Željeznički prevoz Crne Gore

[Bugi]

Evo malo ljepsih stvari i sjecanja, iliti iskustva jednog srednjevjecnog forumasha :uncomfortableness::

Elem, prije 5 dana odlucih da sa mojom malom porodicom osvjezim svoja iskustva iz djetinjstva i opet, nakon 30tak godina odem iz Podgorice do mog rodnog Niksica... vozom. A i da vidim taj novi voz o kome pricaju sve najbolje. Kad sam nazvao informacije Zeljeznice da mi kazu u koje vrijeme imam polazak za Niksic i da li saobracaju novi vozovi, dobih odgovor o terminima, ali i o tome da saobraca samo jedan voz, a da je drugi u kvaru (sad znam i zbog cega) i da ne znaju da li ce tada, u 11.20, saobracati bas novi voz.
Uglavnom, ukrcasmo se ipak u novi voz u 11.20 i krenusmo.

Lijep osjecaj! Voz necujno klizi ka Zlatici i Rogamima. Pored stare Duklje. Vidjeh grad iz uglova iz kojih ga ne bi vidio nikad, vozeci auto, recimo. Kad se docepasmo rijeke Zete, vidjeh i taj dio. Radoznalost me ne popusta sa godinama i bili su mi zanimljivi neki novi vinogradi i neke lijepe kuce koje vidjeh ka Pricelju. Stadosmo u Pricelje. Ali ne i u Ljutotuk, kao nekad. Zatim Danilovgrad, i krenu uspon ka Ostrogu.

Krenuse sjecanja na djecacka putovanja vozom od Pg ka Nk i obratno. Kad je Sutjeska, pocetkom 70-tih usla u Prvu fudbalsku ligu one velike i lijepe domovine, svako malo je u Niksicu gostovao poneki slavni klub iz bivse Yu, od Partizana, Zvijezde, Hajduka, Dinama... Silni navijaci bi se stustili iz cijele Crne Gore da gledaju te utakmice (Buducnost je tek krajem 70-tih usla u Prvu ligu), pa su i ti vozovi bili prepuni navijaca. Par puta se uz nesto starije rodjake prikacih da gledam neku od tih utakmica i provezem se vozom do Niksica, starim, 'nenaelektrisanim' vozovima, pored kojih su uz Ostroske strane neki hitri navijaci brze trcali nego sto se voz kretao. Da ne pominjem koliko je voz u to vrijeme znacio cijelom tom bjelopavlicko-pjesivackom kraju, dok nije bilo ovog danasnjeg auto-puta, vec onog starog puta za auta koji je vijugao uz Zetu i trebalo je gotovo 2 sata da se stigne iz Pg u Nk. Uocavam da ovaj novi voz ne staje u Bare Sumanovica, Sobajice... Ocito je broj stanica sveden na 5-6, od ranijih 10-12.
Protutnjasmo ispod Ostroga, ali i ispod donjeg manastira, a gornji se fino prikaza u svoj svojoj bjelini, tamo gore u onim tvrdim stijenama ostroskim. Ostavismo i Cjevovod koji koristi Perucica, pa se preko Stubice docepasmo Budosa i udjosmo u ravno niksicko polje. Tamo desno Carev most, lijevo automobilski tunel Budos, a mi hrlimo ka Klicevu i Niksicu.
U startu sam mislio da mozemo stici za 45 minuta, ali avaj, stigosmo skoro za sat, tacnije za 59 minuta. Voznja udobna, voz polupopunjen, prljava stakla mi ukazase da se dovoljno dobro ne odrzava, kao i dosta prljav pod. Taman za jednu romsku porodicu naspram nas gdje su garava djecica radoznalo kroz prozor takodje osmatrala kuda voz prolazi.
Posle smo setali Niksicem koji ima dusu, za razliku od Podgorice, posjetimo i jednog rodjaka, i vratismo se vozom u 15.35. Ovo je bio neki drugi, isto dobar voz, ali nesto malo stariji.

Sve u svemu, fin izlet za male pare. Preporucujem svima koji imaju potrebu da idu za Niksic da koriste ovaj vid prevoza. Vrlo je udoban i tih. A djecica mogu i da skakucu oko sjedista, pa i do WC da odu ako ustreba .

Ne znam kojim si ti bio, ali ja svako jutro stanem u sve te stanice...
http://www.zcg-prevoz.me/details?timetable=68

Poslato sa ultra-moderne pisaće mašine Galaxy S4 x2

[forumen]

Ne znam kojim si ti bio, ali ja svako jutro stanem u sve te stanice...
http://www.zcg-prevoz.me/details?timetable=68

Poslato sa ultra-moderne pisaće mašine Galaxy S4 x2

A je li? Mislio sam da su te stanice ukinuli. Onda mozda nije bilo putnika da udju ili izadju...

[Masinac081]

Ko zeli da putuje do sporednih stanica, nek se dobro informise kad polazi voz. Znaci nije slucajnost ako stane u Ljutotuk,Sobajice itd vec ima poseban polazak kad voz staje kompletno na sve stanice. Primjera radi onaj u 11i20 iz Podgorice staje samo u 4 osnovne (Spuz,Danilovgrad,Ostrog i Niksic) ali onaj iz Niksica u 15:35 staje u sve stanice usput.

[Masinac081]

Ljudi,kako da narucim kartu Beograd specijal , i moze li se povratna naruciti? Hvala

[MeDo_JE]

Pođeš do stanice... Ne može povratna, moraćeš u Srb da je uzmeš (imaju i oni istu promotivnu ponudu, s tim što ne znam je li ograničen broj mjesta)...

[masija]

Kao što možeš da uzmeš promotivnu kartu iz PG za BG, isto tako možeš da na šalteru u Podgorici da kupiš promotivnu iz BG za PG. Provjereno, jer sam prije neki dan kupio tako karte.

*masija*

[wulfy]

Željeznička pruga Zelenika – Sutorina

Ovaj prvi dio storije bih mogao nazvati ,,Gledaj globalno, zakuči lokalno'', jer je, između ostalog, i ova pruga proizvod globalne geo-politike na koju, kao i uvjek, imamo malo uticaja. Da se ne bih sada previše vraćao u prošlost poćeču od 1815 godine kada je završen Bečki kongres na kome se poslije pada Napoleona iscrtala nova politička mapa Evrope. Između ostalog, Austrijskom carstvu su tada dodeljene Ilirske provincije (otprilike teritorija današnje južne Hrvatske i Slovenije). Nešto kasnije, 1867 godine formirana je Austro-Ugarska koji sačinjava savez jednakopravnih država Austrije i Ugarske (Mađarske) sa zajedničkom vojskom, spoljnom trgovinom, diplomatijom i poglavarom iz kuće Habsburga. No, to nije bila jedina velika sila na Balkanu, tu je bilo i Otomansko carstvo koje je polako počelo da gubi uticaj što se vidjelo i na Berlinskom kongresu 1878 godine koji je i odgovor velikih sila na rusko-turski rat i potpisan San-Stefanski mir.

Berlinskim Kongresom je napravljena nova mapa Balkana, no ono što je bitno za ovu priču (željeznicu) je da je Austro-Ugarskoj dozvoljeno da okupira Bosnu i Hercegovinu koja će i dalje formalno biti pod Otomanskim carstvom. Tim činom, ulaskom Austro-Ugarske na teritoriju Bosne i Hercegovine stvoriće se preduslovi za tehnički razvoj tog područija, kao i zabačenih djelova carevine (Boka Kotorska). Kada je Austro-Ugarska i formalizovala svoje prisustvo te 1908 godine izvršivši aneksiju Bosne i Hercegovine to je izazvalo spiralu događaja koji su na kraju i izazvale prvi svjetski rat (atentat u Sarajevu 1914 god.). No, to ovdje nije tema.

Šta je sa željeznicom? U Austrijskom carstvu 1837 godine puštena je u promet prva željeznička pruga da bi do 1857 godine željeznica došla do Trsta, a već 1860 godine dolazi do Siska na granicu sa Otomanskim Carstvom. U Otomanskom Carstvu 1872 godine završava se pruga Banja Luka – Dobrljina. No, poslije Berlinskog kongresa, kao što sam napisao nastupa nova geo-politička podjela Balkana. Novi gospodar prostara na Balkanu ima namjeru da krajeve koje kontroliše i poveže. Mađarska zbog svojih intersa zabranjuje da se na okupacionom prostoru gradi pruga normalnog kolosjeka. Tako je nastao ,,bosanski kolosjek''. Naime, od 1859 do 1869 godine građen je Suecki kanal, najveći građevinski poduhvat tog vremena. U tom poslu učestvovala je i Austrijska firma Hügel & Sagel sa svojim pozamašnim željezničkim voznim parkom. Širina pruge je bila 762 mm. Po završetku posla ostala je ogromna oprema koja se nije mogla prodati. Upravo ta oprema poslata vojsci Austro-Ugarske i to je bila osnova za početak gradnje željeznice. Ne zna se tačno kako, ali kažu greškom, umjesto kolosjeka širine 762 mm (koji je bio uobičajen) počeli su da prave kolosjek širine 760 mm. Ta širina kolosjeka je u stručnoj literaturi nazvana ,,bosanskim kolosjekom'' te je, kasnije, primjenu osim u Bosni i Hercegovini našao i u ostatku Austro-Ugarske. Austro-Ugarska je poslije Berlinskog kongresa počela da ,,šperta'' teritoriju koju je kontrolisala, pa je tako na red došla i Boka-Kotorska.

Za izgradnju pruge Gabela – Zelenika, sa dva odvojka, jedan Uskopolje – Gruž i drugi Hum – Trebinje te 1898 godine odobren je kredit od 33,6 miliona kruna. Rok za vraćanje tog kredita je bio 60 godina. Pruga je završena 1901 godine. Neke tehničke karakteristike pruge su: predviđena brzina 20 km/h, minimalni radijus krivine 80 m, a maksimalni uspon 23,4 promila (ka željezničkoj stanici Sutorina). Željeznička pruga je ukinuta 1968 godine kada su i demontirane šine a veći dio trase je pretvoren u šetalište koje danas zovemo ,,Pet Danica''. Dužina pruge od Zelenike do Sutorine je oko 12 km. Od željezničke stanice Sutorina do Hrvatske granice ima još oko 3 km trase pruge. Dakle, oko 15 km nekadašnje pruge ,,bosanskog kolosjeka'' je od 1901 do 1968 godine bilo položeno na teritoriji današnje Crne Gore. Iz tog razloga možemo smatrati da je ta željeznička pruga dio našeg tehničkog nasleđa. Da li je danas nešto ostalo od te željezničke pruge? Pa, koristimo je, iako toga nismo svesni. Recimo, trasom te pruge je sada trasa vodovoda kojim se Herceg Novi napaja vodom iz Plata (Hrvatska). Naveći dio trase je pretvoren u šetelište uz more i zovemo ga ,,Pet Danica''. Ako bi neko htio da prošeta nekadašnjom rutom trase pruge evo mu i mapa koju sam napravio uz pomoć ,,google maps-a''. Crvenom bojom sam označio trasu pruge.


Zelenika i Meljine


Meljine, Savina i Herceg Novi


Herceg Novi


Herceg Novi i Igalo


Igalo


od Igala ka Sutorini


ulaz u Sutorinu


Sutorina, označena željeznička stanica, a od stanice do granice je još nekih 3 km.


Nadam se da sam ovim uspio da podsjetim da je nekada Bokom tutnjao voz, te da će neko da pogleda i poneku građevinu (željezničke stanice, mostovi, tuneli, zidovi, ...) i znati zašto je ona baš tu.

[N_L]

Kao što možeš da uzmeš promotivnu kartu iz PG za BG, isto tako možeš da na šalteru u Podgorici da kupiš promotivnu iz BG za PG. Provjereno, jer sam prije neki dan kupio tako karte.

*masija*

I ja sam uzeo povratnu, drugu je nijesu dali sto je uzimao dan ranije rekli ne moze.

[Meni za ljubav]

Željeznička pruga Zelenika – Sutorina

Ovaj prvi dio storije bih mogao nazvati ,,Gledaj globalno, zakuči lokalno'', jer je, između ostalog, i ova pruga proizvod globalne geo-politike na koju, kao i uvjek, imamo malo uticaja. Da se ne bih sada previše vraćao u prošlost poćeču od 1815 godine kada je završen Bečki kongres na kome se poslije pada Napoleona iscrtala nova politička mapa Evrope. Između ostalog, Austrijskom carstvu su tada dodeljene Ilirske provincije (otprilike teritorija današnje južne Hrvatske i Slovenije). Nešto kasnije, 1867 godine formirana je Austro-Ugarska koji sačinjava savez jednakopravnih država Austrije i Ugarske (Mađarske) sa zajedničkom vojskom, spoljnom trgovinom, diplomatijom i poglavarom iz kuće Habsburga. No, to nije bila jedina velika sila na Balkanu, tu je bilo i Otomansko carstvo koje je polako počelo da gubi uticaj što se vidjelo i na Berlinskom kongresu 1878 godine koji je i odgovor velikih sila na rusko-turski rat i potpisan San-Stefanski mir.

Berlinskim Kongresom je napravljena nova mapa Balkana, no ono što je bitno za ovu priču (željeznicu) je da je Austro-Ugarskoj dozvoljeno da okupira Bosnu i Hercegovinu koja će i dalje formalno biti pod Otomanskim carstvom. Tim činom, ulaskom Austro-Ugarske na teritoriju Bosne i Hercegovine stvoriće se preduslovi za tehnički razvoj tog područija, kao i zabačenih djelova carevine (Boka Kotorska). Kada je Austro-Ugarska i formalizovala svoje prisustvo te 1908 godine izvršivši aneksiju Bosne i Hercegovine to je izazvalo spiralu događaja koji su na kraju i izazvale prvi svjetski rat (atentat u Sarajevu 1914 god.). No, to ovdje nije tema.

Šta je sa željeznicom? U Austrijskom carstvu 1837 godine puštena je u promet prva željeznička pruga da bi do 1857 godine željeznica došla do Trsta, a već 1860 godine dolazi do Siska na granicu sa Otomanskim Carstvom. U Otomanskom Carstvu 1872 godine završava se pruga Banja Luka – Dobrljina. No, poslije Berlinskog kongresa, kao što sam napisao nastupa nova geo-politička podjela Balkana. Novi gospodar prostara na Balkanu ima namjeru da krajeve koje kontroliše i poveže. Mađarska zbog svojih intersa zabranjuje da se na okupacionom prostoru gradi pruga normalnog kolosjeka. Tako je nastao ,,bosanski kolosjek''. Naime, od 1859 do 1869 godine građen je Suecki kanal, najveći građevinski poduhvat tog vremena. U tom poslu učestvovala je i Austrijska firma Hügel & Sagel sa svojim pozamašnim željezničkim voznim parkom. Širina pruge je bila 762 mm. Po završetku posla ostala je ogromna oprema koja se nije mogla prodati. Upravo ta oprema poslata vojsci Austro-Ugarske i to je bila osnova za početak gradnje željeznice. Ne zna se tačno kako, ali kažu greškom, umjesto kolosjeka širine 762 mm (koji je bio uobičajen) počeli su da prave kolosjek širine 760 mm. Ta širina kolosjeka je u stručnoj literaturi nazvana ,,bosanskim kolosjekom'' te je, kasnije, primjenu osim u Bosni i Hercegovini našao i u ostatku Austro-Ugarske. Austro-Ugarska je poslije Berlinskog kongresa počela da ,,šperta'' teritoriju koju je kontrolisala, pa je tako na red došla i Boka-Kotorska.

Za izgradnju pruge Gabela – Zelenika, sa dva odvojka, jedan Uskopolje – Gruž i drugi Hum – Trebinje te 1898 godine odobren je kredit od 33,6 miliona kruna. Rok za vraćanje tog kredita je bio 60 godina. Pruga je završena 1901 godine. Neke tehničke karakteristike pruge su: predviđena brzina 20 km/h, minimalni radijus krivine 80 m, a maksimalni uspon 23,4 promila (ka željezničkoj stanici Sutorina). Željeznička pruga je ukinuta 1968 godine kada su i demontirane šine a veći dio trase je pretvoren u šetalište koje danas zovemo ,,Pet Danica''. Dužina pruge od Zelenike do Sutorine je oko 12 km. Od željezničke stanice Sutorina do Hrvatske granice ima još oko 3 km trase pruge. Dakle, oko 15 km nekadašnje pruge ,,bosanskog kolosjeka'' je od 1901 do 1968 godine bilo položeno na teritoriji današnje Crne Gore. Iz tog razloga možemo smatrati da je ta željeznička pruga dio našeg tehničkog nasleđa. Da li je danas nešto ostalo od te željezničke pruge? Pa, koristimo je, iako toga nismo svesni. Recimo, trasom te pruge je sada trasa vodovoda kojim se Herceg Novi napaja vodom iz Plata (Hrvatska). Naveći dio trase je pretvoren u šetelište uz more i zovemo ga ,,Pet Danica''. Ako bi neko htio da prošeta nekadašnjom rutom trase pruge evo mu i mapa koju sam napravio uz pomoć ,,google maps-a''. Crvenom bojom sam označio trasu pruge.


Zelenika i Meljine


Meljine, Savina i Herceg Novi


Herceg Novi


Herceg Novi i Igalo


Igalo


od Igala ka Sutorini


ulaz u Sutorinu


Sutorina, označena željeznička stanica, a od stanice do granice je još nekih 3 km.


Nadam se da sam ovim uspio da podsjetim da je nekada Bokom tutnjao voz, te da će neko da pogleda i poneku građevinu (željezničke stanice, mostovi, tuneli, zidovi, ...) i znati zašto je ona baš tu.

Bila bi prava stvar da se obnovi pruga od NK do HN. Doduse, morala bi nova pruga da se pravi, jer ovuda kuda je ranije isla pruga kroz HN, sad je setaliste. Ali bi definitivno bio prelijep pogled iz voza pored mora putovati.

[montenegrina]

kao i Forumen i ja sam napravila mali izlet ovim vozom PG-NK. nas dvoje za 4 eura, ne moze bolje . Ni stedljivi seat mi manje ne bi potrosio. Ali proste pare, dala bi i jos vise za taj predivan suncan dan i sve sto sam vidjela po prvi put.
Isli smo onim vozom u 11 i 20. Staje samo na 4 stanice. Voz je bio iziuzetno cist i uredan. Ali predjeli kroz koje prolaze, zadivlejna sam. Livade, vinogradi, rijeka, po koja usmaljena kucica, ili udaljene grupice kuca. Nasmijao me je naziv stanice Ljutotuk .
Tri sata kroz Nk, ne sjecam se da sam ikad bila tamo da prosetam, uglavnom ko sto trebam obaviti. obisli smo ga uzduz i poprijeko i bijase bas lijepo.
Nazad vozom u 15 i 35. takodje opet cisto. Voz je bio krcat, mozda jer je bilja nedjelja.
Steta bi bilo da savk ko ima vremena ne provoza se ovim vozom.
Ja inace cesto za HN idem preko Nk, i kako vozim a i magistrala prolazi dalje, pola od ovoga nijesam vidjela.

[wulfy]

SASTANAK U BEOGRADU

Remont barske pruge najavljen za 2015.

Generalni direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović najavio je u razgovoru sa pomoćnikom ministra za saobraćaj i pomorstvo Crne Gore Rešadom Nuhodžićem da će naredne godine početi remont barske pruge.
U razgovaru su učestvovali i predstavnici kompanije "Global Ports Holiding", koja je većinski vlasnik "Kontejnerskih terminala i generalnih tereta" u Luci Bar, saopštile su Željeznica Srbije.
"Saradnja "Željeznica Srbije" sa Global Portsom, kao i sa našim dosadašnjim partnerima iz Crne Gore, dolazi u trenutku kada srpske željeznice pripremaju bolje uslove za kvalitetniji i bezbjedniji transport", rekao je Simonović.
Današnji sastanak, prema njegovim riječima, poslužio je da se bolje upozna sa zahtevima partnera iz Crne Gore.
"Cilj nam je da prevezemo više robe, u kraćem roku i što povoljnije", izjavio je Simović.
Simonović je istakao da će po završetku remonta, barska pruga imati veće osovinsko opterećenje, što će omogućiti veće brzine i prohodnost i doprinijeti kvalitetnijem pružanju transportnih usluga.
Predstavnik Global Ports Holdinga Ajhan Paksoj istakao je da je cilj kompanije da Luka Bar postane glavna u regionu i da bude jedna od značajnih karika u logističkom lancu.
"Željeznički prevoz je najbolji za intermodalni saobraćaj, jer je jeftiniji, brži i ekološki bolji od drumskog. Upravo zbog toga smo investirali u Luku Bar, jer je povezana željezničkim saobraćajem, a ukoliko se zajednički uključimo u posao, možemo poboljšati ekonomiju regiona", rekao je Paksoj.

izvor: www.vijesti.me

[wulfy]

ISKLIZNUO TERETNI VOZ

Saobraćaj na pruzi Bar - Beograd u prekidu

Ukoliko pruga do večeras ne bude bila osposobljena za saobraćaj, vozovi između Beograda i Bara saobraćaće cijelom trasom, uz autobusko presijedanje na mjestu iskliznuća vagona
Na barskoj pruzi, kod željezničkog nadvožnjaka između stanica Štrpci i Priboj, u 13.10 sati sa pruge su iskliznula tri teretna vagona iz sastava teretnog voza, od 14 vagona, koji je iz Vojvodine za Crnu Goru prevozio žito, pšenicu i kukuruz, saopštila je Informativna službe Železnica Srbije.
Povrijeđenih osoba prilikom iskliznuća tri teretna vagona na barskoj pruzi nije bilo.
Željeznički saobraćaj na barskoj pruzi trenutno je u prekidu.
Na terenu su stručne službe srpskih željeznica, kao i pomoćni voz, kako bi iskliznuli vagoni što brže bili podignuti na kolosjek i saobraćaj bio ponovo uspostavljen.
Zbog ovog iskliznuća, na barskoj pruzi trenutno stoje dva međunarodna putnička voza, i to u Priboju voz koji je jutros u 9 sati krenuo iz Bara za Beograd, a u stanici Branešci voz koji je jutros u 9.10 sati krenuo iz Beograda za Bar.
Za putnike iz ova dva voza "Željeznice Srbije" organizuju autobuski prevoz između stanica Priboj i Branešci, odakle će oni putovanje nastaviti vozovima.[/FONT]
Ukoliko pruga do večeras ne bude bila osposobljena za saobraćaj, međunarodni vozovi između Beograda i Bara saobraćaće večeras cijelom trasom, uz autobusko presijedanje na mjestu iskliznuća vagona, zbog čega neće biti moguć i prevoz automobila vozovima između Srbije i Crne Gore.

[/URL]







izvor: www.vijesti.me

[Masinac081]

Pruga im je katastrofa, jos koju godinu ako sto ne urade nek stave nije za upotrebu

[mok4]

Koliko je udaljena ova stanica Ostrog od Manastira gore?

[Masinac081]

Zavisi u kakvoj si fizickoj formi, ali preporucujem svima da se popnu tim putem jer je stvarno neponovljivo iskustvo i plus i nije tako daleko. Kada izadjes na stanicu Ostrog vidjeces svetinju sa svoje polazne tacne ali nemoj da te to demotivise jer iako se cini daleko put ces do donjeg manastira preci za pola sata-45min. Mozes pitati otpravnika da te uputi ali prelako je snaci se, samo odes do pruznog prelaza,predjes prugu i vidjeces sa lijeve strane put, svugdje ce te pratiit po stijenama pored puta znak O i strelica,ne mozes da promasis. Kad prodjes kroz sumu , izaces na makadam,ides makadamom 10-ak minuta i stizes tacno na stepenice pored donjeg manastira.

[Mojsije]

Kolima se tesko popet do gore, a ne pjeske, oli da umre coek do gore

[Masinac081]

Uzbrdica je u pocetku ali posle 10-ak minuta put je dosta laksi. Vjeruj nece umrijet,kad sam bio sa 2 druga jedan stari nije znao put pa je pratio nas tempo ,na kraju kad smo se popeli kaze da ima 74 godine i da je dosta puta htio da kaze momci moze li odmor ali nije htio da nas zadrzava . Kad nije on crka nece niko...

[Rakun]

Kolima se tesko popet do gore, a ne pjeske, oli da umre coek do gore

Pa vjernici kažu da se čovjek ne umara kada ide put Ostroga :stupid:

[clapton]

[Meni za ljubav]

Ja bih ti preporucila da izadjes na stanicu, tj. stajaliste Dabovice. Kad ides iz PG, to ti je 5min voznje posle stanice Ostrog. Vidjeces odmah put asfaltirani. Do gore ce ti trebati nekih sat - sat i po. Isla sam prije par mjeseci pa se ne mogu sjetit koliko je tacno trajalo. A vracala sam se od manastira nekim kozjim stazama, dobrih 45min nam je trebalo, i stigli smo na stanicu Ostrog.
Moj doprinos.

[Masinac081]

A ako se odlucis na stanicu Dabetici raspitaj se obavezno da li voz staje na sve stanice, jer imas polazaka koji staju samo na 4 glavne stanice,a imas i polazaka koji staju na svaku.

[Meni za ljubav]

A ako se odlucis na stanicu Dabetici raspitaj se obavezno da li voz staje na sve stanice, jer imas polazaka koji staju samo na 4 glavne stanice,a imas i polazaka koji staju na svaku.

Stajaliste je Dabovic pa da ne zbunjujemo covjeka :-)

[Masinac081]

Pogrijesih

[mok4]

Najvjerovatnije ću onim ujutru u 8.05h ali pitaću svakako.I više mi se sviđa ova opcija što mi je mašinac preporučio, avanturista sam a i u formi tako da mi uspon i snalaženje neće biti problem.Nego mi je ovaj prijatelj smlatina, njega ću morati da nosim sve su prilike.

[Masinac081]

Ajde pa javi kako ti se svidjelo