Ateizam - vrsta vjerovanja

[Antares]

Definiši razmišljanja.

Ateisticko razmisljaje je kao i kod vocnog jogurta - prije nego saspes sadrzaj u organizam, valja promuckati.

Kod vocnog jogurta muckanje nije obavezno, no kad promuckas dodjes do voca, ukus je bolji i na kraju si zadovoljan i ne pitas se zasto je bas tebi ostalo toliko voca pri dnu.

[Atejista Vljernik]

Pitao sam te da definišeš razmišljanje kao fenomen, a ne za tehniku ispijanja voćnog jogurta.

[Antares]

Vec rekoh ali nisi cit'o.

Nego, obzirom da si prvi pomenuo, citiram, "ateistička razmišljanja" i postavio nam klip The Dude-a, valjalo bi da nam pojasnis sta su po tebi ta razmisljanja, pa cu ti objasniti moj vocni jogurt.

[Bugi]

Ali pitanje, definiši razmišljanje

Matematički treba uzeti u obzir sve mogućnosti a ne samo postojanje Boga ili njegovo ne postojanje.
Možda ima više Bogova?
Možda je naš Bog u stvari dio društva koje ima svojeg Boga koji je dio društva koji ima svojeg Boga?
Možda je ono što nazivamo Bog u stvari Univerzum...

Kod vjernika skup ovih putanja je dosta ograničen, da ne kažem limitiram određenim dogmama.

Poslato sa Ultra Fold5 pisaće mašine

............ ¯\_(ツ )_/¯............

[Bluemoon]

Nek definišu Boga za početak.

[Atejista Vljernik]

Vec rekoh ali nisi cit'o.

Bojim se da si ti taj koji nije cit'o, (pretpostavljam da je riječ o glagolu čitati). Jer tvoj monolog je tekao ovako:

Originally Posted by Antares Razmisljanja su odlike ateista, nije za svakog.

A moj pokušaj dijaloga je bio:

Originally Posted by Atejista Vljernik

Definiši razmišljanja koja nijesu za svakog.

[NHM]

Nije pominjao razmišljanja koja nisu za svakog, nego je rekao da sami čin razmišljanja nije za svakog.

[technus]

Ali pitanje, definiši razmišljanje

Matematički treba uzeti u obzir sve mogućnosti a ne samo postojanje Boga ili njegovo ne postojanje.
Možda ima više Bogova?
Možda je naš Bog u stvari dio društva koje ima svojeg Boga koji je dio društva koji ima svojeg Boga?
Možda je ono što nazivamo Bog u stvari Univerzum...

Kod vjernika skup ovih putanja je dosta ograničen, da ne kažem limitiram određenim dogmama.

Poslato sa Ultra Fold5 pisaće mašine

............ ¯\_(ツ )_/¯............

Pa i ateizam je ne dosta, nego maksimalno ograničen po tom pitanju, po tom načinu gledanja Bog ili Božanstva uopšte nw postoje, niukakvom smislu

[Antares]

No ofens ali ateistička razmišljanja mi nalikuju na ovo Walterovo:

Bojim se da si ti taj koji nije cit'o, (pretpostavljam da je riječ o glagolu čitati). Jer tvoj monolog je tekao ovako:

Razmisljanja su odlike ateista, nije za svakog.

A moj pokušaj dijaloga je bio:

Definiši razmišljanja koja nijesu za svakog.

Da ti pomognem, iznad, sa No ofens, pocinje prica o ateistickim razmisljlanjima, pa rekoh, ono, valjalo bi da objasnis kakva su to (citiram opet jer nedje pri 1/3 recenice pise) "ateisticka razmisljanja" i kako smo vezani sa bracom Koen.

[pecaros]

Nemote se prepirat. Ja imam tu sreću da komšinica moje tašte(a odlično je s njom) radi kao čistačica na filozofski fakultet. A vi imate tu sreću da samvi ja tu. Tako da se kroz hodnike fakulteta može svašta načut, i nema pitanja bez adekvatnog odgovora.
Naime, ona(komšinica) veli ovako.....da se obije grupe intelektualaca slažu u jednom a to je da je sasvim, sasvim aliiii sasvim moguća slučajnost da u periodu od nekih 6000 i kusur godina erozija oblikuje neku stijenu onako nekkkako ugrubo da dobije obrise kao da podsjeća na automobil sve čak sa jednim spojlerom(nikako ne i prednji i zadnji to bi bilo već premnogo). I to je do tun sasvim OK. Ali, veli ona da raskol slijedi kad se radi o malčice dubljoj(a u stvari dubina nije ni preko koljena)logici. Ista veli, da logika jednih kaže da toliko raznovrsnih automobila ESTETSKI(pažnja! na estetiku)dovedenih do perfekcije, sa vrlo složenim mehanizmima čija se komplikovanost i preciznost u funkcionisanju graniči sa genijalnošću, mora i imati idejnog tvorca. Dok logika drugih kaže da bi sve to mogla da odradi TA ISTA erozija kroz SAD VEĆ U milijardama godina iskk....uuu...s.....t.....
E! Sad tu je naišla neka grupa vrlo bučnih ljudi pa nije čula dalje ništa ali pretpostavlja da i ako joj se učinjelo da je zadnja riječ bila "ISKUSTVA" u to ne vjeruje. Jes da nije ona dovoljno obrazovana, ali nije toliko luda da može pomislit da neke prirodne sile kroz milijarde godina mogu steć neko iskustvo i inteligenciju, a još manje estetski(pažnja opettt na ovu estetiku!) neki ukus.
A, mene se nekako u svemu ovome ova ESTETIKA ne vadi iz glave. Sve mi se vrti oko nje.

[assassinate]

Pitao sam te da definišeš razmišljanje kao fenomen, a ne za tehniku ispijanja voćnog jogurta.

Organizovana religija zahtijeva od vjernika da prihvate niz dogmi i pravila bez sumnje ili kritičkog preispitivanja. Ove dogme često definišu osnovne životne vrijednosti, moral i percepciju svijeta.

Suprotno tome, ateističko razmišljanje ne pridaje se striktnim pravilima ili prethodno definisanim konceptima. Umjesto toga, ono promoviše slobodu mišljenja i oslanja se na empirijske dokaze, logiku i razum. Dok religijski pristup često postavlja jasne granice između onoga što je "dopušteno" i "zabranjeno", ateistički pristup podstiče pojedinca da preispituje, istražuje i donosi zaključke na osnovu vlastitog razmišljanja i dostupnih informacija i u tome je razlika.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[assassinate]

Pa i ateizam je ne dosta, nego maksimalno ograničen po tom pitanju, po tom načinu gledanja Bog ili Božanstva uopšte nw postoje, niukakvom smislu

Tvrditi da je ateizam "maksimalno ograničen" po pitanju stava prema postojanju Boga ili božanstava, je odraz nepoznavanja ili neshvatanja prave suštine ateizma. Izgleda da mnogi vjernici imaju zabludu o tome što ateizam zapravo predstavlja jer su svoja razmišljanja formirali kroz prizmu i limite svojih religijskih uvjerenja i učenja!

Ako se neko oslanja isključivo na dogme i vjerska učenja kako bi oblikovao svoj život, može biti teško razumjeti koncept nedostatka vjerovanja ili čak otvorenosti prema promjeni mišljenja na osnovu dokaza. U tom kontekstu, tvrdnja o ateizmu može biti dokaz koliko su neki vjernici zapravo ograničeni u svom razumijevanju različitih pogleda na svijet…

Biti ateista ne znači apsolutno negirati mogućnost postojanja Boga ili božanstva. Ateista znači nemati uvjerenje u njegovo postojanje dok se ne pojave uvjerljivi dokazi koji će dokazati njegovo postojanje.

Dakle, tvrditi da je ateizam kategorički i "maksimalno ograničen" je zapravo pokazatelj koliko neko ko to tvrdi možda nije dovoljno informisan ili nije uopše uložio trud da razumije što ateizam zaista znači...


Sent from my iPhone using Tapatalk

[VanjaTheMan]

Ne postoji "ateisticko razmisljanje". Ateizam je jednostavno nuspojava razmisljanja. Sa druge strane vjernici prosto prihvataju ono sto su im drugi servirali. Cak su ponosni na to sto sto su dio stada. Kad malo ukljucis mozak i u stvari pocnes da razmisljas o stvarima u koje vjernici vjeruju, vrlo brzo ces (pod pretpostavkom da imas cime da razmisljas) shvatiti da se radi o glupostima na koje ne treba da trosis vrijeme i zivot.

[nicky]

Nuspojava je los efekat

[Antares]

Organizovana religija zahtijeva od vjernika da prihvate niz dogmi i pravila bez sumnje ili kritičkog preispitivanja. Ove dogme često definišu osnovne životne vrijednosti, moral i percepciju svijeta.

Suprotno tome, ateističko razmišljanje ne pridaje se striktnim pravilima ili prethodno definisanim konceptima. Umjesto toga, ono promoviše slobodu mišljenja i oslanja se na empirijske dokaze, logiku i razum. Dok religijski pristup često postavlja jasne granice između onoga što je "dopušteno" i "zabranjeno", ateistički pristup podstiče pojedinca da preispituje, istražuje i donosi zaključke na osnovu vlastitog razmišljanja i dostupnih informacija i u tome je razlika.

Eto si me pretekao, cekao sam odgovor Atejiste Vljernika da mu rasclanim alegoriju vocnog jogurta, s tim sto ne bih umio da srocim tako efektno kao sto si ti uradio.

[assassinate]

Nuspojava je los efekat

Nah, greška!

Jes’ da se često koristi u kontekstu neželjenih ili negativnih posljedica, posebno u medicini, nuspojava može biti bilo koji sekundarni efekat bilo čega, tj. znači da nuspojave mogu biti i pozitivne.

Jedan od najboljih primjera jeste činjenica da je Viagra zapravo bila razvijena kao lijek za srce, a erekcija je bila “nuspojava”…

Mislim da je dosta onih koji bi rekli i složili se da je to bila prilično pozitivna “nuspojava”!

\o/


Sent from my iPhone using Tapatalk

[nicky]

Da, cesto i precesto se koristi u tom kontekstu. Zato i primjedba. Imas li jos neki primjer? Ili jos bolje definiciju iz rjecnika? Cisto da svi koji citaju razgranice za dalje koriscenje. Da se makar nesto nauci

[technus]

Tvrditi da je ateizam "maksimalno ograničen" po pitanju stava prema postojanju Boga ili božanstava, je odraz nepoznavanja ili neshvatanja prave suštine ateizma. Izgleda da mnogi vjernici imaju zabludu o tome što ateizam zapravo predstavlja jer su svoja razmišljanja formirali kroz prizmu i limite svojih religijskih uvjerenja i učenja!

Ako se neko oslanja isključivo na dogme i vjerska učenja kako bi oblikovao svoj život, može biti teško razumjeti koncept nedostatka vjerovanja ili čak otvorenosti prema promjeni mišljenja na osnovu dokaza. U tom kontekstu, tvrdnja o ateizmu može biti dokaz koliko su neki vjernici zapravo ograničeni u svom razumijevanju različitih pogleda na svijet…

Biti ateista ne znači apsolutno negirati mogućnost postojanja Boga ili božanstva. Ateista znači nemati uvjerenje u njegovo postojanje dok se ne pojave uvjerljivi dokazi koji će dokazati njegovo postojanje.

Dakle, tvrditi da je ateizam kategorički i "maksimalno ograničen" je zapravo pokazatelj koliko neko ko to tvrdi možda nije dovoljno informisan ili nije uopše uložio trud da razumije što ateizam zaista znači...


Sent from my iPhone using Tapatalk

Druže, bukvalno uzmi bilo koju knjigu vezano za tu temu, vidjećeš šta je definicija ateizma.
Eno udji i na Wikipediu, isto ćeš naći.
Ovo što ti pominješ što sam ti boldovao je agnosticizam, koji se uvelike razlikuje od ateizma.
Eto milo mi ne kad si ti informisan...

[nicky]

Da ne idem od teme, post na koji sam se nadovezao me podstakao na jos nesto. Konkretno oko prihvatanja onoga sto se servira. Da li prihvatamo i naucne teorije zdravo za gotovo? Nemoguce je da toliko ljudi koji naginju nauci znaju detaljno principe funkcionisanja sistema sa kojima se srijecemo u zivotu (izaberi sam: hemijski, fizicki, biohemijski, termodinamicki itd itd ), sto bi znacilo da opet prihvataju ono sto servira mainstream

[technus]

Ne postoji "ateisticko razmisljanje". Ateizam je jednostavno nuspojava razmisljanja. Sa druge strane vjernici prosto prihvataju ono sto su im drugi servirali. Cak su ponosni na to sto sto su dio stada. Kad malo ukljucis mozak i u stvari pocnes da razmisljas o stvarima u koje vjernici vjeruju, vrlo brzo ces (pod pretpostavkom da imas cime da razmisljas) shvatiti da se radi o glupostima na koje ne treba da trosis vrijeme i zivot.

E čuješ, veli ateizam nuspojava razmišljanja.
Znači, svi vjernici, teisti, desiti, agnostici nikad u životu nisu razmišljali?
Koliko imaš i danas naučnika koji se izjašnjavaju ka' vjernici (dogmatski ili nedogmataki, nebitno), koliko je bilo filozofa, naučnika (fizičare, matematičara, medicinara, astronoma...) kroz istoriju koji su bili vjernici?
Ta tema je malo (više) dublja od dokaza za postojanje/nepostojanje Boga ili Božanstava, nije to prosta nauka 2+2, ta tema je više spiritualistička, filozofska, moralna/etička, da nije, tj. da je zasnovana na dokazima, ne bi se zvala vjera.

[assassinate]

Druže, bukvalno uzmi bilo koju knjigu vezano za tu temu, vidjećeš šta je definicija ateizma.
Eno udji i na Wikipediu, isto ćeš naći.
Ovo što ti pominješ što sam ti boldovao je agnosticizam, koji se uvelike razlikuje od ateizma.
Eto milo mi ne kad si ti informisan...

Tvoje tumačenje ateizma i agnosticizma zasniva se na pojednostavljenim definicijama. Tematika vjere, ateizma i skepticizma uopšte mnogo je kompleksnija nego što to Wikipedia može precizno predstaviti!

Ovo je samo još jedan od ustaljenih i plitkih pogleda na ateizam u koje ste sebe uvjerili jer vam se tako lakše nositi se sa vlastitim iluzijama i predstaviti ih kao nešto dublje i promišljenije.

Ono što je meni zanimljivo jeste kako selektivno birate informacije koje idu u prilog vašim uvjerenjima. A kada naidjete na podatke koji dovode u pitanje vaše stavove, te informacije odma svrstavate u kategoriju nepouzdanih i lažnih! Takav pristup je klasičan primjer potvrdne pristrasnosti.

Paradoksalno je kako se oslanjate na Wikipedia i raznorazne naučne izvore samo onda kada vam idu i prilog i podržavaju odredjena vjerovanja, a zatim iste te izvore odbacujete kada su u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Nego da ne davim, samo da te podsjetim, neki ateisti ne prihvataju pojam Boga kao nekakve sile, dok drugi ne prihvataju teološke zamisli kao što su one iz Abrahamskih religija i bezbroj sekti koje su nastale iz njih. Većinom su to ideje koje organizovane religije upotrebljavaju kao alat za kontrolu i manipulaciju nad ljudima, a koje su potpuno nerealne u smislu onog što nastoje predstaviti kao istinu ili, bolje rečeno, kao savršenu kreaciju; čista glupost!

Medjutim kad bi postojali naučni i empirijski dokazi o postojanju Boga, kad bi ih neko konačno prezentovao umjesto da neprestano ponavlja iste neosnovane argumente i koristi religijske tekstove kao dokaz, ateisti bi bili spremni da promijene svoje mišljenje i prihvate te dokaze.
Za razliku od vjernika koji su, po tom pitanju, često ograničeni...


Sent from my iPhone using Tapatalk

[assassinate]

E čuješ, veli ateizam nuspojava razmišljanja.
Znači, svi vjernici, teisti, desiti, agnostici nikad u životu nisu razmišljali?
Koliko imaš i danas naučnika koji se izjašnjavaju ka' vjernici (dogmatski ili nedogmataki, nebitno), koliko je bilo filozofa, naučnika (fizičare, matematičara, medicinara, astronoma...) kroz istoriju koji su bili vjernici?
Ta tema je malo (više) dublja od dokaza za postojanje/nepostojanje Boga ili Božanstava, nije to prosta nauka 2+2, ta tema je više spiritualistička, filozofska, moralna/etička, da nije, tj. da je zasnovana na dokazima, ne bi se zvala vjera.

Čisto kroz istorijski kontekst, mnogi naučnici se jesu izjašnjavali kao vjernici, ali to ne umanjuje činjenicu da se veliki broj njih deklarisao i kao ateisti…

Putanje je koliko je naučnika iskreno vjerovalo u božanske entitete, a koliko ih je, zbog društvenih pritisaka ili straha od progona, paljenja na lomaču, nabijanja na kolac i sl. blagodeti Mračnog Doba, moralo javno iskazivati svoju privrženost religijskim doktrinama.

Ono što je najvažnije jest da treba razumjeti da lična vjerska uvjerenja ne bi trebala da zamagle objektivne naučne dokaze ili da utiču na zaključke do kojih se dolazi putem empirijskih metoda.

Tačno je da je pitanje postojanja Boga kompleksno i prodire duboko u filozofiju i duhovnost, ali važno je razgraničiti iracionalne stavove, koji ponekad podsjećaju na halucinatorna stanja poput šizofrenije, od čvrstih i provjerenih naučnih saznanja i dokaza…


Sent from my iPhone using Tapatalk

[technus]

Tvoje tumačenje ateizma i agnosticizma zasniva se na pojednostavljenim definicijama. Tematika vjere, ateizma i skepticizma uopšte mnogo je kompleksnija nego što to Wikipedia može precizno predstaviti!

Ovo je samo još jedan od ustaljenih i plitkih pogleda na ateizam u koje ste sebe uvjerili jer vam se tako lakše nositi se sa vlastitim iluzijama i predstaviti ih kao nešto dublje i promišljenije.

Ono što je meni zanimljivo jeste kako selektivno birate informacije koje idu u prilog vašim uvjerenjima. A kada naidjete na podatke koji dovode u pitanje vaše stavove, te informacije odma svrstavate u kategoriju nepouzdanih i lažnih! Takav pristup je klasičan primjer potvrdne pristrasnosti.

Paradoksalno je kako se oslanjate na Wikipedia i raznorazne naučne izvore samo onda kada vam idu i prilog i podržavaju odredjena vjerovanja, a zatim iste te izvore odbacujete kada su u suprotnosti sa vašim uvjerenjima.

Nego da ne davim, samo da te podsjetim, neki ateisti ne prihvataju pojam Boga kao nekakve sile, dok drugi ne prihvataju teološke zamisli kao što su one iz Abrahamskih religija i bezbroj sekti koje su nastale iz njih. Većinom su to ideje koje organizovane religije upotrebljavaju kao alat za kontrolu i manipulaciju nad ljudima, a koje su potpuno nerealne u smislu onog što nastoje predstaviti kao istinu ili, bolje rečeno, kao savršenu kreaciju; čista glupost!

Medjutim kad bi postojali naučni i empirijski dokazi o postojanju Boga, kad bi ih neko konačno prezentovao umjesto da neprestano ponavlja iste neosnovane argumente i koristi religijske tekstove kao dokaz, ateisti bi bili spremni da promijene svoje mišljenje i prihvate te dokaze.
Za razliku od vjernika koji su, po tom pitanju, često ograničeni...


Sent from my iPhone using Tapatalk

Koji smo to "mi", a koji ste "vi" drug?
Odjednom si u nedostatku argumenata spuštio priču na ličnu ravan, ja pokušavam da definišem neke pojmove koji se brkaju.

[assassinate]

Koji smo to "mi", a koji ste "vi" drug?
Odjednom si u nedostatku argumenata spuštio priču na ličnu ravan, ja pokušavam da definišem neke pojmove koji se brkaju.

Da ti je zaista namjera da definišeš odredjene pojmove, jasno bi ti bilo o čemu pričam!
Ne radi se o nikakvim ad-hominem napadima, već o diskusiji i mom i više nego jasnom stavu prema tvojoj tvrdnji da su ateisti "makaimalno ograničeni" kada je riječ o cijelokupnoj hipotezi Boga…

Nego da pojasnim kad već ne znaš o čemu pričam: mi = ateisti, vi = vjernici.

Izvinjavam se ako sam te ubačio u pogrešnu kategoriju, ali tvoje izvrtanje svega što napišem i stalno vrćenje u krug bez ikakvog konteksta, a pritom pričaš o nekim navodno činjenicama, navodi me na takvo razmišljanje...


Sent from my iPhone using Tapatalk

[VanjaTheMan]

Da ne idem od teme, post na koji sam se nadovezao me podstakao na jos nesto. Konkretno oko prihvatanja onoga sto se servira. Da li prihvatamo i naucne teorije zdravo za gotovo? Nemoguce je da toliko ljudi koji naginju nauci znaju detaljno principe funkcionisanja sistema sa kojima se srijecemo u zivotu (izaberi sam: hemijski, fizicki, biohemijski, termodinamicki itd itd ), sto bi znacilo da opet prihvataju ono sto servira mainstream

Naucne teorije i zakljuci nisu zasnovani na "vjerovanju" u istom smislu kao vjerska dogma. Metodologija koja stoji iza nauke je prilicno transparentna i otvorena za provjeru. Iako se ljudi oslanjaju na eksperte u odredjenim oblastima da bi interpretirali slozene informacije, to nije isto sto i prihvatanje prica sa magicnim elementima, sto religija zahtijeva od vjernika. Naucne teorije i cinjenice podlijezu strogim testovima i revizijama. Jos vaznije, efekte naucnih teorija i cinjenica mozes i sam da vidis i da osjetis, cesto i da testiras. Ne moras da znas teoriju gravitacije da bi znao da ne treba da skaces sa velikih visina. I za razliku od vjere i religije, nauka je otvorena za promjene.

Znači, svi vjernici, teisti, desiti, agnostici nikad u životu nisu razmišljali?

Cestitam na bukvalizmu. Volim kad ljudi dokazu moju poentu umjesto mene, da ne moram da se mucim.

Nuspojava je los efekat

U medicini.