Nedostajaće para

[autodijagnostika]

Ajmo malo i o važnijim problemima. Ono bi red bio a? Od para se živi.

Što imamo sledeće da prodamo ili kako da se zadužimo?

Nedostajaće novca za plate, penzije i zdravstvo



Prema procjenama Ministarstva finansija budžetska potrošnja u 2011. godini iznosiće oko 1,3 milijarde eura ili 40,16 odsto bruto društvenog proizvoda BDP. Na osnovu tih procjena izvorni prihodi budžeta biće ostvareni u skladu sa planom, u iznosu od 36,68 odsto BDP-a i vjerovatno je da će se struktura prihoda djelimično promijeniti.

Očekuje se veća naplata od planirane kod direktnih poreza (porez na dohodak i doprinosi) a nešto niža naplata nekih indirektnih poreza (akcize) i neporeskih prihoda, ali se u ukupnom iznosu ne očekuje bitno odstupanje od godišnjeg plana.

Međutim značajno odstupanje očekuje se kod pojedinih rashodnih pozicija, navodi se Smjernicama makorekonomske i fiskalne politike od 2012. do 2015. godine.

Objašnjeno je da je analizom izvršenja budžeta za prvi kvartal 2011. godine i ekstrapolacijom trendova, uz konsultacije sa korisnicima budžeta, procijenjeno je da će doći do povećanja pojedinih rashodnih pozicija, to se odnosi na bruto zarade, prava iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja PIO, prava iz obkasti socijalne zaštite i Fonda za zdravstveno osiguranje.

Bruto zarade
Usljed primjene novog Opšteg kolektivnog ugovora, procjenjeno je da su nedostajuća sredstva za bruto zarade u tekućoj godini 5,21 mililona eura. Razlika u odnosu na dosadašnji obračun nastala je usljed definisanja startnog dijela zarade i uvođenja obračunske vrijednosti koeficijenta. Sporazumom se predviđa šestomjesečno povećanje startnog dijela zarade povećanjem procenta udjela u obračunskoj vrijednosti koeficijenta.

Prava iz oblasti PIO

Obračun prava iz oblasti PIO je veći od planiranog iznosa za 2011. godinu iz sljedećih razloga: povećan je broj penzionera za 1,35 odsto, odnosno za oko 1.400 penzionera, uslijedilo je usklađivanje vojnih penzionera u skladu sa Izmjenama i dopunama zakona o PIO čl.215v, redovno godišnje usklađivanje penzija od 1,2 odsto, odštetni zahtjevi koje je Crna Gora dužna da u skladu sa međunarodnim konvencijama o socijalnom osiguranju isplaćuje po osnovu ostvarenih prava po osnovu srazmjernog staža osiguranja. Uzevši u obzir navedene podatke, prema procjeni Ministarstva finansija, nedostajuća sredstva za prava iz oblasti PIO u 2011. godini iznosiće oko 13 miliona eura. Procjena Fonda PIO je da će do kraja 2011. godine, iznos nedostajućih sredstava biti oko 19 miliona eura, uslijed najavljenih izmjena Zakona o PIO.

Prava iz oblasti socijalne zaštite
Obračun prava iz oblasti socijalne zaštite po proračunu Ministarstva finansija biće veći zbog uvećanog broja korisnika socijalnih davanja, čime se nastavlja trend prethodnih godina. Najveće odstupanje odnosi se na izdatak za porodiljska odsustva, u iznosu od oko tri milona eura. Ovaj izdatak je teško predvidljiv zbog neredovnosti isplate zarada uzrokovane nelikvidnošću privrede.

Fond za zdravstveno osiguranje
Na osnovu izvršenja bruto zarada za 2010. godinu, procijenjeno je da će nedostajuća sredstava za isplatu zarada zaposlenima u javnim zdravstvenim institucijama iznosi oko jedan milion eura. Iznos za bruto zarade konstantno se povećava iako je broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na otprilike istom nivou. Upoređivanjem podataka koji se odnose na materijalne troškove u javnim zdravstvenim institucijama, a koristeći podatke koji su oni dostavili Ministarstvu finansija, a tiču se izvršenja za 2010. godinu, nedostajuća sredstva za 2011. godinu za ljekove i rashode za materijal bi iznosila oko sedam miliona eura.

Zbog povećanja izdataka u odnosu na planirane, deficit budžeta u 2011. godini je procijenjen na 111,22 miliona eura ili 3,48 odsto BDP-a ili oko jedan procentni poen BDP-a više nego što je planirano Zakonom o budžetu Crne Gore za 2011. godinu.

"Visok nivo otplate duga, prije svega zbog otplate obaveza iz prethodnog perioda, i budžetski deficit usloviće i visok nivo finansiranja u iznosu od 265 miliona eura ili 8,76 odsto BDP-a. Nedostajuća sredstva će biti obezbijeđena emisijom Euroobveznica od 180 miliona eura, dodatnim zaduženjem od 25 miliona eura, prihodima od privatizacije i prodaje imovine od 10 miliona eura i korišćenjem depozita države u iznosu od 50 miliona eura. Projekcija je napravljena tako da nivo depozita države na kraju godine bude na nivou od 60 miliona eura. U slučaju da prihodi od privatizacije budu niži od planiranih, do nivoa planiranih privatizacijom će biti potrebno dodatno se zadužiti u 2011. godini”, ističe se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike.

[Mojsije]

Emitovacemo jos obveznica pa da se zaduzimo makar jos 150 milijuna, sta je to nama... Pa kad dodje vrijeme da se vracaju za koju godinu...

[appelle moi]

Emitovacemo jos obveznica pa da se zaduzimo makar jos 150 milijuna, sta je to nama... Pa kad dodje vrijeme da se vracaju za koju godinu...

E, meni je to najjače. Zadužili smo se, valjda, 2 puta do sad, emisijom obveznica, zna li neko kad te obveznice dospijevaju i koliko procenata je kamata? Drugo, zna li neko što još možemo da prodamo/privatizujemo, jer je to, izgleda, jedini izvor novca za nas danas?

[Mojsije]

E, meni je to najjače. Zadužili smo se, valjda, 2 puta do sad, emisijom obveznica, zna li neko kad te obveznice dospijevaju i koliko procenata je kamata? Drugo, zna li neko što još možemo da prodamo/privatizujemo, jer je to, izgleda, jedini izvor novca za nas danas?

Zaduzili smo se skoro 500 miliona eura u zadnjih nekoliko godina. Najgore od toga je sto mi to nismo investirali ni u sta od cega cemo imati povrat. Taj novac je posao na tekucu potrosnju, odnosno 'pojeli smo ga'. Plate kumova, rodjaka, ogromnog birokratskog aparata, penzije, gorivo i kompjuteri za poslanicku djecu... To pocinje da dospijeva pocetkom 2015. godine, a od cega ce se vracat...

[appelle moi]

Zaduzili smo se skoro 500 miliona eura u zadnjih nekoliko godina. Najgore od toga je sto mi to nismo investirali ni u sta od cega cemo imati povrat. Taj novac je posao na tekucu potrosnju, odnosno 'pojeli smo ga'. Plate kumova, rodjaka, ogromnog birokratskog aparata, penzije, gorivo i kompjuteri za poslanicku djecu... To pocinje da dospijeva pocetkom 2015. godine, a od cega ce se vracat...

Baš me zanima kako će izgledati 2015. Odakle mogu tolike pare da dođu Crnoj Gori da ne bankrotiramo, jer nas sigurno neće pustit da se opet zadužimo. Ali, najjače mi je da se u državnom voznom parku kupuju auta od 50 000 €, a onda se zadužujemo

[milovan]

Ako je Island sa 300 000 stanovnika duzan 100 milijardi eura, a BNP je 14 milijardi i josh nije bankrotirao, CGa uvodjenjem poreza na nepokretnu imovinu, dje 5000 gradana ima vishe od 5 stanova, a desetine hiljada imaju vishe od dva stana, moze ako hoce da napuni budzet, 200 000 vlasnika vikendica se mogu paushalno oporezovat po krevetu, a na njima je da izdaju sobe i krevete po 10 eura bar 60 dana u godini dok traje sezona.

Kod nas samo sirotinja i radnici-jadnici placaju poreze i prireze, shpekulanti, vlasnici kockarnica i vikendica lade jajca i uzivaju u RAJU ZA SHPEKULANTE :

[Sing Sting]

Tih 5000 građana sa pet i više nekretnina su uvjek u parlamentu, Vladi ili blizu njih toliko dovoljno da zakon o kumulativnom porezu nikome neće padati na pamet, a kamoli na dnevni red. Kad prifali novaca, povećati će generalno recimo procjenjenu vrijednost stana i na osnovu nje harač. Tako je recimo Mugoša prošle godine, iako su realne vrijednosti stanova pale 30-50%, podigao njihovu "teorijsku" vrijednost za 50%, protivzakonito jer za tako nešto je morao poslati procjenitelje na svako lice mjesta pojedinačno - što je praktično nemoguće, ali građani s tim u vezi ne podnose žalbe na poreska rješenja tako da sve to prolazi. Plaća se dok se ima, kad ne bude onda se neće plaćati i nikome ništa.

[autodijagnostika]

Zakoni o porezima na nepokretnosti vec postoje e sad je pitanje kolko se primjenjuju kod tih 5000 porodica koje imaju 5 stanova i vise.
Ja znam da placam poreze na kucu i zemlju koju imam uredno.

No, mi se mozemo zaduzivat ali ne znam koliko i do kad s obzirom da je privreda losa, slabo sto proizvodimo i izvozimo. Uvoz je visestruko veci od izvoza.
Ja bih se zaduzio samo u varijanti da planiram nesto da ZARADIM na osnovu toga, a ovi iz vlasti se zaduzuju samo da servisiraju javne i troskove zivota ljudi na drzavn jasla.
Slicno je stanje i u privredi i privatnom sektoru.
Ogroman broj privrednih subjekata jeste u trgovini, uglavnom proizvodi se uvoze i prodaju. Oko 15 iljada firmi je u blokadi zbog dugova, sto firma firmi sto zbog otplata kredita.

[sparco]

spasice nas ove nove najave stranih ulagaca, mozete mislist, plavi horizonti i sl ,vec vidim novu propast od toga ............

[Sing Sting]

Ne postoji zakon o kumulativnom oporezivanju, znaš ono kad na treću ili petu nekretninu plaćaš dvostruki porez. Negdje vrijednost imovine nije realno prikazana u osnovici, negdje nije tačno prikazana veličina, sve su to sitni marifetluci kojima poreski službenici pomažu prijateljima od prijatelja ali je problem što je ta pojava masovna i gubi se mnogo prihoda.
Krediti se mogu uzimati još par godina, nakon toga sleduje nam dužničko ropstvo. Taj novac nijesmo mogli vraćati ni u boljim danima, a kamoli u ovima što nam predstoje. Nestala šarena laža, izduvao se balon, a CG je na razvojnoj osnovici ravnoj onoj iz 1950. Kad te neko nakon dvadeset godina pošalje šestdeset unazad, red je makar zapitati se: Gdje smo?

[NSX]

red je makar zapitati se: Gdje smo?

na to pitanje je makar lako odgovorit no te rijeci bas i nijesu za javnost..

[opmne]

Ja imam osjecaj da narodu vec itekako nedostaje para, to kako ce tek nedostajati se vjerovatno odnosi na ove lizisahane boljezivece koalicije . . .

[autodijagnostika]

16. maj 2011. / Portal Analitika
Prokopijević: Neophodna otpuštanja uz niže plate i penzije

Skroman rast, veliki deficiti na trgovinskom i tekućem računu, inflacija od 3, 7 odsto koja je niža u odnosu na srpsku skoro četiri puta, ali još iznad one u eurozoni i visoka nezposlenost su u najkraćem makroekonomski pokazatelji prilika u Crnoj Gori ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar dr Miroslav Prokopijević sa beogradskog Instituta za evropske studije.

Prokopijević je podsjetio da je Crna Gora 2010. godine imala relativno visok udio stranih ulaganja, ali u kapitalno intezivne grane, pa to ne prati rast nezaposlenosti.

- Evidentan je brz rast zaduživanja, mnogo brži od rasta BDP-a, što nije loše za prilike u regionu ali daleko od dobrog, kaže Prokopijević.

Plate i penzije su se po mišljenju Prokopijevića ''otele'' što je kako kaže, oborilo konkurentnost Crne Gore za ulaganja, a državi stvorilo problem da da nivo plata i penzija održava zaduživanjem.

- Rješenje su niže plate i penzije, otpuštanja, snižavanje poreza i rez državničkih troškova, ali to je jako politički bolno, pa se problem odlaže dok jednog dana situacija ne učini problem neodložnim, kaže dr Prokopijević.

[Mojsije]

Rješenje su niže plate i penzije, otpuštanja, snižavanje poreza i rez državničkih troškova, ali to je jako politički bolno, pa se problem odlaže dok jednog dana situacija ne učini problem neodložnim, kaže dr Prokopijević.

I tako cemo se zaduzivat dok ne bankrotiramo...

[Mad_dog_KO]

A dobro, nece ni zaduzivanje dovijeka trajat. Jos par tura i ode kreditni rejting, e onda ce morat nesto stvarno da se radi. Sad se radi ono sto je najlakse, imali smo jako nisku zaduzenost u odnosu na zemlje regiona, sad se to "nadoknadjuje" ali ce se jednom morat parkirat ta silna pg-cg auta.
Jedino mi je zao sto je globalna situacija takva da se uvijek mozemo pravdat krizom, a ono sto ovu drzavu ceka nije ni k od krize.

[autodijagnostika]

Slusam sinoc Luksica u intervju sa Komnenicom, i veli kako su skresali budzet u javnim preduzecima zadnjih 4-5 godina, otpustalli radnike i sl.
I evo koji je ishod. (cudim se da Pobjeda izbacuje ovako nesto)

Srijeda, 29. jun 2011. godine

Podaci pokazuju da su čelnicima javnih preduzeća plate u proteklih pet godina porasle dva i po puta!!!


Javna preduzeća mimo svijeta


Podaci pokazuju da su čelnicima javnih preduzeća u kriznim godinama plate porasle dva i po puta. Za slabu utjehu je da su se u prvih šest mjeseci ove godine menadžeri odrekli cijelih trideset eura


PODGORICA - Istraživanje Pobjede u kojem smo posmatrali dvanaest javnih predzeća u Crnoj Gori je pokazalo da, uprkos teškim ekonomskim okolnostima, vodećim ljudima javnih kompanija plate čak i rastu. Podaci preuzeti sa sajta Komisije za sprečavanje konflikta interesa pokazuju da je 2006. prosjek primanja u javnim preduzećima bio oko 838 eura, godinu kanije 964, a 2008. godine 1.449 eura.

Uprkos izbijanju globalne finansijske krize, plate su nastavile rast nesmetanom briznom, pa su tako 2009. godine dostigle nivo od 1.695 eura, da bi 2010. iznosile 1.902 eura. Podaci pokazuju da su čelnicima javnih preduzeća plate u proteklih pet godina porasle dva i po puta.


- Javna preduzeća Crne Gore oaza su u globalnoj ekonomskoj krizi. Njih, sudeći po platama čelnih ljudi, ne dotiču problemi koji muče vodeće ekonomiste i državnike ostatka svijeta.

Istraživanje Pobjede u kojem smo posmatrali dvanaest javnih predzeća u Crnoj Gori je pokazalo da, uprkos teškim ekonomskim okolnostima, vodećim ljudima javnih kompanija plate čak i rastu. I dok se po svijetu menadžerima plate smanjuju i po nekoliko puta, kod nas je situacija obrnuta.


Mimo svijeta

Kada bi se iz istraživanja izuzeli Monteput i Montefarm, onda bi rast bio još veći. Podaci preuzeti sa sajta Komisije za sprečavanje konflikta interesa pokazuju da je 2006. prosjek primanja u javnim preduzećima bio oko 838 eura, godinu kanije 964, a 2008. godine 1.449 eura. Uprkos izbijanju globalne finansijske krize, plate su nastavile rast nesmetanom briznom, pa su tako 2009. godine dostigle nivo od 1.695 eura, da bi 2010. iznosile 1.902 eura. Za slabu utjehu je da su plate u prvih šest mjeseci ove godine pale za cijelih trideset eura. Podaci pokazuju da su čelnicima javnih preduzeća plate u proteklih pet godina porasle dva i po puta. Najveći skok plata je zabilježen tokom 2008. godine u vrijeme izbijanja ekonomske krize, kada je prosječna zarada ovih menadžera porasla za cijelih 500 eura.

Aerodromi prednjače

Apsolutni lider u rastu plata je Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore u kojem je plata rukovodioca kompanije porasla duplo u prethodnih pet godina. Aerodromi su krenuli sa startnih 1.670 eura 2006, da bi plata čelnika ovog preduzeća 2007. iznosila 2.112 eura. Godinu kasnije plata je porasla za cijelih 1.370 eura i iznosila je 3.490 eura. Prije dvije godine plata čelnika Aerodroma je iznosila 3.634 eura, da bi 2010. porasla skromih stotinak eura. Ove godine primanje prvog čovjeka Aerodroma iznodi 3.806 eura.


CETI prati

Aerodrome dobrim tempom prati Centar za ekotoksikološka istraživanja. Predma podacima Komisije za sprečavanje konflikta interesa, plata čelinka ove institucije je 2007. iznosila 939 eura, godinu kasnije čak 1.750, da bi 2009. porasla za na 2.000 eura. Prošle godine iznosila je 2.388 eura, odnosno 2.468 ove godine. I u Kliničko-boliničkom centru plata rukovodioca je skočila gotovo duplo, pa je tako vodeća ličnost ove ustanove 2007. primila 1.200 eura, 2008. 1.750, 2009. 2.000 eura, a ove 2.468.

Čelniku Nacionalnih parkova Crne Gore plata je porasla od 2006. do 2011. za 1.000 eura. Ista sutuacija je i u javnom preduzeću Regionalni vodovod gdje je 2006. godine plata direktoru iznosila 1.000, a 2011. 2.000 eura. Visok rast bilježe, inače, skromna primanja čelnika Instituta za javno zdravlje, koji je sa startnih 625 eura 2006. došao do 1.086 eura ove godine.


Zetski dom „podbacio“

Najnižu platu ima čelnik Zetskog doma, koja je 2007. iznosila 500, da bi 2011. porasla na 750 eura. Montefarm, Monteput i Morsko dobro su predzeća u kojima praktično nije bilo variranja u primanjima čelnih ljudi tokom proteklih nekoliko godina. Na državnim ,,jaslama“ su i neka druga preduzeća, ali podaci o platama čelnih ljudi nijesu javni. Isto tako, u ovom istraživanju se nijesmo bavili platama zaposlenih u ovim javnim ustanovama, možda su mjere štednje ipak primjenjivane.

Marija Jovićević

[sparco]

kako se niko ne obazre iz drzave na navode vanje perovica na emisiji prije neku noc gdje je tacno sabrano kolko po sivoj ekonomiji odnesu radnici para iz cg, 100 meleona ljudi moji za sezonu pa vi vidite

[autodijagnostika]

kako se niko ne obazre iz drzave na navode vanje perovica na emisiji prije neku noc gdje je tacno sabrano kolko po sivoj ekonomiji odnesu radnici para iz cg, 100 meleona ljudi moji za sezonu pa vi vidite

Slusah i ja ono, a neka sto strani radnici odnose nego i nasi privatnici rade raznorazne utaje poreza i to nije nesto sporadicno vec je to uobicajeno.
I onda ona iz inspekcije rada veli, mi radimo veli punom parom. Samo ja djaolju prodavnicu ili neko preduzece ne vidjeh da je zakljucano da ga je zatvorila inspekcija rada.

[sparco]

hehehe komedija prica za zamlacivanje naroda, al kad kod naroda prolazi neka ga ...........

[autodijagnostika]

eo odje ''Rad na Crno''
http://www.rtcg.me/arhiva/audio-video-arhiva.html

[sparco]

maxe 100 miliona se odnese nelegalno, za tolko prodat t com, fenomenalna vlast i strucnjaci ekonomski na njoj ...........

[ovizionizi]

"da zivimo bolje.."

[sparco]

jes al samo oni na taj plakat sto je bio ;p

[opmne]

Mozda je malo prestrogo, ali ja se iskreno nadam da boljeziveca koalicija nece predavati vlast mirnim putem. Gledacu sa distance kao kad su mi neku drustvenu firmu u kojoj sam radio prestruktuirali i privatizovali. Da samo vidite kad svaki podanicki glodar pocne da grize i da komati, jeste grozno prisustvovati ali tada je lijepo svim huljama gledati u oci ono drsko i sa otvorenim podsmijehom, kad kunu svaki cent sto su uzeli pa makar bio posteno zaradjen, to valja vidjeti. Oni sve rade da tako i bude i dati ce Bog . . .

[Celt]

Mozda je malo prestrogo, ali ja se iskreno nadam da boljeziveca koalicija nece predavati vlast mirnim putem. Gledacu sa distance kao kad su mi neku drustvenu firmu u kojoj sam radio prestruktuirali i privatizovali. Da samo vidite kad svaki podanicki glodar pocne da grize i da komati, jeste grozno prisustvovati ali tada je lijepo svim huljama gledati u oci ono drsko i sa otvorenim podsmijehom, kad kunu svaki cent sto su uzeli pa makar bio posteno zaradjen, to valja vidjeti. Oni sve rade da tako i bude i dati ce Bog . . .

Mislim da nećeš doživjeti do zadovoljstvo. Pošto će tada svi kolektivno biti negdje po bijelom sviejtu.