Ateizam - vrsta vjerovanja

[Bluemoon]

(samit u buregžinici lajbah)

“Dio sam one sile što vječno želi zlo, a uvijek stvara dobro.” -Johann Wolfgang von Goethe u djelu Fausta na što se nadovezuje Bulgakov kod Majstora i Margarite.

Motiv mefista i kroz Čarobni brijeg.. Tomasa Mana.

Antihrist, Prokleto hrišćanstvo nem. Der Antichrist. Fluch auf das Christenm, Niče i tako je govorio Zaratrusta..

"Gdje je Bog?", uzviknuo je. "Reći ću vam. Ubili smo ga - ja i ti! Svi smo ga mi ubili! Ali kako smo to uradili? Kako smo ispili more? Tko nam je dao spužvu da izbrišemo cijeli obzor? Što smo uradili kada smo odvojili ovu zemlju od njenog sunca? Gdje se sada kreće? Gdje se mi krećemo? Odmičemo li se od svih sunca? Zar se padamo neprestano? Unatrag, postrance, prema naprijed, u svim smjerovima? Postoje li još gore ili dolje? Zar se nismo izgubili kao u beskonačnom ništavilu? Zar ne osjećamo dah praznog svemira? Zar nije postao hladniji? Zar se noć neprestano ne obrušava na nas? Zar ne trebamo paliti svjetiljke ujutro? Zar ne čujemo ništa drugo osim zvukova grobara koji pokapaju Boga? Zar ne osjećamo ništa osim božanskog raspadanja? - Bogovi se također raspadaju! Bog je mrtav!"

I na samitu neizostavni Frojd..Tako u „Budućnosti jedne iluzije“ on kaže da je religija izrasla iz dječijeg osjećanja bespomoćnosti.Kao što osjećanje nemoći u detinjstvu izaziva potrebu za za zaštitom,tako i kasnije tokom života ta nemoć izaziva traženje pomoći, ali ovog puta u vidu moćnijeg roditelja (oca), koji se predstavlja kao Bog.

Dok Daglas Adams u Autostoperskom vodiču kroz Galaksiju primjećuje,

Daleko u neistraženim zaleđima jedne zabačene oblasti zapadnog spiralnog kraka Galaksije nalazi se maleno, neugledno, žuto sunce.
Na orbiti oko njega, na rastojanju od približno devedeset sedam miliona milja, nalazi se beznačajna plavozelena planeta čiji su stanovnici, koji su nastali od majmuna, toliko primitivni da još smatraju digitalne ručne časovnike strašno zgodnom idejom.
Ta planeta ima - ili, da budemo precizni, imala je - jedan problem, koji se može ovako opisati: većina njenih stanovnika bila je uglavnom nesrećna. Kao rešenje ovog problema predlagane su mnoge stvari, ali sve su uglavnom bile povezane s kretanjem nekakvih malenih, zelenih komada hartije, a to je zaista čudno, jer ti mali, zeleni komadi hartije nisu i sami bili nesrećni.
Zbog toga je problem opstajao: ljudi su uglavnom bili zlovoljni, a mnogi su se osećali bedno, čak i oni s digitalnim časovnicima.

I dodaje, Ma ko je uopšte taj Bog?

[brutajle]

Carl Sagan je rekao da ne vidi uvjerljive dokaze protiv postojanja Boga. Teisti poput Kennetha R. Millera kritikuju ateizam kao nenaučno stanovište. Analitički filozof Alvin Plantinga, emeritus profesor filozofije na Univerzitetu Notre Dame, tvrdi da bi neuspjeh teističkih argumenata mogao biti dobar temelj za agnosticizam, ali ne i za ateizam; i ukazuje na opažanje fino podešenog svemira koje će se vjerovatnije objasniti teizmom nego ateizmom.

Oxfordski profesor matematike John Lennox drži da je ateizam inferioran pogled na svijet u odnosu na teizam i pripisuje C.S. Lewisu najbolju formulaciju Mertonove teze da nauka više odgovara teističkim predodžbama na temelju toga da su ljudi postali "naučni" u zapadnoj Evropi u 16. i 17. vijeku jer su očekivali prirodne zakonei, a očekivali su to jer su vjerovali u zakonodavca." Drugim riječima, vjera u Boga bila je motor koji je pokretao modernu nauku".

Američki genetičar Francis Collins takođe citira Lewisa kao uvjerljivog u uvjeravanju da je teizam racionalniji pogled na svijet od ateizma. Ostale kritike usmjerene su na percipirane učinke na moral i društvenu koheziju. Filozof prosvjetiteljstva Voltaire, inače deist, vidio je bezbozništvo kao slabljenje "svetih veza društva", pišući: "Da Bog ne postoji, bilo bi ga potrebno izmisliti".

Otac klasičnog liberalizma, John Locke, vjerovao je da bi poricanje Božjeg postojanja potkopalo društveni poredak i dovelo do haosa. Edmund Burke, irski filozof i državnik iz 18. stoljeća, kojeg su njegovi konzervativni i liberalni vršnjaci hvalili zbog njegovog "sveobuhvatnog intelekta", vidio je religiju kao osnovu građanskog društva i napisao da je "čovjek po svojoj konstituciji religiozna životinja; da je ateizam protiv, ne samo našeg razuma, već i naših instinkata; i da ne može dugo opstati."

Papa Pio XI napisao je da je komunistički ateizam bio usmjeren na "poremećaj društvenog poretka i potkopavanje samih temelja hrišćanske civilizacije". U 1990-ima papa Jovan Pavle II. kritikovao je širenje "praktičnog ateizma" kao zamagljivanja "religioznog i moralnog osjećaja ljudskog srca", što vodi ka društvima koja se sve bezuspješnije bore da održe harmoniju porodice i osnovnih ljudskih vrijednosti.

[VanjaTheMan]

Mozes da se pozivas na autoritete do mile volje, ali nijedan od tih ljudi nije ni pokusao a kamoli uspio da dokaze postojanje boga. U nedostatku dokaza da isti postoji, gubi se racionalan razlog za vjerovanje u njega. Ali prije nego sto upustis u dokazivanje da bog postoji treba da odgovoris na pitanje sta je uopste bog? Pa kad odgovoris na to pitanje, onda odgovori zasto mislis da je bas to, a ne nesto drugo? Gdje pise sta je bog? Ko je to odlucio? Koje su to osobine koje boga cine bogom a koje nisu?

Malo je dosadilo ponavljanje jednih te istih logickih gresaka u nadi da ce ovog puta nesto da znace, pa da vidimo sta mozes da uradis sa ovim.

[Bluemoon]

Jaka li je bila ta civilizacija hrišćanska posebno za vrijeme inkvizicije.

Ni humanizma ni renesanse.



Sent from my SM-A336B using Tapatalk

[brutajle]

Mnogi ateisti misle da je njihov ateizam proizvod racionalnog razmišljanja. Oni koriste argumente tipa "Ne vjerujem u Boga, vjerujem u nauku" kako bi objasnili da dokazi i logika, a ne "natprirodno" vjerovanje i dogma, podupiru njihovo razmišljanje. Ali samo zato što neko VJERUJE u naučna istraživanja utemeljena na dokazima – koja podliježu strogim provjerama i procedurama – ne znači da njegov um radi na isti način. Kada pitate ateiste zašto su postali ateisti oni često, skoro po pravilu daju nesuvisle odgovore za koje je potrebno imati mnogo više vjere nego teistima u Boga.

Ovo izlazi na vidjelo kada teolozi i drugi teisti s pravom zaključuju da mora biti prilično tužno i isprazno biti ateista, bez toliko filozofskih, etičkih, mitskih i estetskih ispunjenja kojima religiozni ljudi imaju pristup – dok ateisti čame zaglavljeni u hladnom i tmurnom svijetu takozvane racionalnosti, koja je inače nemoguća u apsolutnom obliku.

Međutim, problem s kojim se svaki racionalni "mislilac" mora pozabaviti jeste taj da nauka sve više pokazuje da ateisti nisu ništa racionalniji od teista. Zaista, ateisti su jednako podložni "grupnom razmišljanju" i drugim neracionalnim oblicima spoznaje kao i vjerujuća osoba. Na primjer, religiozni i nereligiozni ljudi podjednako mogu nekritički slijediti harizmatične pojedince bez potrebe da sumnjaju u njih.

Čak i sama ateistička uvjerenja imaju mnogo manje veze s racionalnim istraživanjem nego što ateisti često misle. Na primjer, nereligiozna djeca religioznih roditelja odbacuju svoja uvjerenja iz razloga koji nemaju mnogo veze s intelektualnim zaključivanjem. Najnovija kognitivna istraživanja pokazuju da je odlučujući faktor učenje iz onoga što roditelji rade, a ne iz onoga što govore. Dakle, ako roditelj kaže da je hrišćanin, ali je izgubio naviku raditi stvari za koje kaže da bi trebale biti važne (poput molitve ili odlaska u crkvu) njihova djeca jednostavno ne vjeruju u ideju da religija ima smisla . To je u određenom smislu savršeno racionalno, ali djeca to ne obrađuju na kognitivnom nivou. Kroz istoriju, ateistima je često nedostajalo vremena za pomno proučavanje i vaganje dokaza – zbog potrebe za brzim, a samim tim krajnje proizvoljnim procjenama i zaključcima što se tiče vjere, kako njihove, ateističke vjere, tako i teističke.

Usput, podsjetio bih da je ovo tema Ateizam - vtsta vjerovanja pa da ne idu u debeli off topic i spam.

[Ostoja]

https://twitter.com/zika_ujed/status...Q10zyJq9A&s=19

Credit: Kliker17

[VanjaTheMan]

Kada pitate ateiste zašto su postali ateisti oni često, skoro po pravilu daju nesuvisle odgovore za koje je potrebno imati mnogo više vjere nego teistima u Boga.

Ahahahahahaha
Ahahahahahahahahahaha
Hahahahaha
Hahaha
Ha

Zasto onda ne pitas ateiste sa foruma zasto su "postali" ateisti?

Ovo izlazi na vidjelo kada teolozi i drugi teisti s pravom zaključuju da mora biti prilično tužno i isprazno biti ateista

Ne zakljucuju nego palamude.

bez toliko filozofskih, etičkih, mitskih i estetskih ispunjenja kojima religiozni ljudi imaju pristup

Svi ljudi imaju pristup tim stvarima. Jedino cemu ateisti nemaju pristup je opravdanjima za sva zlodjela na koja su vjernici spremni da pocine u ime svoje vjere.

Međutim, problem s kojim se svaki racionalni "mislilac" mora pozabaviti jeste taj da nauka sve više pokazuje da ateisti nisu ništa racionalniji od teista.

Bukvalno jesu po samoj logici stvari. Ako jedna osoba ne vjeruje u nesto iracionalno a druga vjeruje, osoba koja ne vjeruje je racionalnija.

Zaista, ateisti su jednako podložni "grupnom razmišljanju" i drugim neracionalnim oblicima spoznaje kao i vjerujuća osoba. Na primjer, religiozni i nereligiozni ljudi podjednako mogu nekritički slijediti harizmatične pojedince bez potrebe da sumnjaju u njih.

To je zbog toga sto su svi ljudi manje-vise isti. Ovo nije razlika izmedju vjernika i nevjernika, ovo su samo ljudi. Niko ovdje ne negira da su ljudi sposobni za pogresno zakljucivanje i da su podlozni manipulacijama i spoljnim uticajima.

Čak i sama ateistička uvjerenja imaju mnogo manje veze s racionalnim istraživanjem nego što ateisti često misle.

Ne postoje ateisticka uvjerenja. Ateista je samo osoba koja ne vjeruje u religije i boga. Nista vise.

Na primjer, nereligiozna djeca religioznih roditelja odbacuju svoja uvjerenja iz razloga koji nemaju mnogo veze s intelektualnim zaključivanjem. Najnovija kognitivna istraživanja pokazuju da je odlučujući faktor učenje iz onoga što roditelji rade, a ne iz onoga što govore.

Koja istrazivanja?

Dakle, ako roditelj kaže da je hrišćanin, ali je izgubio naviku raditi stvari za koje kaže da bi trebale biti važne (poput molitve ili odlaska u crkvu) njihova djeca jednostavno ne vjeruju u ideju da religija ima smisla.

Imas li predstavu sta si upravo priznao? Vjerovatno ne. Mislis da si napisao nesto sto ide u korist vjernicima, ali samo si potvrdio da djeca nece izrasti u vjernike ako im neko ne ispere mozak vjerom.

Na kraju krajeva, nije vazno sta je polazna tacka necijeg nevjerovanja. Vazno je da mozak nije bio izlozen tim glupostima od ranog djetinjstva i da je djetetu ostavljena mogucnost da samo donosi zakljucke. A ti si upravo priznao da mislis da dijete koje ne nauce vjeri nece samo naci boga vec ce, zamisli, izrasti u osobu koja je sposobna za kriticko razmisljanje.

To je u određenom smislu savršeno racionalno, ali djeca to ne obrađuju na kognitivnom nivou. Kroz istoriju, ateistima je često nedostajalo vremena za pomno proučavanje i vaganje dokaza – zbog potrebe za brzim, a samim tim krajnje proizvoljnim procjenama i zaključcima što se tiče vjere, kako njihove, ateističke vjere, tako i teističke.

Ovo apsolutno nista ne znaci. Bukvalno dvije recenice koje ne znace nista.

Usput, podsjetio bih da je ovo tema Ateizam - vtsta vjerovanja pa da ne idu u debeli off topic i spam.

S obzirom da ateizam nije vrsta vjerovanja, naziv teme je preglup da bi imalo nesto smisleno da se napise na tu temu. To i sam potvrdjujes ovakvim postovima.

[brutajle]

I dok mnogi ateisti vole da laskaju sebi kako su "za nauku", sama nauka i tehnologija ponekad mogu biti osnova religioznog razmišljanja ili vjerovanja, ili nečega sličnog tome. Na primjer, uspon transhumanističkog pokreta, koji se usredsređuje na vjerovanje da ljudi mogu i treba da prevaziđu svoje trenutno prirodno stanje i ograničenja korišćenjem tehnologije, primjer je kako tehnološke inovacije pokreću pojavu novih pokreta koji imaju mnogo toga zajedničkog sa religioznošću.

Čak i za one ateiste koji su skeptični prema transhumanizmu, uloga nauke nije samo u racionalnosti – ona može, donekle, pružiti surogat filozofskih, etičkih, mitskih i estetskih ispunjenja koja religiozna uvjerenja čine vjerujućima, čineći ih višestruko duhovno nadmoćnim nad pobornicima ništavila ateizma. Nauka o biološkom svijetu i milijardama godina koje ateistički vjernici toliko vole, na primjer, mnogo je više od teme intelektualne radoznalosti. Za neke ateiste ona pruža smisao i utjjehu na sličan način na koji vjera u Boga može to za teiste.

Psiholozi pokazuju da se vjera u nauku povećava u uslovima stresa i egzistencijalne anksioznosti, baš kao što se religiozna uverenja intenziviraju kod teista u ovim situacijama. Jasno je da se ideja da biti ateistički vjernik i oslanjati se samo na racionalnost počinje da izgleda izrazito iracionalno. Ali dobra vijest za sve zainteresovane je da je racionalnost i te kako precijenjena. Ljudska genijalnost počiva na mnogo više faktora od pukog racionalnog razmišljanja.

Kao što američki psiholog Jonathan Haidt kaže o „pravednom umu“, mi smo zapravo „dizajnirani da ’činimo’ moral“, čak i ako to ne radimo na racionalan način na koji mislimo da radimo. Sposobnost brzog donošenja odluka, praćenja svojih strasti i djelovanja po intuiciji takođe su važne ljudske osobine i presudne za uspjeh.

Korisno je što postoji nešto što je, za razliku od naših umova, racionalno i zasnovano na dokazima: nauka. Kada su nam potrebni odgovarajući dokazi, nauka ih vrlo često može pružiti, sve dok je tema provjerljiva. Važno je da naučni dokazi ne podržavaju stav da se ateizam odnosi na racionalno mišljenje, a da je teizam, u svojoj nadmoći nad turobnom ideologijom ateizma, zadužen za egzistencijalna ispunjenja.

Istina je da ljudi nijesu kao nauka. Niko od nas ne prolazi bez iracionalnog djelovanja, niti bez izvora egzistencijalnog značenja, čak ni ateisti, čija je čuvena postavka da je prvo bilo ništa pa je to ništa onda eksplodiralo, samo jedna u nizu besmislica u koje zdušno vjeruju.

[Bluemoon]

https://twitter.com/zika_ujed/status...Q10zyJq9A&s=19

Credit: Kliker17

Pretpostavljam šta je. (s druge teme)

Na ovo bi i monti pajton zaplakao.

Sent from my SM-A336B using Tapatalk

[VanjaTheMan]

Brutajle ne zna izgleda ni sta je ateizam i sta je ateista. Kaci hiljadu nekakvih predrasuda na taj termin.

[Crmnica]

Ako ateista ne vjeruje u boga onda se moze zakljuciti da su svi ljudi ateisti, jer postoje stotine razlicitih religija, tehnicki moras biti ateista za sve osim svoju. Ja sam ateista u odnosu na svaku, to je jedina razlika izmedju mene i nekog ko je vjernik.

Treba biti posebno uobrazen pa misliti da je od svih religija bas ta tvoja, bez jednog jedinog dokaza, bas ta prava, u odnosu na sve ostale. Dok mi koji toboze vjerujemo u nauku, cus vjerujem u nauku, tu nema vjerovanja, to su samo dokazani fakti ili jasno postavljene teorije ili pak cinjenice koje se tehnicki zovu teorije iako su u praksi dokazane poput teorije evolucije, jednostavno skup novih saznanja koja su tu, koja su postojana i evidentna, koja ovim toboznjim vjernicima ne smetaju kad treba da ih koriste u svakodnevnom zivotu (da se lijece, da komuniciraju, da ratuju jer to posebno vole, pogotovo hriscani i muslimani koji vole da se busaju u mir i pravdu itd).

Uostalom ta nasa uobrazenost i sebicnost i zelja za necim vecim od zivota je i uslovila da su najpopularnije religije onih koju su provalili ljudsku cud i izmislili religije koje ti daju najljepsi kraj, vjecni zivot i kvalitet istog zavisno od tvog ponasanja u ovozemaljskom svijetu, pritom i to ponasanje zavisi od tvog subjektivnog osjecaja te najveci kriminalci i olos ovoga svijeta misle uvijek da su bezgresni i da imaju neku posebnu ulogu bez obzira na nepocinstva. Tesko je prihvatiti da se samo dematerijalizujes, utones u vjecni mrak, kojeg nisi ni svjestan. Uostalom svaku noc kad zaspes zapitaj se kako bi bilo da se ne probudis, da li bi bio svjestan da te nema.

Ako je ateizam neka vrsta vjerovanja, vjerovanja da nema boga, religije, onda treba izmisliti izraz sa kojim se mozemo poistovjeti mi kojima je religija bajkica za djecu do 12 godina starosti, kojoj je davno sva uloga, ako je ikad i bila dobra, izgubila svrhu i smisao.

Izvinajvam se ako ponavljam stavove, jer nisam iscitao cijeli thread.

[Antares]

Istina je da ljudi nijesu kao nauka. Niko od nas ne prolazi bez iracionalnog djelovanja, niti bez izvora egzistencijalnog značenja, čak ni ateisti, čija je čuvena postavka da je prvo bilo ništa pa je to ništa onda eksplodiralo, samo jedna u nizu besmislica u koje zdušno vjeruju.

Da li bi mogao da mi odgovoris, ali samo konkretno i precizno, kako je po tebi nastao nas kosmos?

[Ostoja]

Pretpostavljam šta je. (s druge teme)

Na ovo bi i monti pajton zaplakao.

Sent from my SM-A336B using Tapatalk

Jeste, s teme o crkvi, ali nesto ne otvara odje. Da probam jos jednom:

https://twitter.com/zika_ujed/status...Q10zyJq9A&s=19

Kao ilustracija kako filozofska, etička, mitska i estetska ispunjenja koja religiozna uvjerenja čine vjerujućima, čineći ih višestruko duhovno nadmoćnim nad pobornicima ništavila ateizma.

Kakva duhovna nadmoćnost 'bem ti lebac
Jos da prostru malo žara pa da po njemu gaze i dokazuju svoju nadmoć nad mračnim silama nauke

[Ostoja]

Jel ovo prva medalja nasih u kosarci? Bravo momci! Djevoke isto odlicne.

Nadajmo se da je ovo znak da dolaze bolji dani za CG kosarku.

[Ostoja]

Jel ovo prva medalja nasih u kosarci? Bravo momci! Djevoke isto odlicne.

Nadajmo se da je ovo znak da dolaze bolji dani za CG kosarku.

Greska. Ovo je trebalo da ide na temu o kosarci.

Nek moderator obrise.

[umart]

neka ga ođe,bar neki post da ima neki smisao

[brutajle]

Nek moderator obrise.

Ništa ne brini, ođe se samo moji postovi brišu.

[brutajle]

Zašto pošteno ne ukinete pdf o religiji nego diskriminišete vjernike?

[VanjaTheMan]

Zašto pošteno ne ukinete pdf o religiji nego diskriminišete vjernike?

Mozda te bog na taj nacin testira.

[Bluemoon]

Ja bih cijelu temu spakovala u stihove John Lenona.

Imagine there's no heaven
It's easy if you try
No hell below us
Above us, only sky
Imagine all the people
Livin' for today..

And no religion, too..





Sent from my SM-A336B using Tapatalk

[brutajle]

Da li bi mogao da mi odgovoris, ali samo konkretno i precizno, kako je po tebi nastao nas kosmos?

Ne bih mogao da ti odgovorim jer ne znam.

Iskreno govoreći, ne znam ni mnogo prostije stvari.

[brutajle]

Ako ateista ne vjeruje u boga onda se moze zakljuciti da su svi ljudi ateisti, jer postoje stotine razlicitih religija, tehnicki moras biti ateista za sve osim svoju. Ja sam ateista u odnosu na svaku, to je jedina razlika izmedju mene i nekog ko je vjernik.

To je stara priča estradnih promotera ateizma. Bog je jedan i jedini, samo ga različite kulture, rase, narodi...drukčije doživljavaju jer se Bog može donekle naslutiti samo kroz simbole, nikako razumom.

[brutajle]

Mozda te bog na taj nacin testira.

Konačno da i ti ubodeš nešto duhovito.

[Antares]

Ne bih mogao da ti odgovorim jer ne znam.

Iskreno govoreći, ne znam ni mnogo prostije stvari.

Istina je da ljudi nijesu kao nauka. Niko od nas ne prolazi bez iracionalnog djelovanja, niti bez izvora egzistencijalnog značenja, čak ni ateisti, čija je čuvena postavka da je prvo bilo ništa pa je to ništa onda eksplodiralo, samo jedna u nizu besmislica u koje zdušno vjeruju.

Ali zato znas da je ovo gore jedna u nizu besmislica u koju ateisti zdusno vjeruju. Kako znas da nisu u pravu?

[brutajle]

AKako znas da nisu u pravu?

Ne znam, rekao sam ti. Samo vjerujem u to, kao što ateisti vjeruju u svoju priču. Ja vjerujem (ponavljam, vjerujem - ne znam) u simboliku biblijske kreacije, iako to ne smatram fotografski istinitim, već pričom prilagođenoj ljudskoj moći shvatanja. Često se ateisti sprdaju da je Bog stvorio sve za 6 dana i smijulje se da je za tako kratak period moglo sve da se stvori. Ipak, čak i na zemlji dani i noći ne traju jednako...npr polarne noći i dani, a kamoli da znamo šta su i koliko traju božiji dani.

A besmislica koju sam pomenuo je ta da je najteže ljudskom umu zamisliti NIŠTA.

Kakvo je to stanje ništavila, definiši to, prije nego što se dogodio tzv. Veliki prasak. Kad se pomene beskonačnost, nju je teško zamisliti, iako mnogi naučnici iznose teorije o beskonačnosti svemira. Opet kažem, mnogo je teže zamisliti NIŠTA, nego beskonačnost. Takođe, u najvišim naučnim krugovima pominje se širenje svemira. Skromno bih upitao, na račun čega se svemir širi? Kao što za svoje imanje moraš kupiti, oteti ili na neki drugi način pripojiti sebi proširenje, tako bi se i svemir morao na osnovu nečega drugog širiti.

Astronomija je jako profitabilna profesija i njihov lobi je nevjerovatno jak, uz pomoć novca koji dobijaju od države. A njihovi rezultati su gađanje pretpostavkama, teorijama, nagađanjima.milijardama godina i sl.

Dok čovjek ne upozna sebe i svoju suštinu, džaba će mu biti sva priča o nastanku kosmosa i sličnim temama. Kao što je Buda ispričao priču koja glasi:

To je kao kada bi čovek, ranjen otrovnom strelom, dok se njegova familija i prijatelji žure da pronađu doktora, rekao: "Čekajte! Ne dam da mi vadite ovu strelu pre nego što doznam da li je čovek koji me je ranio ratnik, sveštenik, trgovac ili sluga. Ne dam da mi vadite ovu strelu pre nego što doznam kako se zove i iz kojeg je plemena… je li visok, nizak ili srednjeg rasta… je li tamnoput, smeđ ili žut… iz kojeg je sela ili grada… da li me je ustrelio iz luka ili iz samostrela… da li je tetiva na luku napravljena od životinjske ili biljne tetive, od kudelje ili od kore drveta… da li je štap strele grubo ili fino obrađen… od čega su perca na streli bila napravljena -– da li od pera lešinara, gavrana, jastreba ili rode… čime je vrh strele bio pričvršćen – žilom vola, bivola, lava ili majmuna… i kojeg oblika je bio taj vrh strele, šiljast, nalik polumesecu, sa kracima ili račvast.' Taj bi čovek, Malunkjaputa, pre umro nego što bi sve to saznao.


E to je smjer priče o "nastanku" kosmosa.