Page 2 of 24 FirstFirst 12345612 ... LastLast
Results 26 to 50 of 595

Thread: Željeznički prevoz Crne Gore

  1. #26
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Quote Originally Posted by Jal Cargo View Post
    Reforma zeljeznickog saobracaja kroz restrukturiranje, promjenu vlasnistva i podjelu na cetiri preduzeca, ustvari je jedan od uslova pridruzivanja EU, a koji nam je postavljen kroz njene direktive i odredbe SSP.
    Osnovni (poslovni) cilj restrukturiranja je kvalitetnija organizacija posla kroz odgovarajucu raspodjelu odnosno preuzimanje djelatnosti, samim tim i kontrolu troskova i protoka novca. Kao sto je poznato, ZPCG prevozi putnike, Montecargo robu, ZICG im naplacuje usluge koriscenja infrastrukture, a OZVS odrzavanje.
    Ako sam dobro shvatio naše željeznice sada funkcionišu ovako: ŽPCG i MonteCargo uzimaju novac od putnika/klijenata i plaćaju ŽICG za korišćenje pruge, a ŽICG plaća održavanju da sređuje prugu?

    Pretpostavljam da onda navedene lokomotive i onaj broj koji je u Crnoj Gori (drugi post) trebam razdjeliti između ŽPCG i MonteCarga i Održavanja (mada ovim trećim trebaju samo manevarke, ako im uopšte trebaju, pretpostavljam da imaju specijalna vozila). Takva je stavar i sa vagonima, jedan dio pripada ŽPCG, a drugi dio MonteCargu?

    Dakle, željeznica nam se dijeli na:
    - ŽPCG - Željeznički Prevoz Crne Gore http://www.zcg-prevoz.me/
    - Montecargo http://www.montecargo.me/
    - ŽICG - Železnička Infrastruktura Crne Gore http://www.zicg.me/
    - OŽVS - Održavanje Željezničkih Voznih Sredstava http://ozvs.me/


    Quote Originally Posted by Jal Cargo View Post
    Kad govorimo o profitu, ne bih ja tek tako otpisivao znacaj poslovnih rezultate ZPCG. Tacno je da je ZPCG u ovom trenutku finansijski gubitnik, ali mora se uzeti u obzir u kakvom (neadekvatnom) ambijentu posluje, a narocito u kolikoj mjeri je finasijski bilans sektora za prevoz putnika opterecen nedostatkom kvalitetnog voznog parka; mislim da u izdacima/rashodima dominantno ucestvuju remont i odrzavanje zastarelih masina (recimo, intervali popravki/intervencija na ovoj masini koju si pomenuo su vrlo skupi i vrlo cesti, a na 461 je prije godinu ili dvije izvrsena intervencija u vrijednosti od 400000 eura).

    Procitao sam nedje da je u 2010. Montecargo ostvario oko 10 mil. prihoda odnosno 1,5 mil. dobiti. ZPCG je ostvario oko 7 mil. prihoda, uz rashode u visini 12 mil. Ostavimo za trenutak rashode i gubitke po strani; priznaces da 7 miliona nije zanemarljivo, cak ni kad se uporedi sa rezultatima Montecargo-a, a pogotovo ne u uslovima u kojima posluje ZPCG. Povecanje kvaliteta i bezbjednosti pruga, osvjezavanje voznog parka i, samim tim, skracivanje vremena putovanja i intervala popravki, znacajno bi uticalo na privlacenje klijenata-putnika i (pozitivno) poslovanje. Sve je u rukama menadzmenta i Vlade.
    7 miliona nije zanemarljivo, ali bi realno bilo bar duplo više (ako se poveća povjerenje u željeznicu vrlo lako ostvarivo), ali ovdje ima podatak nad kojim sam se zamislio, teretni saobraćaj je ostvario promet od 10 miliona što je nedopustivo malo u poređenju sa putnim prevozom (10:7, ni duplo) i govori koliko je željeznica neiskorišćena. Naravno, za ovo je najmanje kriva željeznica, tu vidimo koliko je jaka (slaba) naša privreda ...
    Last edited by wulfy; 21-11-11 at 22:40.

  2. #27
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    3,759
    Rep Power
    8881

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Ako sam dobro shvatio nae eljeznice sada funkcioniu ovako: PCG i MonteCargo uzimaju novac od putnika/klijenata i plaćaju ICG za korićenje pruge, a ICG plaća odravanju da sređuje prugu?
    OZVS odrzava iskljucivo vozna sredstva, ne i prugu. OZVS vrsi preglede i servise tj. manje intervencije, zamjenu djelova i sitnije popravke na vucnim vozilima. Za remont i ozbiljnije popravke, mislim da OZVS nema kapaciteta, pa se te popravke vrse u inostranstvu odnosno zemljama u okruzenju.
    Isti je slucaj i sa odrzavanjem pruga: ZICG angazuje ili svoje kapacitete, ili projektante i izvodjace radova van Crne Gore.

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Pretpostavljam da onda navedene lokomotive i onaj broj koji je u Crnoj Gori (drugi post) trebam razdjeliti između PCG i MonteCarga i Odravanja (mada ovim trećim trebaju samo manevarke, ako im uopte trebaju, pretpostavljam da imaju specijalna vozila). Takva je stavar i sa vagonima, jedan dio pripada PCG, a drugi dio MonteCargu?
    Prema podacima sa njihovih sajtova, izgleda da putnicki vagoni, nekoliko lokomotiva (jedna EL), kao i elektromotorni vozovi pripadaju ZPCG, a ostatak lokomotiva i teretni vagoni MC.


    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    7 miliona nije zanemarljivo, ali bi realno bilo bar duplo vie (ako se poveća povjerenje u eljeznicu vrlo lako ostvarivo), ali ovdje ima podatak nad kojim sam se zamislio, teretni saobraćaj je ostvario promet od 10 miliona to je nedopustivo malo u poređenju sa putnim prevozom (10:7, ni duplo) i govori koliko je eljeznica neiskorićena. Naravno, za ovo je najmanje kriva eljeznica, tu vidimo koliko je jaka (slaba) naa privreda ...
    Potpuno se slazem, a valjda ovakve vijesti najavljuju promjene na bolje:

    Fijat iz Srbije u svet preko Bara

    __________

  3. #28
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    3,759
    Rep Power
    8881

  4. #29
    Join Date
    Dec 2006
    Posts
    1,437
    Rep Power
    6737

    Default

    Prvo, ne moete da upoređujete na budzet sa japanskim. Ni nau prugu sa trasama pruga kojima saobraćaju superbrzi vozovi. Pruga PG - BP je najskuplja pruga za odravanje u Evropu. I nije ni pravljena za velike brzine. Moda ta trasa nije najbolje izabrana, pogotovo ovaj dio PG - st. Trebeica, kroz kanjon Morače, no se tada moda imalo para za takve poduhvate.
    Pruge koje prolaze kroz ravnice nije skupo odravat. A ovamo hladne zime, snjegovi, padaju stabla na prugu, odroni, tuneli pustaju vodu koja zaledi. Sve sami tuneli i mostovi. Nije to da se napravi jednom i 100 godina moze. A dolazi u pitanje kvalitet gradnje tih sedamdesetih. Ka to znamo klapalo se pa umjesto kubika betona ubači praznu bačvu u plafon ili zid.
    80km/h je sasvim solidna brzina. Ni magistralom da ide ne moe ić bre ni prije stić.

    A to se tiče pruge PG - NK to je već druga priča. Mislim da će bit brzine Pg - Spu 95km/h, Spu - Danilovgrad 100km/h i Danilovgrad - Nk 85km/h. I neće bit ubrzo nekih trokova odravanja pogotovo ovaj dio PG - DG kroz ravnicu.
    A to se tiče vozova ne vjerujem da ce bit preko 6 vozova dnevno. 2 ujutro PG-NK i NK-PG, 2 posle podne i 2 uveče, samo da i to dočekamo.


  5. #30
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    3,759
    Rep Power
    8881

    Default

    Quote Originally Posted by Lommy View Post
    Prvo, ne moete da upoređujete na budzet sa japanskim. Ni nau prugu sa trasama pruga kojima saobraćaju superbrzi vozovi. Pruga PG - BP je najskuplja pruga za odravanje u Evropu. I nije ni pravljena za velike brzine. Moda ta trasa nije najbolje izabrana, pogotovo ovaj dio PG - st. Trebeica, kroz kanjon Morače, no se tada moda imalo para za takve poduhvate.
    Pruge koje prolaze kroz ravnice nije skupo odravat. A ovamo hladne zime, snjegovi, padaju stabla na prugu, odroni, tuneli pustaju vodu koja zaledi. Sve sami tuneli i mostovi. Nije to da se napravi jednom i 100 godina moze. A dolazi u pitanje kvalitet gradnje tih sedamdesetih. Ka to znamo klapalo se pa umjesto kubika betona ubači praznu bačvu u plafon ili zid.
    80km/h je sasvim solidna brzina. Ni magistralom da ide ne moe ić bre ni prije stić.
    Tacno. Za postizanje (i odrzavanje prosjeka) ocekivanih brzina na dionici Bar-Bijelo Polje neophodno je redovno odrzavanje i postovanje rokova za remonte; sve ovo zahtijeva ogromna finansijska sredstva koja u ovom trenutku nemamo. Projekat pruge Beograd-Bar predvidjao je maksimalnu brzinu od 120 km/h, a prosjecnu 70 km/h. Danas je prosjecna oko 50 km/h.

    __________

  6. #31
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,212
    Rep Power
    230889

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Šališ se? Ada Japan svako malo dmraU zemljotresi pa svaki voz stigne na odredište
    Čak preko satelita dobijju podatke oće li proć prije oluje ili ne i da li da uspori ili ne.
    Ali u Japanu nije pola pruge "viseće" ili ispod zemlje kao kod nas.
    NA relaciji BP - PG ili obratno kako ko voli, je pola pruge normalno a druga polovina "nenormalno". Ne putujem često vozim i nijesma puno u tom pravcui ali kada god odem divim se kako uopđte sve i funkcioniše..
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapi Raduj se!

  7. #32
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    763
    Rep Power
    18928

    Default

    Kad ovaj voz pocne saobracat izmedju PG i NK. u isto vrijeme ce pocet saobracati voz izmedju Japana i neke od planeta Suncevog sistema (mislim da je ovo potonje izvijesnije). Batalite se price o Japanu i njihovim vozovima i prugama kad ih niste ni vidjeli a kamoli se vozili....ajd' sad polako za poslom.

  8. #33
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Kada smo kod infrastrukture evo malo istorijskih podataka:


    Prva zeljeznicka pruga na teritoriji danasnje Crne Gore bila je na relaciji Gabela - Zelenika. To je bila 1901 godina i tada je taj dio obale pripadao Austro-Ugarskoj. Bio je to kolosjek sirine 760 mm.

    Vratimo se tadasnjoj Crnoj Gori koja se na ulazu u XX vijek radi izgradnje kolskih puteva zaduzivala kod Engleske i Francuske. Znajuci da bez zeljeznice takodje nema razvoja uz pomoc italijanskih kosencionara 1905 godine otvara se prva zeljeznicka pruga u Crnoj Gori. Ta je bila pruga na relaciji Bar - Virpazar. Tu prugu je karakterisala i sirina kolosjeka od 750 mm. Izgradnja zeljeznicke pruge zahtjeva velika sredstva, a bez jake privrede tesko da ima rentabilonsti. Ipak rade se projekti na prosirivanju zeljeznicke mreze. Interesatno je da je postojao projekat da se zeljeznicki krak od Virpazara produzi do Cetinja i to preko Sotonica, Brcela, Podgora, Gradjana. No, zbog pocetka balkanskih ratova i daljeg politickog razvoja taj projekat nikad nije realizovan. Ostao je samo projekat.

    U novoj drzavi zvanoj Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugoslaviji realizovali su se sledeci projekti. Godine 1927 godine u saobracaj je pustena pruga Plavnica - Podgorica. Jedanaest godina kasnije, odnosno 1938 godine za saobracaj je otvorena pruga Bileca - Niksic. Time u Crnoj Gori imamo ukupno 143 km zeljeznickih pruga.

    Gledajuci mapu zeljeznickih pruga vidi se nepovezanost. Dodatno je komplikovalo situaciju i sto ta mala kilometraza nije bila standardizovana, vec se saobracalo na tri vrste pruge, sirine 600, 750 i 760 mm. Iz ovogo slijedi zakljucak da je razvoj zeljeznice u Crnoj Gori prije II svjetskog rata bio ispod svakog nivoa.

    Da li se nesto promjenilo poslije rata? Podgorica mjenja ime u Titograd, te je 1947 godine otvorena je zeljeznicka pruga Titograd - Niksic. Sirina ove pruge je 760 mm.

    Ipak, najveci poduhvat ce biti realizacija buduce zeljeznicke pruge Bar - Beograd. Dio pruge koji prolazi kroz Crnu Goru projektovan je megalomanski. Da li su to ostaci nerazvijenosti ili realna potreba? Vidimo danas po cjeni odrzavanja takvog infrastrukturnog projekta. Prva etapa je uradjena na dionici Bar - Titograd koja je pustena u saobracaj 1959 godine. Ta zeljeznicka pruga ima tzv. ,,normalni kolosjek'', odnosno sirina pruge je 1.435 mm. Ovo ujedno znaci da su te godine ukinute pruge ,,uzanog kolosjeka'' Bar - Virpazar i Plavnica -Titograd.

    Godine 1964 donet je program modernizacije Jugoslovenkih Željeznica. Tim programom predvidjeno je ukidanje svih pruga ,,uskog kolosjeka''. Postojeca pruga Titograd - Niksic je rekonstrusana 1965 godine tako da sada na relaciji Bar - Niksic imamo prugu ,,normalnog kolosjeka''. Ukida se pruga do Bilece, kao i onaj krak na primoriju koji je zaostavstina Austro-Ugarske drzave.

    Kasnije se krenulo u realizaciju projekta Bar - Beograd. Dionica Titograd - Vrbnica (granica sa Srbijom) pustena je u saobracaj 1976 godine. Ovim je na teritoriji Crne Gore ukupna duzina pruge ,,normalnog kolosjeka'' porasla na 215 km.

    O kakvom megalomanskom projektu na crnogorskoj teritoriji je rijec nabolje govore brojke. Ukupna duzina zeljeznice pruge (bez stanicnih perona) na relaciji Bar - Vrbnica je 159 km (Titograd - Niksic je 57 km). Na toj kilometrazi imamo 106 tunela, 9 galerija, 107 mostova i 371 propust. Ukupna duzina tih objekata je 60,8 km ili 38,5% (vise od trecine). Kolika stavka je odrzavanje takvog objekta ne treba trositi rijeci.

    Godine 1986 u saobracaj je pustena i zeljeznicka pruga Titograd - Skadar. To su i bili zadnji novoizgradjeni kilometri, jer do danas nije otvoren ni jedan novi kilometar.

  9. #34
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Jedno pitanje, da li CG željeznice u vlasništvu imaju dresine? I ako imaju, ko je sada vlasnik ŽICG ili neko drugi? Mislim da sam na našim prugama gleao dresine koje proizvodi MIN Niš, no, možda su pozamljene, a opet rekonstrukcija pruge je bez njih nemoguća ...

  10. #35
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    28,212
    Rep Power
    230889

    Default

    Quote Originally Posted by jooly View Post
    kad ovaj voz pocne saobracat izmedju pg i nk. U isto vrijeme ce pocet saobracati voz izmedju japana i neke od planeta suncevog sistema (mislim da je ovo potonje izvijesnije). Batalite se price o japanu i njihovim vozovima i prugama kad ih niste ni vidjeli a kamoli se vozili....ajd' sad polako za poslom.
    c c c...
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapi Raduj se!

  11. #36
    Join Date
    Dec 2006
    Posts
    1,437
    Rep Power
    6737

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Jedno pitanje, da li CG željeznice u vlasništvu imaju dresine? I ako imaju, ko je sada vlasnik ŽICG ili neko drugi? Mislim da sam na našim prugama gleao dresine koje proizvodi MIN Niš, no, možda su pozamljene, a opet rekonstrukcija pruge je bez njih nemoguća ...
    Ja mislim da drezine ima jedino ZICG, osim onih stranih koje rade na remontima po Cg


  12. #37
    Join Date
    Dec 2006
    Posts
    1,437
    Rep Power
    6737

    Default

    Ko putuje vozovima, a nema ih mnogo jedna informacija. Od sjutra vece u 00:00 prelazi se na novi red voznje, koji vazi godinu dana.


  13. #38
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Quote Originally Posted by Lommy View Post
    Ja mislim da drezine ima jedino ZICG, osim onih stranih koje rade na remontima po Cg
    Evo jedno saoptenje ICG koje datira od 24. februara2009. godine:
    U posjeti eljezničkoj Infrastrukturi Crne Gore A.D. Podgorica bili su predstavnici Francuske Kompanije GEISMAR jedne od najvećih svjetskih kompanija koja proizvodi mehanizaciju i opremu za odravanje i radove na pruzi.
    Na osnovu dosadanje dobre saradnje, Kompanija je imala za cilj da prezentuje novine u svom proizvodnom programu. Predstavnici kompanije Havier Berard iz Francuske i Srdjan Babić iz Beograda ( zastupnik Kompanije GEISMAR za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju), su se ujedno interesovali za planove i potrebe eljezničke Infrastrukture Crne Gore A.D. Podgorica za naredni period. Mehanizaciju i opremu proizvodnje GEISMAR Francuska eljeznička infrastruktura Crne Gore koristi od 1984. godine, a zadnja velika nabavka je bila tokom 2004. godine iz kreditnih sredstava Evropske Investicione Banke , kada su kupljena 4 motorna pruna vozila drezine za odravanje pruge i kontaktne mree, kao i 72 radne jedinice sitne prune mehanizacije za radove i mjerenja na kolosjeku. Imajući u vidu stranu opremu i specifičnosti eljezničke mehanizacije i potrebu redovnog servisiranja i odravanja opreme, u dosadanjem periodu nije bilo potrebe da stručne ekipe Kompanije GEISMAR dolaze u Crnu Goru i odravaju opremu, već isto rade radni timovi Sektora za odravanje građevinske infrastrukture- Slube mehanizacije Radna jedinica Odravanja, pri čemu se iz Fabrike GEISMAR direktno nabavljaju rezervni djelovi. Ovo je bio inicijalni sastanak u 2009.g.pri čemu se očekuje ponovni susret Delegacija na jednom od većih Medjunarodnih sajmova eljezničke mehanizacije i opreme koji su u pripremi za 2009. godinu a od kojih je najznačajniji godinji Sajam u Njemačkoj.

    Dakle 4 drezine kupljene 2004 godine, jo neke kupljine 1984 godine, a da ICG posjeduje nekoliko tipa drezina vidi se iz njihovog cjenovnika http://www.zicg.me/Aktuelno/Cjenovni...e%20radova.pdf

    Nema vozila za mjerenje geometrije pruge, no, naao sam podatak da se to vozilo po potrebi iznamljuje od Hrvatskih eljeznica (kuda li je samo dolo do naih pruga?). Radi se upravo o ovom vozilu http://hr.wikipedia.org/wiki/Tra%C4%..._vozilo_EM-120
    Last edited by wulfy; 14-12-11 at 21:12.

  14. #39
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Evo ih neke GEISMAR drezine u posjedu ŽICG

    na slici ispod je Geismar VMT P (moje mišljenje, možda sam pogrešio)










    Evo ga i traktor osposobljen da ide po šinama (i to je neka vrsta drezine, ako sam dobro shvatio definiciju drezine)




    nafotografiji ispod u prvom planu je lokomotiva Đuro Đaković JŽ 642, no, na peronu iza je drezina

    Last edited by wulfy; 15-12-11 at 15:39.

  15. #40
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Quote Originally Posted by Jal Cargo View Post

    Potpuno se slazem, a valjda ovakve vijesti najavljuju promjene na bolje:

    Fijat iz Srbije u svet preko Bara

    __________
    Planirani kapacitet fabrike u Kragujevcu je 200.000 automobila godišnje, a zvuči nerealno da će se svi izvoziti preko luke Bar. U svakom slučaju, dešavanja u Kragujevcu mogu samo pozitivno da utiču na Luku Bar, tim prije što se Fiat vratio i na američko tržište pa opet preko luke bar mogu kragujevački proizvodi da idu ,,preko velike bare''

  16. #41
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Evo nekih zanimljivih podataka oko rekonstrukcije pruge Podgorica - Nikšić:

    - pruga uskog kolosjeka (760 mm) je napravljena 1949 god.
    - pruga je normalizovana (1.435 mm) 1965 god. po projektu koji je urađen 1959 god. Tom prilikom svi prateći objekti na pruzi nisu rekonstruisani već su ostali u ranijem stanju (telekumunikacija, signalizacija, pružni prelazi, ..)

    Stanje pruge prije rekonstrukcije:

    - ukratko- loše
    - na relaciji Podgorica - Danilvgrad ima 17 krivina (3 sa radijusom od 390 m pa do radijusa od 1.400 m) i prave pruge u dužini od 13 km.
    - na relaciji Danilovgrad - Nikšić ima 71 krivina (od čega 34 sa minimalno dozvoljenim radijusom od 300 m)
    - Stajališta redom su: Pričelje, Ljutotuk, Slap, Šumanovića Bare, Šobajići, Dabovići i Stubica
    - Stanice redom su: Podgorica, Spuž, Danilovgrad, Ostrog i Nikšić
    - šine su tipa 49 dužine 22,5 m, proizvedene 1964 i 1965 god. i njihovo stanje je dosta loše, a najveće habanja su vidljiva na krivinama sa minimalnim dozvoljenim radijusom.
    - pričvrsi pribor (šarafi) su takođe u lošem stanju
    - zastor od tucanika je neodgovarajuće granulacije i poprilično je zagađen
    - signalno-sigurnosna oprema je takva da je i pruga u odličnom stanju ne bi bile moguće brzine preko 50 km/h
    - zbog svih ovih nabrojanih nedostataka sobraćaj na pruzi je bio ograničen na brzine do 30 km/h

    Inače, ova pruga je odavno zrela za rekonstrukciju, a projekat rekonstrukcije je urađen 1988 godine (CIP Beograd) te se po tom projektu danas i radi rekonstrukcija (20 i više godina kasnije). Projektom je predviđena rekonstrukcija u četri dionice: Pogorica - Spuž, Spuž - Danilovgrad, Danilovgrad - Ostrog i Ostrog - Nikšić.
    Stanica Nikšić se rekonstruše po idejnom projektu koji je uradio ,,Institut za saobraćaj Sarajevo'' 1985 godine (sedam kolosjeka, drugi je prolazan, za eventualno produženje kraka ka Sarajevu)

    Radovi na rekonstrukciji podrazumjevaju:
    - zamjenu šina (tip 49, dužine 45 m), stare šine i pričvrsni materijal se donekle mogu iskoristiti u pomoćnim kolosjecima (oko 3.000 t) dok je ostatak samo za otpadno željezo (oko 9.000 t)
    - zamjena drvenih pragova, novih pragova je ugrađeno (ili će se ugraditi) 101.789 kom. Od 90.000 skinutih starih pragova ponovo će se moći upotrebiti njih oko 16.000 i oni će biti ugrađeni samo na staninicama (otvorena pruga će u cjelosti biti sa novim pragovima)
    - nabavka u ugradnja novog tucanika (177.000 m3)
    - elektrifikacija nadzemn vodom 25 KV, 50 Hz (to podrazumjeva i izmjenu postojećih ukrštanja sa drugim vodovima). Izvedena instalacija po nekadašnjim standardima JŽ odgovara za brzinu vožnje od 120 km/h
    - novi telekomunikacioni uređaji koji podrazumjevaju i centralizovano upravljanje skretnicama, te, recimo tamo gdje su niske temperature i snjegovi ugradnja infra grejača koji sprečava smrzavanje skretnice pa do informatičkog pulta za putnike ...

    Iz ovoga se vidi da će po završetku radova ovo biti praktično nova pruga koja je od stare koristila tunele, mostove, usjeke, propuste i zemljište (16 m širine je od ose pruge je u vlasništvu željeznice).

    Rezulta će biti sigurnija i brža vožnja tako da će se na novoj/staroj pruzi saobraćati ovim brzinama:
    - Podgorica - Spuž: 90 km/h
    - Spuž - Danilovgrad: 100 km/h
    - Danilovgrad - Nikšić: 75 km/h
    Last edited by wulfy; 22-12-11 at 22:45.

  17. #42
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Astral
    Posts
    5,848
    Rep Power
    183149

    Default

    dobro će biti ako ova bajka dođe 2013te treba sanirati i prugu od zelenike ka sarajevu...

  18. #43
    Join Date
    Feb 2011
    Location
    Niksic
    Posts
    3,096
    Rep Power
    53548

    Default

    Quote Originally Posted by the_lady_marianna View Post
    dobro će biti ako ova bajka dođe 2013te treba sanirati i prugu od zelenike ka sarajevu...
    startovace pruga nk - pg do ljeta naredne godine.... a sto se tice pruge ka sarajevu, koliko ja znam, ona vise ne postoji.... makar ne od niksica, a mislim da se u nekom dijelu spaja sa kolosjekom iz pravca zelenike. jos prosle godine je bila pruca da treba da odpocne izgradnja pruge od niksica prema chapljini(ja mislim)... to bi bilo dobro kad bi uradili, mada nece to jos 10ak godina minimum.

    jos jednom - rekonstrukcija pruge nk - pg je kostala 55 miliona (1 kilometar - 1 milion) ... i onda coek shvati da su kilometri kao fudbaleri = kako vrijeme prolazi i raste standard, oni su skuplji i skuplji. ne daj boze da su pravili novu prugu... morali bi dizati kredite po rusiji i kini
    Last edited by Ispichutura; 23-12-11 at 00:34.
    K'o i uvijek gas do daske (necu urbano, ja sam ljakse)

  19. #44
    Join Date
    Mar 2008
    Posts
    9,947
    Rep Power
    493975

    Default

    Quote Originally Posted by Ispichutura View Post
    jos jednom - rekonstrukcija pruge nk - pg je kostala 55 miliona (1 kilometar - 1 milion) ... i onda coek shvati da su kilometri kao fudbaleri = kako vrijeme prolazi i raste standard, oni su skuplji i skuplji. ne daj boze da su pravili novu prugu... morali bi dizati kredite po rusiji i kini
    kad imamo para da se razbacujemo s njima, pa nas boli kita da se zaduzimo i silnim kreditima... Ja ne znam koji se matrak toliko bjezi od tih radnih akcija, ja bih svu tu besposlenu balavurdiju angazovao, pa na rabotu, da se ova drzava uzdigne malo od svog rada i svog znoja. A ne sve od tudjih para, koje nikad ne mozemo vratiti..


  20. #45
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Astral
    Posts
    5,848
    Rep Power
    183149

    Default

    da bila je relacija zelenika - sarajevo... pričala mi majka kako se vozila...
    http://www.drehscheibe-foren.de/foren/read.php?17,4852059

    ne znam meni bi bilo žao da ovo se ne popravi... ne mora sada, no nekad bar... temelji su valjda još iz vremena austrougarske...

  21. #46
    Join Date
    Dec 2008
    Location
    PG/SV
    Posts
    3,433
    Rep Power
    940

    Default

    Ispade brze kolima do nk nego CG supersonicnim vozovima. Ni da' Bog da su nam putevi bolji sto bi tek bilo.

  22. #47
    Join Date
    Feb 2011
    Location
    Niksic
    Posts
    3,096
    Rep Power
    53548

    Default

    Quote Originally Posted by the_lady_marianna View Post
    da bila je relacija zelenika - sarajevo... pričala mi majka kako se vozila...
    pa kazem i ja da je bila, ali ne znam postoji li jos uvijek... ne vjerujem. mislim na kolosjeke i to... tako je i iz nk prema sarajevu. iznad slanog jezera jasno vidis tunele i put kuda je voz prolazio, ali nema sina.
    K'o i uvijek gas do daske (necu urbano, ja sam ljakse)

  23. #48
    Join Date
    May 2009
    Posts
    7,059
    Rep Power
    1582

    Default

    Quote Originally Posted by Ispichutura View Post
    pa kazem i ja da je bila, ali ne znam postoji li jos uvijek... ne vjerujem. mislim na kolosjeke i to... tako je i iz nk prema sarajevu. iznad slanog jezera jasno vidis tunele i put kuda je voz prolazio, ali nema sina.
    Postojala je uskotračna pruga Zelenika-Uskoplje.Ne postoji vie trasa,po toj trasi je postavljen vodovod Plat-Herceg Novi.

  24. #49
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    6,546
    Rep Power
    274409

    Default

    Quote Originally Posted by the_lady_marianna View Post
    da bila je relacija zelenika - sarajevo... pričala mi majka kako se vozila...
    http://www.drehscheibe-foren.de/foren/read.php?17,4852059

    ne znam meni bi bilo žao da ovo se ne popravi... ne mora sada, no nekad bar... temelji su valjda još iz vremena austrougarske...
    Post #33 lijepo kaze, sagradjena 1901 god, ukinuta 1964 god.

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Kada smo kod infrastrukture evo malo istorijskih podataka:


    Prva zeljeznicka pruga na teritoriji danasnje Crne Gore bila je na relaciji Gabela - Zelenika. To je bila 1901 godina i tada je taj dio obale pripadao Austro-Ugarskoj. Bio je to kolosjek sirine 760 mm.

    Vratimo se tadasnjoj Crnoj Gori koja se na ulazu u XX vijek radi izgradnje kolskih puteva zaduzivala kod Engleske i Francuske. Znajuci da bez zeljeznice takodje nema razvoja uz pomoc italijanskih kosencionara 1905 godine otvara se prva zeljeznicka pruga u Crnoj Gori. Ta je bila pruga na relaciji Bar - Virpazar. Tu prugu je karakterisala i sirina kolosjeka od 750 mm. Izgradnja zeljeznicke pruge zahtjeva velika sredstva, a bez jake privrede tesko da ima rentabilonsti. Ipak rade se projekti na prosirivanju zeljeznicke mreze. Interesatno je da je postojao projekat da se zeljeznicki krak od Virpazara produzi do Cetinja i to preko Sotonica, Brcela, Podgora, Gradjana. No, zbog pocetka balkanskih ratova i daljeg politickog razvoja taj projekat nikad nije realizovan. Ostao je samo projekat.

    U novoj drzavi zvanoj Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevini Jugoslaviji realizovali su se sledeci projekti. Godine 1927 godine u saobracaj je pustena pruga Plavnica - Podgorica. Jedanaest godina kasnije, odnosno 1938 godine za saobracaj je otvorena pruga Bileca - Niksic. Time u Crnoj Gori imamo ukupno 143 km zeljeznickih pruga.

    Gledajuci mapu zeljeznickih pruga vidi se nepovezanost. Dodatno je komplikovalo situaciju i sto ta mala kilometraza nije bila standardizovana, vec se saobracalo na tri vrste pruge, sirine 600, 750 i 760 mm. Iz ovogo slijedi zakljucak da je razvoj zeljeznice u Crnoj Gori prije II svjetskog rata bio ispod svakog nivoa.

    Da li se nesto promjenilo poslije rata? Podgorica mjenja ime u Titograd, te je 1947 godine otvorena je zeljeznicka pruga Titograd - Niksic. Sirina ove pruge je 760 mm.

    Ipak, najveci poduhvat ce biti realizacija buduce zeljeznicke pruge Bar - Beograd. Dio pruge koji prolazi kroz Crnu Goru projektovan je megalomanski. Da li su to ostaci nerazvijenosti ili realna potreba? Vidimo danas po cjeni odrzavanja takvog infrastrukturnog projekta. Prva etapa je uradjena na dionici Bar - Titograd koja je pustena u saobracaj 1959 godine. Ta zeljeznicka pruga ima tzv. ,,normalni kolosjek'', odnosno sirina pruge je 1.435 mm. Ovo ujedno znaci da su te godine ukinute pruge ,,uzanog kolosjeka'' Bar - Virpazar i Plavnica -Titograd.

    Godine 1964 donet je program modernizacije Jugoslovenkih Željeznica. Tim programom predvidjeno je ukidanje svih pruga ,,uskog kolosjeka''. Postojeca pruga Titograd - Niksic je rekonstrusana 1965 godine tako da sada na relaciji Bar - Niksic imamo prugu ,,normalnog kolosjeka''. Ukida se pruga do Bilece, kao i onaj krak na primoriju koji je zaostavstina Austro-Ugarske drzave.

    Kasnije se krenulo u realizaciju projekta Bar - Beograd. Dionica Titograd - Vrbnica (granica sa Srbijom) pustena je u saobracaj 1976 godine. Ovim je na teritoriji Crne Gore ukupna duzina pruge ,,normalnog kolosjeka'' porasla na 215 km.

    O kakvom megalomanskom projektu na crnogorskoj teritoriji je rijec nabolje govore brojke. Ukupna duzina zeljeznice pruge (bez stanicnih perona) na relaciji Bar - Vrbnica je 159 km (Titograd - Niksic je 57 km). Na toj kilometrazi imamo 106 tunela, 9 galerija, 107 mostova i 371 propust. Ukupna duzina tih objekata je 60,8 km ili 38,5% (vise od trecine). Kolika stavka je odrzavanje takvog objekta ne treba trositi rijeci.

    Godine 1986 u saobracaj je pustena i zeljeznicka pruga Titograd - Skadar. To su i bili zadnji novoizgradjeni kilometri, jer do danas nije otvoren ni jedan novi kilometar.
    Quote Originally Posted by Ispichutura View Post
    startovace pruga nk - pg do ljeta naredne godine.... a sto se tice pruge ka sarajevu, koliko ja znam, ona vise ne postoji.... makar ne od niksica, a mislim da se u nekom dijelu spaja sa kolosjekom iz pravca zelenike. jos prosle godine je bila pruca da treba da odpocne izgradnja pruge od niksica prema chapljini(ja mislim)... to bi bilo dobro kad bi uradili, mada nece to jos 10ak godina minimum.

    jos jednom - rekonstrukcija pruge nk - pg je kostala 55 miliona (1 kilometar - 1 milion) ... i onda coek shvati da su kilometri kao fudbaleri = kako vrijeme prolazi i raste standard, oni su skuplji i skuplji. ne daj boze da su pravili novu prugu... morali bi dizati kredite po rusiji i kini
    Za novu prugu (recimo da se gradi krak ka Sarajevu, jer je postojece djelove nekadasnje pruge tesko iskoristiti, ili krak BP - PV) na tu cjenu treba dodati cjenu iskupa, potpornih zidova, tunela, mostova, usjeka, propusta i svih onih teskih gradjevinskig objekata koji su postojali na relaciji PG - NK

  25. #50
    Join Date
    Oct 2004
    Location
    worldwide
    Posts
    25,166
    Rep Power
    46760

    Default

    kako je krenulo nece se pravit bez radnih akcija nista vise, bedzevi zvjezdice osmjeh muzika i radi marvo jos cemo platit da mi sami kopamo , kao znak zahvalnosti sto su nam dozvolili ucesce
    Risk , is what makes life worth living

    Never a failure, always a lesson!

Page 2 of 24 FirstFirst 12345612 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Aerodromi Crne Gore
    By Fidel Castro in forum Sve i svata
    Replies: 0
    Last Post: 01-05-12, 10:40
  2. 21 maj 2006 Nezavisnost Crne Gore - 8 septembar 2011 Okupacija Crne Gore
    By Montenegrino-CT in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 82
    Last Post: 09-09-11, 22:46
  3. Predsjednik Crne Gore
    By McS in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 29
    Last Post: 24-07-11, 17:33
  4. I:prevoz od Slovenije do C.Gore
    By cartuning kotor in forum Ostali oglasi
    Replies: 4
    Last Post: 20-01-11, 23:56
  5. BNP Crne Gore
    By AtlantidiaN in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 3
    Last Post: 03-09-04, 12:37

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •