IMOVINA DRŽAVNIH FUNKCIONERA
Moć kao ček sa pokrićem
Tačno osam mjeseci nakon što je istekao zakonom propisani rok za prijavu prihoda i imovine crnogorskih funkcionera, na sajtu Komisije za utvrđivanje konflikta interesa pojavili su se prvi podaci o njihovoj imovini. Opravdana znatiželja javnosti, ipak, nije ni izbliza zadovoljena podacima za 145 osoba koje je Komisija do sada objavila.
Na popisu onih kojima je pripala čast da "probiju led" nalaze se predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, nekoliko ministara i poslanika vladajuće koalicije, državni tužilac Vesna Medenica, te ljudi na uticajnim pozicijama u tužilaštvu, pravosuđu i javnim institucijama.
Nema, međutim, imovinskih kartona političara čiji (ne)dokazani prihodi i imetak godinama privlače pažnju ovdašnje javnosti. Na popisu nedostaju premijer Milo Đukanović, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, lideri opozicionih SNP i SNS Predrag Bulatović i Andrija Mandić, nekadašnji premijer SRJ i jedan od čelnika Pokreta za očuvanje državne zajednice SCG Zoran Žižić, prvi čovjek SCG Svetozar Marović, potpredsjednik Savjeta za privatizaciju i, neformalno, jedan od najuticajnijih ljudi u Crnoj Gori Veselin Vukotić... Razlozi su različiti.
Đukanović i Mugoša su svoje imovinske prijave u propisanom roku dostavili Komisiji. Zašto one još nijesu objelodanjenje, za Monitor objašnjava Slobodan Leković, predsjednik Komisije za utvrđivanje konflikta interesa: "Ovo nije jednokratan posao. Zato nije previše bitno da li će imovina i prihodi funkcionera biti objavljena koji dan ranije ili kasnije." Leković objašnjava tehničke detalje cijelog posla: "Na našem sajtu se informacije pojavljuju onim tempom kojim članovi Komisije vrše unos podataka. Dakle, 10 do 15 osoba dnevno, poštujući redosljed kojim su njihove prijave pristizale Komisiji."
Proizilazi da je pitanje dana, odnosno sata, kada će se na sajtu www.konfliktinteresa.cg.yu pojaviti izvodi iz imovinskog kartona premijera Đukanovića, pošto je on bio jedan od malobrojnih crnogorskih funkcionera koji je svoju prijavu predao u propisanom roku - do 15. januara ove godine. Uz neophodno strpljenje, znatiželjni se do tada mogu prisjetiti popisa imovine koji je Đukanović sačinio prije dvije godine.
Iz tog dokumenta prizilazi da tročlana porodica Đukanović živi isključivo od plata koju primaju premijer (435,38 eura) i njegova supruga (383,47 eura mjesečno).
Milo Đukanović je kao svoje vlasništvo tada prijavio i "pežo 306", prizveden 1995. godine, i stan od 106 kvadrata u naselju Gorica C, koji je: "naknadnim radovima integrisan sa stanom u susjedstvu, čiji je vlasnik moj brat Aco Đukanović". Površina tog stana bila je oko 70 kvadrata, navodi Đukanović. Prema imovinskom kartonu iz 2003. crnogorski premijer nije vlasnik akcija, obveznica ili preduzeća, niti ima novac na računima u domaćim i stranim bankama. Đukanović je, takođe, naveo da u svom vlasništvu ne posjeduje nikakvo poljoprivredno, građevinsko ili šumsko zemljište.
Nema indicija da bi zvaničan popis imovine premijera Đukanovića i njegove familije mogao pretrpjeti ozbiljnije promjene. Ili će on, ipak, riješiti neke nepoznanice. Poput one - šta se desilo sa veučerom koji je Đukanović uložio "kod prijatelja" u Euro fond. Nije valjda da je premijer bio prinuđen da svoje akcije proda za nepunih 40 eura, koliko je u to vrijeme vrijedio vaučer tog fonda? Ili ga je poklonio bratu, koji je u to vrijeme živio kao podstanar, kao kakvu-takvu nadoknadu za ustupljenih 70 kvadrata stambenog prostora.
Jednako interesantno moglo bi biti i saznanje - kako tročlana porodica sa mjesečnim prihodima od približno 800 eura uspijeva da uz troškove za komunalije, hranu, markiranu garderobu, izlaske, te ljetovanja i zimovanja u natprosječno skupim lokalima i hotelima, još i prištedi. I to makar 5,5 hiljada eura godišnje, pošto približno toliko košta školarina premijerovog sina za jedan razred prve privatne srednje škole u Crnoj Gori.
Ideju da se dio ovih troškova pokriva "dotacijama" iz državnog budžeta osporila je Ana Miljanić, portparol Ministarstva finansija. U okviru državnog budžeta nije predviđeno izdvajanje sredstava za posebne potrebe državnih zvaničnika, poput pokrivanja troškova odmora ili nabavke gerderobe, tvrdi Miljanićka u zvaničnom dopisu sa kraja prošle godine.
Bookmarks