++ Bokeljski rječnik *update every day

[hnovi]

a ono `ne mogu ga u stanap`` sto su neki preveli `u stampu`a sstanap bi trebao biti kalup. ...mozda ste vec pominjali ne pregledah pazzljivije..

[Koma[MFHN]]

E,ima jedna pjesma od Džibonija kada kaže Vaz misime (ili vazmisime,ili nekako,pojma nemam)...zna li ko šta znači to?Može li neko reći šta to znači?


AAAA,projdi vilo,vilo...
AAAA svojin tilon,tilon,vazmisime,od žeje moje...

E ovo je refren...

I onda,zna li neko o čemu se radi?

[innominato]

"Uznesi me", po svoj prilici.

[montenegrina]

Ne, ne nije to. Stihovi idu ovako:
Ajd' projdi vilo, ajd' svojin tilom
vazmi sime od zeje moje

Ti zanesi dite moje
moje ime od karvi moje

"Vazmi sime" znaci uzmi sjeme Pa onda ide ti zanesi dijete moje

[Zvirka]

A

afitat - unajmiti
alogat se - udomiti se
alteran - uzbuden, uzrujan
angriž - riža
ankora - sidro
areloj - sat
arija - zrak
ašetat - priljubiti
ašut - okretan
ažula - kopca

B

babaluko - strašilo za djecu
badanj - veliki kotao
balun - lopta
banak - klupa
banda - strana
bandira - zastava
batuda - dosjetka
baranko - barem
barilo - bacva
baškotin - keks
batula - mana
besida - rijec
beštimja - psovka
beštija - životinja
biljet - ulaznica
birarija - pivnica
biži - grašak
botija - boca
bracoljet - narukvica
brekuja - velika muha
brenza - kocnica
brime - teret
brontulat - prigovarat
bukara - drveni sud (za vino)
buletin - ceduljica
buža - rupa

C

cakli se - sjaji se
cima - konop (kojim se privezuje brod)
cinkvantin - osoba malog rasta
cinpirot - klatno u zvonu, brbljavac
cvenkuša - žena koja zanovijeta i gnjavi.

C

ca - što
caratanica - vracara, gatara
corn - crn
covik - covjek

C


cakula - prica
cale - otac
cutim - osjecam

D

dažd - kiša
dernek - sajam na dan sveca župe
dimit - pušit
dritti - uspravni
drivo - drvo
durati - trajati

D

dardin - park
delozija - ljubomora

DŽ


E


F

faculet - maramica
falš - lažan
fešta - slavlje
ferata - vlak
fermat - zaustavit
fila - red
finit - završit fibra - temperatura
fortunal - jaki vjetar
foša - jarak
friško - svježe
fumar - dimnjak
furešti - stranac

G

gace - hlace
greb - grob
guina - zmija guja - zmija
gustirna - bunar, catrnja
gušt - zadovoljstvo

H


I

intrada - imanje, primanje
išce - traži
izmej - izmedju

J

ješka - mamac (za lovit ribu)
just - usta

K

kade - gdje
kadena - lanac - lancic
kaic - mali brod
kala - ulica
kaleta - ulicica
kampanel - zvonik
karatilo - drvena bacva
karoca - karet
karpiti - krpiti
katanac - lokot katriga - stolica
kažin - javna kuca
koca - ribarski brod
kolona - stup
kolur - boja
konkulan - savit, pognut, ulegnut
korpet - ženski prsluk
krakun - vrsta brave
kuk - kamen stijena

L

lancun - plahta
lanterna - svjetionik
laza - ulaz, prolaz
lažina - morska trava
lenta - traka s ordenima
libar - knjiga
lokat - piti
Londra - London
lumin - žižak, dušica (za pokojnike)
luš - luksuz, raskoš

LJ


M

maca - mrlja
malinkonija - fjaka
manistra - juha
mašklin - pjuk,budak
mižerja - sirotinja
mol - mali
mot - stav, ponašanje

N

nacikla - napukla
nadit - stavit
nima - nema

NJ


O

obligmenti - obveza
obvergan - vezan uz
ol - ili
omendula - bajam, badem

P

pape - otac
parit - ciniti se
partiti - otputovati, otici
pasaje - prolazi
peljat - vodit, odvest
pentrati se - penjati se
perun - viljuška
pest - pesnica, šaka
pijat - tanjur
pinez - novac
pirija - lijevak
pitar - mala posuda za rast cvijeca
piz - teret
pomidora - rajcica
potocat - uronit
poeta - pjesnik
ponistra - prozor
porat - luka
postoli - cipele
prin - prije
pristava - zid, meda, ograda
pritrujen - preumoran
provat - kušat
puntar - buntovnik

R

rabota - rad
recina - narukvica
rašpa - turpija
rekamat - izvest
reloj - sat (uredaj)
reoplan - zrakoplov
refat - vratit dug
retaj - otpadak
rojen - roden

S

sarce - srce
sic - sud za vodu
sime - sjeme
skalavat - skidat
skoncat - završit
skula - škola
smij - smjeh spiza - hrana
spoža - mlada
spuž - puž
stadun - godišnje doba
stina - kamen
sudamja - blagdan sv. Duje
svej - sved, neprestano

Š

šaltur - krojac
šceta - šteta
šcap - štap
šempja - luckast, na svoju ruku
šetemana - sedmica
šijati - igrati šijavicu
šijavica - stara igra na prste
škivat - izbjeci
škafetin - ladica
škatula - kutija
škoj - otok
škovace - smece
škrip - pukotina, malo zemlje
škuna - jedrenjak sa 2 ili 3 jedra
škuribanda - tamno mjesto
šolad - novcic
šoto braco - pod ruku
šoto voce - ispod glasa (pjevati)
španjulet - cigareta
špina - slavina
šterika - voštanica
štorija - prica
štrukati - zagipsati
štumik - želudac
šugaman - rucnik
švora - casna sestra

T

takujin - novcanik
testamentum - oporuka
timun - volan
tiramol - potegni-otpusti
tišciš - držiš
tovar - magarac
trat - put

U

uje - ulje
ura - sat (mjera za vrijeme)
uspentrat se - popeti se

V

vala - uvala
vapor - parobrod, ekspres lonac
vas - sav
važ - limenka versi - stihovi
vengo - nego
vonj - miris

Z

zvir - zvijer

Ž

žderat - jest
žeja - želja, požuda
žmul - caša
žurnata - nadnica

[Koma[MFHN]]

svaka čast za post.

hvala montenegrina za odgovor.

[innominato]

Zvirka nam je poslala sjajan dajdzest rjecnik, uz primjedbu da, uz mnogo sličnih ili identicnih rijeci, ipak pripadaju ikavskom narjecju, srednjoj Dalmaciji, dok je bokeska varijanta ijekavska. Brz obzira, mnogo rijeci iz ovog rjecnika su bile, ili jos uvijek jesu, u upotrebi u Boki, a ima i zaboravljenih, na sta mu posebno hvala.

[montenegrina]

A dje je odje Kalijerga = Stolica?

[Buba_mara]

Ne zamjerite,ali moram postavit jedno pitanje.Od kad je cale bokeski izraz?

Nisam bas detaljno iscitala cijeli topic,nisam imala kad,ali sam odusevljena onim sto na brzinu snimih.Inace nisam znala da spadam u one "ispod kraja" .

[montenegrina]

Nego što nego spadaš hahah. Zajedno sa mnom. Ili se ponekad kaže "mi pod bandu"

[Gogo_Pop]

jeli 'pendzer' bokeljski izraz ili brdjanski ?

[innominato]

pendzer je turcizam. a oni su obitavali u nasim krajevima..ali , posto je pendzer prozor i u Bosni i u Srbiji i jos resto dvije trecine Balkana, ne bi bas mogao da bude bokeski / bokeljski/ specifikum.. Pendzer se na bokeskom kaze funjestra, funistra i sl.
Buba Maro, Bijela je djelimicno "ispod kraja". Termin se prvenstveno odnosi na Kumbor, Baosic, Djenović... Pocinje nedje od Zmijica.... Nikada ovu kvalifikaciju nisam dozivljavao pezorativno, naprotiv. Ima tu nekog autenticnog sharma i posebnosti, mada, kod nadobudnih "gradjana" Novog, znalo se to upotrebiti sa ironijom. Zanimljivo je da ta mjesta nikada nisu bila tretirana kao sela, za razliku od novskog okruzenja preme Debelom Brijegu i brdskom zaledju, nego kao "mjesta hercegnovske rivijere" sto je vrlo tacno... Pjena od mora,mentalitet, ironijski odnos prema svijetu, posebne regule, nacin zivota, ponte kao znak prepoznavanja, mjesta "ispod kraja" cine, ili su bar cinila, draguljima ovog djela Boke gdje se jos uvijek moze prepoznati duh i dah naseg zaliva.

[Buba_mara]

Nisam ni ja to shvatila pezorativno,cak naprotiv,bas mi se svidja.Pogotovo sad kad sam malo dalje od kuce.Uvjek je bilo onih koji su nas gledali sa visine,uvjek ce ih i biti,ali ne bendam ja njih ni dva posto.Ja sam se od kad znam za sebe ponosila time odakle sam,pa cu tako i u buduce.Nego,zbog cega je Bijela samo djelimicno "ispod kraja"?

[montenegrina]

Innominato nijesam ni ja to shvatla nista pezorativno, neg sam bogami ponosna okle sam. Svak bi trebao biti ponosan na svoje rodno mjesto
A sto se prozora tice, moji su star bokeshka familija pa niko nkad nije rekao "pendzer". Kod nas se reche "punistra" Sve su to varijacije na temu hehe

[Zvirka]

Ja sam ...zenska Zvirka....:smrc:

[Zvirka]

ala maka - kako bilo
altroke - i te kako, svakako
ankora - sidro
arbaroža - cvijeće; vrsta pelargonije
areloji - satovi
arija, arja - zrak
arivat - stići, dolaziti
arta, artija - stvar za ribolov
bajunete - vrsta bodeža koji se nosi na boku ili nataknut na pušku za borbu prsa o prsa
balature - odmorišta nakon stubišta, stepenište koje završava terasicom s ogradom
banak - dugački stol, sjedalica, klupa
banda - strana
barda - brda
baril - bačva, bačvica
barkarijol - voditelj barke, čamca
baršćon - bršljan
bati - otkucava, tuče
besida - riječi
beštimje - psovke
betula - gostionica, krčma
bićerin - čašica (za rakiju)
bičvice - čarape, čarapice
bilo - klatno, jezičac (zvona)
bocuni - staklena posuda za vino
bokun - komad, mali dio nečega
bolti - svodovi
bota - još jednom; "u po bota" - u podne i pol
botun - dugme
brajo - brate
brecati - isprekidani zvuk zvona, zvon u čast preminulog
brime - breme, teret, obveza
briškula - vrsta primorske igre s talijanskim kartama
brnistra - grmolika sredozemna biljka sa žutim cvjetovima
broditi - ploviti
broka - kanta
brokat - svilena tkanina protkana zlatnim ili srebrnim nitima
brokva - čavao
brontulat - prigovarati, gunđati, mrmljati
bronzine - brončani kotlić u kojem se kuha nad otvorenom vatrom
bukara - čaša za vino
burdižaje - žuri
bušinac - nisko primorsko grmlje
buža - rupa
cablo - stablo
cakla - stakla
carni - crni
cidit - cijediti
cima - konop (kojim se privezuje brod)
cimpresin - čempres
crljena - crvena
cukar - šećer
cukun - glupan, blesan, onaj koji nešto slabo shvaća
čejad - djeca
česvina - vrsta niskog grma (makija)
čičan - dojke, grudi
čorne - crne
čovik - čovjek
ćaća - otac, tata
ćakulat - razgovarati, pričati
ćuhta - vijoriti, vijati zrakom (zastava)
ćutin - osjećam
damire - osjećaje
dažd - kiša
derneci - zbor, sajam na dan sveca župe, skup, veselje
dešpet, dišpet - inat
deštrigat - rastaviti
diklica - djevojka
dimiti - pušiti
dol - dolje
draginje - skupoće
drenči - zveči
driti - ravni, uspravni
drumak - mali drum, putić
dubli - dubali, natovareni
đardin - vrt, park
faculet - rupčić, maramica
fakin - manup, onaj koji radi sitne nepodopštine
falši - krivi, pogrešni, lažni, pokvareni
farbana - obojana
feral - svjetiljka, fenjer, svijeća, ribarska svjetiljka koja s broda privlači ribu noću
fermat - stati, zaustaviti
fešta - proslava, slavlje
finalmente - naposlijetku, napokon
finili su - završili su
fjaka - pospano stanje, usporenost
forca - snaga
fortunal - jako nevrijeme ne moru s vjetrom
fortune - sreće
foša - jarak
fraja - slaviti, veselje
friškinon - svježinom
fumija - dimio
funjestre - prozori
furešti - stranci
gaće - hlače
galija - rimska brodica
galiot - okovani veslač na galiji, kažnjenik
gange - momačko skupno pjevanje narodnih pjesama - ojkavica
gariful - karanfil
gib - pokret tijelom, gibanje
gizdava - dotjerana, ponosna, lijepa
god - dan u godini kad se nešto slavi
gomile - nakup kamenja
greb - grob
gričan - brežuljast, brdovit
grintaš - prigovarati mrzovoljno
gruje - ugori
gustirne - zdenci, bunari za skupljanje kišnice
gušt - uživanje, zadovoljstvo
gvardija - vrijeme dežurstva na brodu
hlepti - žudjeti
hreb - korjen
hripju - teško disati
ingvazdali - napili, nalokali, naroljali
intrade - prinos od poljoprivrede, ljetina
intrati se - susresti se
istoči - istok
išćen, iskat - tražim, tražiti
izdurat - izdržati
izmej - između, među
ješka - mamac
joci - oči
jope, jopet - opet
jorihova - orahova
jur - već
justih - usta
ka - kao, kad, koja
kaban - ogrtač
kadene - lanci
kaduja - kadulja
kaleta - uska ulica
kaloper - ukrasna biljka iz porodica glavočika
kamara - soba
kamik - kamen
kampaneli - zvonici
kampošanti - sveto mjesto
kandilo - viseća posuda u kojoj gori žižak u ulju, uljenica, svijeća
kano - kao
kantat - pjevati
kantun - kut sobe, kuće
kantunal - noćni ormarić
kapjat - cijediti, močiti
karecati - milovati, dragati
karampane - krntija, žena neprivlačna izgleda
karatil - manja duguljasta bačva
karet - dječji kar
karocijer - kočijaš
karpiti - krpati
karvi - krvi
Kaše - naziv lukobrana ispred dubrovačke gradske luke
kaštigat - kazniti
katrige - stolice
kavali - konji
kažin - javna kuća
klak - vapno, kreč
klapadu - lupaju
klapjat - žestoko udarati o nešto, bučiti
koče - povlačna mreža za ribolov, ribarice
kočete - prednja ili stražnja stranica kreveta
koko - drago, dražesno biće (hipokoristik)
kolo od barila - obruč od bačve koji djeca guraju uz ulicu
kolonade - stupovi
kolone - kolone, kameni stupovi
koltrina - zavjesa, zastor
koluri - boje
komin - kamin
konkulana - iskrivljena, pognuta
kontali - računali, smatrali
kontrada - široka ulica, predio
korde - štapini
korota - crnina, žalost za pokojnikom
kozline - vrsta biljka
krati - put
krcat - pun, ispunjen
krepati - uginuti, umrijeti
kruv - kruh
kucodu - kucaju
kuk - kamen, stijena
kuke - kamene stijene
kundake - gruba vlast, zadnji dio vatrenog oružja koji se oslanja na rame
kuntenat - zadovoljan
kundurice - tračare, ogovaralice
kuraja - hrabrost
laća - prima se, latiti se
ladila - hladiti
ladon - hladom
lantana - terasa na krovu
lanterna - ulična svjetiljka, svjetionik
largo - opustio
laze - puzati, plaziti
lažina - nakupljena suha trava na morskoj obali
lenta - široka traka s ordenima
Lepant - dio Sredozemlja (Davne 1571. godine kod Lepanta su se sukobile kršćanska Sveta Liga i moćna Turska, što je najveća bitka na vesla u povijesti. Od 15 tisuća poginulih na strani Svete Lige oko 3000 su bili hrvatski vojnici i mornari koji su se borili na galijama)
levant - istočni vjetar
libar - knjiga
likar - doktor, liječnik
lincuni, lancuni - plahte
lojkeg - lakog
lug - pepeo
lumpovali - ludovali
lupežice - kradljivice
luške - kratica od "velelučke"
ljuveni - ljubljeni
madiri - daske koje tvore palubu drevnoga broda
mah - zamah, kretnja
makina - mašina, motor, stroj
mandraći - manje luke
manistra - gusta juha
martiri - velika stradanja, patnje
mašklin - trnokop, pijuk, budak
maštila - posuda gdje se masti ili tiješti maslina, lavor, vjedro
mažuran - mediteranska začinska biljka
mendula - bajam, badem
mirine - zidine
misal - knjiga, libar
mižerja - bijeda, jad, siromaštvo
mojstir - samostan
mona - glupan (cukun)
morbini - snage
mot - stav, ponašanje
motor benzon - benzinac
mrkinta - grebenje uz more
mukte - besplatno
murtila, murtilica - bosiljak, mirta
murve - dudovi (drvo i plod)

[Zvirka]

ocu jos?
samo da znam

[innominato]

Ela, Zvirka

[montenegrina]

Shpanjulet - cigar
Bujuo - kanta

[lacman]

Prije nekih 10ak godina sam prikupio nešto riječi iz Boke, pretežno hercegnovskog kraja. Na ovoj stranici se mogu pogledati. Stranica je još u izgradnji, ali posjetite je sami:
www.kenova.info

[montenegrina]

Super je Kenova? Ati?

[Njivice_Orano_Nepreorano]

:Offtopic
http://en.wikipedia.org/wiki/Kenova

Novljanin osnovao ?

[innominato]

Nevjerovatno... Super je ovo sa Kenova... Vjerovatno se drugacije izgovara, ama je bas novski. Mada, sva je prilika da nema veze sa Novljaninom. Kao sto Boka nema veze sa "Boka Juniorsima", iako znam ljude koji se kunu da su iseljejnici iz Boke osnovali ovaj klub..

[camaron]

ako ovako nastavimo ne znam dje cemo zavrsit..
citav ovaj topic je prica o rjecima latinskog porijekla ( talijanskog spanskog i mozda neka francuska) koje je lokalni, slovensko govorni zivalj, preuzeo od osvajaca koji su ovuda tutnjali i zadrzavali se duze ili krace vrijeme.
slicna prica ko sa turcizma u bosni i srbiji.
reci da su izrazi ili rjeci kao; kenova ili boka (boca), nesto usko bokesko, je ko otprilike tvrditi da je pizza izmisljena u morinju ili prsut na njegusima.
ako kenova city i ima kakve veze za latinskim jezicima verovatno ga je krstio neki talijan,isto kao sto je u argentini rjec boca (usta , zdrijelo, otvor. prolaz)
previse obicna da bi trebo neki Bokeski emigrant da se sjeti da tako krsti klub.

[innominato]

A sto bi zavrsavali, Camaron? Jezik je ziva materija, prevazilazi nacionalne i geografske odrednice, sve u namjeri da se uspostavi komunikacijski kod. Inace bi svi pricali staroslovenski. Ili, kada je o autenticnom zivlju rijec, prije ohohoho vjekova, ilirski. Bar bi Risnjani tako pricali, s obzirom na Teutu... Tacno je da su svi izrazi i leksički specifikumi dosli od nekuda. Ali, imali smo i dobar dio autenticnog romanskog stanovnistva Boke, cije naslijedstvo zivi u jeziku. Termini, sintagme, dijalekat i poddijalekat su specifikumi područja, govore o istorijskom naslijedju, civilizacijskom okruzenju, a mozes misliti sto bi bilo kad bi se iz jezika odstranili svi tudjizmi, romanski, turski i čiji sve ne... Prednost Boke je upravo u prozimanju kultura, samim tim i jezickih kodova. Jezik je pamcenje. Jaci od naciona, geografije. Zamisli kada bi iz jezika kojim su govorili stanovnici Rosa dje ti i ja pijemo ladno vino, eliminisali naslijedje onih posada čiji su potomci i o kojima nam govore njihova prezimena. Boka je dio Mediterana, konglomerativnog, to se prelama preko njenog jezika. Slično je sa Dalmacijom. To je jezik koji bazično odredjuje srpskohrvatska/ hrvatskosrpska u Dalmaciji/ govorna varijanta, ali sa jakim uplivima cijelog meditetranskog okruzenja. I njime su govorili svi, bez obzira na nacionalni predznak. Elem, ne imputirajuci da za to plediras, naravno, mala anegdota:
Devedesetih godina pojavila se ideja, u cilju nacionalonog jezickog cistunstva, da je ime naseg zaliva naprimjereno. Zaboga, Boka je talijanizam, " Usta" je nas termin, a ne Boka . Znaci, Usta Kotorska...Ili "Usta od Kotora"... Shodno tome, Bokelji se ne bi tako zvali, nego... Ustashe, nema druge. A to ne bi bilo lijepo, zar ne?
Salu na stranu, jezik je bogastvo, sam od sebe tezi ka spajanju ljudi i kultura,
i upravo je ovaj topic , sa svim arhaizmima i dijalektarnim posebnostima, doprinos kulturoloskom i civilazijskom profilu naseg grada, zaliva, zemlje...
Ovaj post nije suceljen s tvojim, samo je reakcija na pitanje: dokle ovako? Koliko god se bude moglo.