Kolo Bokeljske Mornarice
https://archive.org/details/kolo-bok...icka-radionica
Poslano sa mog M2006C3MNG koristeći Tapatalk
To je ta luka.
Poslano sa mog M2006C3MNG koristeći Tapatalk
No pasaran!
Kolo Bokeljske Mornarice
https://archive.org/details/kolo-bok...icka-radionica
Poslano sa mog M2006C3MNG koristeći Tapatalk
No pasaran!
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
No pasaran!
"Promocija princeze Ksenije u osnovi je, dakle, klasičan monarhistički kič. Princeza za volanom je slika bez sadržine. Drugim riječima – nije ništa. Znak na drumu koji ne upućuje na šta. Sama sladunjava površnost za zasjeniti prostotu, pučku imaginaciju koja se vjekovima vrti oko zaslađenih monarhističkih bajki. Eto zašto nikome nije zasmetalo što je po njoj nazvan auto-put. Takav je kič – svima se sviđa."
https://normalizuj.me/praxis/princeza-na-drumu
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
Last edited by Bluemoon; 25-07-22 at 11:45.
No pasaran!
Sent from my SM-N950F using Tapatalk
To learn how to use your head, you have to go out of your MIND.
Možda je za temu o festivalima ali zbog same vrijednosti koju nosi neka najava ovdje.
"Fantom DURMITORA" otvoriće VIII Green Montenegro IFF.
Ovo je prvi zvučni igrani film u kojem se mogao čuti naš jezik, snimljen davne 1933.godine.
4. avgusta, upravo u podnožju Durmitora ovo vrijedno svjedočanstvo domaće, ali i njemačke istorije ranog zvučnog kinematografskog djela.
#greenmontenegro #GMIFF2022
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
No pasaran!
"..dok ne pođoh na prugu Nikšić-Titograd"
(arhiva CNP)
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
No pasaran!
"Uroš Tošković, crnogorski slikar i crtač, rođen je 1932. godine na Pelevom Brijegu. Srednju umjetničku školu završio je na Cetinju 1952. godine. Školovanje je nastavio u Beogradu, na Akademiji likovnih umetnosti, gdje je diplomirao 1956. godine, u klasi profesora Marka Čelebonovića. Nakon diplomiranja, kao stipendista francuske vlade, odlazi u Pariz i završava Školu lijepih umjetnosti, kod profesora Morisa Brijanšona.
Dobitnik je Trinaestojulske nagrade.
Smatra se jednim od najvećih crnogorskih, pa i evropskih umjetnika, kao i jednim od najboljih svjetskih crtača XX vijeka.
Pošta Crne Gore u okviru izdanja Umjetnost u Crnoj Gori kroz vjekove 2022 – Uroš Tošković publikuje prigodnu marku i koverat prvog dana."
Dizajnersko rješenje: Adela Zejnilović, grafička dizajnerka iz Podgorice
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
Last edited by Bluemoon; 14-08-22 at 08:26.
No pasaran!
"Lagator je do sada imao 25 samostalnih izložbi slika i 28 samostalnih izložbi karikature u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na preko 200 kolektivnih izložbi slika i preko 500 izložbi karikature širom svijeta. Snimio je dva kratka umjetnička filma - "Sizifov put" i "Sizifov trud"."
https://artmontenegro.me/art-montene...agator-cetinju
# Kapitel, akril na platnu, 2019.
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
Last edited by Bluemoon; 19-08-22 at 00:37.
No pasaran!
Ovaj dan za pamćenje i ponos građana Cetinja, obavezuje nas da se podsjetimo svih koji su ugradili sebe i svoje živote u stamene temelje današnje Crne Gore.
Slobodarsku i revolucionarnu tradiciju, nezaboravno su tkali borci cetinjskog kraja, a iz cetinjskog kraja, u narodnooslobodilačkoj borbi učestvovalo je oko 5 hiljada boraca.
Poneseni snom o slobodi, u borbi je poginlo 970 boraca, a kao žrtve fašističkog terora 525 naših sugrađana. Cetinje je dalo 49 narodnih heroja.
#antifa Cetinje
13.novembar 2022.
Arhivske "slike u pokretima".
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
No pasaran!
Za sve navedeno treba da imamo Ministarstvo kulture i Ministarstvo obrazovanja, a i logistiku.
Mi od svega navedenog imamo samo televizore i naravno - fudbal.
Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi.
Fransoa la Rošfuko, francuski filozof
Eo ovo je..ljepse pogledat, no po vas dan serije po nekakvom Netfliksu, fudbal i slicno..
Ovo smo mi..iako ne bismo. Bijasmo..a ne bismo..ne ne bijasmo..No bas tako kako je napisano..
Teret je veliki. Pao..
(Inace RTCG snimila 2011.,ispod klipa pise pogresno "2016.",nazalost ne pise ko je autor ovog izuzetno lijepog teksta..)
Last edited by Platinum; 25-11-22 at 02:17.
Drzava univerzalnog normativnog morala i obrazovanja
U CNP-u kreću sa serijom crnogorske kinematografije..a otvara je Igla ispod praga..
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
No pasaran!
Ne znam jesi pogledao dokumentarce Matovića, gore postavih veliko su bogatstvo čovjeka našeg podneblja bez ikakve političke i bilo druge obojenosti nego prosto običnog čovjeka.
Mene je neprijatno iznenadilo što gotovo da je jedva bilo desetak ljudi iako su projekcije bile besplatne.
Žica života mi se naročito svidjela.
Sent from my SM-A336B using Tapatalk
No pasaran!
Last edited by Bluemoon; 26-11-22 at 12:14.
No pasaran!
Nije bas prvorazredni nacionalno-kulturni dogadjaj kako se vec zove ova tema, ALI, ako probudite u vama njeznu romanticnu poetsku dusu, meze to i postati...uz vasu potencijalnu antologijsku prelijepu poeziju, koju mezete poslati do sjutra u podne...
Znam da ima puno vas koji u neki folderskim skatulama skrivenim opet pa opet u nekim drugim folderskim skatulama, sve to pod lokotom i passwordom, cuvate, najljepse ljubavne stihove posvecene Andriji Mandicu, Milu Djukanovicu, Milu Spajicu, Becicu, Ranku, Rasku, Dritonu..... - samo ih modifikujte kao da su pisani za imaginarnu zensku osobu i uci ce u legendu...!
Salu na stranu (a i nije nikakva sala, znam da vas ima da pisete sonete posvecene politicarima..) eo vi ovo pa vidite..
Drzava univerzalnog normativnog morala i obrazovanja
Svi bi stali u jedan haiku.
Zima prođe,
kukurjek vene
A karavani prolaze.
Da zaista bi trebalo uvesti neki haiku na naše prostore.
Nothing travels faster than the speed of light with the possible exception of bad news, which obeys its own special laws..
No pasaran!
Izbor crnogorskih igranih filmova iz vremena SFR Jugoslavije na programu je Jugoslovenske kinoteke u Beogradu od 17. do 19. juna, a ulaz je besplatan.
Program počinje filmovima “Zle pare” (1956) u režiji Velimira Stojanovića i “Nasilje na trgu” (1961) Leonarda Berkovičija, a završava se filmom “Čudo neviđeno” (1984) najznačajnijeg crnogorskog reditelja Živka Nikolića. U izboru su i koprodukcije snimane u Crnoj Gori za vreme SFRJ – “Ne ubij” (1961) francuskog autora Kloda Otan-Lare (Claude Autant-Lara) i “Živjeti za inat” (1972) sovjetskog reditelja Jurija Iljenka.
Među osam odabranih filmova su i “Ne diraj u sreću” (1961) reditelja Mila Đukanovića, “Lelejska gora” (1968) Zdravka Velimirovića i “Svadba” (1973) Radomira Šaranovića.
Strana snimanja u Crnoj Gori zabeležena su još početkom 20. veka. Posle Drugog svetskog rata Crna Gora je imala zapaženu dokumentarnu produkciju.
Prvi dugometražni igrani crnogorski film, ujedno prvi istorijski film poratne Jugoslavije, bio je “Lažni car” (1955) prema scenariju Ratka Đurovića, u režiji Velimira Stojanovića.
O istorijatu crnogorske kinematografije u junskom broju časopisa “Kinoteka” piše Aleksandar Saša Erdeljanović, navodeći da su mnogi crnogorski autori u želji za uspjehom i većim mogućnostima za snimanje otišli u veće centre, kao što su Beograd ili Zagreb.
Međutum, "crnogorski film je zadržao vitalnost i tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, sve do raspada SFRJ, naročito zahvaljujući djelima Živka Nikolića, koja su mahom snimljena na crnogorske teme", ocijenio je Erdeljanović.
Riječ je o nastavku saradnje Jugoslovenske kinoteke i Kinoteke Crne Gore, odnosno uzvratnom gostovanju Kinoteke Crne Gore, nakon što je Jugoslovenska kinoteka predstavila svoj program u septembru 2022. godine u Budvi.
izvor: SEEcult.org
Sent from my Motorola 8400
Više košta održavanje zgrade nego koncertna sezona, potreban novi objekat
Od useljenja u zgradu Muzičkog centra Crne Gore poznat je problem loše koncepcije koja je građane Crne Gore koštala 13 miliona, a čemu svjedoči i loša akustika, pa i prokišnjavanje, ali i nedostatak adekvatnih prostorija.
Na pitanje “Vijesti” da li je postignuto nešto u kontekstu tih pitanja, Damjanović je kazala da su im tu “vezane ruke”, ali je najavila i da postoji potreba i želja, a u krajnjem i plan gradnja novog, adekvatnog objekta koji bi ispunjavao sve neophodne uslove za nastupe CSO-a, ali i dva nova ansambla i u konačnom, opere, o čijem osnivanju razmišljaju.
“Zgrada je veoma skupa. Mi na plaćanje računa za struju, održavanje zgrade i obezbjeđenje dajemo između 250 i 300 hiljada eura. Dakle, nas skuplje košta zgrada nego koncertna sezona, što je apsurd, a pritom su tehnologije koriščene prilikom gradnje u međuvremenu prevaziđene”, rekla je Damjanović.
Ona otkriva i da postoje određena obećanja firme Cijevna komerc da popravi termo-tehniku i podsjetila na niz čudnih rješenja.
“Apsurdno je da imamo tri terase od preko 300 metara kvadratnih, a da nemamo solarne panele koji bi nam uštedjeli energiju i novac. Od sedam hiljada metara kvadratnih, preko tri hiljade su hodnici, a nemamo garderobere, bekstejdž, umjetnici iz hodnika izlaze na scenu, akustika u salama nije adekvatna, velika sala se graniči sa rijekom, što je neviđeno... Tako da, bilo šta da radimo, to može biti privremenog karaktera. U dogledno vrijeme i uz dva nova ansambla, budući da idemo i ka operi, mora se razmišljati o novom objektu, jer sve i da je funkcionalna, zgrada nije namijenjena za djelatnost kojom se bavimo, iako smo mi maksimalno adaptibilni”, poručila je Damjanović i konstatovala da za štetu od 13 miliona eura niko ne snosi odgovornost.
Beskompromisni kvalitet je polazna tačka zajedničke misije (vijesti.me)
Не дати ни случајно паре за нови музички центар, или оперу, опет исто да се направи, кад се не умије не умије се, не понављајмо грешке са националним авио превозником.
Држава да се окрене подршци гусларских друштава која су одавно запостављена, са пар десетина хиљада еура постићи ће се бољи резултати на културном плану него ово сипање у пропале пројекте.
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks