro isto cijena voza Frankfurt - Dortmund, nego što je bila avionska Pg - Frankfurt, sa MA... Ali sam kartu kupio direktno na aerodromu, za prvi naredni termin... Duplo jeftinija bi bila da je uzeta nekoliko dana ranije...

    Sent using Tapatalk
    #fakenews

  7. #707
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,533
    Thanked in
    2,243 Posts

    Default

    Brzi vozovi su preskupi po evropi, vise se isplati low cost i busom ko ima vremena...

    Sent from my Mi 9T using Tapatalk

  8. #708
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    18,039
    Thanks Thanks Given 
    707
    Thanks Thanks Received 
    1,904
    Thanked in
    952 Posts

  9. #709
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,533
    Thanked in
    2,243 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by E_K_V View Post
    Studentski dani...

    Sent from my Mi 9T using Tapatalk

  10. #710
    Join Date
    Feb 2009
    Location
    more - TV
    Posts
    1,674
    Thanks Thanks Given 
    3,130
    Thanks Thanks Received 
    1,032
    Thanked in
    421 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by E_K_V View Post
    prosle godine u ovo doba sam bio do italije i to je prvi put da sam bio avinom za bolonju pa vozom za milano, jer uvijek za milano idem autom....
    uglavnom, zbog toga i nisam koristio uslugenjihove zeljeznice, a tih nekoliko dana jesam...
    uglavnom kad sam isao za milano koristio sam neki lokalni voz sa presjedanjem, mada je tada bila frka jer je 3 dana prije toga frecciarossa imala ono izlijetanje, pa je i saobracaj bio poremecen.... ta varijnta je bila ok, spora ali nismo zurili, pa nam je bilo svejedno...
    u povratku, nismo mogli da biramo, jer smo isli na avion pa smo bili i ograniceni opcijama, a opet nismo htjeli da placamo ni one karte za frecciarossa cije su cijene meni nejasne pa kakav god standard im bio.... uglavnom izaberemo mi neku opciju koja nam je do bolonje stizala za vrijeme koje nam odgvra, karta nesto izmedju 20-30€ a iance linija koja ide Milano - Napulj....
    i kad smo usli na stanicu, pise peron 13....krenuli redom do perona, a sve redom neke budzevine od tipa frecciarossa, frecciargento...medjuanrodni vozozi, ne znas koja je kompozicija ljepsa od koje...
    dolazimo do perona 13, a tamo kompozicija kao da je neko prebacio sa pruge beograd bar....reko je li realno da cemo sa ovim da putujemo.... ali cim smo usli u vagon to je druga prica, cisto, uredno toplo....potpuno druga prica od utiska koji sam imao dok sam priaalzio vagonu... i onda ide najbolji dio, krecemo, vozimo se, i ja palim gps da vidim brzinu, bas me interesuje koliko brzo idemo, jer uospte nisam imao osjecaj brzine, kad gps pokaza nesto oko 190km/h....
    ja inace volim putovanja vozom, ali nesto nemam puno prilike. Sledece sto cu da probam kad budem isao za Milano, jeste Bernina ili Glacier express, nesto na tu foru kroz svajcarske Alpe...
    Eurostar pokojni prije 20 godina je bio kao u avion da se vozis.

    Sent from my SM-N950F using Tapatalk
    To learn how to use your head, you have to go out of your MIND.

  11. #711
    Join Date
    Apr 2004
    Location
    Herceg Novi
    Posts
    16,046
    Thanks Thanks Given 
    2,193
    Thanks Thanks Received 
    2,349
    Thanked in
    1,214 Posts

    Default

    Eurostar, 2000. godine iz Rima za Veneciju, 100 maraka, kako je to skupo bilo uh. Još se nisam snašla pa sam ušla u prvu klasu i kondukter mi oprostio i pusto me haha. A unutra svemirski brod, raznosi se hrana, kafa, snikers, sve uključeno u kartu (ne ovu moju nego tu za 1. klasu biće opuč cijene).

  12. The Following User Says Thank You to montenegrina For This Useful Post:


  13. #712
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Odbor direktora "Montecargo" razriješio je izvršnog direktora Muradifa Grbovića i na njegovo mjesto imenovao za vršioca dužnosti Dragana Kljajevića.

    Grbović je funkcioner Bošnjačke stranke, a smijenio ga je bord direktora koji je imenovala bivša vlast.

    Kako se navodi u saopštenju "Montecarga" Grbović je smijenjen zbog propusta u realizaciji Ugovora o isporuci modernizovanih teretnih vagona serije Eas sa fimom "Kordun metali.

    "Odbor direktora je informaciju o razrješenju zvršnog direktora dostavio Ministarstvu kapitalnih investicija. Propust izvršnog direktora ogleda se u činjenici da isti nije obezbjedio garanciju poslovne banke u skladu sa članom 14 zaključenog Ugovora a započeo je realizaciju posla po istom. Odbor direktora je proslijedio Ministarstvu za kapitalne investicije i izvještaj o vanrednoj reviziju zapošljavanja u društvu u periodu 2017-2020 godina", navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da je odbor prihvatajući lzvještaj internog revizora "konstatovao da je u postupku zapošljavanja bilo postupanja suprotno odlukama odbora direktora u periodu koji je bio predmet revizije".

    "Zbog svega navedenog evidentna je odgovornost dosadašnjeg izvršnog direktora zbog čega je i donijeta odluka o razrješenju", navodi se u saopštenju.

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  14. #713
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG) u februaru i martu dospijevaju na naplatu rate kredita od ukupno dva miliona eura.

    Iz kompanije je “Vijestima” saopšteno da će ovaj novac vratiti od subvencija iz državne kase, jer je Agencija za zaštitu konkurencije dala mišljenje da ta pomoć nije u suprotnosti sa Zakonom o državnoj pomoći, za razliku od slučajeva “Montenegro erlajnsa” (MA), Crnogorske i Barske plovidbe.

    Sada državne dotacije za ovu djelatnost određenu kao javno dobro iznose oko 99 odsto prihoda te kompanije, a manje od jedan odsto su komercijalni prihodi preduzeća.

    Mišljenje od januara 2020.

    Iz preduzeća se pozivaju na mišljenje Agencije iz januara prošle godine, koje je izdato na zahtjev Uprave za željeznice.

    Iz ŽICG su naveli da će novac dobiti sa budžetske stavke Uprave za željeznice. Problem je što se državna uprava nalazi u privremenom finansiranju, što otežava i uplate ovim kompanijama.

    Prema informacijama “Vijesti”, ove rate odnose se na kredite ranije uzete od Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Češke eksportne banke, a ukupan dug za koji postoje državne garancije iznosi oko 30 miliona eura.

    Agencija je dala i pozitivno mišljenje na buduće uplate novca Željezničkom prevozu (ŽPCG) kada toj kompaniji dospiju na naplatu rate za kredite. Ovom preduzeću ostalo je da ukupno vrati oko šest miliona eura za kredite gdje je garant bila država.

    Pozitivno mišljenje Agencije zasnovano je na stavu da je željeznica od javnog interesa i da država ima pravo da je subvencioniše. Time je spriječena mogućnost da se u ovoj kompaniji ponovi slučaj “Montenegro erlajnsa”, koji je prestao da radi nakon što mu je odlukom Agencije zabranjena dalja državna pomoć, kao i ponavljanje slučaja Crnogorske i Barske plovidbe, kojim je takođe zabranjena pomoć, a garancije za krediti od oko 54 miliona pali su na teret Vlade, od čega je zasada iz budžeta povučen samo prvi dio od oko četiri miliona.

    Javno dobro od opšteg interesa

    Iz kompanije su kazali “Vijestima” da se njena osnovna djelatnost održavanje željezničke infrastrukture i regulisanje sobraćaja definiše kao javno dobro od opšteg interesa. Na osnovu toga na godišnjem nivou potpisuju sa Vladom ugovor za tekuće održavanje infrastrukture sa regulisanjem saobraćaja, a novac dobijaju iz budžeta čime pokrivaju sve troškove, ali i vraćanje kredita iz evropskih razvojnih banaka uzetih za rekonstrukciju pruge.

    “Kreditna sredstva koja su neophodna za investiciono održavanje: izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju se obezbjeđuju iz međunarodnih finansijskih institucija i donacija - bespovratnih sredstava, čime upravljaju nadležno Ministarstvo, sada Ministarstvo kapitalnih ivesticija, Direktorat za željeznice i Uprava za željeznice u saradnji sa Ministarstvom finansija, a sve u skladu sa strateškim dokumentima Vlade, kojima je definisan dalji razvoj željezničke infrastrukture”, navedeno je iz kompanije.

    Sada, kako su saopštili, na naplatu dolaze rate od ukupno dva miliona eura iz kredita za rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture, a za koje je Vlada dala garancije.

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  15. #714
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    18,039
    Thanks Thanks Given 
    707
    Thanks Thanks Received 
    1,904
    Thanked in
    952 Posts

    Default

    .....



    Sent from my SM-G998B using Tapatalk

  16. The Following 3 Users Say Thank You to E_K_V For This Useful Post:


  17. #715
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Brza pruga Beograd - Budimpešta i zašto nema smisla (lični stav)

    Hoće li lijepo da zvuči da na relaciji Beograd - Subotica voz postiže brzinu preko 200 km/h? Hoće. Da, trebala je rekonstrukcija pruge i trebala je veća brzina sobraćaja. Nesumnjivo. Da li je ovo što se radi rješenje?

    Ajmo ovako. Prvo da razjasnimo pojedine pojmove. Šta je to brza pruga? Direktiva EU 96/48/EC kaže da je minimalna brzina 250 km/h za novoizgrađenu, odnosno 200 km/h za rekonstruisanu dionicu. Vozni park koji sobraća tom prugom mora biti sposoban da ide minimum 200 km/h. Uz zaustavljanja prosječna brzina putovanja ne smije biti manja od 150 km/h. Dakle, prilično precizno, a ovdje bih pomenuo da postoje pruge u Evropi na kojima se saobraća do 200 km/h, a ne spadaju u brze pruge. Zašto? Upravo je 200 km/h ta ,,magična granica’’ između normalne i brze pruge jer se smatra da je do te brzine moguće vizuelno pratiti signale, te nisu potrebni posebni protokoli (i daleko skuplji sistemi) za brze pruge.

    Kakve su brzne trenutno u Srbiji? Srednja brzina putničkih vozova je oko 45 km/h, a teretnih oko 30 km/h. To je brzina prilagođena uslovima na pruzi (čitaj neodržavanju) jer je maksimalna srednja brzina po projektima 93 km/h što bi bilo sasvim dovoljno da konkuriše autobuskom i kamionskom (drumskom) prevozu.

    Izgradnja brze pruge Beograd – Subotica košta oko 2 milijarde eura (da se taj novac uložio u najlošije pruge prosječna brzina bi se digla po proračunima na 70 km/h). Naravno trebalo bi se još ulagati da bi se stiglo do projektovanih 93 km/h. No, da li bi to bile dovoljne brzine vozova? Na opterećenim djelovimo pruge se u današnjim kreterijumima ne isplate brzine koje su manje od 80 km/h (manje brzine zbog propusne moći stvaraju velike troškove, a ne mogu da donesu dovoljne prihode), dok teretni saobraćaj rijetko kada prelazi brzinu od 100 km/h (veće brzine bi bile višestruko skuplje te samim tim rijetko u Evropi ima teretnih vagona koji idu preko 100 km/h). U Evropi 90% putnika željeznice se vozi na prigradskim i regionalnim prugama (maksimalne brzine od 120 do 140 km/, a vrlo rijetko 160 km/h). Brze pruge spajaju milonske gradove. Dakle, ni to ne bi bile dovoljne brzine, ali bi bile konkurentne drumskom saobraćaju (dovoljno za početak), a prilikom rekonstrukcije pruge bila bi dovoljna (i puno jeftinija) brzina od 140 km/h.

    Kako se ovo iskustvo može preseliti u Vojvodinu? Mnoge studije govore da je donji prag isplativosti brze pruge 15.000 korisnika dnevno (te karte su skuplje, što znači treba 15.000 putnika dnevno koji su više platežne moći). Ako posmatramo putnike na relaciji Beograd – Novi Sad, Novi Sad – Subotica, pa čak i Beograd – Subotica tu više govorimo o regionalnom saobraćaju. Relevantan je podatak koliko bi putnika imali na relaciji Beograd – Budimpešta. Po nekim podacima drumsku granicu pređe do 10.000 putnika. No, hoće li svi koristiti voz? Dakle, ova pruga će se najviše koristi za regionalni saobraćaj. Pa, između Beča i Budimpešte saobraća voz tzv. regionalnog karaktera (zaustavljanja na otprilike svakih 50 km) sa polaskom svakih sat vremena. Sa modernizacijom (puno jeftinijom i za brzine do 140 km/h na relaciji Beograd – Subotica) vožnja vozom na relaciji Beograd – Beč bila oko 6,5 sati. Uz ovo ogromno ulaganje pitanje je hoće li se dobiti pola sata.

    Koliko će konkretno koštati brza pruga Beograd – Subotica? Prvo je počela da se radi dionica Stara Pazova – Novi Sad. Novac za to je obezbjeđen iz jednog tzv. opšteg ugovora. U januaru 2013 potpisan je ugovor u iznosu na 941 miliona dolara. Od toga 141 milion treba da obezbjedi Srbija iz budžeta, a ostalih 800 miliona dolara je kredit od Rusije u sledećim uslovima: kamata 4%, u slučaju kašnjenja uvećava se na 6,1%, ako se u roku ne povuku predviđena sredstva plaća se penal od 1%, rok od pet godina. Pošto sredstva nisu uzimana redovno plaćeno je tih 1% (nisam našao koliki je taj iznos) te je 2016 godine to prolongirano do septembra 2021 god. Sledeći ugovor je potpisan u januaru 2020 godine na iznos od 230 miliona eura, od toga se zadužuje za kredit od Rusije u iznosu od 172,5 miliona eura. Uslovi kredita su: kamata 2%, u slučaju kašnjenja isplate 3%, 1% ukoliko ne povuče planirana sredstva. Šta je ugovoreno za ovaj novac (800 miliona dolara + 230 miliona eura + kamate)? Isporuka 27 dizelmotornih vozova ,,Metrovagonmaš" (ŽS 711) u vrijednosti od 100 miliona dolara, modernizacija Barske pruge (Valjevo - Vrbnica), izgradnja jedinstvenog dispečerskog centra i izgradnja brze pruge (Stara Pazova - Novi Sad). Šta Rusija dobija (osim kamata)? Za svu robu uvezenu iz Rusije ne plaća se carina, PDV i ostale dažbine, u slučaju da tako zahtevaju ruske kompanije isplata se vrši u rubljama, Ruska kompanija može angažovati koga hoće bez konsultacija i ne mora oko toga slati finansijske izveštaje Srbiji (valjda samo ispostave fakturu). Koliki tačno iznos od ovoga je za dionicu Stara Pazova – Novi Sad nije mi poznato.

    2017 godine potpisan je ugovor o izgradnji dionice Novi Sad – Subotica sa Kinom. Dionica brze pruge Novi Sad – Subotica je dugačka 107 km i ugovorena vrjednost radova je 943 miliona dolara. Radovi su počeli 2018 godine, a od februara 2019 godine voz ne saobraća od Beograda do Subotice. Rok završetka je novembar 2021 god. Nisam našao podatak o dionici Stara Pazova - Beograd.

    Da, lijepo će da zvuči da Srbija ima prvu brzu prugu na Balkanu, ali zašto? Uz (pretpostavljeni) teretni i putnički saobraćaj ona će se kao brza pruga koristiti… goviri se o 5 do 10 vozova dnevno na relaciji Beograd – Budimpešta.

    Željeznice Srbije su raspisali tender za kupovinu tri elektromotorna voza koja mogu da sobraćaju brzinom od 200 km/h, a isporuka prvog bi trebala da bude do kraja ove godine.

  18. #716
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Ukupna kreditna zaduženja Željezničke infrastrukture (ŽICG) i Željezničkog prevoza (ŽPCG) iznose oko 40,7 miliona eura od čega ŽICG duguje 35 miliona eura, a ŽPCG oko 5,7 miliona eura. Iz svojih poslovnih prihoda ova preduzeća ne mogu vraćati rate za ove kredite koji su pod državnim garancijama.

    To je zvanično kazao “Vijestima” direktor državne Uprave za željeznice Marko Zečević, koja novcem iz državnog budžeta plaća rate za kredite ovih državnih firmi.

    “ŽICG na 4. mart 2021. ima ukupne kreditne obaveze prema međunarodnim kreditnim institucijama od 35 miliona eura koji se odnose na rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture. Po osnovu prispjelih kreditnih obaveza u prošloj godini međunarodnim institucijama ŽICG je platila 3,95 miliona eura, a novac je obezbijeđen iz budžeta. Prema projekciji za ovu godinu na osnovu dostavljenih amortizacionih planova međunarodnih kredita i plana povlačenja nepovučenog novca, ta sredstva su 4,2 miliona. Jedna rata je dospjela na naplatu u februaru, slijede u martu, aprilu, septembru i oktobru po jedna. Evropskoj investicionoj banci je prošlog mjeseca plaćena rata od 360 hiljada eura, ovog mjeseca treba da platimo Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoja (EBRD) i Češkoj banci ukupno 1,61 milion eura. Do kraja godine za međunarodne kredite ostaje da se plati još 2,2 miliona eura”, objasnio je Zečević.

    ŽICG potražuje dva miliona

    On je pojasnio da novac za održavanje ŽICG se obezbjeđuje iz nekoliko izvora - državnog budžeta, dugoročnih namjenskih kredita, donacija i fondova EU i ostalih izvora finansiranja (po osnovu zakupa željezničke infrastrukture poslovnih prostora, izdavanja trasa i ostalih usluga).

    “Imajući u vidu da je novac koji se izdvaja iz budžeta za ulaganje u infrastrukturu ograničen (6,9 miliona eura), ta ulaganja treba da budu značajno veća zbog težine pruge, vremena izgradnje, nemogućnost nabavke rezervnih djelova zbog zastarjele tehnike, sve veće potrebe za nabavkom šina, skretnica i pragova. Zbog problema u likvidnosti ostalih željezničkih preduzeća, ŽICG ne može da naplati svoja potraživanja po osnovu izdatih trasa, visokog napona, zakupa prostora i ostalih usluga koja na kraju 2020. godine iznose 2,064 miliona eura. Imajući u vidu to i činjenicu da godišnje zarade zaposlenih ŽICG (760 zaposlenih sa prosječnom zaradom 413 eura) i obaveze prema dobavljačima iznose 1,85 miliona eura, evidentno je da ŽICG ne može iz poslovnih sredstava da finansira bilo kakvo investiciono ulaganje, ni vraćanje međunarodnih kredita”, rekao je Zečević.

    On je kazao da ŽPCG od dugoročnih kreditnih obaveza, ima kreditnu obavezu prema EBRD-u po osnovu kupovine tri elektromotorna voza.

    “Ukupna vrijednost kredita iznosi 13,5 miliona eura koji je pod državnom garancijom. On se isplaćuje u dvije godišnje rate u iznosu od 1,2 miliona, koje dospijevaju u martu i septembru svake godine zaključno sa 2025. godinom. Do sada je za glavnicu uplaćeno 7,78 miliona eura, dok ostatak glavnice iznosi 5,76 miliona. Iz poslovnih prihoda od prodaje karata i naknade koju dobija po osnovu ugovora o obavezi pružanja usluge prevoza putnika od javnog interesa, ŽPCG može da pokriva tekuće obaveze iz poslovanja, ali ne i obavezu za ovaj kredit, pa je neophodno učešće države za to plaćanje. Ovo je jedina kreditna obaveza ŽPCG-a”, kazao je Zečević.

    Otplata kredita nije pomoć države

    Prema njegovim riječima Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) je u januaru 2020. godine dala mišljenje gdje se konstatuje da novac za izmirenje obaveza po osnovu kredita ova dva željeznička preduzeća ne predstavljaju državnu pomoć u smislu Zakona o kontroli državne pomoći.

    “Postoji saglasnost za ŽPCG iz 2013. godine da ugovor o obavezi javnog prevoza ne predstavlja državnu pomoć. U skladu sa postojećim zakonom, od AZK će se zatražiti i novo mišljenje o opravdanosti finansiranja obaveze javnog prevoza, koja je predviđena zakonom o željeznici koji je usklađen u tom dijelu sa regulativom EU. Zakon o željeznici je u formi prvog nacrta i sredinom godine biće na javnoj raspravi, a u četvrtom kvartalu (oktobar-decembar) na Vladi. Zakonom se detaljno transponuje direktiva o jedinstvenom željezničkom tržištu, čime će se omogućiti potpuna liberalizacija tržišta na željeznici i omogućiti privlačenje novih operatera”, pojasnio je Zečević.

    On navodi da je željeznička infrastruktura dobro u javnoj upotrebi, kao i da je u nacionalnim strategijama određeno da Crna Gora treba da modernizuje željezničku infrastrukturu, zbog čega će krediti međunarodnih finansijskih institucija i u narednom periodu biti osnov ulaganja u modernizaciju i rekonstrukciju željezničke infrastrukture.

    “To je prepoznala i EU. Zato su nama dostupni i povoljni krediti po kojima je za finansiranje rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture odobren i iznos donatorskih sredstava do 50 odsto. Krediti za unapređenje željezničke infrastrukture su osnov finansiranja u svim zemljama EU i za rekonstruciju i modernizaciju postojeće i izgradnju nove infrastrukture su zadužene države”, objasnio je Zečević.

    Formiran nacionalni registar za željeznička vozila

    Zečević je kazao da do kraja marta ove godine godine Uprava za željeznice podnosi resornom ministarstvu izvještaj o radu za prošlu godinu.

    “Uprava je u prošloj godini kontrolisala i pratila realizaciju ugovora o tekućem održavanju javne željezničke infrastrukture i ugovora o obavezi javnog prevoza u skladu sa odobrenim novcem iz budžeta. Izdali smo licencu novom operateru za prevoz robe, sertifikate o bezbjednosti za dva teretna operatera i željezničkog putničkog prevoznika, licence za mašinovođe, saglasnosti za izgradnju u pružnom i zaštitnom pojasu. Učestvovali smo u izradi i davanju smjernica za izradu 11 pravilnika, u skladu sa zakonom o bezbjednosti u željezničkom saobraćaju, organizovali obuku o bezbjednosti i interoperabilnosti”, naveo je Zečević.

    Uprava je uspostavila nacionalni registar za željeznička vozila gdje je, prema riječima Zečevića, glavna prednost lakši prelazak međunarodnih graničnih prelaza, što je jedna od značajnih obaveza u pristupanju Crne Gore EU, sa aspekta željeznice. Registrovana su sva vozila, njih ukupno 567.

    Novim zakonom Uprava će dobiti veći stepen nezavisnosti

    Novim zakonom o željeznici koji se priprema, kako je objasnio Zečević, prava putnika uređuju se sa jednog višeg nivoa i dopunjuju se odredbe postojećeg zakona o ugovornim odnosima u željezničkom saobraćaju.

    “Uz to, njime će se riješiti i status Uprave za željeznice, u dijelu veće nezavisnosti, kao što je traženo završnim mjerilima za poglavlje 14. Problematika PSO (Ugovor o obavezi javnog prevoza putnika) još će detaljnije biti razrađena. Putnici koji imaju primjedbe moći će da se obrate državnom organu, dok je zasada to samo omogućeno prema prevozniku. Status regulatornog tijela je jedan od tri završna mjerila za zatvaranje poglavlja 14, gdje se zahtjeva najveći stepen nezavisnosti Uprave, u odnosu na sve aktere na željezničkom tržištu. Postoji nekoliko modela koji su određeni direktivom 34 iz 2012. godine, a predložiće se model koji odobri Vlada i koji će omogućiti ispunjenje mjerila u potpunosti”, objasnio je Zečević.

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  19. #717
    Join Date
    May 2009
    Posts
    2,968
    Thanks Thanks Given 
    346
    Thanks Thanks Received 
    434
    Thanked in
    290 Posts

    Default

    Jos jedan dobar menqdzment...

    Sent from my SM-A705FN using Tapatalk

  20. #718
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Petnaestogodišnji dječak Đ.K. preminuo je nakon što je teško povrijeđen u nesreći koja se dogodila prošle subote u krugu Željezničke stanice u Podgorici, a od posljedica teških opekotina koje je zadobio od strujnog udara, prenosi portal Roditelji.me.

    Prema ranijim saznanjima "Vijesti", dječak se popeo na vagon gdje je došlo do strujnog udara, a nakon intervencije u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), hitno je transportovan za Beograd.

    iz Udruženja roditelji su saopštili da je ova nesreća samo jedna u nizu koje su se desile na istom mjestu, zbog čega su kako tvrde tražili od Željezničke instrastrukture, Održavanja željezničkih voznih sredstava, Uprave za željeznice Crne Gore, Ministarstva kapitalnih investicija Crne Gore i Glavnog grada da urade sve što je u njihovoj moći da se ovakve situacije ne ponavljaju.

    "Svjesni smo da je odgovornost prvenstveno na djeci i nama roditeljima koji bi trebalo da ih upozoravamo na opasnosti, ali ne može se zanemariti ni odgovornost nadležnih institucija i preduzeća u tome da se ovi djelovi dodatno zaštite i ograde, a s obzirom na to da se sada građani mogu slobodno kretati", navedeno je u dopisu.

    izvor: www.vijesti.me


    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  21. #719
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Državna kompanija za prevoz tereta željeznicom "Montekargo" prevezla je proteklih godina besplatno milione tona rude boksita za kompaniju "Uniprom" jer su vagoni značajno pretovarani mimo ugovorenih i plaćenih količina i željezničkih propisa, uz ugrožavanje bejzbjednosti željezničkog prevoza, uništavanja infrastrukture i uz veliki rizik po ugrožavanje ljudskih života, kazao je "Vijestima" novi predsjednik odbora "Montekarga" Miroslav Brajović.

    Od kada je izabran novi odbor direktora prije 20 dana, Brajović je naložio pet vanrednih kontrola težine vagona koji su prevozili rudu za "Uniprom", biznismena Veselina Pejovića, od čega je u četiri slučaja od 17. do 22. marta otkriveno da su vozovi bili značajno pretovareni rudom boksita na štetu državne kompanije, kao i da imaju osnovane sumnje da je to bila praksa proteklih godina.

    "Neznanje ili kriminal je kada je jedan od vozova pretovaren sa ukupno 62.700 tona, drugi sa 93.420 tona, treći sa 10.300 tona a četvrti sa 38.270 tona, za čiji prevoz nije plaćeno. Ukupno sa samo ova četiri voza kompaniji ‘Uniprom’ prevezeno je besplatno 204.690 tona rude", kazao je Brajović.

    Novi bord direktora je kompletnu dokumentaciju proslijedio nadležnom Ministarstvu za kapitalne investicije, koje je na osnovu nje podnijelo prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi se ispitalo moguće postojanje krivičnih dijela prilikom ugovaranja, mjerenja i utovara rude u vagone "Montekarga" za potrebe "Uniproma".

    U prijavi je navedeno da je na osnovu mjerenja utvrđeno da je ovoj državnoj kompaniji samo na osnovu pretovarenja vozova tokom prošle godine napravljena šteta od 308 hiljada eura, kao i da su iz dokumentacije i izjava konstatovali da je takva praksa trajala godinama.

    Iz dokumentacije u koju su "Vijesti" imale uvid, vidi se da je sam "Uniprom" na svojoj vagi utvrđivao težinu i količinu utovarene rude, da su te cifre unošene u dokumentaciju na osnovu koje je "Montekargo" naplaćivao usluge prevoza.

    Državna kompanija je imala pravo na povremena kontrolna mjerenja koja su češće utvrđivala pretovar nego utovarivanje ugovorene količine rude, a prema ugovoru mogla je samo te vozove da vrati kako bi se istovario višak.

    "Ovakvim postupcima pored ‘Montekarga’ štetu je trpila i ‘Željeznička infrastruktura’ zbog većeg osovinskog pritiska pretovarenih teretnih vagona na same kolosijeke, kao i uništavanja samih pragova. Bivše rukovodstvo ‘Montekarga’ za četiri godine se nije obaziralo na ugrožavanje bezbjednosti željezničkog saobraćaja, kao i uništavanja naših voznih sredstava vagona i lokomotiva, koje je dolazilo zbog postupka ‘Uniproma’ usljed pretovaranja vagona mimo naših pravilnika i samog potpisanog ugovora između ove dvije firme", kazao je Brajović.

    Bivši direktor "Montekarga" Muradif Grbović je smijenjen 5. februara ove godine, a on je na toj funkciji bio od sredine 2017. godine. Prije njega na toj funkciji bio je Milivoje Pavićević, koji je i potpisao prve ugovore sa "Unipromom".

    Ministarstvo u dopisu Specijalnom tužilaštvu navodi da su nakon dostavljanja dodatne dokumentacije i izjašnjenja od predstavnika menadžmenta i kontrolora "Montekarga" dobili "uvjeravanja da je pretovaranje vagona rudom boksita u Nikšiću i prethodnih godina bila praksa, da se i ranije ugrožavala bezbjednost željezničkog saobraćaja i da je zbog toga moguće dolazilo do štete na osnovnim sredstvima preduzeća".

    Navedeno je i da je prošle godine prevezeno 735 teretnih vozova rude boksit za "Uniprom" i povezanu firmu "Metal investments limited" iz Hongonga, a da je zbog pretovara svaki deseti voz praktično bio besplatan.

    Jedan voz je prevozio 600 hiljada tona rude, pa je ukupni pretovar, prema ovoj računici, mogao iznositi 40 miliona tona rude besplatno prevezene.

    U prijavi su navedene izjave sadašnjih članova menadžmenta, koji su i proteklih godina bili na funkcijama - kazali su da su ranijih godina svi kontrolno vagani vozovi vraćani nakon ustanovljenog pretovara.

    Navode se i izjave vršioca dužnosti direktora "Montekarga" Dragana Kljajevića i dio njegove prepiske sa vlasnikom "Uniproma" Veselinom Pejovićem, u kojoj ga optužuje da netačno mjere težinu rude, kao i da se često "vaganje ne obavlja već se težina upisuje na osnovu procjene utovarenih kašika".

    "Montekargo" je počeo prevoz rude u januaru 2015. godine, a od tada je potpisano više ugovora i aneksa sa kompanijama "Uniprom", "Uniprom metali" i "Metal Investments" iz Honkonga, prema kojima je početna cijena od 4,7 hiljada eura pala na 4,3 hiljade po vozu za količinu od 600 hiljada tona. U prijavi se navodi i da ovim ugovorima nijesu posebno ni bile definisane sporne situacije o mogućem pretovaranju vozova.

    "Neshvatljivo je da se svih ovih godina, ovako i slično radilo, a da izvršni direktor i menadžment nemaju nikakvo saznanje da se vozovi pretovaraju i još manje je prihvatljivo što ne snose nikakvu odgovornost za ovakve katastrofalne propuste iako po propisima mora postojati nulta tolerancija kada se radi o ugrožavanju bezbjednosti željezničkog saobraćaja", kazao je Brajović.

    Gubici od pet miliona, stan na poklon i ugovor sa Hongkongom

    U protekle četiri godine "Montekargo" je ostvario gubitke od pet miliona eura, dok je bivši direktor Muradif Grbović krajem 2019. godine dobio stambeni kredit od 120 hiljada eura sa mogućnošću da vrati svega 20 odsto tog iznosa. Grbovića je bivši odbor direktora smijenio 5. februara zbog spornog posla o održavanju vozova.

    U prijavi je navedeno da je Grbović novim ugovorima i aneksima konstatno smanjivao cijenu za prevoz boskita kao i da je početkom 2018. godine potpisao ugovor kojim je dozvolio da dug "Uniproma" preuzme kompanija "Metal invest limited" iz Hongkonga, što u slučaju raskida ugovora sa "Unipromom" može otežati naplatu potraživanja.

    Zdrava kompanija dovedena do bankrota, a za direktora kupuje telefon od 1.461 euro

    Brajović navodi da je prije četiri godine zdrava kompanija dovedena do bankrota, kao i da je broj zaposlenih za vrijeme mandata bivšeg direktora Grbovića povećan za 50 odsto i to po partijskoj i rodbinskoj vezi.

    Kaže da su na platnom spisku iz prošle godine nalazili radnike na određeno za koje nema nikakvog traga o učešću u bilo kakvom učešću u radnom procesu, kao i da su na odgovorna mjesta postavljani ljudi bez položenog stručnog ispita.

    Navodi i da je u periodu dva mjeseca pred prošlogodišnje izbore primljeno deset radnika od čega pet na neodređeno, a neposredno nakon izbora 27 radnika od čega 20 dobijaju rješenje na neodređeno.

    Otkrili su primjere i da su plaćane naknade za korišćenje privatnih vozila u službene svrhe iako postoje i službena vozila, da je za četiri godine potrošeno 367 hiljada eura za službena putovanja, reprezentacije, sponzorstva...

    Za bivšeg izvršnog direktora su sa računa firme kupljena dva lap topa i dva mobilna telefona od kojih je jedan "za ličnu upotrebu" koštao 1.461 euro.

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  22. #720
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Povodom teksta “Bez centa prevozili tone Pejovićeve rude?” koji je objavljen u “Vijestima” reagovala je kompanija “Uniprom metali” u vlasništvu biznismena Veselina Pejovića, čije reagovanje prenosimo u cjelosti.

    “Tekst koji je izuzetno manipulativan nanosi ozbiljnu štetu poslovanju i imidžu kompanije Uniprom metali. Iznenađuje činjenica da novinar uopšte nije kontaktirao drugu kompaniju “Uniprom”, kako bi i od druge strane javnost bila pravilno informisana.

    Na ovaj način utiče se na pravosudne organe i stvara negativna slika o kompaniji “Uniprom metali”.

    Danas smo obavijestili “Montekargo” da obustavljamo saradnju i sve dalje aktivnosti dok god nadležni organi ne utvrde sve činjenice, a kompanija “Uniprom metali” ostavlja prostor za nastavak saradnje nakon što nadležni organi utvrde sve činjenice.

    Motivisani tekstom danas smo izvršili kontrolu “praznog” voza koji je došao na utovar i pronašli 18.330 kg rude koja uopšte nije istovarena od prethodne pošiljke, a pripadala je transportu koji je upućen ka Luci Bar, a za koji smo uredno izmirili sve obaveze i to na cjelokupnu količinu iako ovaj dio nije istovaren.

    Uzimajući u obzir da ste stalno imali ovakva odstupanja u obračunu prevoza, to u ukupnom broju kompozicija koje su vršile prevoz, a bilo ih je 3.267 od 2016. do 31.3.2021. godine znači da je naša kompanija platila više nego što je dužna da plati.

    Prostom računskom radnjom cc 20 tona na 3.200 tura mi smo platili prevoz i istovar na 65.340 tona pomnoženo sa 5,50e u iznosu od 359.370e za koji smo oštećeni jer ruda nije u potpunosti istovarena.

    Iz naše evidencije proizilazi da ste naplatili mnogo više nego što je bio realni teret podoban za obračun vozarine, što se jednostavno utvrđuje upoređivanjem vaših faktura o prevozu sa količinama koje su istovarene u Luci Bar i otpremljenih količina iz Luke Bar.

    Usput je nismo iskrcavali niti je poznato da je prijavio neko od vaših mašinovođa.

    Izjava gospodina Brajovića da smo ugrožavali bezbjednost i živote ljudi smatramo njegovom željom da sa takvim intenzitetom neistine postigne efekat nanošenja štete našoj kompaniji.

    Fakturisane su usluge za period od 2016. god do 31.03.2021. godine u ukupnoj kolicini od 3.236.078 tona prevezene rude.

    Uniprom Metali su zajedno sa svojim partnerima za oznaceni period i označene količine, kako vama tako i vašem agentu 16. februara za pružene usluge prevoza platili ukupno 15.054.726 e.

    Ovo je lako provjeriti na način što će se uzeti u postupku obračuna faktori: otpremljena roba iz Nikšića, prevezene količine s vaše strane, istovarene količine u luci, utovarene i odvezene količine iz luke prema kupcu i količine koje su sada na lageru na utovarnom doku.

    Molimo novinare da se uvijek obrate da čuju i drugu stranu, što je i njihova obaveza, a ukoliko ne dobiju odgovore od “Uniproma” neka to i napišu u tekstu. Na to ih, uostalom, obavezuje i njihov kodeks”.

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  23. #721
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Ajde malo o oznakama, ko je putovao sa ova tri španska elektromotorna voza primjetio je da je numeracija različite nego na ostalom voznom parku koji ima numeraciju iz doba JŽ. Evo malo o elektromotornom vozu, pa poslije i numeraciji.

    CAF Civity za ŽPCG

    Radi se o trodjelnoj garnituri koja ima dužinu od 59,2 m. Ima četri postolja sa po dvije osovine, jedno postolje je na ispod motornih kola (sa dvije pogonske osovine, a svaku pokreće po jedan asihroni elektro motor), drugo između motornih kola i vagona (zajedničko) sa dvije osovine, treće između vakona i motornih kola (zajedničko) i četvrto ispod motornih kola sa pogonskim osovinama. Po UIC klasifikaciji o rasporedu osovina ovaj elektromotorni voz (EMV) označavamo sa B'o-2'-2'-B'o. Maksimalna brzina mu je 120 km/h, a ima 176 sjedišta + 11 sklopivih sjedišta, 2 mjesta za invalidska kolica i 179 mjesta za stajanje.

    Pretpostavljam da su oznake ova tri EMV (po raznim fotografijama koje skupih na internetu) ovakve:
    - 94 62 6111 101-9, 94 62 6111 102-7, 94 62 6111 103-5
    - 94 62 6111 104-3, 94 62 6111 105-0, 94 62 6111 106-8
    - 94 62 6111 107-6, 94 62 6111 108-4, 94 62 6111 109-2

    Evo šta bi trebali da znače pojedini brojevi po UIC identifikaciji (koju je izgleda ŽPCG preuzela):
    94 - Elektromotorni voz koji nije za velike brzine (manje od 160 km/h)
    62 - Crna Gora
    6111 - ovo su već lokalne (crnogorske) oznake, pretpostavljam da se odnosi na elektromotorni voz jer vidim da je ova numeracija i na starije elektromotorne vozove (RVR)
    101 do 109 - jedinstveni broj kola
    broj poslije crte - broj dobijen tzv. Lunovim algoritmom od brojeva 6111 10X

    Da li neko ima informaciji da li sam potrefio numeraciju ovih elektromotornih vozova jer nemam potrvdu da je zaista ovako već je ovo moja pretpostavka?

  24. The Following User Says Thank You to wulfy For This Useful Post:


  25. #722
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Da se nadovežem na gornji post, ako sam tačno pretpostavio ovi elektromotorni vozovi su aktivni u Crnoj Gori:
    1. numeracija 94 62 6111 101-9, 94 62 4111 102-7, 94 62 6111 103-5, model CAF Civity, 2013 godište
    2. numeracija 94 62 6111 104-3, 94 62 4111 105-0, 94 62 6111 106-8, model CAF Civity, 2013 godište
    3. numeracija 94 62 6111 107-6, 94 62 4111 108-4, 94 62 6111 109-2, model CAF Civity, 2013 godište
    4. numeracija 412-041, 416-041, 416-042, 412-042, model RVR ER-31 1984 godište, nova numeracija je 6111 041, 4111 041, 4111 042, 6111 042
    5. numeracija 412-045, 416-045, 416-046, 412-046, model RVR ER-31 1984 godište, nova numeracija je 6111 045, 4111 045, 4111 046, 6111 046
    6. numeracija 412-049, 416-049, 416-050, 412-050, model RVR ER-31 1984 godište, slupan je valjada?
    7. numeracija 412-051, 416-051, 416-052, 412-052, model RVR ER-31 1984 godište, nisam ga vidio sa novom numeracijom
    nije u voznom stanju
    8. numeracija 412-047, 416-047, 416-048, 412-048, model RVR ER-31 1984 godište

    pomenimo da je na Bioču, u najvećoj željezničkoj nesreći učestvoavao voz numeracije 412-043, 416-043, 416-044, 412-044

  26. The Following User Says Thank You to wulfy For This Useful Post:


  27. #723
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Pošto se na ovim elektromotornim vozovima vidi drugačiji način označavanja nego što je to bilo u doba JŽ, ajde da razjasnimo šta znače pojedini brojevi (cifre) o oznaci.
    Broj se sastoji od 12 cifara koje su grupisane u 5 skupova, a koji imaju ovakav raspored:

    XX XX XXXX XXX-X

    Po UIC standardu evo koje značenje imaju pojedini brojevi.

    Prva skupina sa dvije cifre označava vrstu vučnog vozila:
    90 - parna vuča
    91 - električna lokomotiva
    92 - dizel lokomotiva
    93 - elektremotorni voz za brzine preko 190 km/h
    94 - elektromotorni voz za brzine do 190 km/h
    95 - dizelmotorni voz
    96 - kombinovana vuča
    97 - električna manevarka
    98 - dizel manevarka
    99 - specijalna vozila, drezine

    druga skupina od dvije cifre označava državu
    62 - Crna Gora

    treća skupina sa četri cifre objašnjava pobliže o vrsti vozila.
    prva cifra označava vrstu vozila:
    0 - parna,
    1 - električna,
    2 - dizel,
    3 - nema još značenje,
    4 - prikolica motornog voza,
    5 - prikolica motornog voza,
    6 - elektromotorni voz,
    7 - dizelmotorni voz,
    8 - nema još značenje,
    9 - drezina

    druga cifra ima sledeće značenje:
    ukoliko je prva 0 (parna) i druga je 0,
    ukoliko je prva cifra 1 ili 6 (elektropogon) onda druga cifra znači:
    0 - jednosmerna struja,
    1 - neizmjenična struja,
    2 - za više vrsta napona,
    ukoliko je prva cifra 2 ili 7 (dizel) onda druga cifra znači:
    0 - dizelelektrični,
    1 - dizelhidraulični,
    2 - dizelmehanički

    treća cifra označava broj pogonskih osovina za lokomotove, a za motorne vozove je
    1 - elektromotorni voz (EMV),
    2 - dizelmotorni voz (DMV)

    četvrta cifra označava redni broj serije

    četvrta skupina brojeva ima tri cifre i označava individualni broj svakog vozila

    peta skupina je zapravo jedna cifra i predstavlja broj dobijen Lunovim algoritmom od treće i četvrte skupine zajedno.

    Evo, već smo vidjeli kakve su oznake ponjeli elektromotorni vozovi u ŽPCG (94 62 6111 XXX-X), a evo kakve bi oznake imale i lokomotive ŽPCG i Montecargo kada bi se prebacile na novu numeraciju:

    Sadašnja numeracija 461-XXX bi po novom bila 91 62 116X XXX-X, odnosi se na model Electroputere LE5100KW
    Sadašnja numeracija 661-XXX bi po novom bila 92 62 206X XXX-X, odnosi se na model EMD G16
    Sadašnja numeracija 644-XXX bi po novom bila 92 62 204X XXX-X, odnosi se na model Macosa G22U
    Sadašnja numeracija 643-XXX bi po novom bila 98 62 204X XXX-X, odnosi se na model Đuro Đaković JŽ 643
    Sadašnja numeracija 642-XXX bi po novom bila 98 62 204X XXX-X, odnosi se na model Đuro Đaković JŽ 642
    Sadašnja numeracija 744-XXX bi po novom bila 98 62 214X XXX-X, odnosi se na model Людиновский тепловозостроительный завод ТГМ6A
    Last edited by wulfy; 10-04-21 at 14:36.

  28. The Following User Says Thank You to wulfy For This Useful Post:


  29. #724
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,722
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Od 15.6.2021. počinje da sobraća dnevni voz Bar - Topčider (Beograd). Polazak iz Bara u 9:00
    Cjena karte:
    Bar - Topčider - 21,00 + 3,00 = 24,00 €
    Bar - Topčider - 19,20 + 3,00 = 22,20 €
    Bar - Topčider - 14,60 + 3,00 = 17,60 €
    Ovih 3,00 € je razervacija sjedišta i ista je obevezna.

  30. #725
    Join Date
    May 2009
    Posts
    2,968
    Thanks Thanks Given 
    346
    Thanks Thanks Received 
    434
    Thanked in
    290 Posts

    Default

    Zbilja koliko sad traje putovanje vozom do Beograda 9 sati ?

    Sent from my SM-A705FN using Tapatalk

Page 29 of 36 FirstFirst ... 19252627282930313233 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Replies: 5
    Last Post: 25-01-12, 22:50
  2. 21 maj 2006 Nezavisnost Crne Gore - 8 septembar 2011 Okupacija Crne Gore
    By Montenegrino-CT in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 82
    Last Post: 09-09-11, 23:46
  3. I:prevoz od Slovenije do C.Gore
    By cartuning kotor in forum Ostali oglasi
    Replies: 4
    Last Post: 21-01-11, 00:56
  4. Replies: 44
    Last Post: 21-07-10, 13:03
  5. Replies: 14
    Last Post: 28-04-05, 16:17

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •