Results 1 to 15 of 15

Thread: Kako je prepravljana crnogorska istorija

  1. #1
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,004
    Rep Power
    17

    Default Kako je prepravljana crnogorska istorija

    Milorad Medakovic, sekretar Njegosev, je vrsio svojevoljne
    prepravke na bitnim crnogorskim dokumentima i stivima.

    Zna se da je prepravljao Zakonik knjaza Danila, Gorski vijenac a i Govor Petra I Cetinjskog na Martinicima.

    U originalnom rukopisu zakonika (koji je objavljen 1987. godine)
    se vidi da je izmijenjen clan 92. gdje u originalnom rukopisu stoji:

    "I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne...",
    dok u stampanom tekstu koji je stampao Medakovicev brat u Novom Sadu pise:

    "I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedine srpske..."

  2. #2
    Join Date
    Dec 2004
    Posts
    53
    Rep Power
    0

    Default

    Na to je ukazivao Branko Pavićević.Skoro je izlazio njegov feljton u Pobjedi gdje se moglo pročitati o tome.
    O falsifikatima u crnogorskoj istoriji pisao je i nešto Danilo Radojević.

  3. #3
    Join Date
    Dec 2004
    Posts
    53
    Rep Power
    0

    Default

    http://www.pobjeda.cg.yu/arhiva.phtm...t&id=49715

    12.12.2004.
    Feljton

    AKADEMIK BRANKO PAVIĆEVIĆ: SAZDANjE CRNOGORSKE NACIONALNE DRŽAVE (1796-187
    IZ ČETVRTE KNjIGE ISTORIJE CRNE GORE KOJA U IZDANjU NJP „POBJEDA” I ISTORIJSKOG INSTITUTA CRNE GORE USKORO IZLAZI IZ ŠTAMPE 73.

    Uz pucnje topova

    „Nadamo se da će Četvrta knjiga Istorije Crne Gore pružiti priliku današnjem čitaocu da identifikuje razne pojave i razabere neka zbivanja koja su potresala stoljeće u kome su naši preci, u veoma složenim istorijskim okolnostima, na temeljima višestoljetnog nasljeđa, nastavljali i razvijali državnu misao, sazdavali svoju nacionalnu državu, boreći se protiv mnogostrukih pritisaka sa strane i otpora iznutra”

    Nova crnogorska knjaginja doputovala je u Crnu Goru krajem januara 1855. u pratnji svoje majke i brata. Sjutradan je u pratnji nekoliko stotina Crnogoraca doputovala na Cetinje, gdje je obavljena ceremonija vjenčanja u Cetinjskom manastiru. Svetkovina je podstakla knjaza da objavi amnestiju svim političkim emigrantima. Izuzeti su samo serdar Milo Martinović i Stevan Perović Cuca.
    Crnogorska knjaginja je bila inteligentna, a za ondašnje crnogorske prilike i obrazovana. Posmatrači koji su pratili prilike u Crnoj Gori očekivali su da će ona izvršiti snažan uticaj na ponašanje i kulturu življenja ondašnjih žitelja crnogorske prijestonice. I, zaista, njoj je stalno bila na umu obaveza da „civilizuje” ne samo Cetinje već i zemlju u cjelini. U tom pogledu više je željela nego što su joj prilike i intelektualne snage dopuštale. Sama je bila opijena svojom novom titulom i presrećna kad su je sagovornici oslovljavali sa „Vaše Visočanstvo”. Nije bila bez pretenzija da utiče na politiku zemlje, kako unutrašnju tako još i više na spoljnu. Šanse u tom pogledu su joj pogoršane od onog trenutka kad je postala javna tajna da je činila pokušaje da iz crnogorske državne kase angažuje sredstva za pokriće trgovačko-finansijskih gubitaka svoje porodice. Navikla na život tršćanske građanske porodice, računala je da će joj titula crnogorske knjaginje osigurati raskoš i sjaj, za koji crnogorski dvor nije imao mogućnosti. Bilo je u toj želji i nečeg pozitivnog. Nametanjem normi ponašanja i manira evropskog urbanog života doprinosilo se rušenju patrijarhalnih oblika razmišljanja i ponašanja. No, i pored toga, nije bila u stanju da ocijeni da su patrijarhalitet i njegove izbrušene norme ponašanja dosezale oblik savršenstva, čemu su se divili i daleko učeniji predstavnici građanskog društva evropskog Zapada.
    Ne mali uticaj
    Uticaj knjaginje Darinke na Danilovu politiku nije bio mali, naročito u spoljnopolitičkim djelovanjima, osobito od onog momenta kad je 1856. došlo do zaoštravanja crnogorsko-ruskih odnosa. Otada je francuski predstavnik u Skadru Ekar za mnoge svoje diplomatske poteze želio prethodno da dobije knjaginjinu naklonost. Knjaginjin uticaj na zemaljske poslove počeo je naglo da slabi poslije emigracije Đorđija Petrovića, kad je na čelo Senata došao vojvoda Mirko Petrović. Po normalizaciji odnosa s Rusijom 1858. knjaginjin uticaj se sveo na najmanju mjeru. Vojvoda Mirko nije mogao da ravnodušno posmatra kako se knjaginja miješa u politiku zemlje, čije biće, duh i puls života nije mogla da istinski osjeti i razumije, jer je, kako je napisao vladika-pjesnik, „poteža ova naša škola”. A knjaz Danilo je više volio da se zamjeri supruzi nego da poremeti odnose s bratom, koga su Crnogorci smatrali drugim vladarom.
    Ako je knjaginjin uticaj na politiku postepeno ograničavan, njen uticaj na organizaciju života na knjaževskom dvoru bio je presudan. Ona je u život „Biljarde” unijela dosta novina. Evropski maniri i etikecija u knjaževoj rezidenciji - djelo su koketne crnogorske knjaginje. Po njenim preporukama knjaz je započeo učenje francuskog jezika, tako da je pod sam kraj vladavine mogao bez prevodioca da se sporazumijeva na tom jeziku. Knjazu je bilo stalo da nauči i ruski književni jezik. Malo je vladara koji su za tako kratko vrijeme svoje životno i državničko iskustvo i svoju kulturu toliko obogatili kao što je bio slučaj sa knjazom Danilom.
    Obnova škola
    Poslije Njegoševe smrti privremeno je prestao rad škole na Cetinju. Rat 1852-1853, a zatim unutrašnje političke trzavice bile su za to glavni razlozi koji su, takođe, uticali na povremeni prekid rada i drugih dviju škola, u Dobrskom Selu i u Crmnici, u Brčelima. Pored toga, u zemlji nije bilo profesionalnog učiteljskog kadra. Knjaz je pokazao interesovanje za obnovu rada škola. Ona koju je Njegoš ustanovio na Cetinju obnovljena je krajem 1855, a za prvog njenog učitelja određen je Jovan Karanović iz Sombora. U školu je upisano 20 učenika. Ona je radila na internatskom principu, a nastava u njoj trajala je pet godina. Knjige za obnovljenu školu bile su osigurane u Srpskoj knjaževskoj tipografiji. Školski nastavni program pružao je učenicima relativno široko osnovno obrazovanje. Prvi đaci su bili mahom djeca istaknutih crnogorskih starješina.
    Na početku 1856. upućeni su na školovanje u Francusku knjaževi sinovci Nikola Mirkov i Božo Dragov Petrović. Oni su o trošku francuske vlade smješteni u Licej Luja Velikog. Iste godine poslato je na školovanje u Beogradu još nekoliko učenika, a nekoliko i u Petrograd. Naporedo s tim preduzimani su koraci za otvaranje bogoslovije.
    Á
    ZAKONIK DANILA Ŕ, KNjAZA I GOSPODARA CRNE GORE, IZ 1885. GODINE
    Pripreme za donošenje Zakonika. Izglasavanje Zakonika na Zemaljskoj skupštini od 6/18. maja 1855. Jedinstven pravni spomenik u istoriji južnoslovenskog prava. Nepodudarnost manuskripta sa novosadskim izdanjem Zakona. Suđenje po zakonu postaje bitna karakteristika pravnog života u Knjaževini. Učvršćivanje kulta dinastije Petrovića. Knjaz Danilova odluka o prenosu posmrtnih ostataka vladike Danila na Orlov Krš na Cetinju. Prenos Njegoševih posmrtnih ostataka na Lovćen. Lovćen postaje simbol crnogorske nacije, države i slobode. Skadarske vlasti nastavljaju s podsticanjem nereda u Crnoj Gori. Kaznena ekspedicija vojvode Mirka na Kuče 1856.
    Još na crnogorskoj skupštini održanoj 1/13. ŔŔŔ 1852, kad je crnogorska država proglašena „mirskom” i „nasljednim knjaževstvom”, bilo je govora o tome da nova vlast treba da obrati pažnju na vladavinu prava i zakonsku firmu koju treba da imaju svi značajniji akti zemaljske vlasti. Na skupštini je donesena i bila formulisana u šest tačaka.
    Relativno bogata zakonodavna tradicija, čiji korijeni sežu do polovine potonje decenije HÁŔŔŔ stoljeća, kao i potrebe društva toga vremena, žiteljima Crne Gore činili su opravdanom ideju knjaza Danila, istaknutu odmah po povratku iz Rusije: da se što prije donese novi zemaljski zakonik, jer je ranije Petar Ŕ, po kome se do tada sudilo, nije regulisao sve oblasti pravnog života. Crnogorski vladar je pristupio izradi novog zakonika, s velikom pažnjom i državničkom odgovornošću. Njegovo shvatanje se temeljilo na uvjerenju da novi zakonik treba da predstavlja osnovu za cjelokupni pravni poredak u zemlji, da običajno pravnu kulturu uzdigne na nivo pravne svijesti građanskog društva i građanske države.
    Zakonik Danila prvog knjaza i gospodara Crne Gore, kako se u sačuvanom manuskriptu naziva, a kako je i u štampanom tekstu prvog izdanja nazvan (Novi Sad (1855), predstavlja jedan od najzanimljivijih zakonskih spomenika kod Južnih Slovena HŔH stoljeća. Svojim odredbama, izloženim u 95 članova, imao je cilj da sačuva dotadašnje državne tekovine, omogući dalju izgradnju i učvršćivanje centralnih i lokalnih državnih institucija, osigura vladavinu prava, suzbijanje separatističke težnje lokalnih (seoskih, plemenskih i nahijskih) zajednica i onemogući destruktivne radnje koje su proisticale iz lokalnog izolacionizma (samovolje, krvna osveta i svi drugi oblici neprava).
    Jednakost pred zakonom
    Danilov zakonik je normativno precizniji od Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog. U prvi plan je istakao glavna načela ustavno-pravnog karktera i na svoj način sankcionisao osnovne tekovine građanske revolucije: jednakost ljudi pred zakonom, zaštita ljudskih sloboda, zaštita života, časti, porodice, braka i imovine. Prihvatanje ovih načela dalo je snažan podstrek za dalji duhovni i politički uspon zemlje.
    Izvore prava koji su poslužili kao osnova piscima ovog zakonodavnog spomenika predstavljaju: dotadašnji zakonski spomenici, značajni istorijski dokumenti koji su implicirali pravna načela (peticije, memorandumi, molbe, političke instrukcije utemeljivača crnogorske države), u kojima su pojedini crnogorski državnici izlagali svoja shvatanja o suverenitetu, pravu naroda i čovjeka, jednakosti ljudi pred zakonom, zaštiti braka i porodice. Isto tako, važan izvor su činile neke, ne sve, presude (sentencije) Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog, Praviteljstvujuščeg senata i izabranih sudova, kao i običajno-pravna praksa koja je u nekim sferama prava bila izgradila norme koje su po svom savršenstvu dosezale visoku mjeru pravne regulative.
    Javnost u zemlji, koja se već počela konstituisati kao faktor državnog života, očekivala je da će knjaz Danilo donijeti zakon odmah poslije proglašenja knjaževine. Sve je to bilo poremećeno zbog teškog ratovanja s Omer-pašinim trupama, zatim zbog stranačkih sukobljavanja. Čitav posao je zbog toga morao biti i odložen, tako da su pripreme za donošenje zakonika započele tek krajem 1854. Na Cetinju se tada nalazio Vuk Vrčević. Po njegovim obavještenjima, knjaz je već tada iamo pripremljen nacrt rukopisa zakonika.
    Oslanjajući se na podatke koje ih daje Vrčević, Milorad Medaković nije bio zadovoljan sadržajem zakonskog teksta iz nacrta rukopisa. Ko je sve bio angažovan u sastavljanju nacrta rukopisa zakonika teško je ustanoviti. Jedno je sasvim sigurno - uloga Milorada Medakovića u tim pripremama bila je daleko manja nego što se isticalo u jednom dijelu istorijsko-pravne literature.
    Zakonik knjaza Danila je izglasan na svečanoj sjednici crnogorske skupštine održane na Cetinju 6/18. Á 1855. godine. Svaki zakonski član je čitan na zasijedanju i posebno izglasavan. Čitava procedura je bila propraćena topovskim pucnjima. Po okončanju čitanja, sve zemaljske starješine su se zaklele da će „pred svojim zakriljem isti zakonik čuvati”, kako bi se svako „samovoljno suđenje” prekratilo i ustupilo mjesto „zakonitom i pravednom”.
    Manuskripti i štampano izdanje
    Veoma zanimljiva pravna načela izložena su u članovima 91 i 92. Zakonika. U članu 91. zagarantovano je imigrantima svako pravo koje uživaju Crnogorci i Brđani. To je iskazano na originalan način - „Uskok svaki dok stupi u našu slobodnu zemlju, po zavjetu Svetog Petra bivšeg Gospodara crnogorskog bezbjedan je i ne smije mu niko ništa krivo činiti, kad se on pošteno i po našemu zemaljskom zakoniku vlada i upravlja”. Isto tako, u članu 92 proklamovano je načelo ravnopravnosti naroda i građana, bez obzira na vjerske i nacionalne razlike. Vrlo je interesantno da je upravo to pravno načelo, duboko ukorijenjeno u društvenoj svijesti crnogorskog naroda, na grub način izmijenjeno u novosadskom izdanju Danilovog zakonika. U manuskriptu, u čiju autentičnost ne može biti sumnje, to načelo je formulisano na sljedeći način: „I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne istočne, to opet svaki inoplemenik i inovjerac može slobodno samo ako ima o čem u našoj zemlji slobodno živjeti i onu slobodu i onu domaću našu pravicu uživati kako i svaki Crnogorac i Brđanin što uživa”. U štampanom tekstu novosadskog izdanja to je formulisano drugačije: „I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedine srpske i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne istočne...” Ma koliko se novosadsko izdanje može, a ne mora, smatrati zvaničnim, ipak je novosadski priređivač izvršio nedopustive izmjene originalnog teksta zakonskog manuskripta. Da li je u ovom grubom posrbljavanju imao udjela i M. Medaković, ne može se sa sigurnošću kazati. Može samo da se pretpostavi, jer je već dokazano da je on vršio preinake u nekim drugim važnim istorijskim svjedočanstvima.

  4. #4
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,004
    Rep Power
    17

    Default

    Manuskripti i štampano izdanje

    Veoma zanimljiva pravna načela izložena su u članovima 91 i 92. Zakonika. U članu 91. zagarantovano je imigrantima svako pravo koje uživaju Crnogorci i Brđani. To je iskazano na originalan način - „Uskok svaki dok stupi u našu slobodnu zemlju, po zavjetu Svetog Petra bivšeg Gospodara crnogorskog bezbjedan je i ne smije mu niko ništa krivo činiti, kad se on pošteno i po našemu zemaljskom zakoniku vlada i upravlja”. Isto tako, u članu 92 proklamovano je načelo ravnopravnosti naroda i građana, bez obzira na vjerske i nacionalne razlike.

    Vrlo je interesantno da je upravo to pravno načelo, duboko ukorijenjeno u društvenoj svijesti crnogorskog naroda, na grub način izmijenjeno u novosadskom izdanju Danilovog zakonika. U manuskriptu, u čiju autentičnost ne može biti sumnje, to načelo je formulisano na sljedeći način: „I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne istočne, to opet svaki inoplemenik i inovjerac može slobodno samo ako ima o čem u našoj zemlji slobodno živjeti i onu slobodu i onu domaću našu pravicu uživati kako i svaki Crnogorac i Brđanin što uživa”. U štampanom tekstu novosadskog izdanja to je formulisano drugačije: „I ako u ovoj zemlji nema nikakve druge narodnosti do jedine srpske i nikakve druge vjere do jedine pravoslavne istočne...”

    Ma koliko se novosadsko izdanje može, a ne mora, smatrati zvaničnim, ipak je novosadski priređivač izvršio nedopustive izmjene originalnog teksta zakonskog manuskripta. Da li je u ovom grubom posrbljavanju imao udjela i M. Medaković, ne može se sa sigurnošću kazati. Može samo da se pretpostavi, jer je već dokazano da je on vršio preinake u nekim drugim važnim istorijskim svjedočanstvima.

    Hvala, Ian, nijesam znao za ovaj tekst.

  5. #5
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Cetinje
    Posts
    2,606
    Rep Power
    20

    Default

    Cuo sam nedje (prije deset godina) da su se tako prepravljala neka Crnogorska djela. Medjutim, nijesam zna da se to odnosilo na Danilov zakonik. Je li to nesporno da taj original postoji?

  6. #6
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,004
    Rep Power
    17

    Default

    Neosporno. Nadjen je orginal sa pecatom i potpisima i publiciran 1985.

    Izgleda da je prepravljan i govor Petra I Cetinjskog. Vidji na gornjem linku.

    Takodje je Njegosevo "Ogledalo srpsko" imalo originalan naziv "Ogledalo gorsko"

  7. #7
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    Cetinje
    Posts
    2,606
    Rep Power
    20

    Default

    Snimio sam ova dva linka koja si postavio gore. Ako budes moga dobro bi bilo da postavis i link u vezi ogledala srpskog - gorskog. Inace, danas sam naucio vise o Crnogorskoj Istoriji no sto sam zadnjih par godina (mislim na ovo prepravljanje).

  8. #8
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,004
    Rep Power
    17

    Default

    Petre, cim nadjem tekst o Ogledalu gorskom, postavicu ga.

    Sto je jos interesantnije, mislim da sam pronasao jos jedan falsifikat:

    http://www2.serbiancafe.com/lat/disk...262754.html?19

    Tj. navodno pismo princa Mihaila I Njegosa izdatoj u cetnickom listu u Kanadi.

    Navodno pismo se moze naci na Njegos.org.

    http://www.njegos.org/petrovics/mihailo.htm

  9. #9
    Join Date
    Dec 2004
    Posts
    53
    Rep Power
    0

    Default

    Beranac,znaš li što o spomeniku izginulim Crnogorcima 1861 godine,koji je bio podignut pored Vlaške crkve na Cetinju.(Pohod 300 Vasojevića u Srbiju)

  10. #10
    Join Date
    Jan 2005
    Location
    Kotor (KSV)
    Posts
    1,402
    Rep Power
    15

    Default

    Beranac ko je tebi mozak ispro
    I ne moj da trujes narod

  11. #11
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,004
    Rep Power
    17

    Default

    Quote Originally Posted by Ian Brown
    Beranac,znaš li što o spomeniku izginulim Crnogorcima 1861 godine,koji je bio podignut pored Vlaške crkve na Cetinju.(Pohod 300 Vasojevića u Srbiju)
    Znam, cukundjed mi je ucestvovao u tom pohodu. Postavicu nesto od informacija kad budem dobio malo vremena.

  12. #12
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    behind a desk...
    Posts
    2,004
    Rep Power
    17

    Default

    Quote Originally Posted by Chogo
    Beranac ko je tebi mozak ispro
    I ne moj da trujes narod
    Dragi moj, pa cijela ova tema je upravo posvijecena "ispiranju mozga". Ne mog, no naseg kolektivnog.

  13. #13
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    19,222
    Rep Power
    0

    Default

    Znam da pokrećem mumifikovan topic ali pošto su linkovi mrtvi može li neko da ih ponovo postavi jer ih ja ne umijem naći

  14. #14
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    Jerusalim
    Posts
    1,552
    Rep Power
    2215

    Default

    Занимљива теза, да се надовежем на Ракуна; гдје се може погледати оригинал тј. обавити увид у манускрипт. Ја испред себе управо држим издање, збирку црногорских закона и зборника од 1796. до 1916. године, и у првој књизи се налази Данилов Законик господара Црне Горе. Ово издање је приредио ,,Црногорски национални институт'', и чудно је то да у првој књизи овог дјела у Законику стоји овај члан који се у овом топику означава као ,,фалсификат'' ... Посјетио сам монтенегрину, консултовао многе књиге из црногорске историје које имам, али још нигдје нисам пронашао упутницу у који музеј, или национални, универзитетски институт, архив, библиотеку да се упутим и да погледам оригинал, и увид у копију оригинала установе у којој се чува овај документ од изузетног значаја за наш народ...

  15. #15
    Join Date
    Jan 2009
    Location
    Boka
    Posts
    1,968
    Rep Power
    2905

    Default

    Pa po ovome bi se gorski vijenac zvao srpski venac?

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •