Zastava

Thread: Zastava

  1. E_K_V's Avatar

    E_K_V said:

    Default

    pa kaze.... pepeljara i tapaciran krov u L verziji sa komfornijom opremom
     
  2. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Prvi Zastavin kamion

    Prvo malo o originalu. Fiat 615 je razvijen na samostalnoj šasiji za razliku od prethodnika koji je izveden iz putničkog automobila. Prednost je bila robusna šasija, ali je zbog veće težine bio (puno) veći potrošač goriva od prethodnika. Zato su brzo ubacili veći motor koji bi se lakše nosio sa šasijom, a još kasnije ugrađuju dizel agregat čime je ekonomičnost kamiona bila takva da je se našao veliki broj kupaca i van Italije. Po licenci se pravio u Austriji (Steyr 260). Evo kako je tekao razvoj kombija:

    1951 - Fiat 615, motor 101.005 benzinac, 1.395 ccm, 38 KS pri 3.800 o/min.

    1952 - Fiat 615-2, motor 305.010 benzin, 1.901 ccm, 40 KS pri 3.200 o/min.

    1956 - Fiat 615N, motor 305B dizel, 1.901 ccm, 43 KS pri 3.200.

    1960 - Fiat 615N1, motor 305D dizel, 1.901 ccm, 50 KS pri 3.200 o/min.

    1965 - prestanak proizvodnje.


    Nije se po licenci pravio samo u Austriji, već i u Jugoslaviji. Iako sam stavio u naslovu ,,prvi kamion'' to ovaj model, ipak, nije. Kompanija iz Kragujevca je već imala iskustva u preciznoj mehanici, izradi alata, pa i kompletnih vozila. 1851 godine formiran je Vojno-Tehnički Zavod, a već 1853 godine proizvode prvi top. Tokom 1904 godine izdvaja se dio za automobile (popravka raznih, tada rijetkih automobila, i izrada nekih jednostavnijih dijelova). Od 1939 do 1941 godine sklopljeno je oko 400 kompletnih kamiona marke Ševrolet. Sledeće vozilo koje se sklapalo u Kragujevcu je Đip Vilis (Jeep Willys) kojih je tokom 1953 godine napravljeno 162 komada. Zavodi Crvena Zastava, kako se tada zvala kompanija, je već bila spremna za serijsku proizvodnju te su se odlučili za licencu proizvodnju. Zbog toga su tokom 1953 godine obišli sedam fabrika, jednu u SAD (Willys), dvije u Velikoj Britaniji (Rover i Austin), dvije u Francuskoj (Renault i Delahaye) i dvije u Italiji (Alfa Romeo i Fiat). Vozila su dovezena u Kragujevac (nemam podatak koji su to pojedinačno automobili) i nakon ispitivanja i probnih vožnji stručni tim Zavoda Crvene Zastave ovako je ocijenio vozila:
    1. Fiat - 100 bodova
    2. Renault - 99,5 bodova
    3. Alfa Romeo - 97 bodova
    4. Austin - 96,9 bodova
    5. Delahaye - 96 bodova
    6. Willis - 95,4 bodova
    7. Rover - 93,2 bodova
    Na osnovu toga naredne 1954 godine počinje da se proizvodi Fiat 1400 BJ, kada je napravljeno 55 primjeraka. Sledeće 1955 godine napravljeno je 805 primjeraka, a 1956 godine 1.069 komada. Ono što je postala jasno je da su precjenili kupovnu moć u Jugoslaviji te da su odabrali pogrešan automobil za proizvodnju (ipak, ostao u proizvodnji do 1961 godine). Zašto sam napravio ovoliki uvod? Prosto, izgleda da je sreća bila što je Fiat pobijedio jer su se uspjeli vrlo brzo dogovoriti za otkup drugih licenci, kako za manje auto (Fiat 600), tako i za kamion (Fiat 615).

    Obije pomenute licence su realizovane 1955 godine. Ovo vozilo je interesatno i zbog toga što je na njemu rađena prva samostalna prepravka, a rezultat razvoja je 30 cm duža šasija i veća nosivost za pola tone (sa 1,5 na 2 tone). Osnovna verzija je imala međuoosovinski razmak od 2.675 mm, a dužina je 4.625 mm. Težina kamiona je 1.550 kg, a dizelske verzije 1.700 kg, dakle i uz manju nosivost je prebacivao ukupnu dozvoljeno masu od 3.500 kg tako da je svakako trebala ,,C'' kategorija. Kao što sam pomenuo, sopstveno razvijeno vozilo (oznaka 620), koje je duže za 30 cm, poslužilo je kao osnova za mnogo više nadogradnji nego osnovna verzija, pa su tako postojale verzije sa duplom kabinom i sandukom (tzv. putar), autobus, hladnjača, za prevoz hljeba, kiper,... Takođe je poboljšana i kraća varijanta u pojedinim detaljima, a kako je i to plod sopstvenog razvoja oznaka tog modela je 616. U proizvodnji je ostao do početka osamdesetih godina prošlog vijeka. Iako u početku vrlo popularan i vrlo moderan, kasnije je imao jaku konkurenciju i godine nastanka koncepta se nisu mogle sakriti, tim prije što je sama Zastava kasnije imala ugovor sa OM-om, odnosno Iveco-m o licencoj proizvodnji. Evo kako je tekao razvoj:

    1955 - Zastava 615B
    motor Fiat 101.005 benzin, 1.395 ccm, 38 KS pri 3.800 o/min., 80 km/h.

    1955 - Zastava 615D
    motor Fiat 305D dizel, 1.905 ccm, 40 KS pri 3.200 o/min., 72 km/h.

    1961 - Zastava 620B
    motor Fiat 105 BJ 005 benzin, 1.901 ccm, 61 KS pri 3.200 o/min.

    1961 - Zastava 616D
    motor Fiat 305D dizel, 51 KS pri 3.800 o/min.

    1972 - prestaje proizvodnja modela 615.

    1978 - prestaje proizvodnja 620B.

    1981 - prestaje proizvodnja modela 616.







    Sent from my Motorola 8400
    Last edited by wulfy; 31-10-16 at 20:06.
     
  3. Novica said:

    Default

    Zanimljiv tekst, dosta cinjenica sam sad saznao.

    Cekam pricu od Fiatu 132....
     
  4. Bugi's Avatar

    Bugi said:

    Default

    Imam sliku sa jedne svadbe (mislim sestra moje babe), gdje u 620 idu svatovi nazad i vesele se... Kakvo je to vrijeme bilo....

    Poslato sa sjajne pisaće mašine Edge x2
    ............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!
     
  5. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Da pohvalim neke koji su na na upit preko privatne poruke tačno odgovorili na pitanje o Fiatu 132. 👍

    Ajde da napišem štogod o tome...

    Prvo malo o politici. Naime u SFRJ se vodilo računa da je uvoz pokriven izvozom. Zbog toga su postojale kvote na uvoz (npr. imam podatak da je 1985 godine uvozna kvota bila 15.000 automobila, koja je mogla tokom godine biti smanjena ukoliko se ne bi realizovao planirani izvoz). E, sad, postojala je caka kako da se izbjegne zadata kvota, tj. kako da se automobil tretira kao domaći (da li sam rekao da su dažbine za uvozne automobile bile do 150%). Naravno, i ova caka nije mogla da se koristi unedogled jer se na kraju provjeravao priliv deviza, i odliv istih. Pa ako nema pokrivenosti, nema više ni ,,domaćeg'' proizvoda. Naslućujete kako je Fiat 132 bio domaći (Jugoslovenski) automobil?

    Dakle, 1974 godine u Zagrebu se na prostoru servisnog bloka za Zastavu koji se prostire na 33.000 metara kvadratnih pravi postrojenje za montažu (veličina hale 4.000 metra kvadratnih) sa kapacitetom od 3.000 vozila godišnje. Ta hala je predviđena za montažu automobila Fiat 132 GLS. Ipak, to nije bila klasična montaža jer je automobil praktično stizao cio (bez farova, točkova, kvaka, i još po koje sitnice, te su se ti nedostajući dijelovi montirali u Zagrebu). Da, dodavala se i pločica da je automobil izašao iz pogona Zavodi Crvena Zastava. Opet, Zastava je mogla sebi priuštiti ovakav način zaobilaska uvozne kvote (maltene isto su radili sa Ladama i Polskim Fiatom) jer su imali veliki izvoz pa samim tim i devizni priliv. No, Fiat 132 je tada bio vrlo moderan, luksuzan, te, naravno, i skup automobil i pored rečenog ,,zaobilaska'' propisa. Dobar je bio kao službeni automobil, pa ga je dosta državnih organa priuštilo. Naravno, bilo je i privatnih kupaca, no, ne u onom očekivanom broju (ipak je kapacitet montaže bio predimenzioniran) pa se poslije nekoliko hiljada (tačan podatak trenutno nemam) sklopljenih vozila prekinulo sa montažom. U svakom slučaju to se desilo prije 1981 godine kada se Fiat 132 svakako prestaje proizvoditi. Inače, svi koji su izašli iz Zagreba imali su benzinske motore (1,8 ili 2,0 litra). Kao što sam pomenuo na početku ovo je napravljeno na servisnom prostoru Zastave i nema nikakve veze sa TAZ-om (tada Autokaroserija Zagreb), uspješne kompanije koja je pravila autobuse, što mnogi misle. Da još kažem da nije samo Zastava radila ovakve stvari, recimo po ovom istom principu imali smo domaći Peugeot 305 koji je izlazio iz fabrike AP u Prištini.


    Cjenovnik iz druge polovine sedamdesetih (po priloženim modelima rekao bih poslije 1978 god., a prije 1980 god. ) gdje se vidi koliko je 132 skuplji naspram ostalih automobila.



    Sent from my Motorola 8400
    Last edited by wulfy; 03-11-16 at 12:13.
     
  6. Novica said:

    Default

    Za Fiat 132 si mogao onda uzeti 3 fice i da ti ostane jos para ili 2 tristaca i skoro pa 2 stojadina

    Ali, ipak je 132 bio ispred njih dosta
     
  7. JUAN's Avatar

    JUAN said:

    Default

    vozio sam ga davno nekad i to onoga 2000,metak je to bio od auta i vredio je ne 2 no 4 zastave
     
  8. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Prvi Zastavin kombi

    Prvo malo o originalu. Fiat je imao čitavu flotu komercijalnih vozila i na osnovu iskustva i informacija od vlasnika razvio je ovaj kombi. Evo kako je tekao razvoj kombija:

    1957 - Fiat 1100 T, motor 103D benzinac, 1.089 ccm, 38 KS, nosivost 1 t.

    1959 - Fiat 1100 T2, motor 103G benzinac, 1.221 ccm, 45 KS, nosivost 1 t.

    1961 - Fiat 1100 T2, motor 305D dizel, 1.901 ccm, 47 KS, nosivost 1 t.

    1963 - Fiat 1100 T2, motor 116 benzinac, 1.295 ccm, 48 KS, nosivost 1,3 t.

    1966 - Fiat 1100 T2, motor 115C benzinac, 1.481 ccm, 53 KS, nosivost 1,3 t.

    1968 - Fiat 1100 T4, motor 124AZ benzinac, 1.438 ccm, 51 KS, nosivost 1,3 t.

    1968 - Fiat 1100 T4, motor 237AZ dizel, 1.827 ccm, 47 KS, nosivost 1,2 t.

    1971 - prestanak proizvodnje, iako je nasljednik predstavljen 1966 godine.


    Zastava od 1954 godine serijski proizvodi vozila po licenci od Fiata, tako da od 1954 god. u svom programu imaju Fiat 1400 BJ; od 1955 god. Zastava 750 (Fiat 600), Zastava AR-55 (Fiat AR-55 Campagnola) i Ziastava 615B (Fiat 615). Dakle, u proizvodnom programu imaju mali automobil, veći automobil, terenski automobil i kamion. Širok izbor, no nepotpun. Da bi se odgovorilo na potražnju u proizvodnom programu nedostaje kombi vozilo. To što nije takva vrsta vozila dolazila iz Kragujevca otvorilo je slobodan prostor za jednu kompaniju iz Novog Mesta. Iako, gledajući iz današnje perspektive, u tim pedesetim godinama prodaja djelovala simbolična, tržište je postojalo. Moto Montaža je od 1954 god. nudila DKW kombi sklapan u Novom Mestu. U Novom Mestu su 1957 god. imali prvu proizvodnu liniju u Jugoslaviji, da bi 1959 god. ponudili tržištu sopstveno razvijen kombi čija je premijera bila na Beogradskom sajmu automobila te godine. Tu na sajmu prestavljen je i novi logo (IMV) te novo ime kompanije: Industrija Motornih Vozil. Odgovor Zastave je bio munjevit, iste godine predstavljaju svoj kombi koji je licenca Fiata 1100 T. Iako slabiji od IMV-a (38 naprema 44 KS) mogao se pohvaliti četvorotaktnom tehnologijom dok je IMV imao dvotaktnu (DKW). No, ta vrsta pogona je u Zastavi ostala do 1973 godine kada se ubacuje jači motor od 45 KS, dok je IMV 1967 god. prešao na četvorotaktni motor koji je imao 62 KS. Ne bi li bili konkurentni 1977 ubacuju jači motor od 55 KS, te se Zastava kombi od te godine može kupiti i sa dizel motorom od 51 KS. Dizel varijanta je bila nepopularna tako da se u proizvodnji održala nepune dvije godine. IMV je bio nudio dizel od 1970 god. ali se zbog male snage (40 KS) slabo se prodavao, tako da ga poslije godinu nije bilo u ponudi, ipak 1976 godine ponovo se nudi sa dizel motorom i to od 60 KS. Osim IMV-a, konkurenciju je predstavljao i TAM 2000 u kombi varijanti. Da se razumijemo, sva tri koncepta (Zastava, IMV i TAM) su u drugoj polovini sedamdesetih nudili tehnički zastarjela vozila čija konstrukcija vidljivo datira iz pedesetih godina. Ipak, nije se prekidala proizvodnja, a Zastava je zapravo prodavala najmanje. O tome koliko je konkurencija bila popularnija najbolje govori podatak da se često na pojavu Zastavinog kombija mislilo da je to IMV. Poslije 22 godine proizvodnje te 1981 god. sa proizvodnih traka sišao je zadnji kombi. Nasljednik je bio puno moderniji (Rival po licenci Iveco Daily) i uspješniji.

    1959 - Zastava 1100 TF, TK
    motor Fiat 103 D 007, 1.089 ccm, 38 KS pri 4.800 o/min., 90 km/h

    1973 - Zastava 1300 TF, TK, TR
    motor 116.003, 1.295 ccm, 45 KS, and 100 km/h.

    1977 - Zastava 1500 TF, TK, TR
    motor 1,5 L, 55 KS

    1977 - Zastava 412 T, NF-1, NK, F
    motor IMR 4103, 1.760 ccm, 51 KS pri 4.000 o/min.

    1981 - prestaje proizvodnja Zastavinog prvog kombija














    Sent from my Motorola 8400
    Last edited by wulfy; 04-11-16 at 17:31.
     
  9. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Trke... Da, bilo je i toga...
    Romana Zrnec i Špela Kožar


    Sent from my Motorola 8400
     
  10. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Zastava 430, Zastava 435, Zastava 850 A, Zastava 900 A
    prvo vozilo iz somborske fabrike

    Prvo malo o originalu, a originalu moram da posvetim malo više teksta, prosto zato što je to bio revolucionarni koncept. Krenimo redom.

    Godine 1955 predstavljen je javnosti Fiat 600, automobil na čijem se razvoju radilo četiri godine kako bi zamijenio zastarjeli 500 (Topolino) čija konstrukcija potiče još iz tridesetih godina. Pravio se do 1969 godine i u tom periodu je prodat u 2.695.197 primjeraka. Kada na to dodamo i licencnu proizvodnju u Španiji, Jugoslaviji, Argentini, Njemačkoj i Čileu dolazimo do brojke preko 4.900.000 ovog malog auta. Nasljednik Fiata 600 pojavio se 1964 godine (da, stari i novi model su se jedno vrijeme uporedo proizvodili), a to je bila evolucija postojećeg modela poboljšana u svim segmentima sa nešto većim dimenzijama. To je bio Fiat 850 koji je ostao u proizvodnji do 1973 god. Fiat 850 je imao nekoliko karoserijskih izvedbi: Fiat 850, Fiat 850 Special, Fiat 850 Coupe, Fiat 850 Spider, Fiat 850 Familiare i Fiat 850 T. Fiat 850 se u 9 godina proizvodnje prodao u 2,3 miliona primjerka. Naslijedio ga je 1971 godine Fiat 127 čime se napušta koncept ,,sve nazad''. Dakle, to bi bili predstavnici tzv. ,,niže klase'', no Fiat je na osnovu tih automobila razvio prvi mini-van na svijetu, a kasnije je imao i izvedenice u vidu putničkih i teretnih kombija.

    Već 1956 godine prestavljen je automobil Fiat 600 Multipla. Vozačko i suvozačko sjedište je smješteno iznad prednje osovine čime se u kabini smješta tri reda sjedišta sa po dva mjesta. Ovaj prvi mini van je nudio 6 mjesta u karoseriji dugačkoj tek nešto više od 3,5 metra. Vrlo popularan je bio kod taksista, porodičnih ljudi i avanturista koji su željeli da iskoriste sve prednosti koncepcije (sicevi su se obarali tako da se dobijao ležaj, sicevi su se mogli pojedinačno vaditi,...). Na osnovu Multiple izrađivala se prostranija karoserija koje je nosila naziv Fiat 600 D Coriasco koja je razvijena za italijansku poštu. Verziju modela Coriasco bez bočnih i zadnjih stakala proizvodio je OM (u vlasništvu Fiata od 1938 god.). Izlazeći u susret željama kupaca 1961 godine prestavljena je furgon verzija sa oznakom Fiat 600 T koja se bazirala na, pogađate, modelu Coriasco. Redizajnirani 600 T se pojavio 1963 god. Zastava je otkupila licencu upravo za taj redizajnirani 600 T koji se u Zastavi uz većinom kozmetičke izmjene proizvodio do 1990 godine. Fiat 600 Multipla se proizvodila do 1967, a Fiat 600 T do 1968 godine. U obe varijante prodao se u 243 hiljade primjeraka. Naravno, 1965 god. se pojavila verzija izvedena iz modela 850. Fiat 850 Familiare je predstavljao putničku varijantu sa tri reda sjedišta koji može da primi 7 osoba i nasljednik je Multiple, a Fiat 850 T ima jedan ili dva reda sjedišta. Proizvodnja mu prestaje 1976 godine kada ga mijenja Fiat 900 T, kod kojega je najveća razlika pogonski motor preuzet iz modela Fiat 127. Takođe su sa 127-mice ,,skinuti'' farovi, maska, i još po neki detalj. Putnička varijanta sa tri reda sjedišta se pojavila 1980 god. i zvala se Fiat 900 E, a ona je imala i detalje u unutrašnjosti sa modela 127. Postojala je i varijanta namijenjena kampovanju. 900 T se proizvodio do 1985 godine te je prodat u oko pola miliona primjeraka.


    Fiat 600 Multipla



    Fiat 600 D Coriasco


    Fiat 600 D Coriasco u kombi i kamionet izvedbi


    Fiat 600 D Coriasco kao kamionet


    Fiat 600 T iz 1961 god.


    Fiat 600 T iz 1963 po kojem se radila Zastava


    Fiat 850 Familiare


    Fiat 850 T


    Fiat 900 T


    Nastavak slijedi...

    Sent from my Motorola 8400
    Last edited by wulfy; 11-11-16 at 23:06.
     
  11. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Evo nastavka...

    Sada malo o Zastavi. Kao što sam napisao Zastava je imala dosta modela koji su radili po licenci, tako da je licenca za kombi, više manje, bila formalnost. Da se kratko podsjetimo Zastavinog proizvodnog programa od 1954 do dobijanja licence sa mali kombi:
    1954 - 1961 - Fiat 1400 BJ
    1955 - 1962 - Zastava AR-55 (Fiat AR-55 Campangnola) - 9.089 kom.
    1955 - 1981 - Zastava 615 / 620 / 616 (Fiat 615)
    1955 - 1985 - Zastava 750 / 850 (Fiat 600) - 923.487 kom.
    1959 - 1981 - Zastava 1100 T /1300 T /1500 T /412 (Fiat 1100 T)
    1960 - 1963 - Zastava 1100E (Fiat 1100)
    1962 - 1979 - Zastava 1300/1500 (Fiat 1300/1500) - 201.160 kom.
    No, nije samo bilo više modela, bilo je i više proizvodnje, recimo 1955 godine Zastava je proizvela nešto više od 1.000 vozila, a 13 godina poslije (1968 god.) proizvodi oko 53.000 vozila. Povećavanjem kapaciteta i raznovrsnošću modela stvara se potreba za specijalizacijom. Zato se 1969 godine iz Zastave odvaja kompanija Zastava privredna vozila koja je osim u Kragujevcu otvorila fabriku i u Somboru. Sledeće 1970 godine iz fabrike u Somboru u izlazi prvo vozilo: Zastava 430. To je vozilo rađeno na osnovu licence od Fiata 600T iz 1963 godine (redizajnirani model). Dakle, tehnička osnova identična ,,Fići'' koja se paralelno proizvodi u Kragujevcu. Ta tehnička osnova je ostala do kraja proizvodnje i nije se usavršavala kao original, osim što je u Zastavinom razvoju prenesen poneki dizajnerski detalj. Recimo Zastava 900 A i Fiat 900 T imaju identičan spoljni izgled, ali dok Fiat ima modernizovano vješanje, upravljanje, opremu,... Zastava je na tehničkom nivou modela Fiat 600 T, s' tim da je sva modernizacija modela sopstveni razvoj povremeno i ,,gledajući preko plota'' u Fiatovo dvorište. Recimo, 1977 godine povećavaju snagu motora tako što je ubačen motor iz Zastave 750 S. Osim jačeg motora mijenjaju pojedine dizajnerske elemente (godinu ranije, da podsjetim, predstavljen je Fiat 900 T) pa je tako farove i žmigavce dobila od Fiata 900 T. Takođe se primjenjuju pojedina rješenja sa pomenutog Fiata, pa, recimo, ima odvojena prednja sjedišta sa pojasevima i još par detalja. Ta poboljšana verzija kombija ima naziv Zastava 435. Sledeće unapređenje dolazi 1980 kada se ubacuje motor iz Zastave 850, rezervni točak više nije ispred suvozača već ispod karoserije, nazad su četvrtasta svjetla i ima instrument za mjerenje temperature rashladne tečnosti. Oznaka je Zastava 850 A. Dodatak A je da bi se razlikovao od automobila, naravno, u zavisnosti od karoserijske izvedbe uz A je još jedno ili dva slova. Tokom 1985 godine slijedi dalje poboljšanje jer se ubacuje motor iz Yuga 45. Ostale promjene su sitnice. Osim osnovne verzije nudi se i bolje opremljena verzija (da, Fiat 900 T je prestao da se proizvodi pa je Zastava mogla da iskoristi tu mogućnost) koja pored navedenih promjena nudi još: nasloni za glavu za vozača i suvozača, bolje oblikovana sjedišta, kvalitetnije presvlake, bolja zvučna izolacija i instrument tabla premazana antirefleksujućom bojom. Oznaka ove poboljšane verzije je Zastava 900 A, a bolje opremljen model se zove Zastava 900 AL. Inače, iz oznaka (bez obzira da li je 430, 435, 850 A ili 900 A) može da se vidi koji je karoserijski oblik pa je tako F - furgon, K - kombi, T - kamionet, P - kamionet sa duplom kabinom, FP - furgon sa zastakljenim teretnim djelom, FM - milicija/policija, S - sanitet i L - lux oprema (samo za model 900). Za modele 850 i 900 ispred slova za oznaku karoserijske izvedbe stavlja se i slovo A. Proizvodnja ovog privrednog vozila je prekinuta 1990 godine. U periodu od 1970 do 1990 proizvedeno je u svim verzijama (430 F, 430 K, 435 F, 435 K, 435 T, 435 FP, 435 FM, 435 S, 850 AF, 850 AK, 850 AT, 850 AP, 850 AFP, 850 AFM, 850 AS, 900 AF, 900 AK, 900 AT, 900 AP, 900 AFP, 900 AFM, 900 AS i 900 AL) oko 57.000 primjeraka ovog vozila.


    Zastava 430 F


    Zastava 430 F i Zastava 430 K


    Zastava 435 K i Zastava 435 F


    Zastava 850 A u svim verzijama


    Zastava 900 AK

    Sent from my Motorola 8400
    Last edited by wulfy; 09-11-16 at 01:17.
     
  12. Bronx-PG's Avatar

    Bronx-PG said:

    Default

    Poliranje farova 10€ do 15€ (komplet)
    Poliranje automobila od 40€ do 70€

    Više informacija u inbox.
     
  13. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Iako nije vezano za Zastavu pitali su me da nešto napišem o ovom popularnom kombiju, pa evo...

    IMV kombi
    prva jugoslovenska samostalna konstrukcija

    Odlučio sam se da hronološki posložim ovaj tekst.

    1954 god. - Na prostoru Agroservisa formira se Moto Montaža, a 1. septembara je potpisan ugovor o montaži, prodaji i servisu sa kompanijom Auto Union GmbH. Te godine prodaju 3 motocikla i 2 auta sa značkom DKW, a sastavljaju 2 auta i 4 kombija koji su imali domaća stakla, sjedišta i neke drvene dijelove.

    1955 god. - Udio domaćih djelova se širi na akumulator, svjetla, hladnjak, rezervoar za gorivo i još neke sitnice.

    1956 god. - Proizvodi se nekoliko verzija kombija (sanitet, servisni kombi i kombibus), a zadnji kraj karoserije je na svim verzijama sopstvene proizvodnje.

    1957 god. - napravljena prva proizvodna linija u Jugoslaviji.

    1958 god. - Pokušavaju da naprave samostalan kombi. Korišten je DKW mjenjač i dvotaktni motor od 896 kubika dok je ostalo samostalno razvijeno. Taj kombi prestavljen te jeseni na zagrebačkom sajmu.

    1959 god. - napravljena nova proizvodna linija i farbara, te predstavljen novi logo (IMV) i kombi na sajmu tehnike u Beogradu. Na sajmu je bio sa pomenutim motorom od 896 kubika.

    1960 - Pušten u prodaju sa motorom od 981 kubika. Dvotaktni motor razvija 29KW/44 KS i može da pogura kombi do 95 km/h. Nosivost je varirala od 1 do 1,2 tone u zavisnosti od verzije, a njih je bilo sedam: kombi, turist, turist de luxe (sa pomičnim krovom), servisni, ambulantni, vatrogasni, kamionet.

    1963 god. - Dobijena homolagacija za austrijsko tržište đe se prodaje pod imenom Donau 1000, iste godine pobjeđuju na Čehoslovačkom konkursu za ambulanta vozila đe isporučuju 1.200 primjeraka.

    1966 god. - prestala proizvodnja dvotaktnog motora. Naime, kompanija Volkswagen ukida proizvodnju dvotaktne tehnologije a DKW (1932 godine DKW, Horch, Wanderer i Audi formiraju Auto Union. 1957 godine Mercedes-Benz kupuje Auto Union. 1964 godine Volkswagen od Mercedesa kupuje Auto Union) je snabdijevač motorima. IMV mora naći novog dobavljača motora.

    1967 god. - Na beogradskom sajmu automobila predstavljen je IMV 1600 B, sa motorom BMC 16 EB od 1.622 kubika koji razvija 46 KW/62 KS pri 4.700 o/min. Mjenjač je, specijalno za ovaj kombi, konstruisao ZF. Sa jačim motorom maksimalna brzina je bila preko 110 km/h. Više snage značilo da može nosivost da ide do 1,5 t. Da pomenem da osim što je BMC snabdijevač motora za kombi takođe sa IMV-om napravio ugovor o montaži njihovih vozila Ostin (Austin).

    1969 god. - Na beogradskom sajmu prestavljen IMV 1600 Super, kamionet sa tri osovine i nosivošću 1,5 t. Kasnije i kombi sa povišenim krovom.

    1970 god. - predstavljen sa Ostin dizelom od 1.489 kubika i 40 KS, no zbog manjka snage slabo se prodavao.

    1972 god. - IMV je proizvodio razne odlivke i druge dijelove koje je kupovao BMC, a oni su zauzvrat dobijali pogonske motore i dijelove za sastavljanje automobila. Kako englezi nisu svoje obaveze izvršavali redovno tako je raskinut ugovor. Do te godine se u pogonima Litostroja montiraju Reno vozila (od 1969 do 1972 izašlo je 20.449 vozila i to sledeći modeli Renoa: 4, 6, 8, 10, 12 i 16.), no novim ugovorom IMV počinje saradnju sa Francuzima. Na lageru je ostalo BMC motora pa se oni tokom 1972 i 1973 god. ugrađuju u kombi.

    1974 god. - Prekinuta proizvodnja da bi se uhodala proizvodnja modela Reno 4, a i da se konstruktorima da vremena da prilagode kombi renoovim motorima. Eksperimentisalo se sa nekoliko motora. Na kraju je ubačen Reno motor od 1.647 kubika koji razvija 45 KW/61 KS pri 4.900 o/min. i 112 Nm pri 2.500 o/min. ZF mjenjač je zadržan.

    1976 god. - na beogradskom sajmu predstavljena verzija IMV 2200 D sa Mercedes Benz dizel motorom od 2.197 kubika koji razvija 44 KW/60 KS. Na motoru su IMV inženjeri napravili nekoliko izmjena kako bi ga prilagodili kombiju. ZF mjenjač je ostao. Inače, dizelska varijanta se prodavala samo u verziji sa produženom karoserijom, kombi bus sa dvije, a teretna sa tri osovine.

    1988 god. - Reno nije bio zainteresovan za modernizaciju kombija čija je konstrukcija u osamdesetim već prilično zastarjela. Zato je 25 maja, na tadašnji dan mladosti, ugašena proizvodnja kombija poslije 63.120 primjeraka. Po DKW arhivi IMV-u je isporučeno oko 4.600 dvotaktnih motora pa se pretpostavlja da ih otprilike toliko napravljeno sa dvotaktnim motorom.


    Na slici se u prvom planu vide dvije Zastave 750, a iza njih je DKW kombi sklapan u Moto Montaži


    Prototip Moto Montaže iz 1958 god.


    IMV 1000 tourist de luxe


    IMV 1000 sanitet


    kao Donau 1000 za austrijsko tržište


    Donau 1000 u izvedbi za kampovanje


    IMV 1600


    IMV 1600


    IMV 2200 D


    IMV 1600



    Za kraj bih još pomenuo i koje je to automobile IMV pravio po licenci:
    1969 - 1972 - Austin 1300 Saloon Super de Luxe - 14.450 kom.
    1970 - 1971 - Austin 1500 Maxi - 897 kom.
    1970 - 1972 - Austin 1000 Mini - 5.354 kom.
    1971 - 1972 - Austin 1750 Maxi - 193 kom.
    1972 - Austin 1300 Special - 485 kom.
    1973 - 1992 - Renault 4 - 575.824 kom.
    1974 - 1976 - Renault 16 - 342 kom.
    1974 - 1977 - Renault 12 - 7.278 kom.
    1980 - 1987 - Renault 18 - 18.714 kom.

    Da, još nešto, iz IMV-a se izdvojila kompanija Adria koja je danas šesti proizvođač u svijetu kamp vozila, a IMV je početkom devedesetih promijenio ime u Revoz i to je danas jedna od Reno fabrika.


    Sent from my Motorola 8400
    Last edited by wulfy; 11-11-16 at 23:08.
     
  14. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Koliko je vozila pravila Zastava?
    Evo odgovora:

    1955 god. - 445 kom.
    1956 god. - 424 kom.
    1957 god. - 1.935 kom.
    1958 god. - 1.686 kom.
    1959 god. - 3.428 kom.
    1960 god. - 8.191 kom.
    1961 god. - 10.955 kom.
    1962 god. - 10.561 kom.
    1963 god. - 18.912 kom.
    1964 god. - 25.960 kom.
    1965 god. - 26.748 kom.
    1966 god. - 29.022 kom.
    1967 god. - 34.466 kom.
    1968 god. - 49.920 kom.
    1969 god. - 64.346 kom.
    1970 god. - 67.207 kom.
    1971 god. - 79.334 kom.
    1972 god. - 80.069 kom.
    1973 god. - 96.434 kom.
    1974 god. - 111.553 kom.
    1975 god. - 119.559 kom.
    1976 god. - 128.543 kom.
    1977 god. - 141.904 kom.
    1978 god. - 151.989 kom.
    1979 god. - 157.118 kom.
    1980 god. - 144.466 kom.
    1981 god. - 149.110 kom.
    1982 god. - 126.256 kom.
    1983 god. - 127.306 kom.
    1984 god. - 138.112 kom.
    1985 god. - 136.383 kom.
    1986 god. - 139.891 kom.
    1987 god. - 168.495 kom.
    1988 god. - 176.362 kom.
    1989 god. - 177.359 kom.
    1990 god. - 153.017 kom.

    Od toga Zastava 101:
    1971 god. - 508 kom.
    1972 god. - 14.293 kom.
    1973 god. - 36.163 kom.
    1974 god. - 53.573 kom.
    1975 god. - 59.799 kom.
    1976 god. - 68.632 kom.
    1977 god. - 77.869 kom.
    1978 god. - 82.146 kom.
    1979 god. - 87.112 kom.
    1980 god. - 82.090 kom.
    1981 god. - 73.204 kom.
    1982 god. - 50.533 kom.
    1983 god. - 50.288 kom.
    1984 god. - 55.995 kom.
    1985 god. - 47.068 kom.
    1986 god. - 33.731 kom.
    1987 god. - 30.231 kom.
    1988 god. - 25.519 kom.
    1989 god. - 27.391 kom.
    1990 god. - 19.385 kom.

    dok je Yugo / Koral imao proizvodnju od:
    1980 god. - 36 kom.
    1981 god. - 9.715 kom.
    1982 god. - 14.414 kom.
    1983 god. - 22.738 kom.
    1984 god. - 33.392 kom.
    1985 god. - 41.274 kom.
    1986 god. - 86.492 kom.
    1987 god. - 103.157 kom.
    1988 god. - 112.453 kom.
    1989 god. - 124.913 kom.
    1990 god. - 91.872 kom.

    a Florida je imala malu proizvodnju:
    1988 god. - 37 kom.
    1989 god. - 4.749 kom.
    1990 god. - 8.905 kom.

    Da napomenem da je ova ukupna brojka proizvedenih u periodu od 1976 do 1990 zapravo manja, jer su u tu brojku ušli Sovjetski (Lada) i Poljski (FSO) automobili koji su zajedno imali najveću brojku od 35.275 vozila za godinu.

    Sent from my Motorola 8400
     
  15. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Da bi se bolje shvatile brojke iz prethodnog posta da kažem da je u Jugoslaviji u periodu od 1981 do 1984 godine proizvedeno 840.284 automobila, od toga:
    Zastava - 540.784
    IMV - 182.900
    TAS - 84.900
    Ostali (Cimos, IDA i AP) - 31.700

    Sent from my Motorola 8400
     
  16. Novica said:

    Default

    Cimos kupili Italijani, bilo prije neki dan vijest. Nisam znao da je ta fabrika jos aktivna

    Sent from my LG-D802 using Tapatalk
     
  17. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Cimos od 1985 godine ne proizvodi automobile već komponente za iste. Od 1996 osim za Citroen proizvode i za ostale automobilističke marke.

    Sent from my Motorola 8400
     
  18. suponik said:

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Da bi se bolje shvatile brojke iz prethodnog posta da kažem da je u Jugoslaviji u periodu od 1981 do 1984 godine proizvedeno 840.284 automobila, od toga:
    Zastava - 540.784
    IMV - 182.900
    TAS - 84.900
    Ostali (Cimos, IDA i AP) - 31.700

    Sent from my Motorola 8400
    Koja je ovo fabrika AP ?
     
  19. wulfy's Avatar

    wulfy said:

    Default

    Amortizeri Priština, odatle je izlazio Peugeot 305 za jugoslovensko tržište. Princip kako je 305 bio domaći proizvod isti je kao što sam opisao u postu o Fiatu 132.

    Sent from my Motorola 8400
     
  20. jokac said:

    Default

     
  21. jokac said:

    Default

     
  22. jokac said:

    Default

     
  23. jokac said:

    Default

     
  24. jokac said:

    Default

     
  25. jokac said:

    Default