Melanholija

[nauzeja]

ALo...dobra sam!

[nauzeja]

Kad ti zena(e) kaze:"Tvoj momak je srecnik'', to su vec ozbiljni komplimenti.

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

El día que me quieras
endulzara sus cuerdas
el pajaro cantor.
Florecerá la vida
no existira el dolor...

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

nekad sedim sama,
cekam srecu, kazu nece ona nas
tese me, kazu koraca za nama,
tako bezi mi, dan za dan
ja ko lutka tkana,
suzom andjela bez krila
zivim bajku cekam princa,
jos od kad sam dete bila
nekad neko, nekad niko
cekam dan da svane
okrecem se sve je isto
kad cekam bol da stane
mislim jaka sam toliko
......
kazu zivot bezi, leti dalje,
kad je zivot tezi, leti dalje
kazu uzmi sve jer ne dajem nista vise.
Gledam sat, srecom kasnim
Opet, opet i opet
Kad jednom padnes kazu da ces pasti
Opet, opet, i opet
Ja ne umem kad nemam s kim
I nemam gde odavde
Ja ne umem jer plasim se da sutra
Sama padnem.........

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

Promenicu svet do kraja pesme
igracu pijani ples u ritmu vetra
pusticu sunce da topi ljubav
izmedju sveta, daleko od nas

Promenicu jezik, pokret, telo
govoricu reci tudje pesme
dosao sam da ti kazem, cuvaj me
tvoj korak je moje ime, cuvaj me

[AltaMarea88]

Zaboravi
...
Gradove kojima smo mijenjali imena,
I ucrtavali u karte samo nama dostupne...
...

I ako me sretneš negdje u gradovima stranim,
Po kojima se muvam u posljednje vrijeme,
Sretni me, kao da me sreceš prvi put;
Nismo li se mi vec negdje vidjeli,
Kaži... i zaboravi.

[nauzeja]

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

You always
Bring the best in me
Touching me in places
I never knew existed
You give me a reason to carry on
Never have I been
So open with anyone
I can look into your beautiful eyes
They are
The windows to your soul
And see the love and patience for me
As I try to escape my own emotinal hell
You are
A willing part of my life
Every night and every day
And I want
To be with you
Today, tomorrow, and always

[nauzeja]

A Sunce sam vam donijela.

[the_sacrament]

Prve kapi kiše - Zvonimir Golub

Ne postojim, ni ti ne postojiš,
možda si me sanjala,
možda sam te stvorio
od modrog kamenja,
od zvijezda koje ne vidiš,
od mesa obilježenog tvojim noktima,
od krvi koja te traži
dok napušta moje srce,
od ptica i njihova perja
visoko iznad zvonika,
od izmišljenih ruža bez imena,
od ljekovitih trava na kojima se odmaraju
tvoj plamen, tvoja košulja
i tvoje gusle,
od tebe same okupane u riječi
koja izvire iz moga grla,
od godišnjih doba koja podiže
ruža vjetrova, od snijega
koji će pasti gdje ti staneš,
od svega što nemam, miješajući sve to
sa onim što sam imao
ili sam vjerovao da imam.
Možda sam mijenjao skretnice
očekujući vlakove koji ne stižu
skupljajući ono što si odbacila,
možda sam učio napamet
stare molitve
i tvoj hljeb i tvoje vino
još su kraj moje postelje.
Nedjelja je svaki dan
ako još znam da postojiš,
naše se riječi sudaraju
i uspinju visoko na nebo,
držeći se za ruke.
Možda sam te posadio duboko u zemlju
čekajući da nikneš kad dodje vrijeme,
možda sam želio samo da me sanjaš,
ali ti spavaš zatvorenih očiju,
gledajući kroz prozor
prve kapi kiše.

[nauzeja]

I on je voli jer nema karakter zutila.
I on pripada ovamo.

[nauzeja]

U proslom zivotu sam bila radkapna ili osovina od autobusa. Mi smo, jednostavno, jedno.

@Mudo: osjetices kako zracim glavnim gradom kroz neki sat, ali zadrzacu se samo 24h.

[nauzeja]

@Mudo:
Ako se pojavim kroz 10 dana, bivacu tamo par dana vjerovatno, pa cu da ti se posvetim. Propustila si moj seksi tatu (Cunga Lunga) koji mi prilijepise juce, prosto je bljestao na mojoj goloj lopatici, ali u Ministarstvu je tako mracno i efekta nije bilo. Ne znam, mozda je trebalo podlakticu da istetoviram, ili vrat eventualno dok mi je kosi paž aktuelan. Sta mislis, a? Bez neozbiljnih predloga, molim.

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

"Čak i oni koji su me voleli, ponekad su tajno boli iglama lutkicu napravljenu po mom liku. Imao sam odličnih neprijatelja, ne žalim se".

[nauzeja]

Plitko da plice ne moze biti.

[the_sacrament]

I bila je noć, u ulici Dositejevoj, u Novom Sadu, na Dunavu... A ja sam dolazio sa nekog mesta na kom su svi bili, recimo, rumeni kao kuvano vino koje su pili i gde su svi mirisali na karanfilić i čudno se zgledali kad bi neko zapevao jednu od onih pesama koje se, znate, baš i nisu pevale tada...
I dugo sam stajao pod njenim prozorom tražeći, kao, nešto po džepovima a tišina je bila... Jedino odjek koraka daleko dole, niz Kisački drum iza onog nadvožnjaka, možda i dalje, i lepet nekih zagubljenih krila oko Almaške crkve, a opet... Ni na trenutak nisam čuo kako diše u snu moje pile... kako diše...

[Mr_Gospodin_Signore]

"???"

I kao za inat
prepoznajem se u pesmama drugih ljudi
redjaju se opasno obicni dani
ruzan san me ponovo budi
nemam snage i ostajem po strani

I kao za inat
Prepoznajem ispred zida sebe
Strelci zedni krvi se postrojavaju tek
Ovo je zadnja pesma za tebe
Ali cu je pevati zauvek

Aleksandar Džankić

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

"...Dobila je ime prije rođenja. Jelena. Odabrano je u jednoj noći kada se nije sa sigurnošću znalo da li je začeta. Kada su njeni roditelji birali ime s’ ljubavlju i žalom što su se sreli prekasno. Kada su se za ljubav borili kao za vazduh. Kada im je cijeli svijet bio u očima onog drugog. Kada su im svi njihovi minuti, oteti od drugih, bili isuviše kratki.

Onog dana kada je rođena jedan muškarac se napio od tuge.
Drugi od sreće pomiješane sa tugom.
Dječak je bio zbunjen, a jedna djevojčica nije znala da je dobila sestru.

Dva odrasla muškarca, jedan dječak, jedna žena i jedna djevojčica našli su se u lavirintu ljubavi i straha od odricanja.

Čovjek sa očima boje morskih dubina sa ljubavlju i čežnjom gleda Jelenine fotografije i bez prestanka misli o ženi koju voli..."


"Baccio di donna"

[nauzeja]

Numericka analiza, vjerovatnoca i filozofija matematike su potcijenjene.

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

Svilena buba melanholije predugo se čaurila u meni, i znao sam da je samo pitanje trenutka
kad će neki blesavi šareni leptir prhnuti iz svega toga...

[nauzeja]

Ponekad mislim da sam sve dobre i kvalitetne ljude vec upoznala. Bez njih gubim vrijeme. A i sebe.

[nauzeja]

Kad je povrsan bol - onda places, a kad je dubinski, dubinski - onda ne places.

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

".....Onoga dana kada bude ravnodnevnica, kada i noć i dan budu podjednako podeljeni, kada crno i belo bude podejnako opominajalo, kada ljubav i strast budu podeljene na jednake polovine, kada sve bude na pola, kada pola mene je kod tebe i kada pola tebe je kod mene, biće nam sve jasno............

Sada je 8,26 uveče i ja sam šokiran tvojim pismom. Odakle moje misli i osećanja kod tebe, ali sada znam, ja sam tu i ja živim sa tobom. Jer svet ovaj, koji je stvorio Bog (ali ne ovaj komercijani), a uništio čovek, jeste vatra večno živa, koja se sa merom pali i merom gasi. Kad budeš išla za Egipat, mislićeš, šta bi bilo da smo se sreli u senci piramida.

Ali to je priča za živ razgovor i sve što pripada takavom trenutku....."

[^m00dO_oD_kOlJiBrIyA^]

"Vrijeme je ljubazno. Uvijek nam vrati ono sto smo izgubili. Kroz uspomene i mudrost."