Results 1 to 14 of 14

Thread: Konacno kazne?

  1. #1
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default Konacno kazne?

    Vlada odlucila da pocne naplacivati eko-naknadu

    Nakon decenije neprimjenjivanja propisa o eko-naknadi, crnogorska Vlada je rijesila da vise ne gleda kroz prste zagadjivacima i najkasnije do kraja naredne godine formira agenciju za zivotnu sredinu i eko-fond, objavile su danasnje "Vijesti".

    List navodi da je Crna Gora izgubila desetine miliona eura zbog nepostovanja zakonskih propisa u oblasti zastite zivotne sredine.

  2. #2
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Hari Krisna
    Vlada odlucila da pocne naplacivati eko-naknadu.
    Nakon decenije neprimjenjivanja propisa o eko-naknadi, crnogorska Vlada je rijesila da vise ne gleda kroz prste zagadjivacima i najkasnije do kraja naredne godine formira agenciju za zivotnu sredinu i eko-fond, objavile su danasnje "Vijesti".
    List navodi da je Crna Gora izgubila desetine miliona eura zbog nepostovanja zakonskih propisa u oblasti zastite zivotne sredine.
    E to je dobra vijest i ako je vlada jos definisala sta sa ovako stecenim parama, onda je to super. Obicno se takav novac transformishe za uredjenje nacionalnih parkova, odrzavanje rijeka, jezera, u naprave za ciscenje fekalija i druge objekte koji direktno ili indirektno sluze ekolosko cistoj drzavi. Nije dovoljno da eko-zagadjivaci plate samo eko-naknadu, vec moraju trajno rijesiti problem svog zagadjivanja okoline. Da se ne bi na kraju desilo da ce ovako stecen eko-fond biti jedino za plate zaposlenih u Agenciji za zivotnu sredinu
    Po drugoj strani opet, eko-osvestenim (firmama, privatnim poduzecima...) treba smanjiti poreze i omoguciti im povoljne kredite za dalji razvoj.

  3. #3
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Vijest je divna samo da se ne zavrsi samo na tome. Dosadasnja iskustva daju malo nade za optimizam, ali bi se svi radovali da se ovoga prevarimo pa rijec bude odrzana.

  4. #4
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Zagadjivaci mirno spavaju
    Pise: D.Perunicic/Vijesti

    Ulaganje u zastitu zivotne sredine u Crnoj Gori tokom posljednje decenije svedeno je na minimum. Novca nema cak ni za osnovne komunalne djelatnosti, a osnovni razlog je neprimjenjivanje zakona i propisa u toj oblasti - zakljucak je analize koju je, uz finansijsku podrsku USAID-a, uradila petoclana radna grupa Educo centra za osnivanje Eko-fonda.

    Autori analize tvrde da se osnovni princip Zakona o zastiti zivotne sredine, po sistemu ?zagadjivac, odnosno korisnik placa?, ne primjenjuje, kao ni Uredba o visini naknada, nacinu obracuna i placanja naknada zbog zagadjivanja zivotne sredine, a prihodi se ubiraju samo iz poreza na investicije i takse za registraciju vozila.

    - Rashodi za programe zivotne sredine iz budzeta resornog ministarstva u posljednjih nekoliko godina kretali su se na nivou od oko 0,6 do 0,75 miliona eura, sto je manje od 0,1 odsto od bruto drustvenog proizvoda. Iz republickog budzeta se takodje finansiraju bespovratnim sredstvima, ili povoljnim kreditima opstine, javna i druga preduzeca kada izvode investicije od opsteg znacaja. U 2001. godini, za takve investicije je izdvojeno oko 14 miliona eura, ali nema podataka o tome koliko je novca usmjereno za zivotnu sredinu, ako je takvih investicija uopste i bilo. Tokom posljednje decenije na minimum su svedene cak i investicije za redovno odrzavanje komunalne infrastrukture, sto je rezultiralo nagomilavanjem problema u oblasti komunalnog otpada, vodosnabdijevanja, kanalizacije i tretmana otpadnih voda - stoji u analizi.
    Kao primjer navodi se finansiranje projekata ocuvanja zivotne sredine u oblasti industrije.

    - Operativni program za zastitu zivotne sredine u Pljevljima za period od 1999. do 2007. godine predvidjao je sprovodjenje 57 mjera ukupne vrijednosti od oko 90 miliona eura. Nosioci ovog projekta bili su industrija, lokalna uprava i republicka Vlada. Do sada je realizovano samo sedam mjera, dok su poboljsanja stanja zivotne sredine minimalna. Slicno je bilo iskustvo i sa Akcionim planom za rjesavanje problema zagadjenja od Kombinata aluminijuma. Plan je obuhvatao 51 mjeru ciji su troskovi bili procijenjeni na oko 30 miliona eura. Od 1993. godine, kada je Akcioni plan usvojen, obezbijedjeno je i utroseno manje od jedne petine sredstava, i to oko tri miliona iz KAP-a i oko dva miliona iz budzeta Republike - stoji u dokumentu.
    Kako je ?Vijestima? kazao izvor iz Vlade, ?u posljednjih pet godina uplaceno je oko pet miliona eura po osnovu eko-naknada, sto je samo jedan do dva odsto po osnovu investicija?.

    - Princip je da investitor odmah uplati 10 odsto od ukupnog iznosa na ime eko-naknade, ukoliko nije izgradjen objekat, a ostatak se uplacuje sukcesivno do stavljanja objekta u funkciju, odnosno, ako je citav objekat izgradjen bez dozvole, uplacuje se citav iznos odjednom. U praksi, uplati se tih 10 odsto, a ostatak od 90 odsto nikada. Zamislite samo koliko drzava gubi, jer su samo u Podgorici izgradjeni citavi kompleksi zgrada, a da nista nije placeno.

    Tih pet miliona potroseno je na izradu tehnicke dokumentacije za sanaciju mojkovackog jalovista i zarade za blizu 80 zaposlenih u Centru za ekotoksikoloska istrazivanja. Finansira se i godisnji monitoring stanja zivotne sredine, ali to je jedva 40 odsto od onoga koliko treba. Za kompletan monitoring izdvojeno je 150.000 eura, a samo za ispitivanje jednog segmenta, kvaliteta vazduha, strucnjaci CETI-ja su presli 470.000 kilometara. Takodje, za ispitivanje biodiverziteta, odnosno kompletne flore i faune u Crnoj Gori, izdvojeno je svega 10.000 eura, dok monitoring voda uopste nije realizovan, tvrdi sagovornik ?Vijesti?.

    Prema njegovim rijecima, poseban paradoks je to sto se skoro svim aktivnostima vezanim za zivotnu sredinu bavi samo 12 ljudi zaposlenih u Ministarstvu i samo jedan ekoloski inspektor, koji treba da kontrolise sve granicne prelaze, mjeri radioktivnost i sve ostalo.

    U analizi se tvrdi da je Zakonom o zivotnoj sredini predvidjeno da se sredstva prikupljena po osnovu eko-naknada uplacuju na poseban podracun (ekoloski racun), ali da ta zakonska odredba nije sprovedena.

    - Uredba o visini naknada, nacinu obracuna i placanja naknada zbog zagadjivanja zivotne sredine propisuje naknade za emisije i proizvode cija upotreba ima negativan efekat na zivotnu sredinu, ali se ona ne primjenjuje, tako da se prihodi od ekonomskih instrumenata ubiraju samo po osnovu investicionog poreza, jedan odsto od investicija za koje je potrebna studija o procjeni uticaja, i naknade kod registracije vozila. Na snazi je takodje i niz instrumenata koji se primjenjuju po osnovu koriscenja i zagadjivanja voda, koriscenja prirodnih resursa i biodiverziteta, a oporezivanje goriva, vozila i plovnih objekata regulisano je poreskim zakonima. Prihodi koji se sticu po ovim osnovama slivaju se ili direktno u republicki budzet, ili na racune institucija koje su zaduzene za upravljanje pojedinim resursima, kao sto su Direkcija suma, nacionalni parkovi i drugi. U oblasti komunalnih djelatnosti, poseban problem predstavlja cinjenica da su korisnicke naknade za vodu, kanalizaciju i otpad duzi vremenski period formirane na nivou ispod trzisnog, sto je dovelo do loseg finansijskog polozaja davaoca usluga, a samim tim i do propadanja infrastrukture i pada kvaliteta usluga - stoji u analizi.

    Uredbom su predvidjene i naknade za koriscenje fosilnih goriva, kao i eko-naknade pri registraciji motornih vozila, od kojih se primjenjuje samo ova posljednja i obracunava se godisnje pri registraciji. Za putnicka vozila iznos ove naknade u 2002. i 2003. godini kretao se od 1,12 do 10,31 euro, zavisno od zapremine motora. Ne primjenjuje se ni naknada za materije koje doprinose tanjenju ozonskog omotaca.

    - Radna grupa predlaze striktnu primjenu Uredbe i povecanje kazni za njeno krsenje po stopama znatno visim od osnovnih. Predvidjeno je da sredstva od privatizacije imaju znacajnu ulogu u kapitalizaciji Fonda. Na osnovu projekcije prihoda fonda, rashodi po glavi stanovnika bili bi na nivou od cetiri do pet eura. Ukoliko fond bude osnovan kao samostalna institucija, postavlja se pitanje efikasnosti i opravdanosti same administracije fonda. Iskustvo ?malih? fondova u nekim zemljama ukazuje da je efikasan rad moguc i sa malim brojem osoblja - stoji u analizi.

    Za opasni otpad niko ne placa

    - Nadoknade za emisije u vazduh se ne primjenjuju. Vlasnici lozisnih postrojenja snage vece od jednog megavata uglavnom nemaju sopstvene uredjaje za mjerenje emisija, vec se predvidja mogucnost da to za njih obavlja specijalizovana institucija. Primjena Uredbe je u periodu po uvodjenju bila predmet sudskih sporova, koji su uglavnom rijeseni u korist obveznika. Problem mjerenje emisija pokusao se prevazici i primjenom pausalnih mjesecnih naknada, ali ni te mjere nijesu dale rezultat. Naknade za koriscenje i zagadjenje voda se primjenjuju, ali uz nizak stepen naplate, ponekad i ispod 20 odsto. Plan institucionalnih reformi u oblasti vodoprivrede predvidja formiranje Regulatorne agencije za vode. Uopste se ne primjenje Uredba u dijelu koji predvidja visoke naknade za stvaranje i odlaganje opasnog otpada, koja previdja naknadu od 114 eura po toni otpada - stoji u analizi.

    D. Perunicic
    Vijesti

  5. #5
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Hronika Podgorice - Četvrtak, 28. januar 2010. godine

    Naše naravi

    Šut na obali Morače

    Neki od stanara Stare varoši odlučili su da renoviraju dom. Povod za radovanje, svakako. Međutim, više je razloga za reagovanje, nego za radovanje, kada renoviranje izazove nus-pojavu, kao ovu prikazanu na slici našeg fotoreportera S. Begovića. Šut namijenjen otpadu, nesavjesni sugrađani bacili su u kanal Morače.
    - Česta pojava - kažu Staropodgoričani - Ni prva, ni posljednja kuća, čiji je otpad završio u Morači!
    A savjest? Spava. A zdravlje? Trpi.
    Ni jezerski glib, naš otpad, kojim smo zatrpali jezero, ni skoro čišćenje istog, očigledno nisu poljuljali kolektivnu nesvijest.

    O.Š.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...1-28&id=178602

  6. #6
    Join Date
    Mar 2004
    Location
    Niksic
    Posts
    5,073
    Thanks Thanks Given 
    867
    Thanks Thanks Received 
    265
    Thanked in
    100 Posts

    Default

    smece je svuda, dako se konacno nesto uradi.
    Ljudi nemojte da jedete zuti snijeg!

  7. #7
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Hronika Podgorice - Petak, 29. januar 2010. godine

    Naše naravi

    Peć „raste” u dvorištu



    Umjesto sređenog dvorišta s posađenim cvijećem, prolaznike ispred zgrade u Ulici Vasa Raičkovića, br. 21, dočekuje izlupana peć.
    Nakon što je prestala da bude funkcionalna, bačena je na travnjak i ruži izgled kraja preko Morače. Pojedincima je, nažalost, predalek put do kontejnera, pa su mudro odlučili da otpad odlažu gdje mu mjesto nije.
    Ne mareći za ostale stanare, postupkom potvrđuju da ne pripadaju ovoj sredini.

    N.Đ.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...1-29&id=178679

  8. #8
    Join Date
    Mar 2006
    Posts
    11,279
    Thanks Thanks Given 
    26
    Thanks Thanks Received 
    41
    Thanked in
    29 Posts

    Default

    ^ sto se tice te peci, vidio sam ljude iz gradske cistoce(ili kako se vec zove) dje je nosaju, kako je zavrsila tu ne znam

  9. #9
    Join Date
    Dec 2009
    Location
    PG, Zabjelo
    Posts
    370
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    E ovoga koji je ođe bačio fino bi ga naćera da je na leđa ponese do deponije, pa neka lipšne pod njom... Pi nekulture
    Lažu ljudi što za lafa kažu da se miša i najmanje boji...

  10. #10
    Join Date
    Mar 2006
    Posts
    11,279
    Thanks Thanks Given 
    26
    Thanks Thanks Received 
    41
    Thanked in
    29 Posts

    Default

    A prosetajte bilo dje i nacete ovakvih stvari. Nema dovoljno memorije na fotoaparat da se slika sve :/

  11. #11
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    408
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Nasi zapadni susJedi su veoma ozbiljni kada su u pitanju neki zakoni koji čuvaju riblji fond.
    Evo poslednjeg dokaza strogoće, mada deluje i malo prestrogo (a možda i suludo):
    http://slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ib...6/Default.aspx

  12. #12
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 08. mart 2010.

    MJEŠTANI MASLINA SMEĆE ODLAŽU U KORITO RJEČICE

    Savin potok kao deponija



    Savin potok u Maslinama služi mještanima kao deponija. Iako se tokom prošle godine korito čistilo nekoliko puta, radnici „Čistoće“ ne mogu se pohvaliti podrškom stanovnika Maslina, čije kuće se nalaze u blizini Savinice.
    U korito Savinog potoka od Fundine do ušća rijeke Ribnice bacaju smeće, kese, isluženu bijelu tehniku i kućanske aprate.
    Kada potok usred kiša naraste, otpad na pojedinim lokacijama napravi branu i uzrokuje izlivanje potoka iz korita. PR JP „Čistoća“ Senada Mulešković rekla je da su ekipe tog preduzeća nekoliko puta tokom prošle godine uklanjale velike količine raznog otpada.
    - Prilikom svakog čišćenja uklonjene su ogromne količine komunalnog otpada, starog namještaja, aparata bijele tehnike i slično, ali se ubrzo nakon čišćenja nastavilo sa odlaganjem otpada. Početkom marta za dva dana izvučeno je oko 50 metara kubnih otpada iz Savinog potoka. Ljetos smo u nekoliko navrata sakupljali otpad, a sredinom jula u sklopu akcije čišćenja korita rijeke Ribnice, očistili smo i dva kilometra korita Savinice. Tada smo sakupili ogromne količine otpada, a najveći dio korita, zbog nepristupačnog terena, očišćen je ručno – rekla je Mulešković, napomenuvši da je početkom oktobra ponovo čišćen dio Savinog potoka koji se uliva u Ribnicu.
    Mulešković je napomenula da korito Savinog potoka stalno koriste za odlaganje otpada, iako se u blizini nalaze kontejneri.
    - S obzirom na to da se korito može čistiti samo u ljetnjem periodu, kada je nivo vode nizak, i da uklanjanje otpada iziskuje veliko angažovanje mehanizacije i ljudstva, apelujemo na građane da otpad odlažu u kontejnere, kako ne bi ugrožavali životnu sredinu i umanjivali svakodnevne napore radnika preduzeća – rekla je Mulešković.
    Predsjednik Mjesne zajednice Masline Jovo Nišavić optužio je mještane Maslina, koji stanuju pored potoka da nesavjesnim postupanjem, i odlaganjem smeća i kanalizacionim odvodima ugrožavaju korito Savinog potoka.
    - Navika naših sugrađana da bacaju otpad u korito, i da sprovode kanalizacione cijevi u korito je glavni problem. Poznato mi je da ekipe JP „Čistoća“ ulažu dosta napora da se potok očisti, ali poznat je i odnos pojedinih stanovnika Maslina, koji ne dozvoljavaju da mehanizacija očisti korito, smatrajući da je to njihova imovina. Korito je moguće srediti, iako su potrebna značajna sredstva, ali dok građani smatraju da je korito kanalizacija, trajno rješenje nije moguće sprovesti u djelo. Međutim, nijesam spreman da povjerujem da će građani odustati od svojih navika, a to je glavni problem – rekao je Nišavić.

    Čistili u Bloku 5

    Ekipe Javnog preduzeća „Čistoća“ započeli su u srijedu uklanjanje velike deponije u Ulici 2002-Blok VI. Mulešković je kazala da su uklonjene ogromne količine građevinskog šuta i zemljanih iskopa, i manje količine komunalnog otpada.
    - Uz angažovanje specijalne mašine utovarivača i vozila za odvoz otpada, uklonjeno je oko 150 metara kubna otpada. Evidentirali smo takođe najkritičnije lokacije u gradu i gradskim opštinama, na kojima se stvaraju spontane deponije. Određen broj deponija je već saniran, a nastavićemo sa aktivnostima sa ciljem da se u ovoj godini ukloni 40 odsto evidentiranih deponija – rekla je Mulešković.


    J.S.

  13. #13
    Join Date
    Apr 2008
    Location
    Podgorica
    Posts
    7,935
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    122
    Thanked in
    46 Posts

    Default

    Istina ziva, ja sam u masline, savin potok je brukaaa!
    Ne zivim blizu njega ali kad god prodjem zgadi mi se, muka gospodi prkno mrdnut do kontejnera no preko ograde u potok, splachine...
    (╯°□°)╯ ︵ ┻━┻

  14. #14
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Zna li se šta bi sa ovim ? Može li se nekome pokazati video snimak neke svinje pa da ga oderu ?
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Konacno..
    By sh0cker in forum Primorski
    Replies: 71
    Last Post: 21-02-05, 06:38
  2. Konacno! Hearts Of Iron 2
    By Argonaut in forum Game Server CG
    Replies: 35
    Last Post: 15-02-05, 22:39
  3. Konacno Zaljubljena
    By TiJaNaaaA in forum Ljubav
    Replies: 30
    Last Post: 23-11-04, 12:17
  4. Srbi Konacno Priznali Da Su Izvrsili Genocid u Srebrenici
    By Kralj Tvrtko in forum Politika generalno
    Replies: 31
    Last Post: 25-06-04, 14:08
  5. Srbi konacno priznali da su izvrsili genocid
    By Kralj Tvrtko in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 35
    Last Post: 12-06-04, 21:19

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •