CG je nezavisna drzava!!!(2)

[Plannco Rufius]

o cemu ovaj mali dole slinavi ???

[nihil]

Ispade po ovome da ako Milo i DPS ne ispune obecanje o referendumu da su se opametili pa mogu i dalje da vladaju u zajednickoj drzavi, posto su shvatili da referendum nije potreban i da predstavlja suvisno bacanje para. He. Smijesno. Sad bi to znacilo da Milo ne mora da realizuje referendum jer CG vec ima nezavisnost, osim sto "samo nije medjunarodno priznata". E pa svasta, zar upravo medjunarodno priznanje nije tacka na "i" nezavisnosti. Pravo je pitanje zasto se ta tacka na "i" ne moze staviti? ... Osim toga, ako se prisjetimo bive SFRJ onda cemo vidjeti da se referendumom odlucivalo o tome da li su gradjani za nezavisnost ili za zajednicku drzavu. I tek nakon tih referenduma nastupila je procedura medjunarodnog priznanja cime je zaokruzen proces stvaranja nezavisne drzave. ... Uglavnom, CG ima taj potencijal, ali ne i politicke, a narocito ne ekonomske uslove da ga zaokruzi i za to je odlucujuce odgovorna vlast. Umjesto da svoju politiku okrene ekonomskom jacanju CG i time povecanju broja pristalica nezavisnosti ona je svu svoju djelatnost okrenula svom opstanku za vlast. Time dolazimo do jednostavne istine da ova vlast iznad nezavisnosti CG stavlja svoju vladavinu. ... Sto se tice cijene referenduma ona je mnogo veca od 3 miliona, jer nije uracunata sva kampanja koju ce da vladajuca grupacija morati da plati da bi dobila zeljeni rezultat, a i ta sredstva nemaju odakle da se stvore osim iz drzavne kase. Pitanje je sada da li taj novac mogu slobodno da koriste jer je dobijen od EU za specijalne namjene, ili se nalazi pod njihovom strogom kontrolom. Dakle, vlastima treba mnogo novca da bi dobili rezultat referenduma koji ce im obezbijediti dalju vladavinu. No, ako ne dobiju taj rezultat pocece ubrzano da gube vlast, a to je jeidno sto ne zele. Zato, sad krece prica kako je referendum suvisno bacanje para. Politicke igrarije.

[Brzi]

Sve im ne valja kada je u pitanje Crne gore i njene Nezavisne drzave???

[sh0cker]

Sve im ne valja kada je u pitanje Crne gore i njene Nezavisne drzave???

Nisam uspio da vidim topik jer se ovaj djede izgleda pokaja pa editovao, al' kad vidim ovoga knjizevnika..

[nihil]

Evo linka za ono sto je lik izbrisao http://www.ckl.cg.yu/index.phtml?akc...rasnja&id=2695. Takoo mogu da analiziraju samo CKL politicki egzibicionisti i voajeri. Pi!

[Beranac]

haha liberalna demagogija. 'bes tekst, 'bes argumente, 'bes magistraturu pisca - bitno je da si antiMilo.

[milovan]

ASN 2005 WORLD CONVENTION
COLUMBIA UNIVERSITY, NY
14-16 APRIL 2005


SESSION V
FRIDAY APRIL 15, 2.45-4.45 PM

Panel : The Shaping of Modern Montenegro

Chair : Gordon Bardos (Harriman Institute, Columbia U, US)
[email protected]

Participants: Srdja Pavlovic (U of Alberta, Canada)
[email protected]
Building Civil Society in Montenegro

Milenko Popovic (U of Montenegro)
[email protected]
Montenegrin Independence: Economic Discourse

Koca Pavlovic (Doc. filmmaker, IPG OBALA, Montenegro)
[email protected]
Montenegrin Independence: Media Discourse

Milos Besic (U California Berkeley, US)
[email protected]
Nationalism vs Civil Option in Montenegro

Discussant : James Sadkovich (Woodrow Wilson Center for
International Studies, US)
[email protected]




Koča Pavlović

MONTENEGRIN INDEPENDENCE: MEDIA DISCOURS



UVODNI DIO - Medijski okvir u kojemu se realizuje projekat definisanja drzavnog statusa.
Medijski nepovezane i izolovane ex-YU države suočene sa prekogranično umreženim i finansijski moćnim organizovanim kriminalom. Veza ratnog i organizovanog kriminala. Suočavanje sa prošlošću, odgovornost i lustracija kao temelj za “novo novinarstvo” Mediji suočeni sa istorijskim zadatkom - da “završe rat”.


Izolovanost medijskih prostora većine novonastalih ex-YU država jedna je od posljedica dezintegrativnih procesa koji su se odigrali u ovom regionu. Ona je inicijalno mogla biti viđena kao posljedica usredsređenosti pojedinih zajednica na vlastite, unutrašnje probleme - no ta je izolacija bila preduslov za lakše “upravljanje” nacionalnim javnim mnjenjem od strane vladajućih političkih nomenklatura, u ratnom okruženju kao i tokom procesa koji su imenovani kao istorijski i presudni.
Pripremajući se za “istorijske događaje” i podstičući proces nacionalne homogenizacije, sve vladajuće političke elite su uspostavile strogu kontrolu nad informacionim kanalima razmjene sa okruženjem i izolovale vlastite medijske scene od informacija iz susjedstva. Ta izolovanost je bila preduslov za kreiranje kompaktnog i unisonog stava lokalne javnosti u procesima identifikovanim kao istorijske nužnosti.
I ako bi se, u svijetlu takve ili slične karakterizacije i vrednovanja, pomenuta strategija medijske izolacije mogla prihvatiti kao legitimna i uobičajena, istrajavanje na daljnjoj izolovanosti nacionalnih medijskih atara jasno je usmjereno protiv javnih interesa građana u novonastalim balkanskim državama.
Procesi koji u ovom trenutku teku u čitavom regionu su manje-više identični. Nevoljna ali neizbježna saradnja sa Tribunalom za ratne zločine u Hagu, sporo i slabašno konstituisanje demokratskih institucija ali intenzivno i munjevito prekogranično povezivanje kriminalnih struktura, zatim sumnjive privatizacije i rasprostranjena korupcija u vrhovima državne uprave - sve su to obilježja tih procesa . Čitav region je trenutno suočen sa pojavom da ratni kapital nastoji da, regionalno djelujući, ostvari prekogranični monopol u nekom od privrednih sektora dotičnih država. Gotovo po pravilu ti se privatizacioni i investicioni poslovi odvijaju daleko od očiju javnosti, praćeni su sumnjama u državnu korupciju visokog nivoa, i dio su regionalne strategije investitora koju javnosti pojedinih država nijesu u stanju da jasno sagledaju. U takvoj situaciji je očigledno da svako odsustvo informacija u jednoj sredini o iskustvima i dešavanjima u drugoj sredini - direktno doprinosi povećavanju tajnosti ili netransparentnosti pomenutih procesa i time pomaže njihovo uspješno odvijanje! Ova dešavanja su posebno značajna u svijetlu činjenice da se države regiona po prvi put suočavaju sa problemom organizovanog kriminala. Crna Gora se nalazila u lancu trgovine ljudima, a veoma često je, tokom poslednjih godina, koridor za distribuciju značajnih količina narkotika. Poslednje velike pošiljke, uhvaćene zahvaljujući angažovanju Interpola, govore o ozbiljnosti situacije i značaju koji naša zemlja ima na mapi narko dilera. I politička ubistva koja su potresla domaću javnost takodje su sugerisala da su mogući izvrsioci došli iz susjedstva. Cinici zaključuju, oslanjajući se na prethodno, da su jedini efikasno uvezani prekogranični sistemi saradnje u našem regionu upravo oni kriminalni.
Lako je zaključiti da uspješno skrivanje glavnih haških optuženika osim političke zahtijeva i značajnu finansijsku podršku. Novija iskustva ukazuju na sivo finansijsko tržište i organizovani kriminal kao vjerovatne finansijere jednog tako skupog sistema zaštite bjegunaca . Stoga se suprotstavljanje organizovanom kriminalu i državnoj korupciji kao njegovom pokrovitelju pokazuje usko skopčanim sa nastojanjem da se ratni zločini pravično osude i da se omogući proces pomirenja u regionu.
Odnos javnosti u državama regiona prema ratnim zločinima i pitanju pomirenja sa donedavnim protivnicima teško da se može okarakterisati značajno poboljšanim tokom minule decenije. To ilustrativno pokazuju sva istraživanja provedena u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i na Kosovu . Ovo nepovoljno stanje rezultat je niza razloga od kojih smo neke već indirektno pomenuli, a mogu se objediniti u zaključku da je pomirenje proces koji se ne odvija između političara već između naroda, i da ga sasvim izvjesno neće podsticati i provoditi političari koji su bili aktivni ili čak presudno aktivni tokom ratnog perioda. Proces sučeljavanja sa nedavnom prošlošću podrazumijeva utvrđivanje odgovornosti (princip personalizacije) i svako suočavanje sa prošlošću u kome se to utvrđivanje odgovornosti i eventualne krivice prenabregava – farsično je i ne doprinosi pomirenju. Može se ustvrditi da je nevjerica u mogućnost pravičnog utvrđivanja odgovornosti i krivice bar u jednakoj mjeri reakcija lokalnog stanovništva na neodgovornost lokalnih političkih elita, koliko i njihova surevnjivost prema Međunarodnom tribunalu u Hagu i prema njegovom Tužilaštvu. U Crnoj Gori je ova šizofrena pozicija javnosti pojačana činjenicom da su i politička elita i medijski poslenici ostali gotovo nepromijenjeni od rata na ovamo. Autor ovih redova je na vlastitoj koži osjetio koliko je trenutno neisplativo u Crnoj Gori pokušati pokrenuti pitanja odgovornosti i istinskog sučeljavanja sa nedavnom ratnom prošlošću .




PRVI DIO – Razlika stanja u stampanim i elektronskim medijima u Crnoj Gori.Pluralnost broja medija i jednoobraznost sadrzaja. Drzava kao najveci oglasivac i drzavna kontrola koja iz toga proizilazi. Zakonske reforme u sferi medija i efekti njihove implementacije. Opstrukcija razvoja koncepta Javnog radio-difuznog servisa i drzavno favorizovanje prijateljskih komercijalnih radio-difuzora. Dekriminalizacija klevete i slobodan pristup informacijama kao zakonski preduslovi za obezbjedjivanje transparentne privatizacije i za suzbijanje korupcija.




U Crnoj Gori aktivno djeluje 108 medija: 45 štampanih, 43 radio stanice, 15 televizija, 4 «online» medija i 1 novinska agencija. Osim 4 dnevne novine i 3 nedjeljnik, uticaj ostalih štampanih medija može se smatrati zanemarljivim. U prostoru elektronskih medija značajnima se mogu smatrati 8 televizijskih kanala ( od kojih 5 ili 6 imaju nacionalno pokrivanje a preostala 2 ili 3 se mogu tretirati kao regionalna ).
Ova pluralnost broja medija koja je neprimjerena populaciji Crne Gore ( oko 670.000 stanovnika ) ne prati pluralnost sadržaja koje ti mediji nude čitaocima/gledaocima/slušaocima. Dapače, čak i ovlašnom analizom lako se uočava naglašena jednoobraznost tih sadržaja, naročito u sektoru elektronskih medija. Ta se jednoobraznost dodatno unificira približavanjem datuma koji crnogorska vlast projektuje kao dan održavanja Referenduma o državnoj suverenosti .
Situacija u prostoru štampanih medija može se ocijeniti relativno dobrom. To je rezultat, u prvom redu, postojanja tržišta ideja – različitosti sadržaja koju čitalaštvu nude dva dnevna lista (DAN i VIJESTI) i jedan nedjeljnik (MONITOR). Prisustvo stranog kapitala , prvo i za sada jedino u medijskom sektoru, takođe je doprinijelo pluralizmu ponude crnogorskih štampanih glasila. Potvrdom ovakvog stanja može se smatrati, osim jasno vidljive pluralnosti sadržaja, i opresija koju aktuelna vlast iskazuje prema ovom sektoru .
Oslobađanje crnogorskih medija od stroge partijske kontrole odnijelo je i prve žrtve. Iako motivi nedavnog ubistva direktora i glavnog urednika najtiražnijeg dnevnog lista DAN još uvijek nijesu ustanovljeni, može se sa dosta sigurnosti pretpostaviti da razloge i naručioce tog atentata treba tražiti u strukturama organizovanog kriminala o čijem je djelovanju DAN često pisao. Ukoliko se ta pretpostavka pokaže tačnom, taj će zločin biti još jedna, nažalost tragična, potvrda napora da se u Crnoj Gori začne slobodno i od struktura moći nekontrolisano novinarstvo.
.

[milovan]

Za politichki polupismene.

[Plannco Rufius]

CG je nezavisna drzava - to je aksiom i oko toga fakta se nema sto raspravljati. Izvoditi ovaj fakt na teren sitnih trgovina i neargumentovanog naklapanja je sramotno. Opinion- misljenje suprostavljeno pravnom faktu je beznacajno i nistavno. Ustavna povelja i Zavljacki ustav su nistavni dokumenti i shodno tome tzv. SiCG i SRJ su kripto drzave.

Teznja velesrba da legalizuju svoje agresorske, osvajacke teznje i separatisticke, iredentisticke prosrpske snage u CG su ilegalne po svim znanim internacionalnim zakonima.

Vladavina DPS-a Crnom Gorom, ranije nazi-srpskog a sada nazi-crnogorskog, je medvjedja usluga gradjanima CG. I jedna od glavnih prepreka povratku legalnog drzavnog statusa drzave CG. Njihova duga vladavina ne govori toliko o njima samim koliko o tome da u CG ima mnogo retrogradnih snaga, ideja i nesvjesne mase koja ih glasa i odrzava na vlasti.

Zato je vreme za gradjanske pokrete i partije, vladavinu prava i zakona.

[nihil]

haha liberalna demagogija. 'bes tekst, 'bes argumente, 'bes magistraturu pisca - bitno je da si antiMilo.

Bitno je da si ti za Mila, a to da li ce biti referenduma i da li ce CG biti nezavisna nije bitno. Glavno da ti pricas da oces nezavisnu CG i da ti kaplje koja kinta na konto te tvoje price. Tako i pise u ovom tekstu. Glavna poruka je, ne treba nam referendum jer puno kosta. Mi smo nezavisni i bez referenduma i necemo da trosimo nase pare zbog tamo nekog referenduma. E zamisli ti lika koji pise politicki clanak i kaze "CG je nezavisna, samo nije medjunarodno priznata". I to nije demagogija vec umno i mudro?!? To je ka da taj lik kaze ja sam pametsan, sve znam, samo jos nemam nikakvu diplomu, a to nije ni potrebno jer skolovanje kosta!? I mi svi kazemo, supeer, cuvaj ti pare, mi ti priznajemo da imas svo to znanje i iskucacemo ti diplomu, auuu...

[shrek]

Nihil, slazem se sa tobom da su to uglavnom politicke igrarije. A sto se tice Beranaca, Monterica... to je u stvari jedan lik, placenik koji je zaduzen da siri Milovu propagandu.

Ipak, iz onog teksta neke stvari stoje. Kao na primjer:
"Nakon saopstavanja tih rezultata, Crna Gora bi ostala na teritoriji gde se sada nalazi, u njoj bi zivelo stanovnistvo koje i sada zivi, i ona bi funkcionisala kao sto sada funkcionise imala bi i dalje svoj Ustav, svoju valutu i Centralnu banku, svoje drzavne institucije, svoju Vladu, Skupstinu, Vrhovni sud itd., imala bi i svoje more koje bi i dalje bilo slano, a imala bi i svoje planine u kojima bi svake zime padao sneg koji nece niko drugi sklanjati osim onih koji zive u Crnoj Gori. "

Nase institucije su u najvecoj mjeri odvojene od srpskih i mi vec neko vrijeme jesmo nezavisni. Referendumom se nista bitnije, povodom toga, nece promjenit, ali ce se konacno zavrsit pitanje nezavisnosti i moci ce ovaj narod da stavi prioritet na eknomska i druga pitanja.

[Dobrusky]

Nihil, slazem se sa tobom da su to uglavnom politicke igrarije. A sto se tice Beranaca, Monterica... to je u stvari jedan lik, placenik koji je zaduzen da siri Milovu propagandu.

Nista mi na nerve ne ide kao ovi ovakvi "kontraobavjestajci". A ciji si ti spijun jadnice, ko tebe placa nesreco i ciju ti propagandu siris blavore???

[shrek]

Placaju li vas extra da vrijedjate?? hahahaha

[Brzi]

Lako je voljeti svoju drzavu, ali je tesko kada je blatis i vrijedjas kao i sve neistomisljenike.
Jos jednom cu ponovit: 15/02/2006 Crna Gora bice Nezavisna drzava!!! ne zato sto to ja volim ili ne ali to je na agendi.

[shrek]

BRZI, procitaj ovo ispod, samo nemoj da zuris!

Malo, malo, sta je to 5-6 godina, he, a svaki put iduce godine, ako ne ove, hehe. E sad, ako ne bude nezavisnosti iduce godine, kao sto si obecao, sta ces da napravis? Da se spalis na trgu u PG u znak protesta? Da strajkujes gladju dok DPS ne raspise referendum jer nece da te imaju na savjesti? Ili kad vec tvrdis zakuni se ka dijete u nesto, pa cemo to fino da zabiljezimo u arhivu pa kad dodje vrijeme da te podsjetimo sta ti je cinjeti.

[Brzi]

BRZI, procitaj ovo ispod, samo nemoj da zuris!

Shrek
Procitaosam i donekle se slazem! no i pored toga svi mi imamo svoje favorite i simpatije kao i nade...?

[Janko23]

Placaju li vas extra da vrijedjate?? hahahaha

:lolblue: :lolblue: :lolblue:

[Brzi]

e mrceni skreku kako te nije sram i stid da se prodas serebadiji za dva kila krtola ,te im se ne vadis iz supka po vas bijeli dan !!! Ajde mrco izvadi glavu iz supka pa se operi od smrada ,pa mrdni medju ljudje dako ti prijene sto dobro !!


ps. Imali ista na ovizi bijeli svijet grdje i gadnije od domasijeh izdajnika serebogoraca poserbljenijeh za dva kila krtola !!!!! PI PI PIIII FUJJJJJ !

Ama on se nije prodo samo za Krtole no i patike.

[shrek]

ps. Imali ista na ovizi bijeli svijet grdje i gadnije od domasijeh izdajnika serebogoraca poserbljenijeh za dva kila krtola !!!!! PI PI PIIII FUJJJJJ !

Ima, moj dobri i pomalo posteni Zveku_Zivi! Grdji i gadniji su zakleti Crnogorci koji su do prije 5-10 godina bili velikoSrbi, spremni da ubi*ju i zako*lju sve sto nije pravoslavne vjere i ne voli Milosevica, Bulatovica i Djukanovica.
A ti si moj Zvekuljane, pored ostalih stvari, pobrkao objektivnost i supkanje.