Otpad

[Smirnoff_ice]

Covijek je rak Zemlje. (Isaac Asimov)

Otpad djelimo na poljoprivredni, komunalni, gradjevinski i ostali tehnoloski otpad.
U Europi se svake godine proizvede vise od 1800 miliona tona otpada, od cega je preko 40 miliona tona klasificirano kao opasan otpad.
Otpad predstavlja problem u svakoj od europskih zemalja, a za mnoge vrste otpada ocekuje se porast kolicina.
Iako se danas najveci dio otpada odlaze na odlagalista, takav nacin zbrinjavanja otpada smatra se najmanje pozeljnim, a treba mu pribjegavati jedino kada se iscrpe sve ostale mogucnosti.
Dobro gospodarenje otpadom uvijek treba zapocinjati mjerama sprecavanja i smanjivanja nastajanja otpada. Kod vec nastalog otpada treba odabrati optimalnu metodu postupanja s otpadom koja ce proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okolis (ponovna upotreba, koristenje materijalnih ili energetskih svojstava otpada).
Neodgovarajuce gospodarenje otpadom najveci je problem zastite okolisa, stoga je izgradnja i uredjenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prioritetni zadatak.
Veliki problem predstavlja lose stanje infrastrukture koja je najcesce nedostatna: nema dovoljno objekata za prihvat, obradu i odlaganje otpada, a postojeci kapaciteti za obradu otpada ne koriste se na zadovoljavajuci nacin.
Poseban problem predstavlja odredjivanje lokacija za postrojenja za postupanje s otpadom, a edukacija i aktivnosti podizanja svijesti javnosti nedovoljno su razvijeni.
Niko ne zeli zivjeti na rubu odlagalista otpada! Moja zelja je da na ovom mjestu popricamo o "nasem" otpadu, t.j. otpadu kojeg tvorci smo mi. Sta mozemo i koliko smo sposobni uciniti sami da bi takvog otpada bilo manje? A ako ne vec manje, onda popricajmo o tome sta moramo mi napraviti da bi nasi otpadki dosli na pravo mjesto, a sta drzava i njene institucije.

[Sova]

Posto je 22. aprila svjetski dan zemlje, tim povodom napisala bi i sama par redaka o nasem doprinosu u odrzavanju ravnoteze u prirodi.
Svi smo svjesni da ta ravnoteza u prirodi postoji ali zaboravljamo da nemamo nikakvog prava prilagodjavati si okolinu, nego moramo sami nesto napraviti za nju.
Svako od nas svakodnevno moze ustedjeti puno prirodnih izvora, a da pri tome ne moramo stediti novac. Koliko energije potrosi upaljena sijalica - koliko ugljena, pepela, plinova i druge prljavstine je otislo u zrak dok su proizveli struju za tih 8 sati djelovanja jedne upaljene sijalice ...
Moramo nauciti gasiti svjetlo, zatvarati vodu, popravljati pokvarene slavine koje teku, posebno sortirati otpadke, sudje prati toplom vodom i sa malo detergenta, paziti na upotrebu praska za pranje, stedjeti na upotrebi umjetnih gnojila ...
Vjerovatno ni ne pomislimo da je i galama stetna za nasu okolinu. Zbog galame u svom prirodnom okolju zivotinje napustaju svoja domovanja, mladuncad i podrucja sa odgovarajucom hranom.
Isto je i sa svjetloscu. Laseri u diskotekama stete nasim ocima, a vani svjetlost pticama porusi orjentaciju.
Na tom planetu nismo sami i od nas i naseg odnosa, ovisan je zivot ostalih. Ne smijemo pomisliti samo na nasu dobrobit, vec na zivot generacija koje dolaze iza nas.
Vjerovatno im nece biti drago ako ce morati disati zagadjen zrak, jesti i piti hranu koja nas podsjeca na filmove znanstvene fantastike koje sad gledamo u kinima.
"Priroda komotno moze bez nas"

[Smirnoff_ice]

Povrsinski rastresiti sloj Zemljine kore, sastoji se od mineralnih i organskih materija. Brojnim zahvatima covjek stalno ugrozava i zagadjuje taj sloj raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama kao sto su kemijska sredstva, pesticidi, vjestacka gnojiva, nekontrolirano odlaganje komunalnog otpada, nekontrolirana urbanizacija podrucja i dr. Ove vrste zagadjenja unistavaju zivi svijet rastresitog sloja zemljista, prekidaju bioloske tokove a posebno ugrozavaju one organizme koji djeluju na organske materije i pretvaraju ih u mineralne supstance neophodne za proces fotosinteze (bakterije, gljive, gliste i dr.). Na zemljiste djeluje ziva priroda; koja ucestvuje u nastajanju tla ili u njegovom ostecenju i zagadjivanju, kao i razne covjekove aktivnosti . Ostecenje zemljista mozemo podijeliti u nekoliko vrsta:
- Degradacija zemljista nastaje unosenjem otrovnih supstanci prilikom gnojenja i zastite biljaka, te uslijed poremecaja strukture zemljista i erozije.
- Destrukcija je teze ostecenje zemljista, koje nastaje pod uticanjem otpadnih voda i cvrstih otpada.
- Totalno ostecenje zemljista moze biti privremeno (npr. izgradnjom povrsinskih kopova za eksploataciju mineralnih sirovina, deponija otpada, kampova, igralista i dr.) i trajno (npr. izgradnjom naselja, putova, vodenih akumulacija, aerodroma i dr.)
Moderna poljoprivreda koristi kemijska sredstava - pesticide, za suzbijanje bolesti biljaka, stetocina i korova. Pesticidi se tesko rastvaraju u zemljistu i vodi, gdje dospijevaju putem zaprasivanja zemljista. Kao takvi, gotovo u neizmijenjenom obliku gomilaju se u biljkama, a preko njih u svim karikama lanca ishrane. Tlo se zagadjuje i posrednim putem preko kiselih kisa, koje mijenjaju kiselost zemljista. Veliki broj zivog svijeta i mikroorganizama zivi u neutralnim i slabo bazicnim zemljistima. Takodjer, za navodnjavanje oranica koriste se cesto zagadjene, odnosno otpadne vode, koje sadrze otrovne teske metale, kao sto su: bakar, cink, ziva, olovo, stroncijum, kadmijum i dr. Prema procjenama, covjek je samo u prošlom 20. vijeku zagadio i unistio oko 2 milijarde hektara zemljista. Razumna, kontrolirana i smanjena upotreba kemijskih sredstava i poduzimanje odgovarajucih mjera koje sprecavaju zagadjenje voda i zraka znaci, istovremeno, i smanjenje zagadjenosti tla. Zagadjena zemljista postaju izvor daljeg zagadjenja prirode, te je neophodno da se zagadjenje tla svede na sto manju mjeru.