Minimalna plata- obracun plata zaposlenima

[Mojsije]

Sto velis to ekonomisto? 1000 eura minimalna plata?

Da ne spamujem na jednom drugom topiku, nego da predjem ovdje.

Mislim da je po poslednjem zakonu minimalna cijena rada u CG oko 55-60 eura, sto je nesumnjivo mizerno. Pomnozeno sa nekim koeficijentom srednje skole ili fakulteta 2-4, privatnik bi mogao da daje zakonski platu oko 110-240 eura teorijski i da mu niko nista ne moze. Zar je to realno? Meni se to cini kao ponistavanje covjeka i njegove ljudskosti i sposobnosti.
Jes da se kod nas rad u buticima i slicno tretira kao posao za glupake ili one koji nemaju skole, ali valjda bi svako ko trenutno nema posao, ili nije bas zainteresovan da studira, ili prosto nije kapacitet, trebao da svojim radom zaradi dovoljno da moze da priusti normalan zivot koliko-toliko. A plata u buticima, kaficima, kladionicama i slicno od 200-250 nije nesto s cime bi neko mogao da zivi i izdrzava porodicu. A danas je i to tesko naci pa poslodavci ucjenjuju niskim platama pa ce i to neko u nuzdi raditi, a radio sam i ja, nije da se ogradjujem od toga i gledam s visine. I to je dno dna, da poslodavac moze tako da se ponasa.

Poenta je, zasto kod nas sindikati nisu prepoznati kao mocno sredstvo zastite prava radnika i cijenjenja njihovog rada? Mnoge svjetske razvijene zemlje ne placaju radnike ispod makar 5 eura po satu prosjecno, i to je onaj minimum, plate su i vece od toga. U Luksemburgu ta cifra dostize do skoro 1800 eura minimalne plate. U skandinaviji oko 16-18 eura po satu, pogotovo u Danskoj. U Francuskoj 9 eura je minimalac, u ostalim zemljama postoje kolektivni ugovori koje su sindikati napravili sa poslodavcima i koji jasno definisu visinu plate, odmor i slicno. I poslodavac bi bio samljevec od strane drzave da prekrsi to.
Zasto je kod nas ta cijena tako jadna? Svega 55 eura. Pa to robovski zvuci. Sto uraditi da se to podigne? Da li uopste nas rad vrijedi vise od toga?
Kako ojacati sindikate ili natjerati drzavu da odredi neku minimalnu pristojnu satnicu ili cijenu rada?

Evo prikaz prosjecnih satnica nekih od drzava

[Jal Cargo]

.

Mojsije, slazem se da je situacija daleko od prihvatljive, ali minimalna zarada je 140 eura.

_________

[Mojsije]

Nije isto minimalna zarada i minimalna cijena rada, ali dodje ti svejedno manje vise, to je mizerija u svakom slucaju. Drzava da dozvoli privatniku da moze zaposlenog da plati 140 eura? Kako povecati to? I zasto uopste moze tako malo da bude?

[^^0LIvEr_QuEeN^^]

Veća mi je mizerija da opra faking winfrey zaradjuje preko 30.000 dolara po satu nego išta drugo. Nije li nerealno da neko mora da radi preko 5 godina, za platu od 300 eura, da zaradi koliko ta ženetina za sat vremena?

[Raquel]

Opra je crnkinja u Americi.

[Jal Cargo]

Nije isto minimalna zarada i minimalna cijena rada, ali dodje ti svejedno manje vise, to je mizerija u svakom slucaju. Drzava da dozvoli privatniku da moze zaposlenog da plati 140 eura? Kako povecati to? I zasto uopste moze tako malo da bude?

Prastaj, veceras pokusavam da budem ironican.

Cijena se, uslovno receno, utvrdjuje dogovorom (i sad ne pokusavam da budem ironican) izmedju predstavnika vlasti i predstavnika radnika, a uzima se u obzir opsta ekonomska situacija . Ukratko, tako ti je kako ti je, i jedini nacin da se "to" poveca jeste da se poveca obim ekonomije odnosno njene produktivnosti.

____________

[Jal Cargo]

Drzava da dozvoli privatniku da moze zaposlenog da plati 140 eura? Kako povecati to? I zasto uopste moze tako malo da bude?

Zaboravih, prije je drzava ta koja ne dozvoljava privatniku da placa radniku vise, iako bi taj iznos i dalje bio nedovoljan da bi uticao na standard zaposlenog. Ne samo da poslodavci nijesu iskljucivi krivci, nego je u ovom slucaju drzava ta koja opterecuje poslodavce sa (visokom stopom) poreza i doprinosa, i time utice na visinu zarade. A i poslodavci su ucesnici dogovora i pregovora, ali zavrsnu rijec, na ovaj ili onaj nacin, uvijek daje drzava.

________

[remark]

Eto se krediti uzimaju jer država ne može te koeficijente izdržat a ona je kao što znamo najveći poslodavac. Privatnici uglavnom osiguravaju na minimalac a ostatak na ruke.

[autodijagnostika]

Nije isto minimalna zarada i minimalna cijena rada, ali dodje ti svejedno manje vise, to je mizerija u svakom slucaju. Drzava da dozvoli privatniku da moze zaposlenog da plati 140 eura? Kako povecati to? I zasto uopste moze tako malo da bude?

Zaboravih, prije je drzava ta koja ne dozvoljava privatniku da placa radniku vise, iako bi taj iznos i dalje bio nedovoljan da bi uticao na standard zaposlenog. Ne samo da poslodavci nijesu iskljucivi krivci, nego je u ovom slucaju drzava ta koja opterecuje poslodavce sa (visokom stopom) poreza i doprinosa, i time utice na visinu zarade. A i poslodavci su ucesnici dogovora i pregovora, ali zavrsnu rijec, na ovaj ili onaj nacin, uvijek daje drzava.

________

Eto se krediti uzimaju jer država ne može te koeficijente izdržat a ona je kao što znamo najveći poslodavac. Privatnici uglavnom osiguravaju na minimalac a ostatak na ruke.

Pa i jeste finta u tome da minimalna zarada bude sto ''prihvatljivija'' za poslodavce koji ne postuju zakon tj. oni koji daju radniku jednu platu na ruke a osiguravaju na drugu obicno ovu minimalnu zaradu. Dakle oni ce da ispostuju samo ono minimalno sto drzava zahtijeva od njih. A znate li koliko je takvih poslodavaca?
Drzava zna sto njima odgovara (drzve visoke stope poreza da bi oni mogli da uzivaju) i zato nalazi kompromis koji najvise odgovara drzavi a i poslodavcima a najmanje radnicima. Radnici u CG danas su poslednja rupa na svirali. Mada tako je svugdje u okruzenju gdje doslo do promjene od socijalizma u kapitalizam.

PS. Do skoro je minimalna plata bila 55eur.

[opmne]

Radnici su obaljivali vladu kad su primali po 1200 DM, koje su uzgred budi receno bile vece nego sto ce ikad biti 1200 eura, radnici su trazili ovo sadasnje stanje. Ne toliko radi sebe, koliko radi svoje djece koja su danas radnici ili bolje reci najamnici, robovi i ne znam sta sve. Da ima sindikata da se poveze sa kakvom mafijom inostranom, ne domacom jer je drzavna, pa da radnici placaju clanarinu po stotinak eura. Tada bi ta mafija radi svog interesa jedva docekala da za primjer ostalima istrijebi porodice nekih poslodavaca i tada bi pregovori sa unijom poslodavaca i ministrima bili pregovori, a ne farsa kao danas. Kod nas bi bilo posebno zanimljivo jer je drzava najveci poslodavac, ali to bi bio problem gospode ministara.

[autodijagnostika]

Drzava jeste i dalje najbolji poslodavac jer tamo rade oni koji glasaju vlast, koji imaju dobre plate i sve benefite koje zakon pruza. Imaju sigurnost jednom rijecju.

[opmne]

Tako je svuda, a ne samo odje. Nijesu svi ni na budzetu zadovoljni, skolstvo, zdravstvo i jos neke sluzbe . . .

[Markys]

Veća mi je mizerija da opra faking winfrey zaradjuje preko 30.000 dolara po satu nego išta drugo. Nije li nerealno da neko mora da radi preko 5 godina, za platu od 300 eura, da zaradi koliko ta ženetina za sat vremena?

Zašto Kobi Brajant zarađuje više od najboljeg šahiste?

[fm_group]

Nije isto minimalna zarada i minimalna cijena rada, ali dodje ti svejedno manje vise, to je mizerija u svakom slucaju. Drzava da dozvoli privatniku da moze zaposlenog da plati 140 eura? Kako povecati to? I zasto uopste moze tako malo da bude?

Ucio si valjda ekonomiju
Drzavi nije u interesu da joj stanovnistvo bude bogato i zadovoljno jer onda ne moze propisno da nas jase kao malo magare, narod treba drzati u siromastvu da bi bio poslusan i pokoran. Tako se stvorilo ovo prilicno ocigledno raslojavanje. Dok jednom ne smrkne drugom ne svane.

[autodijagnostika]

Ali drzava ne moze da napreduje ako joj gradjani lose zive. Gradjani su ti koji su velikim dijelom zasluzni za stvaranje ekonomije.
Recimo, ako ja imam veliku platu, kupicu i kupovacu stvari koje ne bih sa manjom.
Recimo ako sada mijenjam komp svakih 7-8 godina, sa vecom platom mijenjao bih svake druge godine i sl.
sa vecom platom kupicu auto iz salona i placacu redovne servise, placacu osiguranje, kasko i ostale matrake. A ovako sa malom platom nista od toga.

[autodijagnostika]

A radnike, gradjane muzu kako poslodavci tako i drzava. Novi udar na standard gradjana.
http://www.cdm.me/index.php?group=22&news=195677

jer

http://www.cdm.me/index.php?group=25&news=195696

Ali ove teme nisu bas popularne medju politicarima i onima koji vole da pricaju o politici. Bitnija su im pitanja jezika, popisa i sl.
Zasto? Zato sto su dobro situirani pa salju djecu na skolovanje u Italiju i Ameriku, a oni na ljetovanje idu u Antaliju.

[fm_group]

Ali drzava ne moze da napreduje ako joj gradjani lose zive.

A gdje si ti vidio da ova drzava zeli da napreduje?
Ubise se kukavci razglabajuci o sustinski nebitnim pitanjima dok sve ono bitno tone sve dublje.
Nece se ovdje nista mijenjati dok ne pukne kakav gradjanski rat i ne pocnemo jedni drugima oci kopati za saku brasna i soli.

[Raquel]

Tako je svuda, a ne samo odje. Nijesu svi ni na budzetu zadovoljni, skolstvo, zdravstvo i jos neke sluzbe . . .

I to bas dvije najbitnije oblasti.

[autodijagnostika]

A gdje si ti vidio da ova drzava zeli da napreduje?
Ubise se kukavci razglabajuci o sustinski nebitnim pitanjima dok sve ono bitno tone sve dublje.
Nece se ovdje nista mijenjati dok ne pukne kakav gradjanski rat i ne pocnemo jedni drugima oci kopati za saku brasna i soli.

Ma eo vidis da svijet pocinje polako da puca, ja samo molim Boga da ne udjemo u NATO do III svjetskog rata e mi se cini da ce ovaj put zapad da izgubi.

[kEDOWN]

jeste mizerija da ta plata minimalna bude 200e ali ako ljekar opste prakse ima 500-600e ne moze ni taj nekvalfikovani radnik imati vise.
U Americi ljekar prima 10-15 hiljada dolara dok prodavac sladoleda prima 1500$ i to je takva mizerija da jedva mozes da se prehranis pa cesto takvi ljudi rade po 2 posla tako je kako je.

[milovan]

Milovan Jankovic
KOLEKTIVNI UGOVOR od 1889, bez uplitanja drzave, 120 godina POSLODAVCI I RADNICI se DOGOVARAJU "HYR od FYR" ili PUNI I PUCA, ZAPOSLI I OTKAZI, vazi za POSLODAVCE u DANSKU. Cijena radne snage ili SATNICA. På trods af at Danmark i 2007 har en af de højeste gennemsnitslønninger mm. (dvs. samlede arbejdsomkostninger), som nr. 2. 36,90 $ i timen (1.Norge 39,12$;3.Tyskland 33,49;4.Finland 33,01;9.Sverige 29,97;10.Storbritannien 27,18;14.USA 25,26;15.Irland 23,98) DRUGA U SVIJETU 36,90 DOLARA ukupni troshkovi za radni sat.

[remark]

Milovane, u jednoj državnoj ustanovi u pg na arhivi rade 3 osobe koje dnevno imaju posla 8-10 minuta da li u Dansku to može tako? To je gordijev čvor koji će se nekad morat presjeć je ovakav višak radnika ka kod nas guši državu.

[Stivi]

Milovane, u jednoj državnoj ustanovi u pg na arhivi rade 3 osobe koje dnevno imaju posla 8-10 minuta da li u Dansku to može tako? To je gordijev čvor koji će se nekad morat presjeć je ovakav višak radnika ka kod nas guši državu.

ovo je glavni problem kod nas, mada ovaj problem je pristutan samo u drzavnim ustanovama

[milovan]

Ima DANSKA isti problem, 1 milion radi u JAVNIM SLUZBAMA, bolje nego po ulici i po bolnicama da prave troshkove drzavi, tako reshavaju socijalne probleme i drze nezaposhljenost na 4,2%, sve se te pare potroshe na domace TRZISHTE, jer oni nemaju novca za LJETOVANJE,
ali RADI 2 miliona, 1,2 zaposhljenih i 800 000 preduzetnika i privatnika.

[pettar]

Mi smo drustvo za primjer- kod nas sindikalci partneri Vlade 20 god ulazu milione u privatne poslove, zar treba misliti o radnicima koji trpe?

Ovdje radnici zasluzuju samo da im gazda smanji platu, sto evo gorivo najskuplje u regionu, svi taxisti prevoznici mirni i srecni-pa ovdje onaj ko misli i razmislja ima problem, ostali su svi prezadovoljno zar ne?!