Results 1 to 6 of 6

Thread: PRAVNA DRZAVA? STO CE TI TO...???

  1. #1
    Join Date
    Feb 2005
    Posts
    67
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default PRAVNA DRZAVA? STO CE TI TO...???

    [size=6]MANS: Saopstenje sa press konferencije o korupciji[/size]


    U Crnoj Gori postoji zvanicni sistem navodno utemeljen na zakonima i institucijama, ali je pravi sistem odavno onaj paralelni u kome pojedinci imaju ogromnu moc i sticu velike koristi na racun javnog interesa. Zakoni na kojima bi trebala da se temelji pravna drzava ili se ne usvajaju, ili ne sprovode, a to je posebno karakteristicno za one zakone koji bi trebali da smanje ovlascenja javnih funkcionera, a time i korupcijske podsticaje i praksu.

    Nesumnjivo je da su visoki drzavni zvanicnici svjesni postojanja korupcije i organizovanog kriminala u organima izvrsne i sudske vlasti, o cemu svjedoce i njihove brojne izjave. Ipak, osim puke retorike i usvajanja karikaturalnih zakona (npr. Zakon o konfliktu interesa) ili zakona koji se ne primjenjuju (npr. Krivicni zakonik), nema konkretnih aktivnosti na suzbijanju ovih pojava.

    Nepostojanje politicke volje za usvajanje zakonske regulative koja stimulise borbu protiv korupcije najjasnije se ogledalo u procesu usvajanja Zakona o konfliktu interesa koji su poslanici do te mjere deformisali da je izvrgnuta ruglu sama sustina zakona. Sto se tice primjene tog zakona, Ustavni sud je na nasu inicijativu ponistio clan 15, stav 2 koji je ministrima omogucavao da budu u upravnim odborima, ali uprkos odluci suda, sva cetiri potpredsjednika Vlade i sedam ministara i dalje krse Ustav.


    Osim toga, predsjednik Komisije, gospodin Slobodan Lekovic je samoinicijativno i protivzakonito produzio rok za prijavu imovine koji je propisan clanom 27, stav 2. Zakona o konfliktu interesa. Tim clanom je predvi|eno da funkcioneri prijave imovinu u roku od 15 dana od dana usvajanja pravila, obrazaca i poslovnika o radu. Rok je istekao jos 10. decembra, jer su pomenuta akta usvojena 17. novembra i objavljena u Sluzbenom listu 26. novembra 2004. godine. Znaci, ni jedan javni funkcioner nije prijavio imovinu u zakonom propisanom roku, a ako bi se postovao clan 11 Zakona o konfliktu interesa, neprijavljena imovina javnih funkcionera bi se smatrala nezakonito stecenom, o cemu je Komisija duzna da obavijesti Drzavnog tuzioca koji onda treba da preduzme radnje iz svoje nadleznosti.

    S obzirom da zvanicni prihodi javnih funkcionera tesko da mogu finansirati njihov sadasnji nacin zivota tu se mozda mogu prepoznati motivi za opstruiranje anti-korupcijskih aktivnosti. Komisija za utvr|ivanje konflikta interesa na samom pocetku svog rada pokazala je da nema namjeru sprovoditi Zakon, vec da ce uciniti sve kako bi sacuvala privilegije funkcionera.

    O kvaliteti primjene dijela Krivicnog zakonika koji sankcionise krivicna djela korupcije dovoljno govori podatak da je poslednji slucaj uzimanja mita presu|en 1985. godine. Sa druge strane, samo u 2003. i 2004. policija je podnijela 2.678 krivicnih prijava za slucajeve privrednog kriminala i korupcije. Me|utim, detaljno obra|ene krivicne prijave dostavljene od strane policije, ocigledno skupljaju prasinu u ladicama drzavnih tuzilaca.

    Vrhovni drzavni tuzilac, gospo|a Vesna Medenica od dana stupanja na tu funkciju nije pravno zaokruzila ni jednu od mnogobrojnih afera i ocigledno je preuzela ulogu zastitnika politickih struktura i pojedinih interesnih lobija, a ne gra|ana. S obzirom da je gospo|a Medenica pravi nasljednik gospodina Bozidara Vukcevica i da je uspjela tu funkciju potpuno obesmisliti, trazimo da se konstatuje da Crna Gora nema Vrhovnog drzavnog tuzioca i da se time fakticki formalizuje postojece stanje.

    Vanja Calovic

  2. #2
    Join Date
    Feb 2005
    Posts
    200
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default www.konfliktinteresa.cg.yu-Jedva cekam da i to cudo vidim!

    IMOVINA DRŽAVNIH FUNKCIONERA
    Moć kao ček sa pokrićem

    Tačno osam mjeseci nakon što je istekao zakonom propisani rok za prijavu prihoda i imovine crnogorskih funkcionera, na sajtu Komisije za utvrđivanje konflikta interesa pojavili su se prvi podaci o njihovoj imovini. Opravdana znatiželja javnosti, ipak, nije ni izbliza zadovoljena podacima za 145 osoba koje je Komisija do sada objavila.
    Na popisu onih kojima je pripala čast da "probiju led" nalaze se predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, nekoliko ministara i poslanika vladajuće koalicije, državni tužilac Vesna Medenica, te ljudi na uticajnim pozicijama u tužilaštvu, pravosuđu i javnim institucijama.
    Nema, međutim, imovinskih kartona političara čiji (ne)dokazani prihodi i imetak godinama privlače pažnju ovdašnje javnosti. Na popisu nedostaju premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, lideri opozicionih SNP i SNS Predrag Bulatović i Andrija Mandić, nekadašnji premijer SRJ i jedan od čelnika Pokreta za očuvanje državne zajednice SCG Zoran Žižić, prvi čovjek SCG Svetozar Marović, potpredsjednik Savjeta za privatizaciju i, neformalno, jedan od najuticajnijih ljudi u Crnoj Gori Veselin Vukotić... Razlozi su različiti.
    Đukanović i Mugoša su svoje imovinske prijave u propisanom roku dostavili Komisiji. Zašto one još nijesu objelodanjenje, za Monitor objašnjava Slobodan Leković, predsjednik Komisije za utvrđivanje konflikta interesa: "Ovo nije jednokratan posao. Zato nije previše bitno da li će imovina i prihodi funkcionera biti objavljena koji dan ranije ili kasnije." Leković objašnjava tehničke detalje cijelog posla: "Na našem sajtu se informacije pojavljuju onim tempom kojim članovi Komisije vrše unos podataka. Dakle, 10 do 15 osoba dnevno, poštujući redosljed kojim su njihove prijave pristizale Komisiji."
    Proizilazi da je pitanje dana, odnosno sata, kada će se na sajtu www.konfliktinteresa.cg.yu pojaviti izvodi iz imovinskog kartona premijera Đukanovića, pošto je on bio jedan od malobrojnih crnogorskih funkcionera koji je svoju prijavu predao u propisanom roku - do 15. januara ove godine. Uz neophodno strpljenje, znatiželjni se do tada mogu prisjetiti popisa imovine koji je Đukanović sačinio prije dvije godine.
    Iz tog dokumenta prizilazi da tročlana porodica Đukanović živi isključivo od plata koju primaju premijer (435,38 eura) i njegova supruga (383,47 eura mjesečno).
    Milo Đukanović je kao svoje vlasništvo tada prijavio i "pežo 306", prizveden 1995. godine, i stan od 106 kvadrata u naselju Gorica C, koji je: "naknadnim radovima integrisan sa stanom u susjedstvu, čiji je vlasnik moj brat Aco Đukanović". Površina tog stana bila je oko 70 kvadrata, navodi Đukanović. Prema imovinskom kartonu iz 2003. crnogorski premijer nije vlasnik akcija, obveznica ili preduzeća, niti ima novac na računima u domaćim i stranim bankama. Đukanović je, takođe, naveo da u svom vlasništvu ne posjeduje nikakvo poljoprivredno, građevinsko ili šumsko zemljište.
    Nema indicija da bi zvaničan popis imovine premijera Đukanovića i njegove familije mogao pretrpjeti ozbiljnije promjene. Ili će on, ipak, riješiti neke nepoznanice. Poput one - šta se desilo sa veučerom koji je Đukanović uložio "kod prijatelja" u Euro fond. Nije valjda da je premijer bio prinuđen da svoje akcije proda za nepunih 40 eura, koliko je u to vrijeme vrijedio vaučer tog fonda? Ili ga je poklonio bratu, koji je u to vrijeme živio kao podstanar, kao kakvu-takvu nadoknadu za ustupljenih 70 kvadrata stambenog prostora.
    Jednako interesantno moglo bi biti i saznanje - kako tročlana porodica sa mjesečnim prihodima od približno 800 eura uspijeva da uz troškove za komunalije, hranu, markiranu garderobu, izlaske, te ljetovanja i zimovanja u natprosječno skupim lokalima i hotelima, još i prištedi. I to makar 5,5 hiljada eura godišnje, pošto približno toliko košta školarina premijerovog sina za jedan razred prve privatne srednje škole u Crnoj Gori.
    Ideju da se dio ovih troškova pokriva "dotacijama" iz državnog budžeta osporila je Ana Miljanić, portparol Ministarstva finansija. U okviru državnog budžeta nije predviđeno izdvajanje sredstava za posebne potrebe državnih zvaničnika, poput pokrivanja troškova odmora ili nabavke gerderobe, tvrdi Miljanićka u zvaničnom dopisu sa kraja prošle godine.

  3. #3
    Join Date
    Feb 2005
    Posts
    200
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default www.konfliktinteresa.cg.yu

    Ustavni sud Crne Gore je, u međuvremenu, ministrima osporio mogućnost članstva u upravnim odborima, koji su im, nerijetko, donosili i više od 1.000 eura mjesečno. Zvanično, svi su ispoštovali odluku Ustavnog suda. I pored toga, ne primjećuje se da probranim predstavnicima izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti nedostaje novca za javne manifestacije moći. Snagu svog položaja ovdašnji funkcioneri demonstriraju kroz skupe provode, još skuplja odijela i toalete i preskupe automobile i nekretnine. U objavljenim popisima imovine crnogorskih zvaničnika nema utemeljenja za takav standard. Ukoliko i vlast, sama po sebi, nije postala platežno sredstvo.
    Za razliku od čelnika vlasti, opozicioni lideri nijesu ni formalno ispunili zakonsku obavezu i prijavili svoje prihode i imovinu. Nije ih, kažu, strah ni sramota da javnosti predoče ono što imaju. Prosto - neće u isti koš sa predstavnicima vlasti. "Da sam prijavio imovinu između mene i premijera Đukanovića i nekolicine iz vrha DPS razlika bi bila nekoliko desetina eura", obrazlaže poslanik Goran Danilović, potpredsjednik SNS predlažući da se, umjesto popisa imovine opozicionih funkcionare, ispitaju tajni bankovni računi državnih zvaničnika.
    Sličnu argumentaciju ponudio je i Božidar Milović, poslanik SNP i kandidat za gradonačelnika Nikšića na proljetošnjim lokalnim izborima. "Nijesam osjetio potrebu da prijavim imovinu i ne namjeravam to da učinim. Mi smo to obavili još 1998. godine", rekao je Milović podsjećajući da su tadašnju skupštinsku preporuku o prijavljivanju imovine ispoštovali samo poslanici SNP i SDP-a. Uostalom, njegova imovina je "svima poznata", kaže Milović.
    On "zaboravlja" da je 1998. prijava imovine bila samo "preporuka", dok je danas to zakonska obaveza. Kao što previđa da je predsjednik tadašnje SNP Momir Bulatović u svojoj prijavi sakrio cijelo potkrovlje od 70-tak kvadrata koje je, kao svoje, koristio od dana useljenja, uz stan identičan onom u kome je živio Đukanović. Prije adaptacije i proširenja.
    U prijavama imovine funkcionera SNP-a iz tog doba nedostaju i podaci o pozamašnoj imovini koju je ta partija dobila na poklon iz Beograda, a koja je registrovana na imena partijskih povjerenika. Dnevni list Dan i Radio D, odnosno njihovo nepostojanje u imovinskim listama tadašnjih poslanika SNP-a, dovoljno ilustruju ozbiljnost sa kojom se pristupilo tom poslu.
    Slobodan Leković se jada: "Komisiji su po tom pitanju vezane ruke. Zato činimo jedino što možemo - kad god nam se ukaže prilika, ponavljamo informaciju o funkcionerima koji još nijesu ispunili svoju zakonsku obavezu".
    Leković priznaje: uz one koji moraju ali neće, postoje i državni zvaničnici koji, jednostavno, nemaju zakonsku obavezu da javnosti polažu račune o svojim prihodima i imovini. Najpoznatiji pripadnik tog političko-ekonomskog korpusa je Svetozar Marović, predsjednik Vijeća ministara SCG. Marovića se Zakon o sprječavanju konflikta interesa ne dotiče, pošto ga je na funkciju izabrala Skupština zajednice. A crnogorski i srpski zakoni su "previdjeli" postojanje te državne tvorevine, pa su i promjene imovine njenih zvaničnika ostale bez nadzora u Podgorici ili Beogradu.
    Na popisu crnogorskih javnih funkcionera na koje se odnosi obaveza prijavljivanja prihoda i imovine nema ni članova Savjeta za privatizaciju. Slobodan Leković ponovo nudi "adekvatno" objašnjenje: "Poznato je da članove Savjeta za privatizaciju imenuje Vlada Crne Gore. Međutim, na popisu funkcionera koji smo dobili od Generalnog sekretara Vlade nema članova Savjeta". Za Komisiju, to je dovoljno objašnjenje. Treba vidjeti da li je ono jednako prihvatljivo i za crnogorsku javnost.
    Ignorisanje postojanja desetina, ako ne i stotina, ljudi od zvanične moći i uticaja nije jedini nedostatak koji poziva na oprez pri čitanju podataka koje je prikupila Komisija.
    Ostavimo po strani nelogičnosti poput onih da ljudi sa platom od dvjesta eura grade kuću od 200 kvadrata. Ili da nezaposlena djeca posjeduju automobile koji vrijede koliko i desetogodišnji prihodi njihovih roditelja - državnih zvaničnika. Prihvatimo i tvrdnju da magistar ekonomije radi jedan od najodgovornijih poslova u sferi kontrole novčanih tokova u Crnoj Gori za nadoknadu od nepunih 400 eura. I tim novcem uspiješno izdržava nezapošljenu suprugu i dvoje maloljetne djece, a sve u stanu manjem od 40 kvadrata. Pravimo se da ne shvatamo ni "trik" Komisije koja državne zvaničnike i njhovu imovinu stavlja na uvid, ređajuđi ih abecedno, ali po imenima a ne po prezimenima. Pokušavajući tako da prikrije nepotizam u izvršnoj vlasti. Među autorima objavljenih 150 imovinskih izvještaja, nalaze se barem dva bračna para. A to je jedva deset odsto, i to najrevosnijih, funkcionera koji su dužni popuniti imovinske kartone.
    Posredstvom Komisije objavljeni su i podaci koji ne mogu izdržati ni najjednostavniju matematičku provjeru: Žarko Šturanović, Generalni sekretar Vlade, u svojoj prijavi, uz platu od 420 eura, navodi i mjesečnu nadoknadu od 260 eura koje prima kao član Savjeta za privatizaciju i član UO Zavoda za zapošljavanje. I Žarkova supruga - Radmila Šturanović je javni funkcioner. Precizno - pomoćnik Sekretara republičkog Sekretarijata za zakonodavstvo. U njenoj prijavi, međutim, suprug Žarko ne zarađuje ništa mimo plate.
    Ako je u pitanju greška, Komisija i njeni "klijenti" su imali dovoljno vremena da je otkriju i isprave. Ako je u pitanju neznanje - Generalni sekretar Vlade i pomoćnik Sekretara za zakonodavstvo morali bi biti u stanju da pravilno popune formular od nepunih osam stranica. Nemar ili namjera da se nešto sakrije morali bi biti sankcionisani.
    Hajde da budemo optimisti, i da ovo prihvatimo kao početak borbe protiv nezakonitog bogaćenja crnogorskih državnih i javnih funkcionera. Bez iluzija - ovaj zakon neće sam po sebi pomoći da se otkriju "tranzicioni prihodi" koji su stečeni zloputrebama moći, a potom uknjiženi po raznim of šor ostrvima, ili pretočeni u nekretnine širom svijeta.
    Ozvaničenjem podataka o prihodima i imovini državnih funkcionera građani Crne Gore ipak stiču pravo da traže objašnjenje, a da prozvani funkcioner odgovara i na sudu: Kako sa prihodom od 350 eura, može da potroši u trgovini i 500 eura. Nakon objave popisa imovine, padaju u vodu i priče o nasljeđu i bogatim precima.
    Država ima puno zakonsko pravo da konfiskuje imovinu koja nije prijavljena na početku mandata, a nije je bilo moguće stvoriti na osnovu legalnih prihoda tokom obavljanja zvanične funkcije. Zato podatke koji su objavljeni, ili će to uskoro biti, valja čitati i pamtiti. Zlu ne trebalo.





    Zoran RADULOVIĆ

    Neka su vam srecne rane, Crnogorci! Ko neka nevina djevojka je ova nasa mlada demokratija!Bi i nebi...!?Molim sve forumase da budno prate razvoj situacije na nasem buducem najposecenijem sajtu:www.konfliktinteresa.cg.yu
    Mogli bi i forum da prebacimo tamo, mislim da bi to gospodar oberucke prihvatio!
    o)
    Last edited by seerotheenya; 25-08-05 at 17:36.

  4. #4
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    188
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ej stvarno nema podataka o Gospodaru Milu?!
    Mozda je u pitanju PUCH?!

  5. #5
    Join Date
    Feb 2005
    Posts
    200
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Radulovicu,kapa dolje!

    PODGORIČKE URBANISTIČKE PRIČE

    Kako Miomir posluje sa Mugošom

    Dr Miomir Mugoša, predsjednik SO Podgorica, poručuje posjetiocima internet prezentacije glavnog grada Crne Gore: "Podgorica je naša kuća. Kuća u kojoj smo svi domaćini. Dobar domaćin gradi svoju kuću uređuje je i čuva."
    Na istim stranicama: popis uzurpatora zemljišta u vlasništvu Opštine Podgorica. Desetine stranica, hiljade imena i milioni kvadratnih metara. Predsjednik opštine, podrazumijeva se, nije među njima. Ali, mogao je biti.
    PODGORICA NAŠA KUĆA: Miomir Mugoša je na dužnost prvog čovjeka Podgorice izabran nakon vanrednih lokalnih izbora održanih sredinom 2000. godine. U biografiji koju su, potom, pripremili njegovi saradnici stoji: "Živi u Podgorici na Marezi, u prorodičnoj kući, na imanju svojih predaka".
    Iako zvanični biografi to nijesu registrovali, Miomir Mugoša ne propušta priliku da ukaže kako potiče iz bogate porodice. Redovno podsjeća: zahvaljujući naslijeđenoj imovini on nema materijalnih problema, bez obzira na relativno niska primanja u državnoj službi - bilo kao ljekar, ministar ili prvi čovjek Opštine Podgorica. O tome svjedoče i izvodi iz imovinskog kartona. Pod stavkon nepokretna imovina, Mugoša kao nasljeđe navodi više od 42 hiljade kvadratnih metara zemljišta u Tološima (Mareza) i Donjoj Gorici.
    Manje je poznata činjenica da je i Miomir Mugoša dao značajan doprinos porodičnom imetku. Legalizacijom naslijeđenog.
    SVI SMO DOMAĆINI: Naime, Direkcija za nekretnine Vlade Crne Gore donijela je, 18. septembra 2001, Rješenje kojim se usvaja zahtjev Miomira Mugoše da se sa njegove kuće i okućnice izbriše teret uzrpacije i gradnje bez dozvole. Zahtjev je predat samo dan ranije.
    Dostupna dokumenta svjedoče da je Miomir Mugoša - kao ministar, a otprilike godinu dana i kao prvi čovjek Podgorice - koristio uzurpirano opštinsko zemljište. Koje se nalazilo kraj porodične kuće, izgrađene bez građevinske dozvole.
    Brojke. Od 6,5 hiljada kvadrata katastarske parcele broj 60 u KO Tološi, uzurpurano su dvije trećine - precizno 4.030 kvadratnih metara. Na Mugošin zahtjev parcela je podijeljena na dvije, a one su potom upisane na stvarne vlasnike - predsjednika Opštine i Opštinu Podgorica. Istovremeno, sa kuće u vlasništvu Miomira Mugoše skinut je teret "gradnje bez dozvole" pošto je podgorički Sekretarijat za urbanizam i građevinarstvo izdao Uvjerenje da je kuća sagrađena 1969. godine. U vrijeme kada za njenu gradnju nije bilo potrebno pribaviti građevinsku dozvolu.
    Kako god - Mimir Mugoša je legalizovao kuću, ali se zato odrekao dobrog dijela okućnice. Ali, ne za dugo.
    DOBAR DOMAĆIN GRADI KUĆU: Početkom avgusta 2002. godine, uoči još jednih lokalnih izbora u Podgorici, odbor Povjerenika Glavnog grada kojim rukovodi Miomir Mugoša donosi Zaključak kojim opštinska Direkcija za imovinu dobija ovlašćenje da vrši razmjenu državnog za privatno zemljište "pod propisanim uslovima".
    O osnovanosti razmjene odlučuje Komisija sastavljena od službenika opštinskih Sekretarijata za finansije, urbanizam i privredu, te Direkcije za imovinu i Društvenog fonda za gradsko građevinsko zemljište, koji su takođe pod ingerencijom SO Podgorica i njenog Predsjednika.
    Mjesec dana kasnije, Miomir Mugoša Komisiji šalje zahtjev za razmjenu zemljišta. Traži parcele koje je prije nepunih godinu dana - kao uzurpirane - vratio Opštini. Zauzvrat, gradonačelnik nudi zemljište u Donjoj Gorici. Ponuda je prihvaćena. U katastarskim knjigama KO Tološi i KO Gornja Gorica razmijenjeno je šest hiljada kvadrata po modelu "metar za metar".
    Prema podacima Direkcije za imovinu, Komisija za razmjenu zemljišta je tokom svog rada razmatrala 53 zahtjeva i prihvatila njih trinaest, ili svaki četvrti. Kakvu je korist od tog posla imala Opština Podgorica - nije poznato. Izuzev što je njen prvi čovjek mogao mirnije da se posveti vođenju glavnog grada. Problemi uzurpiranog zemljišta i divlje gradnje tu su u vrhu liste prioriteta.
    Sa sajta Glavnog grada Crne Gore dr Miomir Mugoša, sa prepoznatljivom odlučnošću, poručuje: "Kako budemo uredili Glavni grad, tako ćemo urediti i državu".

    Manje podataka - više sumnji

    Miomir Mugoša je, na ime konsalting usluga, tokom prošle godine prihodovao osam hiljada eura. Skoro dvostruko više nego što je zaradio kao prvi čovjek SO Podgorica (mjesečna plata 396 eura). U Mugošinom imovinskom kartonu, koji je nedavno objavljen na sajtu Komisije za utvrđivanje konflikta interesa, nije navedena aktivnost kroz koju je predsjednik opštine zaradio taj novac.
    U rubrici "obavljanje drugih djelatnosti", dr Mugoša navodi samo: predsjednik Skupštine FK Budućnost, bez finansijske nadoknade. Ostaje, dakle, da se nagađa - koga je i šta predsjednik SO Podgorica savjetovao.
    Slično pitanje može se postaviti i nakon uvida u informaciju da Miomir Mugoša na ime zakupa nekretnina godišnje prihoduje deset, a njegov stariji sin 11 hiljada eura. Komisija u svojim obrascima jednostavno nije predvidjela potrebu da crnogorski funkcioneri i članovi njihove porodice imenuju poslovne partnere sa kojima privatno sarađuju u toku mandata. A to je jedan od najjednostavnijih načina da se utvrdi moguće miješanje javnih i privatnih interesa.
    Nakon uvida u imovinski karton Miomira Mugoše nameće se još jedna nepoznanica: kako porodica predsjednika SO Podgorica, sa prijavljenim godišnjim prihodom od 30-tak hiljada eura, standardom bitnije ne odskače od državnih funkcionera koji su ozvaničili višestruko manje prihode? Bio bi red da Komisija za utvrđivanje konflikta interesa obratiti pažnju na tu "nelogičnost". To joj je, ako ništa drugo, u opisu poslova.

    Zoran RADULOVIĆ

  6. #6
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Texas
    Posts
    963
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Мугоша мајсторе! Зна Мугоша да је сада у Црној Гори битнија црква на Румији и црногорски језик него корупција политичке елите!
    Главу дајем крајину не дајем ...

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •