4x4 club

[claudiocaniggia]

2.0 PD dizel iz VW grupe u Mitsubishiju, kakva sreća

[Zuma]

Neću se onda cimati oko toga. Nego je ispao baaaaš povoljno preko neke kombinacije pa rekoh ajde. Ali svi mi rekoše da je smeće.

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

[NSX]

bjež od toga

[GaD]

Taj auto ne valja zbog motora, sto je "strano povoljan", ili sve ne valja na auto. Koleginica imala novog iz salona, vozila ga je jedno 6-7 godina bez problema. (doduse novo je novo).

[VooDooPrle]

Do koliko km ne valja taj motor ili ne valja iz fabrike, valjalo bi malo vise informacija da se daje. Komentar valja ili ne valja nije bas koristan.

[TAKUMI]

Ti motori znaju da se prospu nakon 70000 km. Jedan od nagorih ikad.

[Zuma]

Postaviću ođe pitanje. Pomami me onaj BMW 750 I sad mi se mijenja auto. Pa da li je neko prelazio sa džipa na neku malu gradsku trkalicu? I kakav je taj prelaz bio. Relano mi ne treba previše džip. Ali je definitivno lakše sa njim đe se god mrdne van grada. Pada mi na pamet neki Suzuki Swift.
Ovako nešto npr
https://autodiler.link/nWB3XC3pp1HEXKti9

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

[claudiocaniggia]

Ja nisam prešao u smislu da sam vozio džipa, prodao, pa kupio nešto tipa tog swifta, ali sam paralelno vozio C segment auto sa dvoje vrata i ponekad manji džip i vjeruj mi uopšte mi nije bio crn prelaz, nego mi je čak i bio lakši manji auto za vožnju kako grad tako i otvoreno. Iz džipa kad izađem, izađem kao da sam fizikalisao 8 sati. Možda je do mene samo, ali ako već pitaš za iskustva..

[sl0t3]

Postaviću ođe pitanje. Pomami me onaj BMW 750 I sad mi se mijenja auto. Pa da li je neko prelazio sa džipa na neku malu gradsku trkalicu? I kakav je taj prelaz bio. Relano mi ne treba previše džip. Ali je definitivno lakše sa njim đe se god mrdne van grada. Pada mi na pamet neki Suzuki Swift.
Ovako nešto npr
https://autodiler.link/nWB3XC3pp1HEXKti9

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

Jesam ja, u trkalicu od skoro 500 konja, stresno previse, ocu li zakacit dje ispod, izbjegavanje rupa, ivicnjaci najveca nocna mora, nidje van asfalta i tako to. E sad ljepse je za voznju od dzipa 1000 puta, krivine, lezanje, upravljanje, cak i na otvoreni put manje potrosi. Ali sam sa dzipom manje brinuo

[Laz]

Jesam ja, u trkalicu od skoro 500 konja, stresno previse, ocu li zakacit dje ispod, izbjegavanje rupa, ivicnjaci najveca nocna mora, nidje van asfalta i tako to. E sad ljepse je za voznju od dzipa 1000 puta, krivine, lezanje, upravljanje, cak i na otvoreni put manje potrosi. Ali sam sa dzipom manje brinuo

Hahah sjednuh iz mog rumuna u toyotu avensis, i prva stvar sto sam uradio je nasadio sam je bankinom kad sam se spustao s trotoara(posto na parking od firme ulazimo preko trotoara)...

Totalno mi je isparilo iz glave da moras milimetar po milimetar na kocnicu pod uglom Ja s mojim samo skok i gas, nema razmisljanja


@Zuma, stvarno bi kupio auto od 136konja koje trosi 12-14litara benzina kad ga malo stisnes?

[NSX]

ovaj troši plin, prosjeka ne bi trebalo preko 10 litara i to malo jače vožnje to je 9 eura

mali je auto i ne može se poredit sa Infinitijem, ja bih ga uzeo ali da spusti cijenu i zadržao oba, greota je prodavat V8 za koji ti je registracija 200e

[Laz]

ovaj troši plin, prosjeka ne bi trebalo preko 10 litara i to malo jače vožnje to je 9 eura

mali je auto i ne može se poredit sa Infinitijem, ja bih ga uzeo ali da spusti cijenu i zadržao oba, greota je prodavat V8 za koji ti je registracija 200e

i atm chiptuning naljepnica...cipovan na plin?

[NSX]

ma ne vjerujem da je cipovan stavio radi reklame, auto nema turbinu i cipom ne moze dobit preko 5 KS

[^SK^]

NSX trosi li ti koliko Infiniti . Strasan auto , zvuk bas mocan i pojava je

[VooDooPrle]

Vidim po netu jedine zamjerke su na mjenjac zbog brzine reakcije, ali ako je to samo mana onda to nije strasno za nas dzep i standard.

[NSX]

NSX trosi li ti koliko Infiniti . Strasan auto , zvuk bas mocan i pojava je

14 plina prosjeka s tim sto se malo vise vozim na otvoreno, generalno moze se spustit na 11 plina otvoreno 20 grad

[Zuma]

Moj ne može ispod 23 grad. Otvoreno teško ispod 15.

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

[NSX]

ti imaš 2 cilindra više i 2 brzine manje meni sedmom na 100 km/h 1.900 rpm

[Zuma]

Idem najverovatnije kasnije da vidim onu 7icu zapalio si me

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

[NSX]

batali se toga ako si vec utvrdio da je vracana km, iskocice nesto bolje

[TAKUMI]

Nemoj tako, dobar je auto bez obzira na km.

[sl0t3]

Idem najverovatnije kasnije da vidim onu 7icu zapalio si me

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

Imao je kum s600 v12 sa 90 000 km 2001 ja mislim, nego ne znam kome je prodade, vrhunska

[Zuma]

Nemoj tako, dobar je auto bez obzira na km.

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

[wulfy]

HMMWV

Višenamjensko vozilo na točkovima velike prohodnosti, odnosno skraćeno HMMWV (High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicle) je široko raspostranjeno lako terensko neborbeno vozilo dizajnirano za potrebe američke vojske, ali sa primjenom širom svijeta. Niti jedno terensko neborbeno vozilo poslije drugog svjetskog rata nije imalo toliku popularnost kao HMMWV, pa je red da nešto napišemo o samom vozilu.

Kako se došlo do koncepta HMMWV?

Američka vojska je svoja laka terenska neborbena vozila od prije drugog svjetskog rata svrstavala u nekoliko težinskih kategorija: sa nosivošću ¼ (250 kg) tone, ½ (500 kg) tone, ¾ (750 kg) tona, 1 ¼ (1.250 kg) tona i 1 ½ (1.500 kg) tone. Zapravo, ovo su formalne nosivosti i često su znale da varariraju (budu veće od nominalno navedene kojoj klasi pripadaju), ali morala su se administrativno podjeliti rečena vozila.

Lako terensko neborbeno vozilo u klasi ¼ tone je vjerovatno najpoznatije jer ih je u toku drugog svjetskog rata (od 1942 do 1945 god.) napravljeno u 361.339 primjeraka (Willys MB i Ford GPW). To vozilo nasleđuje Willys MC, poznatiji sa oznakom M38 (proizvodio se od 1949 do 1952 god.), pa slijedi Willys MD, poznatiji pod oznakom M38A1 (proizvodio se od 1952 do 1971 god.), te je imao i varijantu sa produženim međuoosovinskim razmakom M170 (proizvodnja od 1954 do 1964 god.). Jedno vrijeme se proizvodio i model M606 (od 1953 do 1968 god.) koji je prilagođena civilna verzija modela Willys CJ-3B. Svi ti modeli su tehnički poboljšani ratni model. Istinski tehnički napredak je pružio Ford koji konstriuše nasljednika oznake M151 koji se proizvodi od 1960 god. do 1985 god. No, i tom vozilu treba zamjena.

Lako terensko vozilo u većoj klasi je tokom drugog svjetskog rata predstavljao Dodge VC / WC koji se od 1940 do 1945 god. napravio u 341.016 primjeraka. Nasljedio ga je Dodge MC koji se pravio do 1968 god. Od 1967 do 1969 god. nudi se civilno vozilo prilagođeno vojnim potrebama, te mu je oznaka Kaiser-Jeep M715. Bilo je interesantnih vozila koja su trebala da posluže kao zamjena, kao npr. CONDEC Gama Goat (pravio se od 1969 do 1973 god.) koja je zglobni terenac 6x6 koncepcije i koji je zaista imao veliku prohodnost, ali komplikovana mehanika (uz to i komplikovano održavanje) je otežavala njegovu upotrebu. Zbog toga se od sedamdesetih koriste civilna vozila prilagođena vojnoj upotrebi (Dodge M880 npr.). Ipak, ta civilna vozila (bez obzira na prilagođavanja) nemaju robusnost koja je potrebna vojsci. Zato se razmišlja o specijalizovanom vojnom vozilu koje bi zamjenilo ovu šaroliku paletu.

Kompanija FMC odavno sarađuje sa vojskom SAD (od 1941 god.), te npr. proizvode oklopno vozilo M113 od 1960 god. Time su iz kompanije FMC mogli da uoče nedostatak terenskog vozila koje bi zamjenilo sve gore opisane terence. Počeli su sa razvojem 1969 god., a prva dva prototipa oznake FMX XR311 su napravljena 1970 god. Na osnovu ispitivanja ta dva prototipa američka vojska zahtjeva izradu još deset primjeraka koji su dostavljeni tokom 1971 god., te testiranja tih vozila traju nekoliko godina. Koncept vozila je podrazumjevao motor smješten u zadnjem dijelu (V8 od 5,2 litre zapremine sa 190 KS), te veliku terensku sposobnost. Ugledajući se na to vozilo Lamborđini 1977 god. po zahtjevu MTI-a (Mobility Technology International ), kompanije koja sarađuje sa američkom vojskom, konstruiše svoj model koji umnogome podsjeća na FMC XR311. Lamborghini Cheetah ima motor smješten u zadnjem dijelu (V8 od 5,9 litara radne zapremine sa 180 KS). Pomenimo da je ovaj model podstakao da se razvije prototip LM001, te LMA002, a koji rezultura serijskim modelom Lamborghini LM002. No, to ovdje nije tema. Ova dva prototipa su bila dobra smjernica američkoj vojsci da 1979 god. naprave specifikaciju o novom višenamjenskom vozilu na točkovima velike prohodnosti. Od 61 zainteresovane kompanije njih 3 je prezentovalo svoje prototipove (Chrysler Defense, Teledyne Continental i AM General). Ukupno 11 prototipova je prešlo oko 1.000.000 (million) kilometara od pustinje do arktičkog kruga. U junu 1981 god. vojska se odlučuje za prototip AM General, te traži dodatne prototipove za daljna testiranja. AM General HMMWV je težak oko 2.400 kg, a može da ponese oko 1.100 kg tereta (tačne brojke zavise od konfiguracije vozila). Za pogon se koristi V8 benzinski ili dizel motor smješten u sredini vozila (najbolji raspored masa) koji razvija oko 160 KS. Proizvodnja mu počinje 1983 god.

HMMWV u vojnoj službi

Šasija je čelična, sa pet poprečnih nosača. Motor se nalazi iza prednje osovine, a vješanje točkova je nazavisno. Karoserija je napravljena od aluminijuma, a postoje razne opcije iste. Između vozača i suvozača je smješten motor, te je vozilo dosta široko, ali time se dobilo na centralizaciji masa, te niskom težištu tako da je prohodnost odlična. Postoji šest varijanti ovog vozila.

Dvije varijante služe za prevoz tereta ili ljudstava (M998 i M1038) nosivosti 1.134 kg. U slučaju da se prevozi ljudstvo u kabini se mogu smestiti dvoje ljudi (vozač i suvozač), a u tovarnom dijelu još osam ljudi (10 ukupno). Razlika u oznaci se odnosi na model sa vitlom (M1038) ili bez vitla (M998). Ova dva modela predstavljaju najosnovniju verziju ovog vozila.

Treća varijanta služi za prenos mobilnog komunikacijskog skloništa S-250 (M1037).

Nosač protivtenkovskog raketnog sistema BGM-71 TOW (M966) je četvrta varijanta.

Peta i šesta varijanta (M1025 i M1026) služe za prevoz raznog naoružanja i municije.

Ubrzo se paleta modela sa ovih šest proširuje na razne verzije, kao što je sanitet (M996, M997 i M1035) koji može imati manju ili veću metalnu nadogradnju ili platneni pokrov, za prevoz skloništa koji ima vitlo (M1042), model koji služi kao nosač protivtenkovskog sistema dobija određene nivoe balističke zaštite (M1036, M1045 i M1046), a oznaka zavisi od nivoa zaštite, te se na taj način dodaje balistička zaštita i za model za prevoz naoružanja (M1043 i M1044). Dodaje se i model sa povećanom nosivošću (M1097) koji je razvijen iz modela za prevoz ljudstva ili tereta, a nosivost mu je 1.998 kg. Ta povećana nosivost vuče i neke tehničke izmjene (felne, vješanje, gume,…).

Tokom 1992 god. slijedi određena modernizacija pa se i mijenjaju oznake, rezimo model sa povećanom nosivošču sada ima oznaku M1097A1 umjesto M1097. Taj dodatak ,,A1’’ znači da je urađena modernizacija (određeni tehnički redizajn) na tom modelu. Sledeći redizajn slijedi 1998 god. kada se na kraj stavlja oznaka ,,A2’’ (recimo raniji sanitet M1035 sada je M1035A2). Naravno, stanje na terenu (razni ratovi) iznudilo je još mnoge varijante, tako da osim nabrojanih verzija postoji još dosta varijanti i podvarijanti.

HMMWV pripada kategoriji logističkih vozila (lako terensko neborbeno vozilo) koje je zamjenilo širok dijapazon vozila, te samim tim, kao i predhodnici nije predviđen da bude na prvoj liniji fronta. Prvo ućešće u oružanim sukobima imao je 1989 god. tokom izvazije SAD na Panamu, a slavu među civilima je stekao poslije Zalivskog rata (Pustinjska oluja) 1990 i 1991 god., te je postao nezamenjljiv saputnik gdje god je u svijetu djelovala američka vojska (Bosna i Hercegovina, Irak, Avganistan, Sirija,…).

Iako dosta popularan, te je na neki način postao zaštitni znak američke vojske, HMMWV nije bez mana. Možda mu je najveća mana veličina. Naime, zamjenio je nekoliko kategorija vozila, pa tako i najlakšu koja je u predhodnoj generaciji imala samonoseću karesoriju (M151), a bilo je to bilo dosta manje vozilo. Sa separatnom šasijom i posebnom karaserijom, uz zahtjev za što većom iskorišćenošću HMMWV je, jednostavno, preširok (preko 2 m) i pokazao se loše u uslovima urbanog ratovanja (u Avganistanu naročito došlo do izražaja) gdje mu je širina predstavlja najveći problem provlačenja uskim ulicama (ili između ruševina), a isti problem je imao u planinskim područijima gdje su do raznih sela vodili uski putevi (zapravo ono što podsjeća na puteve). HMMWV nije predviđen da bude vozilo na prvoj liniji fronta, i u tom smislu je vrlo uspješno vozilo (logistika), ali na prvoj liniji (opet Avganistan, gdje nije bilo klasičnog fronta, već dosta sporadičnih napada po cijeloj teritoriji) se pokazao kao vrlo ranjiv (po posadu pogibeljan) na improvizovane eksplozivne naprave. Zbog toga se od 2004 god. u većem broju proizvode kompleti za dodatnu balističku zaštitu, no, u zavisnosti od stepena zaštite onu uvećavaju težinu (i za toliko smanjuju nosivost) od 680 do 1.000 kg.

Model sa povećanom nosivošću (M1097A2) je postao baza za vozilo sa povečanim kapacitetom, skraćeno ECV (Expanded Capacity Vehicle) koje može nosti veća komunikacijska skloništa, odnosno može biti opremljeno i težom balističkom zaštitom. Tako je nastao model M1113, koji ima nosivost od 3.090 kg (bez uračunate težine balističke zaštite). Time se gama HMMWV ECV vozila širi, pa slijedi M1114 koji ima balističku zaštitu od pušćanog zrna 7,62 mm, te od projektila 155 mm i protivtenkovske mine od 5,4 kg. M1116 ima na krovu pokretnu kupolu sa raznim naoružanjem. Po potrebi (zahtjevima terena) razvijaju se nove verzije.

Ovim možemo reći da HMMWV ima četri generacije, prva generacija tokom osamdesetih godina, druga sa dodatkom ,,A1’’, treća sa dodatkom A2’’, te četvrta ECV. HMMWV se proizvodi već skoro četrdeset godina. Previše? Da, za bilo koje vozilo. Ipak i dalje se unapređuje i još uvjek je aktivan u službi (po raznim dostupnim studijama predviđaju mu prisutanost u američkoj vojsci do ... negdje piše 2035, a neke predviđaju i do 2050 god.). No, prije nego što pođe u penziju treba neko zamjensko vozilo.

[wulfy]

Zamjena za HMMWV

Pošto se HMMWV dosta koristio u borbama (a to mu nije prvobitna namjena) pokazao se ranjivim. Zato su u izviđačke misije slali oklopna vozila, a koja su još većih dimenzija od HMMWV-a, te nemaju potrebnu mobilnost da ispunjavaju tražene zadatke. Iako je dodata balistička zaštita na HMMWV ista ne predstavlja sastavni dio vozila (nije u prvobitnim nacrtima predviđena) tako da nije efikasna koliko bi trebalo. Zbog toga se od 2005 god. razvija zajedničko lako taktičko vozilo, skraćeno JLTV (Joint Light Tactical Vehicle) koje od nacrta ima predviđene razne nivoe balističke zaštite. Od 2016 god. počinje proizvodnja ovog vozila koje ima oznaku Oshkosh L-ATV (Light Combat Tactical All-Terrain Vehicle, što znači lako borbeno taktičkog terensko vozilo). Oshkosh L-ATV u mnogim jedinicama američke vojske mijenja HMMWV, ali neće biti ista popunjenost jer je L-ATV vozilo za borbena dejstva. Šta je sa onom izvornom potrebom za lakim neborbenim terenskim vozilom kakvim je HMMWV (kao i njegovi predhodnici) zamišljen? Pravi nasljednik je interno prenosivo lako udarno vozilo, skraćeno ITLSV (Internally Transportable Light Strike Vehicle) koje se razvija od 1999 god., a proizvodnja mu počinje 2009 god. Tokom 2020 god. se pojavljuje vozilo pešadijskog odreda ISV (Infantry Squad Vehicle). No, i ta vozlia su projektovana tako da se može nadograditi balistička zaštita. Svakako, lako terensko neborbeno vozilo ima sve manju primjenu jer više ne postoje klasične linije fronta, uz gerilsku borbu svako vojno vozilo treba određenu balističku zaštitu tako da se vjeruje da je HMMWV zadnje specijalizovano vojno vozilo u klasi koje se proizvodilo u velikim količinima, a razvijano je bez balističke zaštite.

Civilne verzije

HMMWV M998 je poslužio kao osnova za razvoj civilne verzije. Jednostavno, poslije ,,pustinjske oluje’’ zahtjevi za civilnom verzijom rastu pa je AM General 1992 god. počeo da proizvodi verziju za civilno tržište. Oznaka za civilnu verziju je Hummer. Prva dva vozila Hummer koja su izašla 14. marta 1992 god. kupio je glumac Arlond Švacaneger. Karoserija, podvozije i ostale tehnikalije dijeli sa vojnom verzijom. To znači da može da prođe kroz vodu duboku 76 cm, da se popne uz stepenik visok 56 cm, prilazni ugao naprjed je 72, a zadnji 37,5 stepeni, a klirens je 41 cm. Disk kočnice se nalaze pri diferencijalu, a nudio se u tri varijante karoserije: sa mekim krovom, sa četvoro vrata koja ima tovarni dio (pick-up) i kao karavan sa petoro vrata. Unutrašnjost se, naravno, razlikuje, sa plastičnom centralnom konzolom, sjedištima koja mogu biti obložena kožom, stero sistemom i ostalim luksuzom koji je nezamisliv za vojnu verziju. Tokom 1999 god. GM (General Motors) kupuje marketinška prava za Hummer, te se od 2002 označava kao Hummer H1 (tada se pojavljuje na tržištu Hummer H2 koji nema nikakve veze sa vojnom verzijom). Proizvodio se do 2006 god. jer pogonski motor više ne zadovoljava ekološke norme. Hummer H1 se napravio u 11.818 primjeraka.

VLF Automotive je 2017 god. je sklopio ugovor sa AM Generalom za proizvodnju civilne verzije u maksimalno 100 primjeraka godišnje za tržišta Evrope, Bliskog istoka i Kine. Zbog prava na ime Hummer koje posjeduje GM ove civilne verzije se označavaju kao HUMVEE C serije.

Uticaj HMMWV-a

Da, ima i boljih vojnih vozila, to je neosporno, isto kao što je neosposrna i popularnost HMMWV-a, pa mnoge druge države imaju HMMWV u svojim jedinicama, recimo Grčka i Turska su po licenci izrađivali HMMWV za svoje potrebe, a neke su ga kupovale (ili im je doniran kao neka vrsta pomoći), te se smatra najrasprostranjenijim vojnim vozilom na svjetu (osim SAD, Grčke i Turske, imaju ga Gruzija, Egipat, Meksiko, Izrael, Poljska, Švajcarska,…). Neke kompanije su napravile direknu kopiju vozila HMMWV (Tiuna UR-53AR50 iz 2004 god za vojsku Venecuele ili Dongfeng EQ2050 iz 2007 za vojsku Kine), a mnogo je češća konkurencija koja stvorena da mu parira, te je HMMWV referentno vozlo kada se upoređuju karakteristike nekog drugog lakog terenskog neborbenog vozila.