Higsov bozon

[DeViLiSh|Je$$uS]

http://www.thirdage.com/news/particl...ure_04-28-2011

kazu da je josh rano za 100% potvrdu da su nashli higsov bozon...

ono shto mene interesuje je jedan komentar koji sam procitao a to je da je nalazenje bozona ravno prelasku iz kamenog u industrijsko doba....

KAKO?

[septembar]

...
ono shto mene interesuje je jedan komentar koji sam procitao a to je da je nalazenje bozona ravno prelasku iz kamenog u industrijsko doba....

KAKO?

Čitava stvar se vrti oko banalnog pitanja otkud nekom objektu masa?
Šta je masa ustvari?
Može da se izmjeri i izračuna ali zbog čega uopšte postoji masa?

Higs i još drugih naučnika su primijetili da bi se matematičke jednačine baš lijepo uklapale ako bi nešto postojalo.
To nešto su nazvali Higsovo polje a česticu koja ga prenosi Higsov bozon.

Pretpostavili su da je čitav univerzum ispunjen Higsovim poljem (kao magnetno polje ...) ili mrežom Higsovih bozona koji onda šire ovo polje oko sebe.
Kako sad neka čestica "dobija masu" .
Pretpostavka je da nijedna elementarna čestica (elektron, proton, kvark,neutron , foton,...) nema masu sama po sebi nego jačina interakcije sa Hogsovim poljem određuje njenu masu.
Naprimjer neko ima 100 kg zato što ima dva puta jaču interakciju sa Higsovim poljem od nekog ko ima 50 kg.
Da nema Higsovog polja ništa nebi imalo masu. (to je pretpostavka koju pokušavaju da dokažu)

Kad bi znali nešto od ovoga možda bi mogli da napravimo razne sprave iz naučno-fantastičnih filmova.

[Drug Tito]

http://www.bbc.co.uk/programmes/b00dccnr

Odje je Brian Cox fino objasnio.

[DeViLiSh|Je$$uS]

fala lijepa narode ^^

[Ćipur]

TRAGOVI misteriozne čestice zabilježeni u dva odvojena eksperimenta u CERN-u

Higsov bozon vjerovatno postoji!



Izgleda da je škotski fizičar Piter Higs znao šta radi kada je 1964. godine predvidio postojanje elementarne čestice kojom bi se, u okviru standardnog modela fizike, objasnilo zašto druge čestice uopšte imaju masu, a fotoni svjetlosti ne.
Sva je prilika i da će slavni Stiven Hoking izgubiti opkladu po tom pitanju.
Jer, u utorak je u Centru za evropska nuklearna istraživanja (CERN) potvrđeno da su tragovi Higsovog bozona zabilježeni u dva odvojena eksperimenta u Velikom hadronskom sudaraču (LHC) koji se nalazi blizu Ženeve, duboko pod zemljom.
Ovakav razvoj događaja je malo iznenađujuć, jer se prije samo dva mjeseca među fizičarima u CERN-u već otvoreno počelo govoriti kako je sve izvjesnije da velika potraga za Higsovim bozonom neće dati rezultate – što bi u pitanje dovelo standarni model fizike čestica.
Štaviše, neki fizičari nisu krili zadovoljstvo zbog takvog raspleta, govoreći da bi neuspjeh u potrazi za Higsovim bozonom otvorio prostor za alternativne teorije, što bi po njima bilo "krajnje uzbudljivo".
Tada je takođe rečeno da bi se Higsov bozon možda mogao otkriti na nižim energetskim nivoima – upravo tamo gdje su nedavno i zabilježeni njegovi tragovi!
Ali prije objavljivanja te vijesti fizičari iz CERN-a izveli su malu predstavu, najavljujući prošlog vikenda konferenciju za medije (za utorak 13. decembra). Mediji su međutim, odmah počeli da spekulišu da je u pitanju nešto veliko. Neki su vijesti o tome naslovili "Higs već otkriven". Novinari su dakle, požurili da otkriju šta se to dogodilo u CERN-u, ali su fizičari koji su direktno uključeni u projekat izbjegli da kažu bilo šta određenije, ne demantujući da je riječ o nečem važnom. Kvaka je bila u tome da tragovi Higsovog bozona jesu zabilježeni, ali da još uvijek ne postoji konačna potvrda.
Velika vijest je konačno saopštena u utorak. Uz pomenutu ogradu. Tragovi Higsovog bozona su naime detektovani u dva odvojena eksperimenta zvana CMS i ATLAS, ali bez definitivne potvrde. Konačan zaključak možemo očekivati tek u narednoj godini. Naučnici su ipak zadovoljni jer sada postoje snažne indicije da Higsa ima. Ako se tome dodaju i provjere oko tvrdnje da su neutrini brži od svjetlosti, jasno je da će brojna naučna ekipa u CERN-u u 2012. godini imati pune ruke posla.
Šta je rečeno u utorak? CERN-ovi fizičari su pojasnili da su oba ključna eksperimenta Velikog hadronskog sudarača - i CMS i ATLAS, otkrili tragove Higsa na istoj masi, što je vrlo zanimljivo. Ukoliko se ispostavi da ta hipotetička čestica postoji, to bi bilo jedno od najvećih naučnih ostvarenja u posljednjih 100 godina, ključno za razumijevanje prirode svemira, njegovog nastanka i razvoja.
Prema ideji Pitera Higsa, svemir je prožet Higsovim poljem, a čestica koja se kreće kroz njega stvara distorzije koje joj daju masu. Higsov bozon je gradivni elemenat i važna komponenta koja još uvijek nedostaje u standardnom modelu fizike - koji opisuje uzajamno djelovanje elementarnih čestica i sila prirode. Kada ga ne bi bilo, otvorilo bi se pitanje - odakle uopšte masa u svemiru?
Prema informacijama koje je saopštila Fabiola Đanoti (Gianotti), italijanska fizičarka zadužena za eksperiment ATLAS, rezultati su pokazali da bi Higs mogao postojati na nekoj masi između 124 i 126 GeV. Međutim to otkriće za sada ima sigurnost od 2,3 sigma, što još nije dovoljno. Da bi otkriće postalo zvanično potrebna je sigurnost od pet sigma.
Portparol CMS-a Gvido Toneli je rekao da je njihov eksperiment prvo isključio postojanje Higsa na svim velikim masama od 127 do 600 GeV. Ali, na manjim masama otkrio je više "događaja" donjih kvarkova nego što se očekivalo – ukupno 13 (dok je očekivano bilo 9,5). Tragovi Higsa analizirani su i u raspadima čestica na dva fotona (čestice svjetlosti). U CMS-u je zabilježeno povećanje broja njihovih događaja u području između 115 i 127 GeV, što se podudara s rezultatima koje je otkrio ATLAS. Na osnovu svega može se zaključiti da je ATLAS zabilježio vrlo zanimljive tragove Higsa u pojasu između 124 i 126 GeV, te da je CMS registrovao malo slabije signale raširene u nešto većem pojasu.
Drugim riječima, izgleda da je sasvim vjerovatno da Higs ipak postoji, kao i da je standardni model fizike čestica tačan. Za čvršće dokaze moraćemo čekati možda i do kraja 2012. Suštinu te provjere pojasnio je hrvatski fizičar Vuko Brigljević: "Iz dosad prikupljenih podataka izvukli smo ono što se moglo. Nastavićemo ih analizirati, no to neće donijeti velike promjene. Ono što nam treba je više informacija. To je kao u igri s kockom. Ako za redom bacite dvije šestice to je malo neobično, ali nije ništa posebno. Da biste dokazali da s kockom nešto nije kako treba morate dobiti šesticu pedesetak puta za redom. LHC sada ima standardnu pauzu za servisiranje. Plan je da krajem trećeg ili početkom četvrtog mjeseca ponovno počne raditi. Do kraja 2012. trebali bi prikupiti pet puta veću količinu podataka od one koju smo do sada skupili, a to bi trebalo biti dovoljno za potvrdu ili isključenje Higsa".
Tragovi Higsovog bozona, misteriozne čestice koja prema još nedokazanoj pretpostavci daje masu drugim česticama, zabilježeni su u dva odvojena eksperimenta Velikog hadronskog sudarača, objavili su u utorak stručnjaci iz CERN-a
KO je u pravu, Piter Higs ili Stiven Hoking? Prije nekoliko godina mediji su objavili vijest da se slavni britanski fizičar Stiven Hoking javno kladio u 100 dolara da Veliki hadronski sudarač (LHC), ali i drugi akceleratori nikad neće uspjeti da pronađu Higsov bozon. Njegova tvrdnja izazvala je pravu uzbunu u naučnoj zajednici, a fizičar Piter Higs provokaciju je doživio kao ličnu uvredu. Nakon što se Hoking 2008. u jednom intervjuu našalio rekavši da bi zapravo bilo zanimljivije kada bozon ne bi bio zabilježen u LHC-u, Higs je uzvratio, rekavši da Hokingovi proračuni na kojima je utemeljio svoje tvrdnje nisu tačni, te da ideja kojom je bio vođen nije dobra jer je "pokušao da objedini teorije fizike čestica i gravitacije ... na način na koji to nijedan teorijski fizičar ne bi smatrao ispravnim". Nezvanična ispitivanja javnog mnjenja fizičara u posljednjoj deceniji pokazala su da velika većina smatra da tajnoviti Higsov bozon postoji, te da je samo pitanje vremena kada će biti otkriven u LHC-u. Svima se uglavnom činilo da se Hoking, poznat po kontroverznim izjavama, samo razmeće svojim idejama i autoritetom.
KOMENTARI i potajne nade U ime CERN-ovog tima profesor Štefan Zoldner Rembold izjavio je da ”rezultati pokazuju ćemo za godinu dana vjerovatno znati da li Higsova čestica postoji sa apsolutnom sigurnošću. Higsova čestica će, naravno, biti ogromno otkriće, ali bilo bi još važnije kada ne bi postojala tamo gde je teorija predviđa. To bi bilo ogromno iznenađenje i potajno se nadamo da će se to možda i desiti. U tom slučaju, moralo bi da postoji nešto drugo što igra ulogu ‘standardne’ Higsove čestice, možda skupina od nekoliko bozona ili nešto još egzotičnije. Neočekivane stvari su uvek najuzbudljivije". Prof. dr Raša Karapandža, fizičar koji živi i radi u Njemačkoj je međutim, uvjeren da je Higsov bozon detektovan. “Danas je veliki dan za modernu fiziku ... teorija je potvrđena. Higsov bozon postoji. Standardni model je robustan. Jedna od najlepših tvorevina ljudskog uma živi i dalje neokrnjena. Teorija koja je predvidela mase svih nama znanih i neznanih čestica“, kaže Karapandža.

[_HokutoNoKen_]

Sad da ja vas pitam, ko je u pravu tu, Higs ili Hoking?

[Bugi]

Ja samo da dodam sa su Maje peedvidjele otkrice Higsove cestice krajem 2012

[VanjaTheMan]

Čitava stvar se vrti oko banalnog pitanja otkud nekom objektu masa?
Šta je masa ustvari?
Može da se izmjeri i izračuna ali zbog čega uopšte postoji masa?

Higs i još drugih naučnika su primijetili da bi se matematičke jednačine baš lijepo uklapale ako bi nešto postojalo.
To nešto su nazvali Higsovo polje a česticu koja ga prenosi Higsov bozon.

Pretpostavili su da je čitav univerzum ispunjen Higsovim poljem (kao magnetno polje ...) ili mrežom Higsovih bozona koji onda šire ovo polje oko sebe.
Kako sad neka čestica "dobija masu" .
Pretpostavka je da nijedna elementarna čestica (elektron, proton, kvark,neutron , foton,...) nema masu sama po sebi nego jačina interakcije sa Hogsovim poljem određuje njenu masu.
Naprimjer neko ima 100 kg zato što ima dva puta jaču interakciju sa Higsovim poljem od nekog ko ima 50 kg.
Da nema Higsovog polja ništa nebi imalo masu. (to je pretpostavka koju pokušavaju da dokažu)

Kad bi znali nešto od ovoga možda bi mogli da napravimo razne sprave iz naučno-fantastičnih filmova.

Ili iz igrica tipa Mass Effect (efekat mase, manipulacija masom). Naucnici se nadaju i da ce otkrice Higsovog bosona da im da znacajan putokaz ka otkrivanju misterija gravitacije. Mada to je vec veliki skok jer je i postojane gravitona (elementarna cestica bez mase) samo naucna hipoteza. Ali ima smisla ici u tom pravcu. Ako dokazu postojanje Higsovog bozona sledeci logican korak bi bio da kad vec dokazu kako cestice dobijaju masu pocnu sa istrazivanjem formiranja gravitacionog polja oko cestica sa masom. To je neko moje laicko misljenje. Trenutno ovo istrazivanje nema nikakve veze sa gravitacijom tako da te dvije teorije ne treba mijesati.

[septembar]

@VanjaTheMan - Ima mi nesto sumnjivo u ovoj teoriji o Higsovom polju. Evo sta tacno:
Podsjeca me na neke druge ranije odbacene naucne teorije...

Kao naprimjer "Teorija o eteru" - Ljudi su smatrali da svaki talas mora imati medijum kroz koji se siri. Kao talasi na vodi. Zakljucili su da bi se svjetlost , radio , gama zracenja i ostala elektromagnetna zracenja sirila svemirom mora postojati nesto ,neki medijum , kroz koji se siri.
Taj medijum nazvali su "etar".
Kasnije se saznalo da elektromagnetni talasi ne zahtijevaju medijum da bi se sirili vec mogu da talasaju i kroz prazan prostor.
Tako je teorija o eteru odbacena.

Ima slicna teorija o "fogistonu" i gomila raznih drugih ...

Porijeklo mase je jos uvijek izvan naseg shvatanja ali mislim da ce neko mastovit pronaci teoriju koja ce naceti ovo nama nepoznato.
Slicno kao sto je Anstajn uradio sa prostor-vremenom ali sam sumnjicav da ce Higsova teorija biti potvrdjena vec vise vjerujem da ce
dobro objasnjenje ponuditi neka jos cudnija i egzoticnija ideja.

[VanjaTheMan]

Nikakva steta i da teorija bude odbacena. Na kraju je vazno samo da je ono sto otkriju istina. A tome valjda svi naucnici teze.

[septembar]

Nikakva steta i da teorija bude odbacena.

Ma da ...
Meni to higsovo polje izgleda suvise idealno (ravnomjerno rasporedjeno svuda bez jasnog razloga) da bi bilo stvarno.
Nekako kao namjesteno samo da bi se popunila rupa u teoriji (standardnom modelu kvantne fizike)
Ima dovoljno znanja , razuma i tehnologije ali kao da fali filozofske imaginacije.

Na kraju je vazno samo da je ono sto otkriju istina. A tome valjda svi naucnici teze.

Prirodno bi mi bilo da svak tome tezi al to je vec druga prica.

[Recordare88]

Nikakva steta i da teorija bude odbacena. Na kraju je vazno samo da je ono sto otkriju istina. A tome valjda svi naucnici teze.

Nikakva, samo 40+ milijardi dolara. Sitnica

[VanjaTheMan]

Prirodno bi mi bilo da svak tome tezi al to je vec druga prica.

"To love truth for truth's sake is the principal part of human perfection in this world, and the seed-plot of all other virtues." - John Locke (filosof)

Nikakva, samo 40+ milijardi dolara. Sitnica

Vidi, lijepo bi bilo da se teorija pokaze istinitom, ali nista nije izgubljeno ako se dokaze da nije. I to je saznanje koje vodi ka istini. Pare nisu vazne kad se bavis otkrivanjem najvecih misterija univerzuma.

[Recordare88]

Pare nisu vazne kad se bavis otkrivanjem najvecih misterija univerzuma.

Ovaaaaaj... jesu. Otkrivanje misterija univerzuma je ok, ako to dovede do neceg sto se moze iskoristiti u i za buducnost univerzuma, to jest ljudi. U tom slucaju ce i shvajcarska skalamerija opravdati svoju svrhu. Ukoliko ne-zalim, ali to su bacene pare koje su se mogle iskoristiti mnogo bolje. Saznanje radi saznanja je beskorisno. Naravno ovo je samo moje misljenje-feel free to disagree.

[VanjaTheMan]

Saznanje radi saznanja je beskorisno.

Ovo je kljucna razlika u mom i tvom misljenju. Mislim, naravno da je jos bolje kad saznanje mozes da primijenis u praksi, ali nije ni saznanje za bacit. Ono vodi ka boljem razumijevanju, koje vodi ka novim saznanjima koja mogu da se primijene u praksi itd.

[Recordare88]

Ovo je kljucna razlika u mom i tvom misljenju. Mislim, naravno da je jos bolje kad saznanje mozes da primijenis u praksi, ali nije ni saznanje za bacit. Ono vodi ka boljem razumijevanju, koje vodi ka novim saznanjima koja mogu da se primijene u praksi itd.

To je otprilike to-to su filozofske razlike (shto smo skromni ) koje se tesko mogu pomiriti, zato je bolje na tome i da ostane. Prihvatam tvoju poslednju konstataciju, ali isto tako izrazavam rezervu u pogledu davanja 40 milijardi eura u sadasnjem trenutku za neku tako daleku hipoteticku mogucnost.

[lunar]

To je otprilike to-to su filozofske razlike (shto smo skromni ) koje se tesko mogu pomiriti, zato je bolje na tome i da ostane. Prihvatam tvoju poslednju konstataciju, ali isto tako izrazavam rezervu u pogledu davanja 40 milijardi eura u sadasnjem trenutku za neku tako daleku hipoteticku mogucnost.

40 milijardi je samo novac. Daje se i na uzaludnije stvari. Ja podržavam sto je novac potrošen na ovo.

[Recordare88]

"Samo" novac? Vauuuuuuuuuuu.

Odoh ja sa ove teme.

[lunar]

Novac je ostao u EU, samo je promijenio vlasnika. Tim novcem su ljudi plaćali plate , pravili aparate. vecina novca se vratila u novčane tokove i napravila plus ekonomiji.

[Recordare88]

Novac je ostao u EU, samo je promijenio vlasnika. Tim novcem su ljudi plaćali plate , pravili aparate. vecina novca se vratila u novčane tokove i napravila plus ekonomiji.

Ovo je vec smislenija prica. Medjutim, i dalje nisam ubijedjen da se ulaganje od40+ milijardi isplatilo. Postuj neke podatke pa da vidimo.

[lunar]

Podatak od 40 milijardi eura nije tačan. Po wikipediji, konačni iznos je 7,5 milijardi eura. Angazovano je oko 10.000 naučnika i inžinjera iz preko 100 zemalja,kao i hiljade univerziteta i laboratorija. (poredjenja, Amerika trosi 700 milijardi dolara godišnje na vojsku)

[$hone]

Ljudi ja sam negdje cuo da je Hoking izjavio da je ovo sto se radi u Svajcarskoj veoma opasno tj da mogu bas da zajebu tamo (da naprave nesto sto ce dovesti u opasnost ljudski rod), postoji li ta mogucnost? Oprostite na ovakvom laickom pitanju jer se ne razumijem puno u fiziku

[VanjaTheMan]

Rekao je upravo suprotno. Rekao je da je od kljucnog znacaja za opstanak ljudske rase i da je potpuno bezbjedno.
http://www.telegraph.co.uk/news/2710...-humanity.html

[$hone]

Hvala ovdje je sve objasnjeno

[Ćipur]

Božija čestica pronađena 99 odsto?

Očekuje se da na konferenciji zakazanoj za 4. jul naučnici okupljeni oko projekta u CERN-u objave da su pronašli neuhvatljiv Higsov bozon poznatiji kao Božja čestica, prenosi b92. Pet vodećih stručnjaka na polju teoretske fizike pozvani su da prisustvuju konferenciji, što je pokrenulo brojne spekulacije o tome da je pronađena Božija čestica. Među zvanicama nalazi se i Piter Higs, profesor fizike sa Univerziteta u Edinburgu po kome je ova čestica nazvana. Očekuje se da će naučnici u CERN-u objaviti da su 99,99 odsto sigurni da je ona pronađena na takozvanom sigma 4 nivou. Uprava CERN-a sada želi da dva tima naučnika stignu do sigma 5 nivoa verifikacije njihovih otkrića što predstavlja sigurnost od 99,99995 zbog važnosti otkrića. http://www.portalanalitika.me/tehnol...-99-odsto.html