EU, euro, integracija....

[milovan]

Italija sa preko 2000 milijardi duga, ako ne bude CENTRALIZACIJE I SOLIDARNOSTI U EU,
moze prouzrokovati kolaps u EU,
Jamericki dug je veci od DUGA EU,
ali oni paze nerazvijene DRZAVICE I SOLIDARNO DIJELE TERET,
sredjene DRZAVE CENTRALNE I SJEVERNE JEVROPE,
zaludu PUNE BURE, ako su RUPE NA DNU BURETA GRCKA, ITALIJA, SPANIJA i PORTUGAL,
niko sa SJEVERA NE MOZE PODMIRITI APETITE HISTERICNIH I NEODGOVORNIH POTROSACA SA JUGA JEVROPE,
ako se uskoro nesto ne PREDUZME, KOLAPS JE NEMINOVAN,
ali pred JUZNE-TUZNE JEVROPEJCE, prestoje BOLNI REZOVI I KASTRACIJA BIROKRATIJE,
dje JEDAN KOPA KANAL , A DESETORO OBRACUNAVA UCINAK I PISE RAPORTE.
GUBITAK JUZNOJEVROPSKOG TRZISTA, za sjeverne Jevropejce bi bila KATASTROFA,
KONKURENCIJA SA DALEKOG ISTOKA SMANJUJE I ONAKO MALE SANSE DA JEVROPA SACUVA TEHNOLOSKU PREDNOST, JER SE ZNANJE MOZE KUPIT ZA NOVAC KOJEG KINA IMA I PREVISE:

[AltaMarea88]

Šoškić: Nije realno da prestane da postoji euro

Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić ocijenio je sinoć da u ovom trenutku nijesu realne pretpostavke da bi euro mogao da prestane da postoji kao valuta.

"Mislim da još uvijek u ovom trenutku bojazni nijesu realne da će euro prestati da postoji kao valuta ali čak i kada bi se to desilo nikakav ozbiljan problem se ne bi pojavio", rekao je Šoškić za RTS.

On je naveo i da bi, u tom slučaju "po pitanju štednje uvijek postojao odgovarajući kurs između eura i drugih valuta koje postoje i koje bi postojale i neka konverzija bi svakako uvijek mogla da se uradi".

''To je odgovor na hipotetičko pitanja i mislim da to još uvijek nije realna opcija'', rekao je Šoškić povodom stavova pojedinih stranih ekonomista da bi euro mogao da prestane da postoji.

On je rekao da je za razliku od pojedinioh evropskih država, u kojima su građani počeli da povlače svoj novac iz banaka, u Srbiji situacija bitno drugačija.
"U državama EU banke su u velikoj mjeri upravo izložene obveznicama država koje, sada se ispostavlja nijesu u stanju uvijek da redovno izmiruju svoje obaveze", rekao je on podsjetivši na primjere Grčke, Italije, Portugala.

Prema njegovim riječima, to znači da banke koje su investirale u te obveznice vjerovatno neće imati vrijednost koju su očekvali.

"Sruge strane između banaka postoji čitav niz takozvanih osiguranja kreditnog rizika koje će se aktivirati u slučaju da neke od ovih zemalja ozbiljnije dođu u probleme i ne budu mogle da izmiruju svoje obaveze", rekao je on.

Šoškić je ocijenio i da su ta osiguranja kreditnog rizika nešto što može dodatno da izazove gubitke u bankarskom sistemu, podsjetivši da je u Srbiji situacija drugačija.

Šoškić je naveo i da je mogućnost iznošenja novca iz Srbije od strane banaka već predupređena nizom mjera kao i da postoje "različiti scenariji za različite okolnosti koje bi mogle da nastanu u kontekstu ravoja krize".

Izvor: CDM

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Drzava u kojoj je euro zvanicna valuta (iako usvojena unilateralno) ne komenatirase aktuelnu krizu i eventualne posledice po euro? Nema sta, prava politika 'ulivanja povjerenja' od strane nadleznih

[El Re]

Portal Analitika: 27. 11. 2011.
Britanija se priprema za raspad eurozone i nerede



Britanskim ambasadama u zemljama eurozone naloženo da urade planove pomoći britanskim državljanima za slučaj propasti zajedničke valute, prenose britanski mediji.Ministarstvo finansija te zemlje potvrdilo je ovog mjeseca da su spremni planovi pomoći u slučaju kolapsa zajedničke valute, javlja B92.
Dok se italijanska vlada bori da posudi novac, a Španija razmatra traženje međunarodne pomoći britanski ministri upozorili su da je raspad eura, što je nekada bilo nezamislivo, sada sve realniji.
Diplomate se pripremaju da pomognu Britancima u inostranstvu u slučaju kolapsa banaka pa čak i nemira zbog dužničke krize. Ministarstvo finansija potvrdilo je početkom mjeseca da su planovi "spasavanja" nakon kolapsa valute u toku.
U sporazumima EU o uvođenju eura i članstvu u eurozoni ne postoje odredbe koje regulišu istupanje neke zemlje, što znači da će svaki raspad biti potencijalno fatalan praćen neredima. Ukoliko vlade eurozone ne vrate svoje dugove, propast će evropske banke koje drže većinu njihovih obveznica. Neki analitičari kažu da bi raspad eura prodrmao cio finansijski sistem ostavljajući banke nesposobnim da vrate novac ulagačima što bi uništilo kompanije koje zavise o kreditima banaka.
Viši zvaničnik rekao je listu Dejli Telegraf koliko je vlada zabrinuta ističući da Britanija svoje planove sada bazira na činjenici da je kolaps eura samo pitanje vremena. "U našim je interesima da dobijemo na vremenu", rekao je neimenovani ministar. Nedavne instrukcije Foreign Officea ambasadama i konzulatima uključuju planove za ekstremne situacije uključujući nerede i socijalne nemire. U Grčkoj je bilo više nereda, a vlada se bori sa ogromnim dugom. Britanski zvaničnici smatraju da se slične scene nasilja mogu dogoditi u budućnosti u drugim zemljama ako euro propadne. Diplomatima je rečeno da pomognu desetinama hiljada britanskih državljana u zemljama eurozone u vezi s posljedicama finansijskog kolapsa zbog kojeg neće imati pristup svojim bankovnim računima niti će moći podići gotovinu. Podstičući dodatne bojazni finansijskih tržišta za euro izveštaji iz Madrida pokazuju da će nova vlada Narodne stranke tražiti pomoć ili od EU ili MMF-a. Sve su veće bojazni u Italiji, čija ce nova vlada biti primorana da plati rekordne kamatne stope na nove obveznice koje su emitovane juče.

[autodijagnostika]

Attali: "Krah eura moguć do katoličkog Božića"


24SI - "Euro može doživjeti krah do katoličkog Božića ukoliko na nivou Evropske unije ne budu preduzete adekvatne antikrizne mjere", upozorio je poznati francuski ekonomista i bivši predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Jacques Attali.


"Pitanje se sada svodi na to, da li će euro kao valuta postojati na Božić. Ostaje samo jedna šansa od dvije - da jedinstvena valuta opstane do tada ili da ona bude u procesu propasti", rekao je Attali za jednu briselsku radio-stanicu, prenosi Tanjug.

Po njegovom mišljenju, da bi se spriječio krah eura neophodno je dozvoliti Evropskoj centralnoj banci (ECB) da kupuje državne obveznice članica eurozone, zahvaćenih krizom, lišiti te zemlje dijela finansijskog suvereniteta putem uvođenja nadnacionalne budžetske kontrole i također uvesti neophodne izmjene u zakonodavstvo EU, prenela je agencija RIA novosti.

"To su ta tri stepena (antikriznih mjera). Prvi se može uvesti za pet minuta, drugi za nedjelju dana, a treći za šest mjeseci. Neophodno je, međutim, da sva tri počnu da se uvode istovremeno. U suprotnom, idemo ka katastrofi", upozorio je taj ekonomista.

izvor: 24sata.info

[Maja]

Hmm.. Kakva medijska igranka.
Cim Britanci krenu, Svajcarci podrze, neko "neutralno" prenosi spakovane info... Nice.. Zanimljivo.


Hvala Lepo

[El Re]

Večernji List: 27. 11. 2011
HITNE INTERVENCIJE
Tajni plan: Merkel i Sarkozy osnivaju elitni klub Eurozone



Vodeći europski mediji prenijeli su vijest da Angela Merkel i Nicolas Sarkozy planiraju novi dogovor s ostalim zemljama članicama eurozone kojim bi se Europsku središnju banku potaklo da smanji krizu valute.

Nezadovoljne sporošću i otezanjem većine članica eurozone pri donošenju konsenzusa za usvajanje europskog pakta o financijskoj stabilnosti, Njemačka i Francuska razradile su tajni plan o osnivanju ekskluzivnog financijskog eurokluba.

Nema vremena za čekanje, aktivacija već početkom 2012.
Prema tvrdnjama Welt am Sonntaga, njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Sarkozy dogovorili su formiranje kluba “odgovornih članica eurozone”, koji će biti ograničen na samo neke od zemalja EU.
Francuska i Njemačka planiraju novi dogovor o regulaciji proračunske politike kako bi uvjerile Europsku središnju banku (ECB) da odobri kupnju državnih dionica tih zemalja. Angela Merkel i Nicolas Sarkozy žele Europsku središnju banku potaknuti da snažnije intervenira i pokuša razriješiti ili smanjiti krizu valute.

Welt am Sonntag piše kako članice eurozone trebaju međusobni konsenzus oko novog Pakta o stabilnosti da bi se uspostavila proračunska disciplina koja bi se mogla primjenjivati već početkom sljedeće godine. Bio bi to svojevrsni kompromis s obzirom da bi promjene koje su potrebne za mijenjanje postojećih ugovora Europske unije tražile previše vremena.

Sličnosti sa Šengenskim ugovorom
Slično kao i Šengenski ugovor koji omogućava slobodno kretanje ljudi unutar granica država članica EU, tako bi i reformirani Pakt o stabilnosti trebao točno definirati i kontrolirati strogo određena pravila te kontrolu proračunskog manjka pojedinih nacionalnih budžeta. Iako je Europska središnja banka institucija koja ne može direktno financirati posrnule budžete pojedinih članica EU-a, od kolovoza ove godine kupovala je talijanske i španjolske dionice na otvorenom tržištu, ali taj potez nije pomogao da se ekonomije tih zemalja izvuku iz krize.
U Bruxellesu je u petak naglašeno kako bi fiskalna integracija zemalja članica eurozone trebala osigurati Europskoj središnjoj banci prostor za manevriranje i postepeno povećanje kupovine obveznica eurozone kao i stabilizaciju tržišta. Podsjetimo, Europska komisija iznijela je u četvrtak prijedlog prema kojem bi ova institucija izvršne vlasti trebala prethodno odobriti pojedinačni proračun svake zemlje članice prije negoli ga izglasaju nacionalni parlamenti. To bi značilo da bi se svaka zemlja odrekla suvereniteta u pitanju kreiranja vlastite proračunske politike.

Njemačka traži mogućnost tužbe protiv nediscipliniranih članica
Njemačka je pak predložila da se u europski ugovor ugradi stavka kojom bi se omogućilo podizanje tužbe na Europskom sudu pravde protiv svake članice koja bi prekršila zadanu proračunsku politiku Europske unije.
S druge strane, uspostavljanje jače fiskalne unije između članica eurozone trebalo bi otvoriti put prema većim zajedničkim izdvajanjima zemalja članica što u prijevodu znači da bi sve zemlje trebale snositi zajedničku odgovornost za dugove svake pojedinačne članice. Ovom prijedlogu se oštro protivi Njemačka koja zastupa mišljenje da bi uvođenje takve politike omogućilo 'grešnicima' izbjagavanje plaćanja vlastitih troškova dok bi se istodobno kažnjavalo one koji su sposobni spretno upravljati vlastitim financijama.

Britanci: Pad eura je neizbježan, čuvajte se nemira na ulicama
Najveći je protivnik plana Velika Britanija. Iako sama nije članica eurozone, već se koristi funtom kao nacionalnu valutom, Britanija se boji da bi osnutkom kluba bila marginalizirana unutar EU. Upravo zbog toga London je svojim veleposlanstvima poslao obavijest da se pripreme na slom eura koji samo što nije nastupio i koji će, kako tvrde, vrlo vjerojatno dovesti i do nemira na ulicama europskih gradova.

MMF će za “bailout” Italije osigurati 600 milijardi eura
Međunarodni monetarni fond već se priprema za pomoć Italiji ako se kriza u toj zemlji dodatno produbi. Prema planovima, MMF bi u sklopu Bailout plana Rimu odobrio 600 milijardi eura kredita uz relativno nisku kamatnu stopu od 4 do 5 posto, što je znatno niže u odnosu na kredite koje Italija može dobiti od komercijalnih banaka. Taj bi kredit MMF-a, bude li potrebno, novoj talijanskoj vladi Maria Montija omogućio 12 do 18 mjeseci vremena za pokretanje neophodnih reformi
Zbog velikog iznosa kredita, MMF bi mogao potražiti pomoć i od Središnje europske banke. Bailout kredit već je drugi veliki projekt koji je MFF najavio u posljednjih nekoliko dana .

Piše: Bernard Karakaš i Tatjana Lisjak

[Hari Krisna]

Opet tajni plan za koji novinari znaju, a najvisi spasioci eura oni koji ga nemaju Sad bi jos i evrodionice ali nema veze ko ih izdaje samo Njemacka da garantuje i da jos nema prava nista reći. Ada ču...
PS.
Belgija konačno dobija vladu nakon 19 mjeseci stranačkih pregovora

27. novembar 2011.

ShareBelgija bi iduće sedmice mogla dobiti vladu, rekao je Elio Di Rupo, glavni pregovarač zadužen za formiranje vlade u toj zemlji, nakon što su stranke postigle dogovor o budžetu za 2012. godinu, prenosi HRT. Dogovor o budžetu smatran je posljednjom velikom preprekom za šest belgijskih stranaka koje formiraju vladu. - Nadamo se da ćemo to učiniti tokom iduće sedmice, još imamo nekoliko područja na kojima moramo raditi i vjerujemo da ćemo to učiniti uz najmanje odgađanje - rekao je Di Rupo na koferenciji za novinare. Belgija je postavila neslavan rekord u savremenoj politici po razdoblju tokom koga nije imala formalnu vladu - čak 19 mjeseci, odnosno od juna prošle godine kada su održani izbori.

[El Re]

Danas.hr : 27. 11. 2011
(prenosi šokantnu optužbu iz najnovijeg a vrlo uglednog londonskog "Times"-a)
Times: Njemačka je opet u ratu s Europom!



'Njemačka ponovno u ratu s Europom - njena politika ima za cilj podčinjavanje drugih naroda i prekrajanje granica!', piše britanski Times, zbog Merkeličinog stava prema euroobveznicama. Ona se, pak, dosjetila načina za spašavanje eura, zbog kojega Hrvatska neće ući u Uniju s kakvom je pregovarala.

Europska unija preuredit će se, a sve zemlje članice imat će zajedničku fiskalnu politiku! Ovaj, gotovo nezamisliv scenarij, dogovorili su čelnici triju najmoćnijih zemalja EU, Njemačke, Francuske i Italije, na hitnom sastanku koji je u četvrtak popodne održan u Strasbourgu. Pritisnuti kolapsom eurozone, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti pronašli su rješenje koje bi moglo smiriti krizu u razjedinjenoj eurozoni.

"Zemlje članice EU moraju se politički približiti. Cilj je stvoriti zajedničku fiskalnu Uniju", kazala je nakon sastanka Angela Merkel.

Kriza se širi
Trojac vodećih zemalja EU najavio je da će konkretne prijedloge za preuređenje Unije predstaviti prije 9. prosinca, kada će se održati summit EU.
"Njemačka traži da članice EU budu puno odgovornije prema proračunskom deficitu. Proračunski prijestupnici trebali bi biti automatski kažnjeni", kazao je Monti.
A o kolikim je sukobima i različitostima unutar EU riječ, najbolje svjedoči napad na njemačku politiku uglednog britanskog lista The Times.


Rat drugim sredstvima

"Ako je rat nastavak politike drugim sredstvima, onda je Njemačka ponovno u ratu s Europom, jer njemačka politika ima ciljeve koji imaju obilježja rata – prekrajanje granica i podčinjavanje drugih naroda!"
Ovim žestokim riječima obrušio se Times na njemačku ulogu u velikoj krizi eurozone. Londonski dnevnik optužuje njemačku kancelarku Angelu Merkel da je povela ekonomski rat protiv eurozone jer ne želi ni čuti za uvođenje euroobveznica.
"Iako je tvrdila da će poduzeti sve radnje da spasi euro, Merkel tvrdoglavo odbija poduzeti odgovarajuće mjere za njegov spas. Dapače, još je pozvala i europske institucije da ne poduzimaju akciju", piše Times.
Cilj je stvoriti zajedničku fiskalnu Uniju

Britanci se bore za svoja tri koraka za izlazak iz krize

Britanci nude rješenje krize u tri koraka. Prvi korak je da Europska središnja banka kupi državne obveznice, što bi vratilo financijsku stabilnost na tržištima. Drugi korak je vratiti dugoročnu solventnost izdavanjem novih obveznica, za koje će zajednički jamčiti cijela eurozona – euroobveznice. Zadnji, treći korak bio bi da se poboljša koordinacija ekonomskih politika u svih 17 zemalja eurozone, što bi dovelo do ponovnog gospodarskog rasta, a dugovi u prezaduženim zemljama tad bi se lako mogli restrukturirati. To bi osiguralo da se sadašnja kriza ne ponovi.
"Blokiranjem prvih dvaju koraka, Njemačka jamči da neće uspjeti ni treći", komentira Times.

Njemačke obveznice prestale biti interesantne

I dok su Britanci čitali žestoke napade na Njemačku, kancelarka Merkel još jednom je istaknula da ne želi ni čuti za zajedničke euroobveznice i upozorila da one nisu ništa drugo nego "udruživanje duga".
A klimava financijska tržišta, ionako potresena dužničkim krizama u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj... dodatno je uzdrmao i šok iz Njemačke. Naime, investitori su u srijedu pokazali gdje su granice i najvećeg europskog gospodarstva. Prvi put od izbijanja dužničke krize u eurozoni, Njemačka na dražbi obveznica s dospijećem od deset godina nije uspjela izdati sve vrijednosne papire. Od ponuđenih šest milijardi eura obveznica, prodano ih je samo za 3,89 milijardi eura, dakle više od jedne trećine njemačkih obveznica nije pronašlo novoga vlasnika.

Užasno slaba prodaja njemačkih obveznica i strah od utjecaja dužničke krize na Njemačku i drugo najveće europsko gospodarstvo, ono francusko, gurnulo je euro u najnižu razinu u šest tjedana.

Tri verzije euroobveznica.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso naveo je tri moguća načina uvođenja euroobveznica.
Najučinkovitiji, ali i najteže izvediv (zbog velikih promjena Lisabonskog sporazuma koje bi trebalo provesti), jest prijedlog da se sve nacionalne obveznice 17 zemalja eurozone zamijene novim, kolektivnim euroobveznicama. Drugi prijedlog također iziskuje promjenu Lisabonskog sporazuma, ali po njemu ne bi sve obveznice bile kolektivne. Treći prijedlog može biti najbrže proveden jer ne zahtijeva promjenu Lisabonskog sporazuma. Ne bi postojalo kolektivno jamstvo, nego bi države samostalno jamčile za vraćanje novca.

------------------------------------------------------------------------------------------------------

(interesantni tekstovi...)

Posrtanje diva?Nigdje sreće - bankari zabrinuti i za Njemačku
Profesor sa Harvarda Niall Ferguson predviđa za Europu brojne promjene:Hrvatska će 2021. biti dijelom Njemačkog carstva
Upozorenja iz PoljskeAko Europska banka ne riješi krizu, prijeti nam rat

[starwalker]

Val nezadovoljstva putuje sjeverno - Besetzen Deutschland: 10,000 ljudi na ulicama Berlina i Frankfurta


Nedjelja - 13. Studeni 2011 | 18:27

Sada već općepoznati "Occupy" prosvjedi stigli su i u Njemačku.
Preko 10,000 ljudi izašlo je jučer na ulice glavnog grada Berlina i financijskog centra zemlje - Frakfurta.

U Berlinu su tisuće prosvjednika napravili krug oko vladine zgrade i tražili da se prestane s financijskim spekulacijama i da se ukinu velike banke.
Među prosvjednicima mogle su se čuti mnoge ideje, od potrebe da se zaštiti demokracija do poziva na nacionalizaciju banaka koje su u problemu.

Brzina kojom se šire prosvjedi u Njemačkoj ukazuje na neke važne stvari. U prvom redu razbija se mit o tome da njemački radnici na bilo kakav način profitiraju pozicijom Njemačke u aktualnoj krizi. Mnogi analitičari se slažu kako je Njemačka, na čelu s Angelom Merkel, preuzela vodeću ulogu u koordinaciji spašavanja Europe od potencijalne propasti.
Ali ta uloga njemačkom radniku ne donosi ništa, štoviše - odnosi mu mnogo.

2008. u Njemačkoj je proveden plan spašavanja velikih posrnulih banaka. Baš kao i u SAD-u, novac je otet iz ruku radnika.
Danas njemački radnik dijeli iste strahove kao i njegovi kolege u ostalim zemljama Europe. Nezaposlenost, neizvjesnost i opće negativno stanje u zemlji direktno stvara potrebu za otporom - prvi znakovi su aktualni prosvjedi u velikim njemačkim gradovima.

Prosvjedi u Njemačkoj otkrivaju stvarno stanje u Europi kao cjelini. Raspadom južnog djela Eurozone, iz dana u dan nezadovoljstvo će se sve više širiti na sjever.

Dok pratimo najnovije vijesti iz Njemačke, još jednom stvaraju se lažni mitovi - tako ovih dana možemo čitati o "pravednom" kapitalizmu u skandinavskim zemljama. Prava istina je da su i te zemlje samo na korak od masovne prosvjedničke buktinje koja već tinja u sklopu "Occupy Stockholm" pokreta.

Izvori: Advance.hr (Deutsche Welle/RussiaToday)

[AltaMarea88]

Drzava u kojoj je euro zvanicna valuta (iako usvojena unilateralno) ne komenatirase aktuelnu krizu i eventualne posledice po euro? Nema sta, prava politika 'ulivanja povjerenja' od strane nadleznih

Tri, cetiri, sada

Druga valuta je skupa?
Luksic: Ne odustajemo od eura

Crna Gora neće odustati od eura kao svoje zvanične valute, uprkos strahovanjima da bi kriza eurozone mogla ugroziti njenu malu ekonomiju, kazao je juče za američku novinsku agenciju Associated Press crnogorski premijer Igor Lukšić.
On je kazao da ne vjeruje da će euro propasti niti da će Crna Gora, sa oko 650.000 građana, trpjeti zbog ekonomske krize poput Grčke, iako su te dvije zemlje u velikoj mjeri zavisne od turizma i stranih investicija.


"Mislim da je vezivanje crnogorske ekonomije za euro mnogo bolje rješenje nego avantura štampanja vlastite valute", rekao je Lukšić.
Premijer prognozira da će naredne godine BDP ojačati 2,5 odsto, ali je ostavio otvorenu mogućnost da turbulencije u eurozoni mogu da prouzrokuju slabiji rast, a možda čak i recesiju crnogorske ekonomije.
"Daleko smo od toga da možemo reći da smo zadovoljni, a ne smijemo reći niti da je kriza iza nas", rekao je.
Opširnije u štampanom izdanju

Izvor: Vijesti

[El Re]

Tri, cetiri, sada

Luksic: Ne odustajemo od eura

Crna Gora neće odustati od eura kao svoje zvanične valute..

Sprda li se ovaj čovjek??... Čuješ "Crna Gora neće odustati od eura kao svoje zvanične valute"... Ne,..mi ćemo imat euro čak i ako isti u Evropi odbace...Zapravo, logično je,..jer mi smo najveći Evropljani u Evropi, a naše zlatne rezerve su takve da nam i velike evropske zemlje zavide, pa možemo svaki epilog čekat s nogama na stolu...
Čitava Evropa se trese u infarktu i lupa u grudi ne bi li pokušala udahnut vazduha, ali naš "facebook-premijer" smatra da nema razloga za brigu... On zna nešto što ni u Berlinu ne znaju...
No, ovakve izjave i ne čude od "ekonomskog eksperta" koji je do sad dokazao da zna jedino da zemlju zadužuje novim kreditima...Da je imalo normalnih u toj Vladi napravljen bi bio hitan plan za slučaj kolapsa eura i isti držan u pripravnosti, a ne bi se $eđelo, dizala brada važno i avetale gluposti...
Nek nam je samo Bog upomoć sa onim na čija je pleća palo da vodi državu...

[El Re]

B 92. 29. 11. 2011
Izvor:index.hr
Nemačka režira smrt suverene države



Brisel -- Evrozona stoji na ivici ponora, a ukoliko se vrlo brzo ne nađe neko rešenje za dužničku krizu, izvesno je da će u taj ponor i pasti.
Čini se kako se svi dosadašnji pokušaji i planovi u sebi sadržali nekakvu "rupu", što znači da je vreme za tešku artiljeriju. Onu najtežu.
A novi plan, koji promoviše Nemačka, pojednostavljeno glasi ovako: Prevelik broj zemalja očigledno ne može kontrolisati svoje finansije, stoga je vreme da brigu o njihovim dugovima i budžetima preuzme viša instanca.
Drugim rečima, Nemačkoj je dosadila praksa da veliki broj zemalja živi iznad svojih mogućnosti na račun nemačkih poreskih obveznika, pa je predložila stvaranje puno integriraniji fiskalne unije na nivou 17 zemalja evrozone.
To bi značilo da će nekakva vrsta evropskog autoriteta, gde bi najveći uticaj verovatno imala ECB,dobiti ultimativnu kontrolu i ovlašćenja da poništi nacionalne budžete koje će izglasati državni parlamenti ukoliko joj oni ne budu po volji.

ECB bi mogao da obezbedi likvidnost

To bi, u idealnom svetu, trebalo da rezultira smirenjem finansijskog tržišta i omogućiti ECB-u da preduzme agresivnije korake i spreči kontrakciju tržišta tako što će osigurati puno veću likvidnost na njemu. Osim toga, dugoročno bi se osiguralo da države ostanu unutar okvira održivog zaduživanja.
Međutim, postoje i određeni problemi u vezi ovog plana.
Prvi je praktične prirode, jer ovaj plan zahteva promenu osnovnog ugovora, to jest Lisabonskog sporazuma. Promene bi trebale odobriti sve zemlje EU, ili barem sve članice evrozone u nekoj manje intenzivnoj varijanti nemačkog plana.

Hoće li se zemlje odreći suvereniteta?

Drugi je, naravnom političke prirode. Ovakav zahvat značio bi praktično odustajanje od nacionalnog suvereniteta, jer države više ne bi kontrolisale sopstvenu finansijsku politiku.
Zemlje koje su prilično privržene svojoj nezavisnosti, poput Francuske, mogle bi se naći u situaciji da moraju pristati na nemački ultimatum, jer će u protivnom prinosi na njihove obveznice postati toliki da će novo zaduživanje postati nemoguće.

Nemačka nije spremna na ustupke

Novi veliki samit evropskih političara zakazan je za 9. decembra i na njemu bi se najviše moglo pričati upravo o pokretanju strože fiskalne unije. Lako je pogoditi kako zadužene zemlje poput Grčke, Portugala i Italije neće imati puno izbora nego pristati na Nemačke uslove, ali i to bi ključnu ulogu u svemu mogla odigrati država koja uopšte nije članica evrozone - Velika Britanija.
Britanci već duže protestuju zbog smanjenja političke moći Londona u odnosu nad krovne odluke koje se donose na nivou EU. Ukoliko Merkel želi isposlovati britansku dozvolu za stvaranje fiskalne unije na nivou unije, za to će morati i da plati. London će verovatno tražiti povratak određene moći u pogledu društvenih i pravnih politika, a lako moguće i pravo veta na odluke EU-a o finansijskim uslugama.



"Nemačka igra najgrublju od grubih igara", kazao je za Rojters jedan od francuskih zvaničnika uključenih u pregovore. A Francuzi će iz tih pregovora sa Nemačkom pokušati barem izvući "zeleno svetlo" za novu masovnu kupovinu obveznica od strane ECB-a, pa možda čak i za ideju uvođenja evroobveznica.
Merkel je tokom sastanka u Strazburu kazala kako to nije situacija "daš mi - dam ti" i da neće promeniti svoj stav po pitanju ECB-a i evroobveznica. Nemačka, naime, ne želi novu hiperinflaciju.
Politička i ekonomska trgovina sledećih bi dana mogla dosegnuti do sada najveće dimenzije. Ostaje samo videti ko će bolje proći, iako okolnosti sugerišu da u ovoj igri zapravo nema pobednika.
Dužnička kriza evrozone već dugo je za analitičare predstavlja opasnost i po opstanak zajedničke valute - evra. Scenariji su različiti od potpune propasti evra do kraja godine, do ideje da će Nemačka i ovog puta odigurati ulogu spacioca i da će spasiti zajedničku valutu.

[Recordare88]

Poshto je na topicu takva atmosfera da se stice utisak da pojedini jedva cekaju krah eurozone da bi opravdali svoje ranije stavove povodom nekih sasvim nebitnih pitanja, cisto da podsjetim da je krah eurozone tek jedna od mnogo opcija, i jos uvijek ne mnogo vjerovatna.

Veceras se ECOFIN savjet sastaje i postoje indicije da ce vec veceras biti skiciran plan za resavanje krize. Italija je, iako po prevelikim kamatnim stopama, uspjela da proda sve svoje obveznice danas, sto je ocijenjeno kao uspjeh. Danas bi trebalo i da se odluci o transi pomoci Grckoj koja ce sprijeciti bankrot u decembru.

http://www.businessweek.com/news/2011-11-29/italian-bonds-decline-after-debt-auction-belgian-bonds-rise.html
http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/g/a/2011/11/29/bloomberg_articlesLVFHKR6KLVR7.DTL
http://www.voanews.com/english/news/...134671023.html

Tako, prije nego sto proglasimo nacionalisticke igrarije za jednokratnu upotrebu boljom alternativom od eura i EU, sacekajmo da vidimo sto ce se desiti.

[opmne]

Nesto razmisljam kako je ovim parasima, koje su to guzice i u kakvom su sad strahu, neke sto gledam svaki dan u lokal na oci propadaju posijedjese ubrzano, samo cute, a ako progovore u roku odma se iznerviraju. Bas zanimljiva situacuja.

[El Re]

Poshto je na topicu takva atmosfera da se stice utisak da pojedini jedva cekaju krah eurozone da bi opravdali svoje ranije stavove povodom nekih sasvim nebitnih pitanja, cisto da podsjetim da je krah eurozone tek jedna od mnogo opcija, i jos uvijek ne mnogo vjerovatna.

Ne znam na kog si mislio (jer ti je komentar u duhu najboljih komunističkih uvoda, ono tipa "neki drugovi se ne zalažu dovoljno i ne drže programskih načela KPJ", a onda svi po sali gataju na kog je govornik mislio), pa bi valjalo ili da preciziraš ili da takve osvrte izbjegavaš ispod mojih postova.

Čitav život sanjam i EU i dan kad ćemo imati svoj (a ne posuđeni euro) međutim nijesam od onih koji poput nojeva zabijaju glavu u pijesak i prave se da nešto ne postoji samo da bi i dalje slijepo vjerovao u ono što mi se sviđa.
Javnost ima pravo da zna, i ako obratiš pažnju sve što sam ja lično učinio jeste što sam prenio vijesti (zBog kojih, btw, Evropa i čitav Svijeta preduzimaju čitav set mjera kako bi preduprijedili taj scenario ili se za najgore pripremili što bolje), i pritom nijesam napravio nijedan antievropski komentar već samo izrazio zaprepaštenje da u našoj Vladi vlada uobičajena atmosfera, a i ona (upravo zBog eura koji je i naša valuta) sjedi na vulkanu (da upravo taj isti koji pokazuje znake moguće erupcije), čije posljedice, ukoliko se dogodi, bi i našu ekonomiju mogle dovesti u stanje potpunog haosa.

JAVNOST IMA PRAVO DA ZNA. Uvijek i sve... Pravo na informisanje je jedno od temeljnih ljudskih prava i jedno od osnovnih pravila demokratije. To što naši ljudi u većini jako slabo govore engleski (a čini im se da ga znaju "dovoljno") ili ga ne govore uopšte, ova vlast (potpomognuta u većini podjednako neznavenim "novinarima") itekako dobro koristi da ovdje održava stanje u kom će nam oni (ko teladima) prenositi što se dešava u Svijetu.
Ako pitanja funkcionisanja EU i ne moraju biti preokupacija ljudima u CG (jer nijesmo ni blizu članstvu u Uniji), to svako pitanje stanja Eurozone nas se nadirektnije tiče, jer je euro novac koji je platežno sredstvo u Crnoj Gori i "de facto" i "de iure" - naša nacionalna valuta. Ako već nijesmo u stanju uticati na stanje naše "nacionalne" valute, ono bi makar trebali uložiti svaki napor da se spremno dočeka svaki rizik koji nosi krajnje mogući kolaps (čitaj: obezvređivanje i nestanak) eura.
U životu ništa nije opstalo samo zato što je bilo dovoljno dobre volje da nešto opstane. To se odnosi i na EU i na euro. Biće potrebno mnogo više od nečije emocije, pa čak i fiskalne unije da bi opstao euro, od koga zapravo zavisi i sudbina EU.
Svakom ko nije slijep jasno je da je jedna era završena, no šta će se izroditi iz ovog to niko nije u stanju da predvidi. EU (ukoliko opstane) izgledaće dramatično drugačije, a svaki novi kandidat će imati dobrog razloga da još jednom porazmisli da li želi tamo ići.
Ponavljam - lično moj evroentuzijazam do današnjeg dana nikad nije bio doveden u pitanje, no smatram da bi svako normalan trebao uvijek ispred sebe imati svijest da je Crna Gora ispred svega. Samo ono što je interes Crne Gore mora imati prioritet.

Ako EU postane drugo ime za njemačko-francusku super-državu, kojom bi se upravljalo iz Berlina i Pariza (za njihov račun i interes), a svi ostali bili sateliti u toj orbiti, onda to ljudima treba reći. Možda je i to naš interes ali trebamo zastati i dobro razmisliti o svemu, upravo da bi izbjegli kasnije nesporazume, lutanja i razočarenja.
Nigdje bezglavo hrliti! Pa ni u EU.... Ona kojoj smo krenuli u zagrljaj (kad i ako jednog dana stignemo), već ja izvjesno, neće biti ona koja nas dočekuje... To treba shvatiti i ne zanositi se da će EU iz Mastrihta 1992. ikada više ustati iz groba.... I ne treba nikog kriviti za to što je nema, jer nikada nije ni bilo normalno i pošteno da siromašnije zemlje žive na račun bogatih u Uniji, misle da im to pripada i pritom se još zadužuju do grla jer ne rade ništa kako bi makar donekle proizvedenim pratili apetite svog lagodnog života.

Još jednom,...ako predsjednik EK (neformalni "premijer" EU) Baroso kaže da je krah eura i EU vrlo moguć scenario, ako se na najvišim instancama Britanije spremaju za tu mogućnost, ako isto najavljuju najuticajnije švajcarske banke, ako takvu mogućnost kao realnu iznose gotovo svi analitičari i novinari u medijima Unije,...onda nema govora o "nacionalističkim igrarijama", već je stvar otišla toliko daleko da bi dalje od ovog bilo samo dan kada bi na berzama euro krenuo da se strmoglavljuje ili neko od lidera EU (čitaj: Merkel ili Mario Dragi - direktor ECB-a) objavi neku informaciju kojom bi se saopštilo da je projekat eura propao i da ga je nemoguće spasisti.

Dakle, ti (ako te sve ovo uznemirava) čekaj i dalje da vidiš što će se desiti, a mi ostali ćemo u međuvremenu čitati i gledati vijesti i razgovarati o istima. Ovo je sve dio života kao i sve drugo i ljudi svemu trebaju prilaziti razumno i bez panike i bez samozavaravanja... Uostalom, život je potvrdio samo jednu istinu, a to je da sve što postoji uvijek ima kraj, jer ništa (a posebno ne ono stvoreno ljudskom rukom) ne traje vječno.
Možda EU neće umrijeti (i daj Bože da preživi, jer je to u osnovi bio najplemenitije zamišljen projekat na ovom kontinentu ikada), ali je (posebno u zadnjih 6 mjeseci) svakom postalo jasno da je Unija itekako smrtna. Baš ko i sve drugo...

[Maja]

U Berlinu ne vidjeh neki pesimizam, cak suprotno...
U Swiss mirno zveckaju zlatom i mediji prate desavanja,
U Italiji odlucili o korekciji penzija i ogromna novcana sredstva kao usteda usled toga.. a posebno je zanimljivo kresanje penzija ex parlamentarcima, promjene o bitnosti broja mandata pojedinaca, godine mogucnosti odlaska u penziju, i novcane kazne za odsustvovanje iz Parlamenta..(nek neko postuje info iz It iako ne pretjerane ali jako zanimljive promjene)
Preporucujem da se isprati "Sarkozijev" samar Britaniji u vezi sa eurom, pa i prvim i drugim krugom "EU potencije". I USA se distancirala...Jeste, i Bice zanimljivo..
Da, preporucujem i simpa tekst iz jutrosnjeg Financial Times-a oko "biznis plana"..

Btw..Koja magla nad Ljubljanom..


Hvala Lepo

[El Re]

Evo (pošto ispade u Njemačkoj uživaju u lijepom vremenu, pivu i kobasicama, Baroso je predsjednik Azijske komisije, a Žak Atali bivši predsjednik banke za obnovu i razvoj Butana) današnji tekst iz minhenskog "Zidojče cajtunga" ( "Süddeutsche Zeitung") koji kipi od optimizma...

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Süddeutsche Zeitung: 30. 11 2011
Wege aus der Euro-Krise
Was jetzt zu tun ist



Griechenland muss pleitegehen

Man muss kein Finanzexperte sein, um zu erkennen, dass das Krisenmanagement in der Euro-Zone gescheitert ist. In Griechenland regiert die Depression, Italien zahlt für neue Schulden Renditen in Rekordhöhe, die Kapitalnot der europäischen Banken wächst täglich in Milliarden-Euro-Schritten. An den Börsen ist die Nervosität größer noch als nach dem Zusammenbruch der amerikanischen Investmentbank Lehman Brothers im Jahr 2008. Anleger fliehen in Scharen aus europäischen Staatsanleihen, weil sie nicht mehr wissen, welche sicher sind - und welche nicht. Da hilft es nicht, immer neue Milliarden in Krisenländer zu pumpen.
Es wäre besser, der Realität ins Auge zu sehen und zu sagen, welche Staaten zahlungsunfähig sind - Griechenland zum Beispiel - und welche lediglich mit Liquiditätsschwierigkeiten kämpfen: Italien oder Spanien. Staaten wie Griechenland müssen pleitegehen, die Illiquiden dagegen werden mit Hilfspaketen unterstützt. "Griechenland braucht einen Schuldenschnitt von 75 Prozent, der 50-Prozent-Schnitt der privaten Gläubiger reicht hinten und vorn nicht", glaubt etwa Philipp Vorndran, Kapitalmarktexperte des Kölner Vermögensverwalters Flossbach & von Storch. Nur so hat das Land Chancen, wieder auf die Beine zu kommen, nur so haben die Griechen einen Anreiz, die harten Einschnitte durchzustehen, die nötig sind.

Anzeige

Damit ihre Insolvenz keine globale Finanzschmelze auslöst, müssen allerdings die möglichen Opfer der Bankrotteure geschützt werden, allen voran europäische Banken und schlingernde Staaten wie Italien und Spanien. Nur so lässt sich der Teufelskreis durchbrechen, der derzeit alle Defizitländer der Währungsunion bedroht, auch die solventen.
noch mehr Hilfe für die reiche Euro-Zone. EU-Währungskommissar Olli Rehn sagte: „Wir arbeiten noch daran und wir reden mit möglichen Ländern, die sich beteiligen könnten.“ Der niederländische Finanzminister Kees de Jager sagte, nicht nur europäische, sondern auch nicht-europäische Staaten sollten sich an der Hilfe für die Euro-Zone beteiligen. In der Debatte lag auch ein Vorschlag auf dem Tisch, dass die Europäische Zentralbank dem IWF Kredit gewährt, um strauchelnde Euro-Staaten stützen zu können. Dies wurde zunächst nicht weiter verfolgt.

Der Rettungsfonds EFSF bekommt nach einem Beschluss der Euro-Länder die Möglichkeit, über zwei Anreizinstrumente seine verfügbaren Kredite um Gelder privater Investoren aufzustocken. EFSF-Chef Klaus Regling sagte, es gebe weltweit großes Interesse potenzieller Geldgeber. Doch um wie viel die Kredite des EFSF letztlich vermehrt werden könnten, sei nicht genau vorhersehbar. Dies hänge von konkreten Programmen zur Unterstützung von Euro-Ländern und den Marktbedingungen ab. „Die Hebelwirkung ist ein Prozess über längere Zeit“, sagte er. Die Euro-Länder streben an, die noch verfügbaren rund 250 Milliarden Euro um den Faktor vier oder fünf mit privaten Geldern auf eine Summe über eine Billion Euro zu erhöhen. Angesichts der Eskalation der Schuldenkrise rechnen sie derzeit aber nicht damit, das Ziel zu erreichen. Der Finanzminister der Niederlande, Jan Kees de Jager, und Luxemburgs Kassenwart Luc Frieden räumten ein, dass stattdessen nur mit einem Hebel von zwei bis drei zu rechnen sei.

Von Catherine Hoffmann

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ako je ovo optimizam, kako onda izgleda pesimizam?...

[El Re]

Ajde, čisto kad je to već mogućnost o kojoj se sve ozbiljnije misli i govori, da malo rekapituliramo i razmislimo...Kako bi izgledao život ukoliko euro propadne?
U zemljama EU (i van nje) da se zaključiti da nema za sada zajedničkog stava kako bi se taj proces odvijao i na šta bi mogla "spasti" Eurozona i cijela Evropska unija , no saglasje je očigledno - takav scenario (ukoliko se brzo nešto ne učini, na šta je dramatično ukazao juče i Obama) nije daleko.
Kompanija ICAP, koja upravlja najvećim sistemom za transakcije na svjetskom deviznom tržištu, već je objavila da priprema instrumente za poslovanje sa drahmom ukoliko Grčka izađe iz zone eura.
Na krah eura se istovremeno priprema i drugi učesnik međunarodnog deviznog tržišta, banka CLS čiji su eksperti, prema agencijskim izveštajima, već pokrenuli stres testove u pokušaju da proračunaju reagovanje tržišta u nekom od mogućih scenarija raspada zone evra.
Bivši čelnik najveće federacije njemačkih preduzetnika Hans-Olaf Henkel je još u avgustu pozvao svoju zemlju da se hitno odrekne eura u sadašnjem obliku i da ponovo uvede marku ili stvori novu uniju od finansijski stabilnih članica zone eura.
Ironija je u tome što je Henkel prije deset godina važio za najubjeđenijeg pristalicu opšteevropske valute, a sada o toj poziciji govori kao o "najvećoj grešci" u svojoj karijeri, makar to je ono što je moguće pročitati u njemačkim glasilima, uz opasku da stav tog preduzetnika dijeli i veliki broj njegovih kolega.
Razmišljanja o perspektivama nakon mogućeg nestanka eura posljednjih dana su mnogo manje nedorečena, maglovita i zakulisna. Novi premijer Italije Mario Monti je, naprimjer, 27. novembra bez uvijanja izjavio da ukoliko program štednje budžetskih rashoda zemlje ne bude usvojen, na zajedničku evropsku valutu se slobodno može staviti krst.
Praktično istovremeno ministar finansija Velike Britanije Džordž Osborn je objavio da Vlada nejgove zemlje takođe preduzima mere kojima se priprema za krah Eurozone. Prema njegovim riječima, sve neophodne mjere biće razrađene za nekoliko mjeseci.
Ekonomista Žak Atali, jedan od ideologa globalizacije i uvođenja eura, prije samo nekoliko dana je pretpostavio da zajednička valuta "Eurolenda" možda neće preživeti do (katoličkog) Božića. Vjerovatnoću tako strmoglavog kraha on je ocijenio sa 50 odsto!
Evropske zemlje bi za spas eura, smatra Atali, trebalo hitno da usvoje mjere za koje još nisu spremne - na primer da Evropska centralna banka pokrene štampariju novca (čemu se protivi Merkel jer je i do sada naštampano mnogo novca bez ikakvog pokrića, a dalje od toga u Njemačkoj strahuju, izazvalo bi pokretanje točka hiperinflacije), ili da se (u pitanjima ekonomije) ozbiljno ograniči suverenitet pojedinih država, što je više nego ambiciozno očekivanje. Makar obzirom kakvi "vjetrovi duvaju" u zemljama Eurozone i kako sada stoje figure na tabli...

Za sada je, međutim, neizvjesno čime može da rezultita taj proces (raspad zone eura), a eksperti predviđaju tri različita scenarija, sa opasnim posljedicama po svjetsko valutno tržište.

Prvi od tih scenarija je najmanje bolan, jer predviđa izalazak ili prinudno isključenje iz zone eura njenih najslabijih članica, na primjer Grčke, Italije i Portugalije. U tom slučaju euro će naglo ojačati, zbacivši "okove" privreda ogrezlih u dugove. Investitori koji čuvaju novac u njemačkoj aktivi tada bi mogli da računaju na pozamašnu dobit, dok će oni koji su uložili u recimo italijanske dužničke hartije imati ogromne gubitke.

Druga varijanta predviđa povlačenje jakih članica iz valutne unije. Ukoliko Njemačka istupi iz zone eura kurs zajedničke valute će se "srozati", a nova dojče marka ili druge valute zemalja koje bi napustile Eurozonu će imati, bar u prvo vrijeme, vrlo visoku vrijednost.

Nije isključen ni treći scenario koji podrzumijeva da nakon "udaljavanja" iz Eurozone Njemačke, a možda i Francuske, preostale članice Eurozone shvate nemogućnost poslovanja sa zajedničkom valutom i da je se na kraju dobrovoljno odreknu.

Potpun ili delimičan raspad zone eura imao bi mnoštvo posljedica, o čijem karakteru i dimenzijama može samo da se nagađa. U tom slučaju treba očekivati talas sudskih procesa oko nove procjene duga i drugih finansijskih instrumenata, a takođe nije jasno po kom bi se kursu preračunavala vrijednost dugova.
Sve bi to vodilo u dramatičan haos... Tamnu sobu za koju niko ne zna ni kolika je, ni šta u njoj spava...
Ništa manje nije interesantno ni pitanje šta će biti sa finansijskim sistemima zemalja koje su kurs svoje valute vezale za euro, a posebno onih koje su euro proglasili za svoju valutu a nijesu zvanično članice Eurozone, a pored nas te muke bi imali: Monako, Vatikan, San Marino, Andora i Kosovo.

Nemam želju da (silom na sramotu) otvaram temu i razgorijevam strahove, ali ovo o čemu govorimo je već odavno postalo stvar oko nas... Negirati da se događa je potpuna glupost...

[starwalker]

Vodeći ekonomisti predviđaju raspad eurozone

28 novembar 2011 / Al Jazeera

OECD tvrdi da kriza eurozone predstavlja ključni rizik svjetskoj privredi, te da bi njen raspad izazvao svjetsku recesiju.

Italijanske dionice padaju već drugi dan dok investitori traže hitne reforme u trećoj ekonomiji eurozone [AP]
Evropa je pogođena predviđanjima vodećih svjetskih ekonomista da će se suočiti sa „dubokom depresijom“ ako eurozona propadne, te da bi kreditni rejtinzi svake zemlje članice Evropske unije mogli biti smanjeni bez odlučnih poteza da se zaustavi dužnička kriza.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopćila je da je evropska dužnička kriza tolika da su razvijene zemlje samo korak daleko od bezdana recesije koja bi mogla izazvati talase bankrota.
U međuvremenu, jedna od tri najveće svjetske agencije za kreditni rejting, Moody's, upozorila je da će kreditni rejting zemalja poput Njemačke možda morati biti revidiran, što bi forsiralo te zemlje da plaćaju veće kamate prilikom zaduživanja.
OECD također predviđa da je pred Sjedinjenim Američkim Državama period sporog rasta, te da će japanska privreda oslabiti za 0.3 posto, dok će privrede zemalja u razvoju također biti usporene.
Organizacija je uputila najoštrije upozorenje Evropskoj uniji, rekavši da ako se eurozona raspadne, „u zemljama koje je napuste, kao i onima koje u njoj ostanu, te u svjetskoj privredi, nastat će duboka depresija“.
„Kriza eurozone trenutno predstavlja ključni rizik svjetskoj privredi“, navodi se u saopćenju OECD-a. „Cijeli OECD skliznuo bi u recesiju ako se desi neki velik negativan događaj“.

Moody's je također spomenuo mogućnost raspada eurozone, rekavši da „vjerovatnoća više od jednog bankrota . . .više nije zanemariva“, te da bi ovakvi događaji „znatno povećali“ mogućnost da će jedna ili više zemalja odbaciti zajedničku valutu.
„Moody's vjeruje da bi scenarij višestrukog izlaska - drugim riječima, fragmentacija eura – imala negativne posljedice za kreditni rejting cjelokupne eurozone i EU“.
Najveće privredne sile EU – Njemačka, Francuska i Britanija – do sada su zadržale najviši kreditni rejting AAA.
Ali državama poput Italije, Španije, Grčke, Irske i Portugala smanjen je rejting, zbog čega su se previše zadužile u posljednje dvije godine.

Nove mjere

Upozorenje OECD-a dolazi u vrijeme kada se ministri finansija 17 zemalja eurozone spremaju za sastanak u utorak, gdje se očekuje da će dogovoriti aranžman za proširenje Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF), da bi se spriječili širenje krize na tržištima obveznica, te odobrili paket pomoći za Grčku.
Njemačka i Francuska također pripremaju nove fiskalne mjere koje će iznijeti na samitu EU devetog decembra, prenio je Reuters.

"Intenzivno radimo na formiranju stabilne unije", saopćilo je njemačko ministarstvo finansija. "To je ono što želimo osigurati kroz izmjene ugovora, u okviru kojih predlažemo uvođenje dužničkih limita za budžete država članica", navodi se u saopćenju.
Ministarstvo je odbacilo navode njemačkog dnevnog lista Die Welt da Njemačka i pet drugih članica eurozone sa vrhunskim kreditnim rejtingom AAA planiraju izdavanje zajedničkih obveznica.

Ministar finansija Njemačke Wolfgang Scheuble priznao je u intervjuu za njemačku televiziju ARD da svih 27 zemalja EU možda neće podržati izmjene ugovora, no da je moguć dogovor između 17 zemalja eurozone.

Francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Mer izjavio je da će se zemlje eurozone morati odreći dijela budžetskog suvereniteta da bi spasile euro od neprijateljskih "spekulanata".

"Nećemo biti u stanju spasiti euro ukoliko ne prihvatimo malo veću kontrolu nad državnim budžetima nego ranije", rekao je Le Mer za radio Evropa 1.

[Jal Cargo]

Nemam želju da (silom na sramotu) otvaram temu i razgorijevam strahove, ali ovo o čemu govorimo je već odavno postalo stvar oko nas... Negirati da se događa je potpuna glupost...

Pravo da ti kazem, i nijesam narocito zabrinut, jer nijesam sklon da dajem velike sanse scenariju koji je predvidio da se Evropa, ukoliko je prethodno prihvatila da funkcionise na principima njemacke racionalnosti i discipline - a vjerujem da hoce, dezintegrise i "nestane" samo zato sto je to interes spekulativnog kapitala, iako bi bilo krajnje naivno potcjenjivati njegovu snagu, istu onu koja je razorila globalni finansijski sistem. Obim ove krize je, iako ozbiljan, u sustini ipak prenaglasen, prije svega pretencioznim medijskim izvjestavanjem i produkcijom svakakvih analiza na dnevnom nivou koje, mada cesto nemaju veze s mozgom, lako stvaraju paniku i dodatno otezavaju ionako komplikovanu situaciju (poznato je da su "tracevi" glavni pokretac spekulativnog biznisa). Mislim da ovdje pravo pitanje nije - ima li EU kapacitet da se izvuce iz krize, jer on nije sporan, nego - moze li se EU dogovoriti "sama sa sobom", jesu li spremne njene clanice da se odreknu navika koje su ih dovele u sadasnje stanje koje nije daleko od haosa? Naravno, u cijelu pricu je "inkorporirano" i pitanje suvereniteta koje se direktno tice fiskalne konsolidacije kroz uskladjivanje fiskalnih sistema zemalja clanica Eurozone tj. "unitarizaciju" poreskog i budzetskog sistema sa odgovarajucim mehanizmima kontrole - nepostojanje takvog mehanizma je sistemska greska koja je napravljena na pocetku, posledica je (trulih) politickih kompromisa, a na kraju je, tehnicki, doprinijela izbijanju krize.
Moje misljenje je da EU, i Eurozona kao njen krvotok, odrziva i ima buducnost ako Merkel pozuri i konacno uradi nesto konkretno, a to bi, za pocetak, znacilo hitno postizanje dogovora izmedju Berlina i Pariza oko kljucnih pitanja: objedinjavanje poreskih politika, uvodjenje poreza na finansijske transakcije, insistiranje na integraciji Britanije u Eurozonu u narednih pet godina, regulisanje rada/ogranicavanje uticaja kreditnih agencija cije cesto pogresne (i nikako slucajne) procjene imaju stetne posledice po finansijsko trziste, i napustanje prakse kreiranja instant fondova koji ce svako malo spasavati neodgovorne drzave, odrzavajuci im iluziju da nakon konsolidacije mogu opet nastaviti sa starim navikama. Premijerka Njemacke je izgubila dragocjeno vrijeme baveci se manje vaznim stvarima, ali je i cinjenica da je to posledica otpora, opstrukcija i sabotaza i unutar i izvan EU; medjutim, doslo je vrijeme da se EU opredijeli i donose odluku koja se vise ne moze odlagati: slijedicemo njemacku logiku rada, stednje i discipline, ili da se razilazimo.


__________________

[Hari Krisna]

. Obim ove krize je, iako ozbiljan, u sustini ipak prenaglasen, prije svega pretencioznim medijskim izvjestavanjem i produkcijom svakakvih analiza na dnevnom nivou koje, mada cesto nemaju veze s mozgom, lako stvaraju paniku i dodatno otezavaju ionako komplikovanu situaciju (poznato je da su "tracevi" glavni pokretac spekulativnog biznisa). .....

regulisanje rada/ogranicavanje uticaja kreditnih agencija cije cesto pogresne (i nikako slucajne) procjene imaju stetne posledice po finansijsko trziste, i napustanje prakse kreiranja instant fondova koji ce svako malo spasavati neodgovorne drzave, odrzavajuci im iluziju da nakon konsolidacije mogu opet nastaviti sa starim navikama....

To je to. Kad je Berluskoni pricao o triper kombinacijama i ocjenama raznih kreditnih agencija onda su svom zestinom plasirane vijesti o njegovim sexi ispadima. Za koji dan ce ispasti da vise nema sigurne banke i samo su agencije sigurne. Na djelu se pokazuje da i u EU vazi ona logika da je soladirnost samo onda kad se ima koristi ili ono nasko "sto je tvoje to je i moje tvoje, a sto je moje samo moje".

[AltaMarea88]

Sprda li se ovaj čovjek??... Čuješ "Crna Gora neće odustati od eura kao svoje zvanične valute"... Čitava Evropa se trese u infarktu i lupa u grudi ne bi li pokušala udahnut vazduha, ali naš "facebook-premijer" smatra da nema razloga za brigu... On zna nešto što ni u Berlinu ne znaju...

Ako izostavimo odredjene saljive aspekte clanka koji sam citirala, sasvim je ispravno da neko od nadleznih izadje u javnost i progovori o krizi i njenim posledicama kako po cjelokupno globalno/evropsko/crnogorsko trziste kako po samu valutu koja se koristi u CG - euro. Dal je trebao premijer da komentarise, to je vec diskutabilno. Institucija koja mora da odreaguje u jednoj ovakvoj situaciji jeste Centralna banka Crne Gore, koja je to i ucinila nakon premijerovog komentara (da ga tako nazovem ). To su vec takticki potezi koji imaju za cilj smirivanje trzista, eliminiaciju panika - efekta itd, sve izuzetno opasno po banke, a samim tim i po realnu ekonomiju.

.
JAVNOST IMA PRAVO DA ZNA. Uvijek i sve... Pravo na informisanje je jedno od temeljnih ljudskih prava i jedno od osnovnih pravila demokratije. To što naši ljudi u većini jako slabo govore engleski (a čini im se da ga znaju "dovoljno") ili ga ne govore uopšte, ova vlast (potpomognuta u većini podjednako neznavenim "novinarima") itekako dobro koristi da ovdje održava stanje u kom će nam oni (ko teladima) prenositi što se dešava u Svijetu.
Ako pitanja funkcionisanja EU i ne moraju biti preokupacija ljudima u CG (jer nijesmo ni blizu članstvu u Uniji), to svako pitanje stanja Eurozone nas se nadirektnije tiče, jer je euro novac koji je platežno sredstvo u Crnoj Gori i "de facto" i "de iure" - naša nacionalna valuta. Ako već nijesmo u stanju uticati na stanje naše "nacionalne" valute, ono bi makar trebali uložiti svaki napor da se spremno dočeka svaki rizik koji nosi krajnje mogući kolaps (čitaj: obezvređivanje i nestanak) eura.

Koliko je nas narod zainteresovan za aktuelna desavanja uvidjece te ako malo prelistate forum, ne morate dalje ici. O trenutno najjakutuelnijoj temi u EU ne mogu se dvije stranice napisati. Nezainteresovanost, neinformisanost, neznanje -ko zna?! O krizi i njenim posledicama treba da se prica sada, treba da se smisli plan sada, treba da se reaguje kad god to situacija bude zahtjevala. Al ne, kao i u vecini slucajeva kod nas ce u novembru sledece godine postati aktulena ova tematika, odrzace se brojni seminari, napisace ugledni lokalni ekonomisti svoje knjige ' Sta nije funkionisalo u EU'?, 'Zasto je doslo do krize?' itd itd. Zakasnjele reakcije su uglavnom dosadne . Trenutno mi djeluje da malo ko od nasih ekonomista ima petlju da iznese svoj stav i ocekivanja, predvidjanja, u vezi buducnosti eura. Vjerovatno se razlog moze pronaci u losim prognozama tokom prethodne krize te ne zele vise da se kompromituju, par diplomatski odgovor i dobro je to.

Još jednom,...ako predsjednik EK (neformalni "premijer" EU) Baroso kaže da je krah eura i EU vrlo moguć scenario, ako se na najvišim instancama Britanije spremaju za tu mogućnost, ako isto najavljuju najuticajnije švajcarske banke, ako takvu mogućnost kao realnu iznose gotovo svi analitičari i novinari u medijima Unije,...onda nema govora o "nacionalističkim igrarijama", već je stvar otišla toliko daleko da bi dalje od ovog bilo samo dan kada bi na berzama euro krenuo da se strmoglavljuje ili neko od lidera EU (čitaj: Merkel ili Mario Dragi - direktor ECB-a) objavi neku informaciju kojom bi se saopštilo da je projekat eura propao i da ga je nemoguće spasisti.

Ne slazem se. Kriza je tu i stvarna je. Njene posledice su stvarne i bice stvarne. Mogucnost propasti EU postoji, mogucnost da euro nestane takodje postoji. Al, zapitajte se, dal postoji mogucnost da sjutra nestane svijet (dramatizujem)?

Postoje dva plana, A i B. Plan A sadrzi u sebi cijeli skup planova koji mogu da poboljsaju situaciju al se mora dobro promisliti koji izabrati u potrazi za onim koji ce dati najbolja moguca rjesenja u duzem periodu. Plan B, to jest propast eura, je protivpozarni izlaz, poslednji. Zasto? Jednostavno je, propast EU imala bi globalne posledice upravo zato sto je finansijsko trziste globalno.

Vratimo se na plan A (vec sam na prethodnoj stranici pokusala da objasnim ukratko moguca rjesenja). Treba reagovati na vise frontova i podstaci reforme unutar zemalja clanica, a da bi se to postiglo ne moze se izabrati bilo kakvo resenje. Da zele da rijese krizu sada i odmah mogli bi, al ta ista kriza bi opet u nekom narednom periodu izbila 'sada i odmah'. Upravo zbog toga su Merkelova, Draghi & co, protivni mogucnosti da ECB postane 'lender of last resort'. Moglo bi se 'napraviti' da kad drzavne obveznice predju odredjenu kamatnu stopu, reaguje ECB i samim tim stabilizuje trziste. Dal ce do toga doci? Mozda,mozda je sasvim vjerovatno da ce biti potrebni brzi odgovori na ovu krizu jer reforme koje zeli Merkelova trebale su biti donijete prije deset godina... Al, sada je vec sigurno da bi inflacija, koju ECB nikako ne zeli, porasla u tom slucaju. Izgleda da su blizi ideji jacanja ESFS-a (fond za spasavanje drzava), koji je za sada vidjen poput izuzetno nebitne tvorevine, sto trenutno i jeste istina.

Danas je usvojeno jedno inovativno resenje. 6 svjetskih banki pokrenule su zajednicku akciju koja bi trebalo da podrzi finansijsko trziste u prevazilazenju krize 'dravni obveznica'. Sta ce da urade u narednom periodu? Dogovorili su se da spuste cijenu likvidnosti (da uprostim) po kojoj banke pribavljaju dolare, za 50 basic points. Dakle, na ovaj nacin banke ce moci da pribavljaju likvidnost u dolarima direktno kod ECB, sve do februara 2013. godine. Mozda kad se ovako procita ne djeluje bitno,al problem likvidnosti banaka pitanje je koje je pokrenuto u proteklih par godina, pitanje na kom ima jos dosta da se uradi. Sa ovom manovrom mogu da izbjegnu ono sto se desilo u krizi subprime - nepovjerenje izmedju banaka, koje niti su pozajmljivale likvidnost jedna drugoj niti su je pozajmljivale u vidu kredita. Posledica- recesija. Ako se izbjegne rizik likvidnosti, moguc je obrnut scenario u kome bi banke bile 'motor' ekonomije. Samo sto su najjavili ovu odluku, trziste je vec pozitivno odreagovalo.

[Hari Krisna]

Danas je usvojeno jedno inovativno resenje. 6 svjetskih banki pokrenule su zajednicku akciju koja bi trebalo da podrzi finansijsko trziste u prevazilazenju krize 'dravni obveznica'. Sta ce da urade u narednom periodu? Dogovorili su se da spuste cijenu likvidnosti (da uprostim) po kojoj banke pribavljaju dolare, za 50 basic points. Dakle, na ovaj nacin banke ce moci da pribavljaju likvidnost u dolarima direktno kod ECB, sve do februara 2013. godine. Mozda kad se ovako procita ne djeluje bitno,al problem likvidnosti banaka pitanje je koje je pokrenuto u proteklih par godina, pitanje na kom ima jos dosta da se uradi. Sa ovom manovrom mogu da izbjegnu ono sto se desilo u krizi subprime - nepovjerenje izmedju banaka, koje niti su pozajmljivale likvidnost jedna drugoj niti su je pozajmljivale u vidu kredita. Posledica- recesija. Ako se izbjegne rizik likvidnosti, moguc je obrnut scenario u kome bi banke bile 'motor' ekonomije. Samo sto su najjavili ovu odluku, trziste je vec pozitivno odreagovalo.

To je i prakticnije i sigurnije i manje podlozno spekulativnim finansijskim manihanacijama u koju su htjeli uvući Merkelovu i da se cijela kriza "slomi" na Njemacku jer u cemu se razlivale obveznice ECB za koje bi iskljucivi garant bila Njemacka od sadasnje situacije ili one jos bolesnije kad su obveznice Grcke bile iste kao i Njemacke. Jedno je sigurno da EU vise nikad nece biti kao dosad i nema vise "vjerujemo na rijec pa ko koga prevari", a nikako se ne smije dozvoliti padanje eura jer nema drzave koja bi smjela dozvoliti luksus gubitka 30% nacionalnog dohotka a to bi bila i najmanje cijena.

[minjo]

30 Nov 2011. 21:57 | Izvor: CdM

Uspješno lobiranje Markovića: Holandija daje zeleno svjetlo Crnoj Gori

Pošalji vijest

Rezultati koje je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju preporuka iz Mišljenja Evropske komisije EK o aplikaciji za članstvo Crne Gore u EU, naročito na planu reforme pravosuđa i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, značajni su i za svaku pohvalu, ali je potreban još ubjedljiviji napredak, istakao je ministar bezbjednosti i pravde Kraljevine Holandije Ivo Ostelten na današnjem sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde Crne Gore Duškom Markovićem,. Ostelten je naglasio da holandska vlada podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu, ali da, ipak, krajnja odluka o otvaranju pregovora Crne Gore u mnogome zavisi od stava Parlamenta Kraljevine Holandije. On je, kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, najavio da će ovo pitanje biti predmet današnje diskusije u holandskoj skupštini, ali i njenog plenarnog zasijedanja 7. decembra. Ostelten izrazio je posebno zadovoljstvo policijskom saradnjom dvije zemlje. Potpredsjednik Vlade Duško Marković saopštio je da je napredak Crne Gore značajan i da će Vlada nastaviti reformske aktivnosti istim tempom, bez obzira na ishod decembarskog sastanka. On je upoznao Osteltena sa konkretnim rezultatima koje je Crna Gora ostvarila na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno se osvrnuvši na mehanizam regionalne saradnje između tužilaštava, policija i drugih nadležnih institucija, koji se pokazao kao najefikasniji u ovoj oblasti. Nadam se da Duško nije bio praznih ruku,i da će sat biti prilličan kao poklon momenta za Osteltena. Oli Ren je učinjen čoek samo da ga ispoštiju kolege. Treba nešto odnijet supruzi one magarice u FRA,pa da završimo ovu parodiju:"Što valja Berlinu ne valja Parizu"

[Recordare88]

Ne znam na kog si mislio (jer ti je komentar u duhu najboljih komunističkih uvoda, ono tipa "neki drugovi se ne zalažu dovoljno i ne drže programskih načela KPJ", a onda svi po sali gataju na kog je govornik mislio), pa bi valjalo ili da preciziraš ili da takve osvrte izbjegavaš ispod mojih postova.

Mislio sam na generalni val euroskepticizma koji je zahvatio CG u poslednje vrijeme, a to se moze detektovati padom podrshke EU integracijama za citavih 10% prema poslednjim istrazivanjima. Neki politicki lideri su takodje davali izjave iz kojih se dalo naslutiti da je moguc(naravno, jos uvijek ne ni siguran ni vjerovatan) otklon od integracija. Takvo raspolozenje se prelilo i na forum. A iako sam ubijedjeni antikomunista, nekad geni iz mene progovore, shto cu

Čitav život sanjam i EU i dan kad ćemo imati svoj (a ne posuđeni euro) međutim nijesam od onih koji poput nojeva zabijaju glavu u pijesak i prave se da nešto ne postoji samo da bi i dalje slijepo vjerovao u ono što mi se sviđa.
Javnost ima pravo da zna, i ako obratiš pažnju sve što sam ja lično učinio jeste što sam prenio vijesti (zBog kojih, btw, Evropa i čitav Svijeta preduzimaju čitav set mjera kako bi preduprijedili taj scenario ili se za najgore pripremili što bolje), i pritom nijesam napravio nijedan antievropski komentar već samo izrazio zaprepaštenje da u našoj Vladi vlada uobičajena atmosfera, a i ona (upravo zBog eura koji je i naša valuta) sjedi na vulkanu (da upravo taj isti koji pokazuje znake moguće erupcije), čije posljedice, ukoliko se dogodi, bi i našu ekonomiju mogle dovesti u stanje potpunog haosa.

Jal Cargo ti je dobro ukazao na pretencioznost medijskog izvjestavanja shto se ove teme tice, a ja cu dodati jos nesto. Ukoliko ti je cilj da informises javnost objektivno i umjereno, i ukoliko ti je cilj da ta javnost(na forumu ili negdje drugo) dodje sama do shto je moguce objektivnijih zakljucaka, onda ne bi trebalo da prenosis samo informacije pesimisticke prirode. O ovoj temi si u poslednje vrijeme(prije je nisam toliko pratio) prenosio samo clanke koji predvidjaju totalnu katastrofu, krah eura, eurozone i EU. Ako zivish i sanjas dan da udjemo u EU, a ambicija ti je da djelujes na javnost(vec si to pominjao na nekim drugim temama kao odredjeni javni djelatnici i organizacije citaju, citiraju i koriste tvoje postove), ovo bash i nije pravi "course of action", shto bi rekli nashi angloamericki prijatelji.

JAVNOST IMA PRAVO DA ZNA. Uvijek i sve... Pravo na informisanje je jedno od temeljnih ljudskih prava i jedno od osnovnih pravila demokratije. To što naši ljudi u većini jako slabo govore engleski (a čini im se da ga znaju "dovoljno") ili ga ne govore uopšte, ova vlast (potpomognuta u većini podjednako neznavenim "novinarima") itekako dobro koristi da ovdje održava stanje u kom će nam oni (ko teladima) prenositi što se dešava u Svijetu.

Opet vazi isto. Javnost svakako treba da zna, ali da bi se ona u potpunosti informisala nije dovoljno prenositi ni samo pozitivne, ni samo negativne vijesti na neku temu.

Ako pitanja funkcionisanja EU i ne moraju biti preokupacija ljudima u CG (jer nijesmo ni blizu članstvu u Uniji), to svako pitanje stanja Eurozone nas se nadirektnije tiče, jer je euro novac koji je platežno sredstvo u Crnoj Gori i "de facto" i "de iure" - naša nacionalna valuta. Ako već nijesmo u stanju uticati na stanje naše "nacionalne" valute, ono bi makar trebali uložiti svaki napor da se spremno dočeka svaki rizik koji nosi krajnje mogući kolaps (čitaj: obezvređivanje i nestanak) eura.

CG nikako ne moze spremno docekati kolaps eura ukoliko se desi(a malo je vjerovatno, ponavljam). Kolaps eura bi gurnuo CG ekonomiju u recesiju i doveo drzavne finansije u prakticno neodrzivo stanje, jer bi troskovi shtampanja nove valute za CG bili ogromni. Iz toga bi nas mogle izvaditi samo medjunarodne finansijske institucije, medjutim, obzirom da bi jos oko 20ak zemalja bile u slicnom sosu, pitanje je kakva bi njima bila lista prioriteta. Tako, prihvatam da se treba spremiti za svaku eventualiju, ali jednostavno ne zavisi od nas, i teshko da bi CG mogla izmisliti/pripremiti neke mjere koje bi zaustavile recesiju i rupe u budzetu.

U životu ništa nije opstalo samo zato što je bilo dovoljno dobre volje da nešto opstane. To se odnosi i na EU i na euro. Biće potrebno mnogo više od nečije emocije, pa čak i fiskalne unije da bi opstao euro, od koga zapravo zavisi i sudbina EU.

Toga su svakako svjesni i zvanicnici EU i drzava clanica, stoga se i preduzimaju konkretne akcije. Grcka je ponovo spashena, Italiji se pomazhe, ukljucuje se MMF u akciju kao i svjetske centralne banke. Ne sjede glupi ljudi tamo, niti neznaveni. Inace, prema danasnjim vijestima, euro je skocio u odnosu na dolar a dobar rast zabiljezile su i evropske berze.

Svakom ko nije slijep jasno je da je jedna era završena, no šta će se izroditi iz ovog to niko nije u stanju da predvidi. EU (ukoliko opstane) izgledaće dramatično drugačije, a svaki novi kandidat će imati dobrog razloga da još jednom porazmisli da li želi tamo ići.
Ponavljam - lično moj evroentuzijazam do današnjeg dana nikad nije bio doveden u pitanje, no smatram da bi svako normalan trebao uvijek ispred sebe imati svijest da je Crna Gora ispred svega. Samo ono što je interes Crne Gore mora imati prioritet.

Crna Gora je, zbog svoje velicine kao i polozaja gdje se nalazi(Balkan) dugorocno neodrziva bez clanstva u EU i NATO, to jest postoji ogroman rizik od njenog nestajanja. Zato su upravo integracije toliko bitne. Bolje ustupiti dio suvereniteta Briselu, nego izgubiti sjutra drzavu ili je izloziti nemogucim balkanskim pretumbacijama kakvih je istorija puna. Da ne pricamo da demokratizacije CG nema bez integracija i clanstva u EU. Mi demokratsko uredjenje nikad u istoriji nijesmo imali i sami (bez icije pomoci) do njega ne mozemo doci.Stoga nam je potrebna EU i njena stalna uslovljavanja(koja ce se pojacati u procesu pregovaranja) da nas tome nauci. Crna Gora iznad svega, svakako, ali treba biti realan i znati i njena ogranicenja. I Crna Gora iznad svega, ali Crna Gora u kojoj je moguce funkcionisati, kao pojedinac, na normalan nacin. Jer ne postojimo mi radi Crne Gore, vec Crna Gora radi nas, kao i svaka druga drzava na svijetu.

Ako EU postane drugo ime za njemačko-francusku super-državu, kojom bi se upravljalo iz Berlina i Pariza (za njihov račun i interes), a svi ostali bili sateliti u toj orbiti, onda to ljudima treba reći. Možda je i to naš interes ali trebamo zastati i dobro razmisliti o svemu, upravo da bi izbjegli kasnije nesporazume, lutanja i razočarenja.
Nigdje bezglavo hrliti! Pa ni u EU.... Ona kojoj smo krenuli u zagrljaj (kad i ako jednog dana stignemo), već ja izvjesno, neće biti ona koja nas dočekuje... To treba shvatiti i ne zanositi se da će EU iz Mastrihta 1992. ikada više ustati iz groba....

Ovo ne znam odakle ti. "Grob" Mastrihta, "sateliti" Berlina, ne znam sta ce ti ove pretenciozne izjave. Inace, EU je od Mastrihta pretrpjela izmjene i u Amsterdamu, Nici i Lisabonu, tako da EU u koju smo mi krenuli svakako nije iz Mastrihta. A shto se tice moguce jace fiskalne unije, iskreno receno, vise povjerenja imam u EU zvanicnike shto se tice kontrole budzeta(buduce) nego na ove nase koji nam sada to rade. Reci da nisam dovoljno patriota, ali je tako.

Još jednom,...ako predsjednik EK (neformalni "premijer" EU) Baroso kaže da je krah eura i EU vrlo moguć scenario, ako se na najvišim instancama Britanije spremaju za tu mogućnost, ako isto najavljuju najuticajnije švajcarske banke, ako takvu mogućnost kao realnu iznose gotovo svi analitičari i novinari u medijima Unije,...onda nema govora o "nacionalističkim igrarijama", već je stvar otišla toliko daleko da bi dalje od ovog bilo samo dan kada bi na berzama euro krenuo da se strmoglavljuje ili neko od lidera EU (čitaj: Merkel ili Mario Dragi - direktor ECB-a) objavi neku informaciju kojom bi se saopštilo da je projekat eura propao i da ga je nemoguće spasisti.

"Svi analiticari", "najuticajnije Shvajcarske banke"-i kada se vide linkovi, to spane na par analiticara i jednu Svajcarsku banku. E vala Re i ti ga pretjera. To je upravo ono shto ti kazhem-ukoliko hoces da ispostujesh pravo javnosti da zna, prenesi sve, ne samo ono shto se tebi u tom momentu cini najboljim/najvise vjerovatnim. Ili ako ne mozes sve, makar izbalansirano. A ukoliko hoces jos vise, ukoliko hoces politicki da djelujes u svrhu jacanja Eura, EU i integracija, ovo svakako nije put kojim se to radi.

Dakle, ti (ako te sve ovo uznemirava) čekaj i dalje da vidiš što će se desiti, a mi ostali ćemo u međuvremenu čitati i gledati vijesti i razgovarati o istima. Ovo je sve dio života kao i sve drugo i ljudi svemu trebaju prilaziti razumno i bez panike i bez samozavaravanja... Uostalom, život je potvrdio samo jednu istinu, a to je da sve što postoji uvijek ima kraj, jer ništa (a posebno ne ono stvoreno ljudskom rukom) ne traje vječno.
Možda EU neće umrijeti (i daj Bože da preživi, jer je to u osnovi bio najplemenitije zamišljen projekat na ovom kontinentu ikada), ali je (posebno u zadnjih 6 mjeseci) svakom postalo jasno da je Unija itekako smrtna. Baš ko i sve drugo...

Upravo zato shto svemu treba prilaziti bez panike, ne treba da dizesh nepotrebnu paniku. Sto se tice ovih filozofskih nijansi kojima si zacinio post, iskreno, ne bih da te uvrijedim, ali one su jasne svakom ko je procitao par knjiga u zivotu i zavrsio srednju shkolu.