Originally Posted by
gaul
Naveo sam da je budalaština imati očekivanja koja si naveo.
Ipak je on samo čovjek sa svim svojim vrlinama i manama, neosporno je da će u vašem prijateljskom odnosu doći do situacije koja se može opisati da te je prevario.
Zašto , ljudi vjeruju da im neko neće nanijeti loše ? - nekako mi liči na svojevrsnu ucjenjivačku ulogu u odnosu. AKo me prevariš ja ću promjeniti moje mišljenje prema tebi, tako dakle tvoje pozitivno mišljenje ujedno je obavezujuće jer upravo ovdje imamo onaj pritisak kritike koji spomenuo.
U ovom kontekstu sam rekao da je budalaština imati ovakva očekivanja, vjerovanje u neku osobu.
Mane su takođe dio svake ičnosti.
Originally Posted by
gaul
Velika je vjerovatnoća da će te zaebati, pošto ulažeš za jedno ljudsko biće veoma veliki period, gotovo cijeli život.
Prosta logika nalaže da ova vrsta vjerovanja je čista budalaština.
Očekivati od jedne osobe da za sopstvenog života uvijek pozorno pazi da ne naruši tvoj interes je narciosoidno, sa druge strane, čudno da nisi iskazao jednu vrstu nade da ga ti nećeš zaebati nikada i da će te do smrti biti u dobrim odnosima.
Fascinantno...
Ponovio sam dio tvog prethodnog posta, ipak je rečeno vjerovanje. Mada je potpuno svejedno, jer vjerovanje i predstavlja očekivanje. Volio bih da mi pokažeš đe sam ja to rekao da ljudi, uključujući i mog prijatelja, nemaju mana, đe sam rekao da se nikad nećemo pokačit do kraja života, đe sam rekao da ću prestat da ga volim i poštujem ako se desi da uradi nešto što mi nije potaman, đe sam rekao da mora da bude ovakav ili onakav da bismo bili prijatelji... Pola posta si komentarisao nešto što ja nisam ni rekao.
Kako god, meni je mnogo logičnije da „očekujem“ da moj prijatelj bude ovakav ili onakav, poznajući njegove vrline i mane i imajući prethodno iskustvo, nego što mi je logično da „očekujem“ da ću živjeti poslije smrti, da neko svemoćno biće može da uradi ovo ili ono, da crkva drži etički kompas i tome slično. Ako već polemišeš, bilo bi dobro da polemišeš sa onim što je rečeno, a ne da svojevoljno komentarišeš nešto što nije rečeno, samo zato da bi se naglasila neka poenta. Klin i ploča mi zvuče kao dobra metafora.
Nisi ni pročitao šta sam napisao za narcisoidnost. Ne bih da se ponavljam.
Originally Posted by
gaul
O ovoj rečenici bih mogao mnogo toga da ti ispišem [IMG]file:///C:\Users\danilo\AppData\Local\Temp\msohtmlclip1\01 \clip_image001.gif[/IMG]
Trostruka negacija da bi rekao nešto najprostije za jednog ateistu.
Da li generalno ateista ima poriv za ovoliku diskusiju o Bogu? O nečemu čemu ne gravitira za čime nema potrebe.
Po mom mišljenju posrijedi je stvar formulacije i psihologije.
Trostruka negacija da bi se naglasila poenta. Ne pričamo na engleskom jeziku, tamo višestruke negacije nisu dozvoljene. Ako pitaš da li me bog ikad prevario, mogu da odgovorim sa jednostrukom negacijom “nije”, samo što onda to može da se protumači “nije me prevario nikad, niti vjerujem da će, bog je veliki, bog je jedan, alahu akbar" i slično. Ako upotrijebim dvostruku negaciju i kažem “Nije me prevario i ne može da me prevari”, to može da se protumači kao “bog me nije prevario i ne može da me prevari jer je bog veliki, bog je jedan, bog je milosrdan, alahu akbar i bog nikad nikoga ne bi prevario”. Istina, treći dio trostruke negacije je mogao da stoji kao samostalna jednostruka negacija – bog ne postoji. Onda sam mogao da počne i da završim post sa tom jednom rečenicom. Biće da bih onda bio okarakterisan kao bandoglav, bez argumenata i slično, ali eto, bilo je traženo da navedem neku alternativu koju sam, u kratkim crtama, i naveo u postu.
Što se tiče “poriva za ovoliku diskusiju” o nečemu što mislim da ne postoji – prebroj moje postove na podforumu Religija i filosofija pa će ti biti jasno da “ovolika diskusija” i nije baš “ovolika”.
Originally Posted by
gaul
Recimo, jedino možeš reći da ne vjeruješ da Bog postoji, kao što neko drugačije formulacije može reći da vjeruje da postoji.
U oba slučaja postoji odnos prema Bogu, prema iracionalnom i za to u nekoj pozadini postoji i psiholološka potreba.
Zato i jesam par puta ustvrdio da određeni novoateistički Oposumi jesu teško religiozni ljudi, možda čak i više od nekih koji nastupaju u ime određenih dogmi i učenja, političkih programa...
Opet, i na ovo je odgovor već napisan, ponoviću da bih ti olakšao da shvatiš moj tok misli. Već sam pričao o vjeri kao osobini, o svojoj vjeri u prijatelja, a ne u svemogućeg mađioničara, tako da nisi ništa postigao time što tvrdiš da se samo može reći da se vjeruje da bog ne postoji. Potpuno suvišna konstatacija. I već sam ti rekao da nemam odnos prema nečemu što ne postoji, već prema nečemu što postoji - religijcima, onima koji negativno utiču na ljudsko društvo. To što utiču u ime boga u kojega stvarno vjeruju ili ne vjeruju uopšte nema nikakve veze sa činjenicom da nemam odnos sa bogom, već sa ljudima koji šire lažne informacije.
Originally Posted by
gaul
Naravno da jeste, dijelimo mišljenje.
Po meni to je duboko subjektivno pitanja koje počiva na iskustvu.
Sad ti je, valjda, jasno da je jedina razlika između svih tih pojava (uključujući i boljševizam koji neko pomenu uz Kafkinu opasku) ta što je religija najuspješnija u navođenju ljudi da vjeruju u jednu ideju. To ne poričem, zato i imam problem sa religijcima i religijom uopšte.
Ne brini, ne očekujem da ijedan religijac, na osnovu sagledavanja nečega što bilo ko kaže, odjednom progleda i shvati da je religija najveća prevara ikad. Samo bih volio da "oni TO (upražnjavanje) rade u svoja četiri zida" i da ne nameću drugima svoja vjerovanja.
Last edited by NHM; 14-05-15 at 21:30.
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
Bookmarks