Results 1 to 25 of 25

Thread: Ishrana?

  1. #1
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Ishrana?

    Pozdrav Podforumu Ekologija!

    Kakva je svijest u ljudi,kada je u pitanju ishrana?
    Kao ljudska bica koja su primorana da jedu, se pitam koliko ima to znacaj za vas?!
    Da li ste osobe koje manje ili vise vode racuna o tome i sta mislite o organskoj iskrani ili bioloskoj (hrana koje se proizvodi u skladu sa prirodnim zakonima,bez pesticida,fungicida i ostalih umjetnih tvorevina)?

    Koliko mislite sami da li je konvencionalan nacin proizvodnje stetan po zdravlje te kakvo je stanje u Crnoj Gori po pitanju te organske ishrane? Da li postoje organizacije,drustva koji se bave tom vrstom poljoprivrede ?

  2. #2
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    5,411
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    3
    Thanked in
    3 Posts

    Default Re: Ishrana?

    Quote Originally Posted by enex
    Pozdrav forumu ekologija

    Kakva je svijest u ljudi,kada je u pitanju ishrana?
    Kao ljudska bica koja su primorana da jedu, se pitam koliko ima to znacaj za vas?!
    Da li ste osobe koje manje ili vise vode racuno o tome i sta mislite o organskoj iskrani ili bioloskoj (hrana koje se proizvodi u skladu sa prirodnim zakonima,bez pesticida,fungicida i ostalih umjetnih tvorevina)?

    Koliko mislite sami da li je konvencionalan nacin proizvodnje stetan po zdravlje te kakvo je stanje u Crnoj Gori po pitanju te organske ishrane? Da li postoje organizacije ,drustva koji se bave tom vrstom poljoprivrede ?
    Kod mene je ishrana na prvom mjestu! Znaci svakodnevno se mora makar 3 puta obrokovat i bas vodim racuna da unosim dovoljno proteina, vitamina, bjelancevina...
    E sad preferiram domacu hranu, znaci bez ikakvih vjestackih dodataka, ali s' obzirom da dje sam trenutno nemam pristup domacoj hrani gutam sve zivo
    Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao.

  3. #3
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Re: Ishrana?

    Quote Originally Posted by shrek
    Kod mene je ishrana na prvom mjestu! Znaci svakodnevno se mora makar 3 puta obrokovat i bas vodim racuna da unosim dovoljno proteina, vitamina, bjelancevina...
    E sad preferiram domacu hranu, znaci bez ikakvih vjestackih dodataka, ali s' obzirom da dje sam trenutno nemam pristup domacoj hrani gutam sve zivo
    Pozitivno za vidjet da ti je nacin ishrane bitan!
    Koliko smatras da losa ishrana, otrovi u produktu,mogu imati uticaj na covjekovo zdravlje? Sta mislis o genetickoj proizvodnji hrane?Te da li to trenutno gutanje ima alternativu,s obzirom gdje se nalazis

  4. #4
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    La Fossa
    Posts
    6,668
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    A bogami ja bi reka da nasha Crnogorska domacha hrana nije shtetna pa koliko je god jeo, za razliku od USA dje su ljudi ka tenkovi. Ovo samo uporedjujem nashu i njihovu hranu, tako da mislim da je ovaj moj primjer dovoljno rekao. Ne vidim shta bi moglo bit shtetno u nashoj hrani? To je melem bre
    Io ci credo!

    Welcome



  5. #5
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Desert Eagle
    A bogami ja bi reka da nasha Crnogorska domacha hrana nije shtetna pa koliko je god jeo, za razliku od USA dje su ljudi ka tenkovi. Ovo samo uporedjujem nashu i njihovu hranu, tako da mislim da je ovaj moj primjer dovoljno rekao. Ne vidim shta bi moglo bit shtetno u nashoj hrani? To je melem bre
    Da nije stetna zavisi ipak do umjerenosti, zar ne? Kazu da nema nista do one prave domacinske cune iz ove nase, iz kraja do kraje razlicito slicne kuhinje, koja ne da lezi nego moze i biti jako ukusna ako se dobro zna nacinjet. Koliko mislis da navika igra ulogu kod hrane koju konzumiras? To da je Americka...jest tenk, je vise nego simbolicno, ne samo za hranu, kako se da primjetit... :shock: pogotovo kad se neuputno dodje s strane. Glavno pitanje jest bilo kojemu nisi pridao paznje, (vjerovatno si ogladnijeo ili te povukla nostalgija mirisa iz proslosti) a to je; koliko otrovi koji se koriste u poljoprivredi u preventivi da zastitu biljaka, mogu uticati na necije zdravlje?

  6. #6
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    La Fossa
    Posts
    6,668
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Sad shto se tiche prvog pitanja o navici, mislim da je to najznachajniji faktor. Jebiga jesti jednu hranu uslovno recheno cio zhivot, i preci recimo na kinesku, je vishe nego problem. Ja ne mogu ochima smisliti tu kinesku, japansku, meksichku kuhinju... I dalje jedem domacu hranu, jer ovamo ima dosta "nashih" prodavnica koje imaju domace proizvode, tako da nijesam osjetio neku vechu razliku od one hrane iz CG. A sad shto se tiche glavnog pitanja, mislim da ako se ti otrovi kao shto ti kazhesh, koriste u umjerenim kolichinama, ne mozhe biti problema nikakvih. Jer niko (valjda) nije lud da shteti narodu ubrizgavanjem velikih kolichina toga otrova u cilju zashtite biljaka...
    Io ci credo!

    Welcome



  7. #7
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Da, nije i da se zeli tako lako preci na drugaciji nacin ishrane i cak kad bi to u zanosu cinjeli sigurno bi bilo nekakvim problema. Ja trenutno gdje se nalazim sigurno ne osjecam nostalgiju cak i da sam je osjecao sigurno se ovdje moze slicno spraviti hrana koju skoro kako ti je poznato mozes svagdje kupiti. Na to ne mislim na gotovu ishranu nego pijaca i ostalo. Tu gdje zivis sigurno u izobilju ima sta ce covjek da jede a sta ne. Meni pada u oci ne samo u razvijenim zemljama nego i u siromasnim preveliko koristenje preparata u poljoprivredi za zastitu protiiv raznih nedodjija, koje i mozda nisu toliko potrebne kako za upucenije izgleda. Mozda i ne bi bio toliki problem kad bi se umjereno koristili u prilagodjavanju biljke njenoj potrebi...

  8. #8
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ZAŠTITA BILJA

    Pesticidi (lat. pestis=kuga + occidere=ubiti) su sintetičke, a iznimno prirodne, selektivno toksične tvari namijenjene uništavanju štetnika.

    Pesticidi obuhvaćaju otrove za suzbijanje:
    -insekata (insekticidi),
    -glodavaca (rodenticidi),
    -korova (herbicidi),
    -gljivica (fungicidi),
    -grinja i pauke (akaricidi) i
    -mekušaca (limacidi ili moluskicidi).


    ŠTETNOST PESTICIDA


    Područje primjene pesticida vrlo je široko te ima značajnu ulogu u biljnoj i životinjskoj proizvodnji, javnom zdravstvu, prijevozu.
    Pojavom prvih stalnih ljudskih naseobina te razvojem poljoprivrede stvoreni su uvjeti za razmnožavanje velikog broja nametnika i štetnika - od različitih virusa, bakterija, gljivica do grinja, mekušaca, glodavaca. Stoga je čovjek uvijek bio prisiljen braniti usjeve i zalihe hrane i druga materijalna dobra od štetnika.

    U posljednjih pedeset godina ("kemijska revolucija" započela je nakon Drugoga svjetskog rata) pesticidi su zajedno s umjetnim gnojivima postali najtraženiji proizvodi u poljoprivredi. Većinu problema s kojima se susreću uzgajivači biljaka i životinja rješavaju zahvaljujući kemijskoj industriji, koja danas omogućuje kontrolu sveukupne poljoprivredne proizvodnje. No, štetnici vrlo brzo razvijaju otpornost na pesticide te prisiljavaju poljoprivrednike da upotrebljavaju nove i otrovnije pesticide; čovjek "još žanje samo ono što mu štetnici ostave".

    Intenzivna poljoprivredna proizvodnja i primjena pesticida, kao što mnogi tvrde, jest condicio sine qua non (lat. uvjet bez kojeg se ne može nešto učiniti) današnje industrijske poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, cijena koju čovjek plaća u borbi sa štetnicima vrlo je visoka: pesticidi zagađuju okoliš, prije svega površinske i podzemne vodene tokove te imaju vrlo štetan utjecaj na biljni i životinjski svijet.
    Pesticidi se, naime, nalaze u hranidbenom lancu mnogih divljih ali i domaćih životinja te čovjeka.
    Naime, pesticidi se već mogu pronaći i u mikroorganizmima koji su na dnu prehrambenog lanca. Njima se hrane organizmi koji se nalaze na višem stupnju razvoja i taj se ciklus ponavlja sve do organizama koji se nalaze na vrhu prehrambenog lanca. Stoga se i najveća koncentracija pesticida može naći upravo u organizmima na vrhu prehrambenog lanca, gdje se nalazi i čovjek. Na ove opasnosti upozorila je 1962. g. Rachel Carson u svojoj knjizi "Nijemo proljeće" (Silent Spring).

    U upotrebi se danas nalaze tzv. selektivni i neselektivni pesticidi. Selektivni pesticidi djeluju na točno određenu skupinu štetnika i prema mišljenju mnogih stručnjaka navodno nisu štetni za drugi biljni i životinjski svijet. Mnogo opasniji su neselektivni pesticidi čija upotreba štetno djeluje na ostali biljni i životinjski svijet, ali i na ljudsko zdravlje.

    Svi pesticidi, osobito neselektivni, djeluju vrlo štetno na ekosustave, mnogi ubijaju korisne kukce, ribe, ptice, te tako uzrokuju više štete nego koristi. Većina je kukaca korisna ili bezopasna, ali stradava upotrebom pesticida. Pesticidi vrlo nepovoljno djeluju i na korisne tzv. dušične bakterije u tlu, a posljedica je iscrpljenje tla. Neselektivni pesticidi trebali bi se upotrebljavati samo onda kada ne postoji druga mogućnost obrane od štetnika, što, na žalost, često nije slučaj.

    Mnogi pesticidi ostaju aktivni u okolišu mjesecima, godinama pa čak i desetljećima. Ovo je npr. bio slučaj sa DDT-ijem koji se godinama nakon što je njegova upotreba bila zabranjena (u SAD-u zabranjen je 1969.g.), pojavljivao u životinjskom svijetu, čak na Antarktiku, a stručnjaci su pronalazili tragove DDT-ija u majčinom mlijeku u mnogim zemljama gdje se on upotrebljavao.

    Pesticidi se smatraju glavnim izvorom onečišćenja biosfere, osobito obala Sjeverne Amerike, Kariba, jugoistočne Azije, Japana, Baltika, Sredozemlja.
    Proizvodnja pesticida i drugih kemijskih sredstava sama po sebi može biti opasna zbog mogućnosti "nesreća" uzrokovanih kvarom određenog postrojenja kemijske industrije, što može uzrokovati veće otjecanje kemijskih tvari ili plinova u okoliš. Povremeno se dogode i tragedije poput one u Bhopalu, u Indiji, kada je došlo do ispuštanja veće količine otrovnog plina u zrak: tada je umrlo 25 ljudi a tisuće pate od ozbiljnih oštećenja uzrokovanih otrovnim plinom.

    Ljudi izloženi djelovanju pesticida, osobito poljoprivrednici, mogu patiti od oštećenja jetre, bubrega i dišnog sustava. Pesticidi koji se raspršuju mogu uzrokovati astmu. Hormonalni poremećaji, malformacije (nakaznost) novorođenčadi, tumori i nervni poremećaji također se dovode u vezu s izloženošću pesticidima.

    Prazne posude u kojima su se nalazili pesticidi vrlo često se odlažu na divlja odlagališta smeća i drugog otpada koja se, nerijetko, nalaze u blizini vodotokova, te tako onečišćuju okoliš.

    Prema podacima Greenpeacea u svijetu se upotrebljava oko 1,8 milijarda kilograma pesticida godišnje. "Kemijske industrije širom svijeta danas proizvode pesticide trinaest tisuća puta brže nego kada je objavljeno Nijemo proljeće" (zapisao je Al Gore u knjizi "Zemlja u ravnoteži-ekologija i ljudski duh").

  9. #9
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Pesticidi i zdravlje

    Pesticidi su do sada optuživani kao uzročnici raznih bolesti, od raka i neplodnosti do očnih abnormalnosti i psihičkih sindroma u vojnika.
    No u mnogim slučajevima veza između pesticida i različitih bolesti ne može biti slučajna.

    Stoga je u nekim zemljama zabranjena uporaba određenih pesticida, s obzirom na mogućnost da se nađu i u čovjekovom prehrambenom lancu.
    Ipak, u uporabi su nebrojene stotine pesticida za koje se ne može znati kakav bi dugoročno nepovoljan učinak na ljudsko zdravlje mogli imati.
    Primjer za to je i kontroverza sa korištenjem pesticida DDT koji se koristi za iskorjenjivanje malarije.

    Biti zabrinut
    Pesticidi su otrovi, pa su i sami po sebi opasni. No poljoprivrednici tvrde da su koncentracije koje se upotrebljavaju za uništavanje nametnika preniske da ugroze ljude.
    Ali nije u tome cijeli problem, jer svi mi jedemo špricane jabuke i drugu zelen.
    Pitanje je nakupljanje otrova kroz godine u organizmu i dugoročan kumulativni učinak pesticida ili njegovih metabolita na organizam u razvoju raka i drugih bolesti.
    Stoga neki ljudi ne žele riskirati i konzumiraju organsku hranu. Ovaj trend je u razvijenim zemljama u naglom porastu.

    Postoji li ikakva zaštita?
    Sve europske vladine službe postavile su određena ograničenja u uporabi pesticida. Ona se odnose na maksimalno dopuštene koncentracije pesticida u hrani koja dolazi na naše stolove.
    No da li se domaći proizvođači toga uistinu striktno i drže i jesu li nam kontrole redovite?

    Osim toga, djeca su uvijek u povećanom riziku, jer su manja te primaju veće količine otrova po jedinici mase od odraslih.
    Djeca i inače konzumiraju više svježeg voća i povrća, pa se postavlja pitanje da li će nam u budućnosti ispaštati naša djeca, kad se dovoljne količine pesticida akumuliraju u njihovom organizmu.

    Glavni krivci
    Istraživači ukazuju na nekoliko pesticida s potencijalno velikim rizikom pri dugoročnom izlaganju.

    Klordekon: Uzrokuje nastanak abnormalnih spermija i pogađa njihovu mogućnost kretanja

    DDT: Povezuje se s karcinomima te s muškom neplodnošću, nakon što je dokazano da blokira muške spolne hormone. U industrijaliziranim je zemljama njegova uporaba zabranjena, a UN-ov program za razvoj pokušava zabraniti njegovu uporabu u cijelom svijetu. Neki stručnjaci za borbu protiv malarije se protive tome, jer je DDT koristan za tamanjenje komaraca malaričara.

    Lindan: Povezuje ga se s rakom dojke i drugima. Otkriveno je da negativno utječe na endokrini sustav blokirajući vezivanje estrogena na receptore, te utječe na nastanak raka i neplodnosti.

    Organski fosfati: Povezuje ih se sa simptomima poput izraženog umora, poremećaja sna, promjena raspoloženja, glavobolja, smanjene koncentracije i sl.

  10. #10
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Eventualne posljedice

    Koliko smo pesticida dosad pojeli? Tko zna? Ono što sigurno znamo je da pesticidi izazivaju oštećenja u određenim stanicama mozga i tako povećavaju opasnost od razvoja Parkinsonove bolesti.
    Znanstvenici Sveučilišta u Rochesteru istraživali su vezu između polikloriranih bifenila (PCB), pesticida i Parkinsonove bolesti te otkrili da ove opasne kemikalije izazivaju oštećenja u određenim stanicama mozga zbog čega se povećava opasnost od razvoja Parkinsonove bolesti.

    U dvije publikacije, objavljene u časopisu NeuroToxicology, grupa znanstvenika je opisala kako poliklorirani bifenili oštećuju dopaminergične neurone, upravo one neurone koji degeneriraju tijekom razvoja Parkinsonove bolesti.
    Znanstvenici su također pokazali da niske razine maneba, fungicida koji se koristi u poljoprivredi, mogu oštetiti antioksidantni sustav kod dopaminergičnih neurona. Zagađivači iz okoliša mogu učiniti dopaminergične neurone ranjivijima na oštećenja u situacijama normalnog starenja, infekcije ili ponovne izloženosti polutantima.

    Istraživanje je bilo bio šireg projekta istraživanja uzroka Parkinsonove bolesti, od koje samo u SAD-u oboljeva milijun osoba.

    To je progresivna neurološka bolest koja se javlja kada određeni neuroni u dijelu mozga koji se naziva supstancia nigra odumiru ili više ne mogu proizvoditi dopamin. Nedostatak dopamina uzrokuje simptome drhtenja, ukočenosti udova, loše pokretljivosti i gubitka ravnoteže.

    Još u devedesetima je primjećeno da se u mozgu parkinsoničara nalazi povećana koncentracija polikloriranih bifenila i određenih pesticida. Dok istraživači vjeruju kako je genetika, starenje i zagađivači iz okoliša zajednički sudjeluju u razvoju Parkinsonove bolesti, grupa znanstvenika, predvođena dr. Lisom Opanashuk, fokusirala se na istraživanje utjecaja zagađenja.

    "Ukoliko možemo identificirati mehanizme putem kojih poliklorirani bifenili i pesticidi prave nered u funkcioniranju dopaminergičnih neurona, mogli bi razviti i lijekove koji bi mogli spriječiti, zaustaviti ili usporiti takav scenarij razvoja Parkinsonove bolesti", kaže dr. Opanashuk, profesorica ekološke medicine.

    Poliklorirani bifenili pustoše tjelesni stanični sustav proizvodeći slobodne radikale, koji uzrokuju oksidativni stres. Oksidativni stres se smatra glavnim razlogom odumaranja stanica. Normalno, antioksidansi neutraliziraju štetu uzrokovanu oksidativnim stresom. Ali izlaganje otrovnim pesticidima, u kombinaciji s normalnim procesima starenja, pomiču revnotežu u korist oksidativnog stresa i propadanja moždanih stanica.

    Ova studije pokazuje, po prvi puta, vezu između oksidativnog stresa i polikloriranih bifenila u dopaminergičnih neurona. Istraživači su dopaminergične neurone i ostale moždane stanice tretirali polokloriranim bifenilima i dokumentirali aktivaciju mehanizama oksidativnog stresa.

    Poliklorirani bifenili, korišteni u industriji, zabranjeni su još 1977. godine, ali i dalje su prisutni u okolišu zbog lošeg uskladištenja i lošeg sutava odlaganja i zbrinjavanja opasnog otpada. Akumuliraju se u hranidbenom lancu, pogotovo ribi. Poliklorirani bifenili se akumuliraju u tijelu, pogotovo u masnom tkivu i u stanicama mozga.

    Pesticidi poput maneba ostaju u u tlu 20 do 75 dana nakon tretiranja i mogu se naći i u poljoprivednim proizvodima. Prije ove studije nisu bili poznati učinci maneba na oksidativni stres u dopaminergičnim neuronima.

    Ali grupa dr. Opanashuk napominje da, kao u slučaju izlaganja polikloriranim bifenilima, stanice tretirane manebom prolaze promjene koje razaraju ravnotežu u sustavu obrane od slobodnih radikala.

    Zabrinuti su i da li maneb uzrokuje više štete kad je stanovništvo izloženo kombinaciji maneba i ostalih pesticida - situacija koja se javlja u seoskim zajednicama.

    Opanushukova se nada da će istraživanja pobliže objasniti ulogu maneba u razvoju neurološkim bolesti.

    http://www.zzjzpgz.hr/nzl/9/ubojica.htm
    http://www.poliklinika-harni.hr/teme1.asp?id=138
    http://www.klik.hr/naslovnica/znanos...160002017.html
    Http://www.kurir-info.co.yu/Arhiva/2...17072004.shtml

  11. #11
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Moze li drugacije?

    Između konvencionalne i ekološke poljoprivrede postoje velike razlike u samom pristupu, mjerama i sredstvima koja se upotrebljavaju pri kontroli bolesti, štetnika pa i suzbijanju korova. Kontrola bolesti štetnika u voćarstvu je puno osjetljivija od kontrole u drugim granama ekološke poljoprivrede (Ivan Bašić).

    Sredstva koja se danas upotrebljavaju u konvencionalnoj poljoprivredi u zaštiti svih vrsta biljaka nazivamo pesticidima. Prije stotinjak godina bolesti i štetnici nisu predstavljali ozbiljniji problem u poljoprivredi. U prirodi je postojala ravnoteža među živim organizmima – onim patogenim i onim koje nazivamo predatori (koji napadaju, odnosno štite voćke). Voćke su bile sposobne da se same odupru manjim najezdama napasnika u prirodi. Povećanjem upotrebe kemijskih sredstava taj prirodni sklad se razbio, tlo se razbolilo, a voćke su postale manje otporne. Tako su nastale sve veće najezde uzročnika bolesti i nametnika kojih se čovjek nasilnim ubijanjem – kemijom rješavao. Problem je što te kemikalije ne ubijaju samo štetnike već i one korisne organizme. Dakle, kemikalije uništavaju život u cijeloj okolini naše voćke, a posebno u tlu i time remete onu prirodnu ravnotežu među živim organizmima i onemogućavaju način ishrane bilje u “živom tlu”.

    Razvojem kemijske industrije znatno se onečistio okoliš

    Povećanjem proizvodnje, odnosno potražnje pesticida kemijska industrija je “cvjetala” i razvijala stalno nove pesticide, sve jače i sve otrovnije. Iako je znanost dokazala niz negativnosti u upotrebi pesticida, mineralnih gnojiva i veterinarskih preparata, nisu postavljena nikakva ograničenja za njihovo korištenje. Što više, agrokemijski lobi je u nekoliko navrata neslužbeno zaprijetio EU da i ne pokušava donijeti neke mjere zabrane i ograničenja jer će u protivnom ta industrija povući većinu svog kapitala iz zemalja EU i uložiti ga negdje gdje nema strogih ekoloških propisa.

    Međutim, čak i kad ne izazivaju akutna trovanja, pesticidi su opasni jer imaju svojstva nakupljanja (akumulacije) u tkivu životinja i ljudi, ponajviše u masnim tkivima, jetri i bubrezima. Zato kažemo da su oni kumulativni, odnosno sve veće količine primljene u organizam se zbrajaju i to izaziva različite smetnje i degenerativne boelsti u organizmu.

    Majka, dojilja malog djeteta koja troši ili je trošila biljnu hranu štićenu pesticidima ne može dati svom djetetu zdravo majčino mlijeko. Pesticidi u majčinu mlijeku potječu od razgradnje masti u nejnom tijelu gdje su inače uskladišteni pesticidi. Takav slučaj s DDT-em koji se nađe u majčinom mlijeku iako je kao pesticid zabranjen oko 20 godina.

    Voćka tretirana pesticidima raste u prirodi pa taj otrov dolazi u dodir i s tlom, vodom i zrakom. Najveći dio pesticida osim smrtonosnog djelovanja na nametnike protiv kojih su namijenjeni, djeluju i na mnoge korisne insekte, mikroorganizme, ribe, ptice, životinje i čovjeka. Naročito su opasni pesticidi koji ostaju dugo u tlu neraspadnuti i stalno truju okolinu.

    Neki nametnici i uzročnici bolesti postaju otporni na pesticide nakon duže upotrebe, brzo se razmnožavaju tako da kemijska industrija mora stvarati stalno nove pesticide koji će biti efikasni u zaštiti, a voćari moraju sve to skupo plaćati i sve više trovati potrošače svojih proizvoda.
    Problemi vezani za kontrolu onečišćenja okoliša pesticidima kao i njihovih ostataka u hrani gotovo da su nerješivi, nemogući za praćenje. Hranu koja se prodaje na tržnicama nije moguće kontrolirati, karence kao i ostali pokazatelji nisu njačešće pouzdani. Zbog toga svake godine u svijetu ima više od 30.000.000 otrovanja pesticidima, od čega oko 100 tisuća završi smrću. To su samo registrirani podaci. Nema statističkih podataka o oštećenjima novorođenih beba, o izazivanju raka i mutacije gena pod utjecajem pesticida.

    O našoj spoznaji ove otrovnosti pesticida i potrebnoj osjetljivosti dovoljno govori stanje u kanalima i potocima pokraj naših njiva.

    Što koristiti umjesto pesticida?

    Nit vodilja u zaštiti voćaka mora biti: bolje spriječiti nego liječiti.
    Sa stajnjakom dolaze i mnogi nametnici, zbog toga ga valja stavljati umjereno i nećemo siajti neke međuusjeve koji bujno rastu i zahtjevaju veće količine stajnjaka, odnosno dušika. Na tržištu se može pronaći ekološko (na prirodnoj bazi) kruto gnojivo koji se jednostavno rukom ili strojem razbaca po voćnjaku, ne zaudara, ne može se inficirati i ono najvažnije, potrebno ga je staviti pet do osam puta manje od stajskog gnoja. U voćnjaku treba provoditi stalne mjere higijene tla te odstranjivati zaraženo bilje i voćke koje su izvor novezaraze.

    Gnojidba
    Najvažnija ekološka mjera u zaštiti voćnjaka je gnojidba i izgradnja humusa u tlu voćnjaka. Moramo znati da svaka neuravnotežena i prejaka gnojidba, koja istina uzrokuje bujan rast voćaka, pridonosi razvoju bolesti i štetnika u voćnjaku. To se događa ako pregnojimo voćnjak velikom količinom nedovoljno zrelog stajnjaka. Voćke koje rastu u tlu bogatom humusom ne pate od značajnijih napada bolesti i štetnika jer humusna tla sadrže mnoštvo korisnih predatorskih mikroorganizama i nematoda. Dabi opstali u životu, oni su u neprestanoj potrazi za hranom koja se većinom sastoji od biljnih nametnika, uzročnika bolesti i štetnika na voćkama. Na tlima koja sadrže više od tri posto humusa biljne bolesti i štetnici u pravilu ne predstavljaju ozbiljniji problem.

    Prirodna otpornost voćaka
    Prirodna otpornost voćaka je također jedna od značajnih preventivnih ekoloških mjera u borbi s bolestima i štetnicima. Poznato je da su neke sorte jabuka otpornije na pepelnicu, a neke stare sorte daleko su otpornije od većine novih hibridnih sorti. Stvaranje novih otpornih sorti je većinom plod genetskih manipulacija, a tu stoji niz pitanja bez odgovora. Radi se o povišenju sadržaja tzv. prirodnih pesticida u novostvorenim sortama voćaka, a čija priroda i mehanizam djelovanja nisu još sasvim razjašnjeni. Neki stručnjaci smatraju da su ti spojevi najopasniji otrovi koji postoje te se tvrdi da izazivaju rak i genetske promjene kod čovjeka.
    Jedna od preventivnih mjera zaštite u voćarstvu je i biranje otpornih «podloga» za cijepljenje voćaka. Preporučaju se divlje podloge.

    Održavanje raznovrsja i biološka zaštita
    Održavanje raznovrsja i biološka zaštita voćaka je također jedna od neophodnih mjera. To znači da u voćnjaku mora biti osigurano više vrsta individua – biljnih i životinjskih. Tada se rijetko pojavljuju štetnici i bolesti jer je njihova pojava i razvoj onemogućeno usljed učinkovitih antagonizama među tim živim bićima. To je biološka zaštita voćaka gdje jedan organizam suzbijamo drugim (odnos: parazit – predator).

    Radi toga je oko voćnjaka dobro posaditi živicu, neko grmlje, napraviti baricu s vodom, ostaviti čistine s travom i divljim biljem, posaditi mirisno i ljekovito bilje, cvijeće, a sve to zbog korisnih organizama – predatora (božje ovčice – buba mare, uholaže, sjenice, žabe itd.).

    Razne biljke imaju i različite izlučevine u tlu našeg voćnjaka (kiseline, keline, marazmine), a razgradnjom tih tvari u tlu nastaju spojevi koji djeluju kao pesticidi. Radi toga u voćnjaku posadito hren, valerijan, gavez, divizmu, razne vrste metvice, matičnjak, kaloper, majčinu dušicu i dr. Biodinamičari ističu da se u voćnjaku nađe zasađena i pokoja crvena ruža i jedna jela koja je niknula u planini.

    Dozvoljena sredstva u ekovoćarstvu

    Istraživanja su pokazala da se populacija insekata u voćnjacima koji nisu prskani sintetičkim pesticidima sastoji od 33 posto štetnih, 33 posto korisnih i isto toliko «neutralnih» insekata. No, nakon prskanja sintetičkim pesticidima ova ravnoteža nestaje, ugibaju uglavnom korisni insekti, a voćnjakom dominiraju štetni. Na tržištu se mogu pronaći ekološki proizvodi na bazi aromatičnog bilja, propolisa, ulja, sapuna i sl. koji služe za liječenje, ali i za folijarnu prihranu. Naravno, najbolje ih je koristiti u preventivi. Biljke tretirane takvim preparatima imaju bujnije lišće, veći prinos plodova s većim udjelom šećera i minerala u njima. Sredstva za prskanje dozvoljena u ekovoćarstvu možemo podijeliti u nekoliko skupina: botanički pesticidi, sapuni, preparati na mineralnoj bazi, ulja, propolis, biodinamički preparati i dr. načini zaštite

  12. #12
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Od primjene pesticida godišnje se u svijetu otruje oko 25.000 osoba, a umre ih oko 20.000, priopćila je Svjetska organizacija za prehranu (FAO) koja je početkom tjedna usvojila kodeks o pesticidima.Upravo prihvaćeni međunarodni kodeks o pesticidima trebao bi, prema priopćenju FAO-a, smanjiti tu opasnost za zdravlje i okoliš. Kodeks regulira cijeli proizvodni ciklus, od istraživanja, proizvodnje do primjene i uništavanja pesticida i otrovnih kemikalija.
    Od industrije se zahtijeva da ponudi "samo kvalitativno primjerena sredstva za zaštitu bilja". Proizvođači će ubuduće morati posebice pripaziti na izbor, pakiranje i deklariranje, a proizvodi koji su osobito opasni za ljude, životinje i okoliš bit će povučeni s tržišta.
    U svijetu se još proizvode i izvoze vrlo toksični i jeftini insekticidi. U mnogim siromašnim državama primjena i skladištenje poljoprivrednih kemikalija ne zadovoljava ni minimalne standarde. Visoko toksični proizvodi lako su dostupni, zaštitna odijela često preskupa, a u uvjetima vlažne i vruće klime jedva da se mogu nositi.

    Više od 500.000 tona starih i neiskorištenih pesticida, koji su zabranjeni ili im je odavno istekao rok uporabe, ugrožava milijune ljudi i okolinu u gotovo svim zemljama u razvoju i u istočnoj Europi.

    Zato kodeks, osim toga, apelira na uništavanje tih opasnih zaliha.


    Trovanja ljudi hemijskim agensima, kao što su teški metali i pesticidi, uglavnom su posledica njihovog prisustva u spoljnoj sredini. Nalaz hemijskih agenasa u namirnicama animalnog porekla, rezultat je, pre svega, njihovog unošenja u organizam životinja, preko hrane, vode za piće ili iz vazduha. Uopšteno rečeno, zagađivači hemijskog porekla mogu da utiču na žive organizme na dva načina: direktno toksično ili menjanjem fizičko-hemijskih uslova okoline, tako da je preživljavanje organizma otežano. Kada se u organizam unesu hemijski toksini preko kože, pluća ili creva, oni dospevaju u sistemsku cirkulaciju i deponuju se u odgovarajuće organe. Afinitet hemijskih toksina prema tkivima, je različit. Tako se, na primer, kadmijum akumulira u jetri i kori bubrega, a neki pesticidi u masnom tkivu. Pri razmatranju trovanja hemijskim agensima, koji se unose preko hrane, može se reći da akutna trovanja ljudi nisu česta pojava. Kod zaštiite ljudi od trovanja hemijskim agensima, važni pokazatelji su prihvatljiv dnevni unos (acceptable daily intake - ADI), i maksimalno dozvoljene količine pojedinih supstanci. Ove zadnje, zavisno od konkretne supstance, mogu varirati od nekoliko delova miligrama do nekoliko miligrama po kilogramu telesne mase. Sama kontrola hemijskih toksina svoj puni efekt će imati ako se vrši na mestu gde će oni, verovatno ući u lanac proizvodnje hrane. Naprimer, efikasnije je kontrolisati pesticide u hranivu (travi, senu, silaži, itd.), nego ih naknadno tražiti u mesu ili proizvodima od mesa.

    PESTICIDI

    Pored korisne uloge i neophodnosti primene u industriji namirnica dezinficijensi, insekticidi i rodenticidi, mogu predstavljati rizik po potrošača ukoliko se njihovi ostaci nađu u namirnicama. Prema izveštaju Svetske Zdravstvene Organizacije usled nestručne i neracionalne primene pesticida svake godine oboli veliki broj ljudi (stotine hiljada) a neretko se završi i fatalno.

    INSEKTICIDI - Kod izbora primene insekticida u prehrambenoj industriji mora se voditi računa o toksičnosti, karenci i stručnoj primeni kako ne bi došlo do neželjenih trovanja ljudi kontaminiranim namirnicama animalnog porekla koje su bile tretirane ili se nalaze u tretiranom objektu. Najznačajnije grupe pesticida su: organohlorna jedinjenja, organofosforna jednjenja, karbamatna jedinjenja, sintetski piretrini, dikarbamatna jedinjenja, organska jedinjenja žive. Hlorovani ugljovodonici uneti u organizam životinje, delimično se izlučuju fecesom, a delom preko portalnog sistema odlaze u jetru. Trovanja ovim pesticidima su hroničnog karaktera. Većina pesticida iz ove grupe se više ne koristi. Organofosforni pesticidi i karbamati se uglavnom u organizmu metabolizuju. Nastali metaboliti su relativno netoksični i deponuju se u tkivima. Karbamati su naročito dobili na značaju smanjenjem korišćenja organohlornih jedinjenja. Prilikom pregleda mesa životinja otrovanih insekticidima, patoanatomski nalaz nije karakterističan. Prilikom ispitivanja mesa da bi se dokazali pesticidi treba odabrati sledeće uzorke: Hlorovani ugljovodonici: masno tkivo; Organofosforni insekticidi: jetru i mišićno tkivo; Karbamati: masno i mišićno tkivo. Insekticidi se vezuju za mast u mleku. Zbog toga veću opasnost predstavlja maslac napravljen od kontaminiranog mleka nego proizvodi od mleka sa malim procentom masti ili obrano mleko.

    Laboratorijsko dokazivanje insekticida u namirnicama se najčešće obavlja hemijskim putem, hromatografijom u tankom sloju ili gasnom hromatografijom.

  13. #13
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    HRANA ZA DOBRO RASPOLOŽENJE

    Duševno zdravlje može se znatno popraviti jednostavnom promjenom prehrane, tvrde predstavnici dobrotvorne udruge "Mind", prenosi BBC News. "Mind" je objavio vodič u kojemu se naglašava povezanost hrane i raspoloženja. Zna se da prehrana može utjecati na fizičko zdravlje, a autori novog vodiča ističu povezanost hrane i raspoloženja. Anketa koju je proveo "Mind" pokazala je kako svaka četvrta osoba tvrdi da joj čokolada popravlja raspoloženje - iako mnogi od njih dodaju da je djelovanje kratkoročno. Ipak, svaka peta osoba kaže da slatka hrana negativno utječe na njezino duševno zdravlje.

    Prehrana može pogoršati simptome niza bolesti, uključujući autizam, shizofreniju, depresiju, tjeskobu i napadaje panike. Autori "Mindova" vodiča sastavili su popis hrane koja može negativno utjecati na raspoloženje: umjetni okusi i konzervansi, čokolada, kava, jaja, mliječni proizvodi, naranče, šećer, proizvodi od pšenice. Prehrana koja povoljno utječe na duševno zdravlje uključuje mnogo voća i povrća, sardine, tunjevinu, lososa, bundeve i orahe.

    Autorica knjige nutricionistkinja Amanda Geary sastavila je jelovnik koji navodno popravlja raspoloženje, a sastoji se od: sardina, tunjevine ili lososa, zelene salate s avokadom i bučinim sjemenkama, tjestenine od integralnog brašna te pirjanog voća sa sušenim marelicama i bananama na biskvitu od zobenih pahuljica i orasima. Ta kombinacija hrane polako otpušta šećer za razliku od kofeina i čokolade koji trenutačno popravljaju raspoloženje, ali nakon toga slijedi nagli pad. "Mnoge osobe koje mi se obraćaju i koje pate od tjeskobe, napadaja panike ili PMS-a, kažu kako su osjetile znatno poboljšanje duševnoga zdravlja čim su promijenile prehranu", rekla je Amanda Geary za BBC News. "Na duševno zdravlje očito utječu mnogi faktori, a hrana je jedan od njih." Neke vrste hrane, iako ih se smatra zdravima, "mogu na žalost imati prikriven štetan utjecaj na zdravlje".

    Nepodnošenje hrane i osjetljivost mogu utjecati na raspoloženje, ali postoje i drugi složeni odnosi prehrambenih navika i duševnoga zdravlja. Hrana djeluje na neurotransmitere u mozgu koji utječu na način razmišljanja, osjećaje i ponašanje. A nedostatak nekih vitamina, minerala ili masnih kiselina može biti vrlo opasan, poput povezanosti nedostatka B vitamina i simptoma shizofrenije. Utjecati može i interakcija hrane i nekih lijekova. Popularna vrsta antidepresiva, inhibitor monoaminooksidaze, može u kombinaciji s tiraminom kojega primjerice ima u siru, grahu i kvascu, izazvati vrlo visok krvni tlak. Prehrambene navike najbolje je mijenjati uz pomoć nutricionista, napominje autorica vodiča. Ipak, i sami možemo postupno početi izbacivati određene prehrambene proizvode.

  14. #14
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Organska poljoprivreda

    Da bi se na jednom području zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, ono mora ispunjavati precizno definisane uslove. To su izolovanost zemljišnih parcela, stočarskih farmi i prerađivačkih kapaciteta od mogućih izvora zagađenja, zatim odgovarajući kvalitet vode za navodnjavanje, te usklađen razvoj biljne i stočarske proizvodnje i osposobljenost stručnjaka i proizvođača za organsku poljoprivredu uz obavezu stalnog inoviranja znanja.

    Osnovni zadatak poljoprivredne proizvodnje je da obezbijedi dovoljne količine hrane i sirovina organskog porijekla za postojeću ljudsku populaciju. Pravdajući se tim zadatkom, s naročitim osvrtom na stalnu potrebu povišenja produktivnosti proizvodnje, zbog još uvijek velikog broja gladnih širom svijeta u periodu poslije Drugog svjetskog rata počele su se razvijati poljoprivredne tehnike zasnovane, prije svega, na vještački sintetizovanim materijama (mineralna đubriva, pesticidi, stimulatori rasta, hormoni i sl.), teškim poljoprivrednim mašinama i velikoj zavisnosti proizvodnje od inputa čije je porijeklo van farmi na kojima se odvija proizvodnja hrane. Istina je da su nove tehnologije doprinijele da se prinosi značajno uvećaju, a po nekim saznanjima čak i učetvorostruče. Međutim, u 2000.g. proizvedeno je žitarica dovoljno da ishrani 8 milijardi ljudi (trenutno na našoj planeti živi oko 6 milijardi), a ipak je bilo oko 790 miliona gladnih, jer tako “napredne” tehnologije proizvodnje, zbog veoma skupih inputa, nijesu dostupne onima koji su još uvijek gladni. U isto vrijeme u razvijenim zemljama se pojavljuju viškovi proizvoda i proizvođačima se plaćaju premije ukoliko odluče da ne proizvode poljoprivredne proizvode u određenom periodu ili se gotovi proizvodi uništavaju kako ne bi došlo do pada cijena proizvoda. S druge strane, nekontrolisana primjena agrohemikalija, intenzivna primjena teške poljoprivredne mehanizacije u obradi zemljišta, kao i narušavanje prirodnih procesa, doveli su do značajnog narušavanja životne sredine.

    Kao reakcija na sve izraženiju ekološku degradaciju, pogoršanje kvaliteta hrane i sve većeg ugrožavanja zdravlja ljudske populacije, razvila se organska (alternativna, ekološka, biološka) poljoprivreda. Ona podrazumjeva da se, bez obzira na trenutne teškoće, ide u pravcu usklađivanja razvoja sa potrebama tržišta i očuvanja životne sredine i za smanjenjem kvantiteta na račun kvaliteta hrane, pri čemu je neophodno smanjiti upotrebu agrohemikalija, a favorizovati poljoprivredne tehnike koje optimalno koriste prirodne resurse (recikliranje biomase i energije) i minimiziraju proizvodnju otpadnih materija. Prema definiciji FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN) i WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), organska poljopriveda predstavlja sistem upravljanja proizvodnjom koji promoviše ozdravljenje ekosistema uključujući biodiverzitet, biološke cikluse i naglašava korišćenje metoda koje u najvećoj mjeri isključuju upotrebu inputa van farme.

    Osnovni cilj organske poljoprivrede je proizvodnja hrane visokog kvaliteta (visoke nutritivne vrijednosti), razvoj održive poljoprivrede uz očuvanje ekosistema, održavanje i povećanje plodnosti zemljišta preko uzgoja mahunarki, primjene zelenišnog i stajskog đubriva ili biljaka sa dubokim korijenom u višegodišnjem plodoredu i dodavanje kompostirane ili nekompostirane organske materije u zemljište. Podrazumjeva se maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije, održavanje genetske raznovrsnosti agro i ekosistema i zaštite životne sredine, smanjenje svih oblika zagađivanja koji mogu da budu posljedica poljoprivredne proizvodnje kako bi se stvorili uslovi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba poljoprivrednih proizvođača, sticanje odgovarajuće dobiti i zadovoljenja sopstvenim radom.

    Organska poljoprivreda je u potpunosti kontrolisana proizvodnja. Uslovi proizvodnje se na osnovu pravilnika IFOAM-a (Svjetsko udruženje organskih proizvođača) moraju prilagoditi specifičnim uslovima svake zemlje u kojoj se odvija proizvodnja i zakonski regulisati. Tako da bi se na jednom području zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, ono mora ispunjavati precizno definisane uslove. To su izolovanost zemljišnih parcela, stočarskih farmi i prerađivačkih kapaciteta od mogućih izvora zagađenja, zatim odgovarajući kvalitet vode za navodnjavanje, te usklađen razvoj biljne i stočarske proizvodnje i osposobljenost stručnjaka i proizvođača za organsku poljoprivredu uz obavezu stalnog inoviranja znanja.

    U razvijenim zemljama gdje je konvencionalna (intezivna, savremena) poljoprivreda, usljed nemilosrdne primjene svih raspoloživih agrohemikalija, već dovela do narušavanja prirodnih ciklusa i značajnog nakupljanja rezidua agrohemikalija u zemljištu, uslovi za zasnivanje organske poljoprivrede ne postoje. S druge strane, nakon svih skandala koji su izbili na tržištu hrane (BSE, slinavka, šap, dioksini, GMO i sl.), veoma se povećala tražnja za proizvodima organske poljoprivrede. U zemljama EU prodaja organskih proizvoda je utrostručena. Potrošači ovu hranu kupuju prije svega iz zdravstvenih razloga (46%) i boljeg ukusa (40%). U nekim razvijenim zemljama organska poljoprivreda već predstavlja značajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako u Danskoj na nju otpada 13%, u Austriji 10%, u [vajcarskoj 8%. Najveće tržište organskih proizvoda je u Njemačkoj sa godišnjim rastom od 10% i dvostruko je veće od drugog po redu tržišta Francuske. Procjenjeno je da u SAD, Francuskoj i Japanu godišnji rast ove proizvodnje iznosi oko 20%.

    Zbog velike potražnje i nemogućnosti proizvodnje usljed velike zagađenosti zemljišta i vazduha i narušenih odnosa u prirodi, tj. nepostojanja osnovnih agroekoloških preduslova za organsku proizvodnju, u razvijenim zemljama se javlja veliki nedostataka organskih proizvoda na tržištu. Zbog toga manje razvijene zemalje u kojima je još uvijek očuvan agroekosistem (zbog siromaštva ne koriste se skupe agrohemikalije), imaju šansu da preko organskih proizvoda povećaju svoj izvoz. Tu šansu za sada u značajnoj mjeri koriste Kina i Egipat.

    Rezultati istraživanja širom svijeta pokazuju da se u proizvodima iz konvencionalne poljoprivrede sve češće pronalaze rezidue agrohemikalija (prije svega pesticida) koje su veoma štetne po zdravlje ljudi. Podaci WHO govore da se pesticidima svake godine otruje oko 3 miliona ljudi. Prema najnovijim istraživanjima Britanskog ministarstva poljoprivrede (MAFF), u polovini kontrolisanih proizvoda su nađene rezidue pesticida i zato se potrošačima preporučuje ljuštenje kore sa voća i povrća (???) kako bi se smanjio rizik od njihovog unošenja u organizam. Prema podacima UK’s Helath and Safety Executive, 5% onih koji su u dodiru sa pesticidima traži pomoć u njihovom centru, a zabilježeno je da još 10% onih koji usljed blažih simptoma trovanja pesticidima ne traže pomoć ljekara. Istraživanja na University of North Carolina pokazuju da se kod žena koje su bile u blizini polja na kojima su primjenjivani pesticidi, za 40 - 120% povećava rizik od spontanih pobačaja usljed deformacija ploda. U Danskoj je dokazano da prisustvo pesticida, čija je aktivna materija Dieldrin, u krvi žena dvostruko uvećava šansu za pojavu raka dojke.

    Hrana proizvedena po principima organske poljoprivrede je bezbjedna od prisustva bilo kakvih vještački sintetizovanih materija pa i pesticida. Osim toga omogućava i ishranu proizvodima više nutritivne vrijednosti od onih iz konvencionalne proizvodnje. Tako 12-godišnja istraživanja u Njemačkoj pokazuju značajno viši sadržaj minerala u organskim proizvodima i to posebno kalijuma i željeza, a takođe i viši nivo magnezijuma, fosfora i vitamina C. Do sličnih rezultata se došlo i u Americi, gdje je utvrđeno da je bilo čak do 63% više kalijuma, za 73% više željeza, 125% više kalcijuma i za 60% više cinka od količina u proizvodima konvencionalne proizvodnje. Različite studije pokazuju i značajno veći sadržaj suve materije, što znači višu koncentraciju hraniva po jedinici mase i bolji kvalitet za prerađivačku industriju.

    Protivnici organske poljoprivrede tvrde da su organski proizvodi znatno skuplji od onih iz konvencionalne proizvodnje. To je istina samo ako se gleda površno. Više cijene organskih proizvoda su prije svega posljedica većeg angažovanja radne snage koja je u razvijenim zemljama veoma skupa, a s druge strane na tržištu su ovi proizvodi deficitarni, što sigurno utiče na visinu cijena. Međutim ako se sagleda dublje, prema profesoru Jules Prerry-u, cijene proizvoda iz konvencionalne proizvodnje su daleko više od onih koje mi direktno plaćamo, pa tako i od cijena organskih proizvoda. Tu konstataciju opravdava tvrdnjom da se u obzir ne uzima cijena liječenja ljudi, a ona je samo u 1996.g. u Velikoj Britaniji iznosila 2,34 milijarde funti, odnosno 208 funti po hektaru obradive površine, a oko 120 miliona funti godišnje se izdvaja za čišćenje vodotokova od pesticida. Pojava BSE je koštala 4,5 milijardi funti, ne računajući emocionalne i fizičke traume oboljelih ljudi i njihovih porodica. Konačno većina živih bića zavisi od zemljišta, ali postoji zabrinjavajući trend erozije zemljišta i smanjenja njegove plodonosti. Erozija je glavni problem u konvencionalnoj poljoprivredi i rezultat je tehnologije gajenja biljaka. Serije eksperimenata upoređivanja kvaliteta zemljišta pod organskom i ne-organskom proizvodnjom u SAD pokazuju da će sav površinski sloj zemljišta u reonima sa savremenom proizvodnjom biti izgubljen za 50-100 godina ukoliko se obrada tog sloja zemljišta ne poboljša. U sistemima organske proizvodnje obrada zemljišta minimizira eroziju korištenjem pokrovnih usjeva i zelenišnog đubrenja. Farmeri u Iowa-i su platili nekoliko miliona dolara za popravku plodnosti njihovog zemljišta i za povećanje sadržaja organskog ugljenika čiji je sadržaj u zemljištu u poslednjih 20 godina prepolovljen .

    Posmatrajući na ovakav način može se reći da potrošač plaća daleko skuplje proizvod iz konvencionalne proizvodnje jer je njihova prikrivena cijena veoma velika.

    Crna Gora za razvoj organske poljoprivrede ima odlične preduslove. To podrazumijeva nezagađenost poljoprivrednih površina (zbog dosadašnje ekstenzivnosti poljoprivrede) i usitnjenosti domaćinstva sa zaokruženim ciklusom biljne i stočarske poizvodnje, bez specijalizacija u proizvodnji. S druge strane, razvoj ekskluzivnog turizma zahtijeva ponudu visoko vrijedne hrane koja plasirana na taj način ima i do 4 puta veću cijenu.

    Ustavom definisan status Crne Gore kao ekološke države i brojni nacionalni parkovi u kojima je zabranjena primjena bilo kakvih vještački sintetisanih materija, u svakom slučaju obavezuju na razvoj organske poljoprivrede.

  15. #15
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Vidno je da ne postoji interes povodom teme. Ipak ako se neko javi... Sta mislite, da li je moguce drugacije pristupati pri proizvodnji ishrane, kao sto se to danas radi? Da li mislite i cinite nesto povodom toga iako se zna da je taj nacin u produkciji, po sebi dugorocno stetan?

  16. #16
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by enex
    Pesticidi se smatraju glavnim izvorom onečišćenja biosfere, osobito obala Sjeverne Amerike, Kariba, jugoistočne Azije, Japana, Baltika, Sredozemlja.
    Proizvodnja pesticida i drugih kemijskih sredstava sama po sebi može biti opasna zbog mogućnosti "nesreća" uzrokovanih kvarom određenog postrojenja kemijske industrije, što može uzrokovati veće otjecanje kemijskih tvari ili plinova u okoliš. Povremeno se dogode i tragedije poput one u Bhopalu, u Indiji, kada je došlo do ispuštanja veće količine otrovnog plina u zrak: tada je umrlo 25 ljudi a tisuće pate od ozbiljnih oštećenja uzrokovanih otrovnim plinom.
    Ovo masno napisano ima jednu veliku gresku enex.

    Danas je vec skoro 21 godina od tragedije u Bophalu, kada je doslo do havarije i ispustanja MIC gasa, zbog cega je u jednoj noci umrlo vise od 8.000 ljudi. Kasnije je ozbiljno obolelo jos nekoliko 100.000 ljudi.
    Katastrofa u Bophalu zajedno sa Cernobilom, dvije su najvece privredne katastrofe u historiji covjecanstva.

    Bophal je inace mali indijski gradic (oko 1 milijon stanovnika). Bio sam tamo 1990. godine i tvornica pesticida Union Carbide je u ono vrijeme bila vec totalno unistena. Po zidovima su bili napisani raznorazni grafiti, (jedan: Carbide ubica), nacrtane lubanje... a ispred ulaza u tvornicu stoji mala statua majke sa detetom...
    Firma Union Carbide Corporation je vec davno u drugim rukama. Kupio ju je Dow Chemical iz Michigana 2000. godine. Ljudi jos danas protestiraju jer za ovu nesrecu nije bio niko kaznjen, jos uvijek traze pravdu i novac za lecenje i dekontaminaciju sire okoline tvornice u Bophalu.
    Prezivjeli i njihova dijeca imaju jos danas velike probleme sa zdravljem jer je dejstvovanje MIC gasa medjugeneracijsko. Jos uvijek majke radjaju hendikepiranu djecu, bez usiju, nosa, ruku... a mlade zene imaju ozbiljne reproduktivne probleme.

    Tako da, hmmm, 25 mrtvih ili 8.000 mrtvih... odakle ti taj vir informacije?

  17. #17
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Quote Originally Posted by enex
    Pesticidi se smatraju glavnim izvorom onečišćenja biosfere, osobito obala Sjeverne Amerike, Kariba, jugoistočne Azije, Japana, Baltika, Sredozemlja.
    Proizvodnja pesticida i drugih kemijskih sredstava sama po sebi može biti opasna zbog mogućnosti "nesreća" uzrokovanih kvarom određenog postrojenja kemijske industrije, što može uzrokovati veće otjecanje kemijskih tvari ili plinova u okoliš. Povremeno se dogode i tragedije poput one u Bhopalu, u Indiji, kada je došlo do ispuštanja veće količine otrovnog plina u zrak: tada je umrlo 25 ljudi a tisuće pate od ozbiljnih oštećenja uzrokovanih otrovnim plinom.
    Ovo masno napisano ima jednu veliku gresku enex.

    Danas je vec skoro 21 godina od tragedije u Bophalu, kada je doslo do havarije i ispustanja MIC gasa, zbog cega je u jednoj noci umrlo vise od 8.000 ljudi. Kasnije je ozbiljno obolelo jos nekoliko 100.000 ljudi.
    Katastrofa u Bophalu zajedno sa Cernobilom, dvije su najvece privredne katastrofe u historiji covjecanstva.

    Bophal je inace mali indijski gradic (oko 1 milijon stanovnika). Bio sam tamo 1990. godine i tvornica pesticida Union Carbide je u ono vrijeme bila vec totalno unistena. Po zidovima su bili napisani raznorazni grafiti, (jedan: Carbide ubica), nacrtane lubanje... a ispred ulaza u tvornicu stoji mala statua majke sa detetom...
    Firma Union Carbide Corporation je vec davno u drugim rukama. Kupio ju je Dow Chemical iz Michigana 2000. godine. Ljudi jos danas protestiraju jer za ovu nesrecu nije bio niko kaznjen, jos uvijek traze pravdu i novac za lecenje i dekontaminaciju sire okoline tvornice u Bophalu.
    Prezivjeli i njihova dijeca imaju jos danas velike probleme sa zdravljem jer je dejstvovanje MIC gasa medjugeneracijsko. Jos uvijek majke radjaju hendikepiranu djecu, bez usiju, nosa, ruku... a mlade zene imaju ozbiljne reproduktivne probleme.

    Tako da, hmmm, 25 mrtvih ili 8.000 mrtvih... odakle ti taj vir informacije?
    Strasno, kako neupucenost pise svakojakosti. Nisam upoznat sa slucajem tako da bi ga sam primjetio. Kazu kako citam da je 1989 tadasnja vlada sklopila sporazum sa Union Carbide Corporation o osteti, koji je iznosio nekih jadnih 470 miliona dolara. Nije pregovarala citajuci sa ostecenim kojih ima do 500 hiljada. Kaze takodjer da je u prvim danima katastrofe poginulo 8.000 do kako i sam navodis 25-30 hiljada. Mozes zamisliti kako tu covjek umire. Nema tu umiranje to je krepavanje. Uzasno je kako se ljudska glupost igra sa tudjom nevoljom. Sto je opet tragicno dolaze neki tu da ponovo produciraju. Koliko nevolje treba da se desi ,da majke radjanu nesposobnu dijecu koja nemaju nuznu vitalnost, sposobnost da zive kao i zdraviji. Smrt, unistenje zdravlja, okoline, zemlje, vode, ispadne da se to moze platiti. Osteceni ce da dobiju i dobili su nekih 500 dolara kako ide proracunica. Citajuce neku drugu informaciju veli, da je Union Carbide Corporation isplatila do sad 690 $ miliona koji kako idu jos tuzbe sigurno ce se povisiti. Sta da kazem za tragediju, da se mora sto vise uciniti tj moralo se. Normalno bi bilo da su se ti ljudi trebali odmah preseliti. To nije slucaj tako da vlada snosi odgovornosti. Tekst je prinjet sa http://www.poslovniforum.hr/poljopri...zastita_44.asp bez izmijene. Trebalo je da se navede. Uostalom mozes jos mnogo informacija da nadjes povodom teme.

  18. #18
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    E enex bez zamjere ali ovdje imam jednu Crnogorku koja kaze da ne zna sta si htio reci. A Boga mi, ne znam ni ja.

  19. #19
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    E enex bez zamjere ali ovdje imam jednu Crnogorku koja kaze da ne zna sta si htio reci. A Boga mi, ne znam ni ja.
    Da si mozda uzeo vise vremena da me pitas gdje i sta?

  20. #20
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by enex
    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    E enex bez zamjere ali ovdje imam jednu Crnogorku koja kaze da ne zna sta si htio reci. A Boga mi, ne znam ni ja.
    Da si mozda uzeo vise vremena da me pitas gdje i sta?
    Ma ja volim razgovarati kroz licne spoznaje, copy/paste romani napisani na web stranicama me ne interesuju. Ipak je ovo forum, i ja necu spasiti svijet prepisivanjem. Vise mi odgovara recept za dobro jelo, a sam cu vec u trgovini pogledati odakle poticu namirnice pa prema tome odluciti... Doktorske disertacije prepustam doktorima Dovoljno mi je da znam za link ako vec...

  21. #21
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Quote Originally Posted by enex
    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    E enex bez zamjere ali ovdje imam jednu Crnogorku koja kaze da ne zna sta si htio reci. A Boga mi, ne znam ni ja.
    Da si mozda uzeo vise vremena da me pitas gdje i sta?
    Ma ja volim razgovarati kroz licne spoznaje, copy/paste romani napisani na web stranicama me ne interesuju. Ipak je ovo forum, i ja necu spasiti svijet prepisivanjem. Vise mi odgovara recept za dobro jelo, a sam cu vec u trgovini pogledati odakle poticu namirnice pa prema tome odluciti... Doktorske disertacije prepustam doktorima Dovoljno mi je da znam za link ako vec...
    Tek te sad ne razumijem. Citao si i nisi razumijeo sta? Zar nije radi boljeg shvatanje nesto neshvatljivo opet direktnije pitati? To sto imas misljenje je kao i ja svoje, je nase pravo. Ako ti sebe ne vidis u koristenju prebacivanja nekih informacija, romana, onda je to tvoje gledanje kao i ovo moje. Razliciti smo sto znaci da smo u razlicitom shvatanju ovoga i onoga. Kopiranje&postiranje ima svrhu da se pruze sto vece informacije koje ako vec postoje na netu su preuslov koji daje bolju upucenost u nekog i neceg. Treba da se pitas da li to tvoje post-ovanje prema meni prestavlja jedan vid ironije, prema mom egu, odnosno sta je taj ego, sto ovako reaguje, kao i moje postovanje prema tebi? Gdje treba da se tezi? Primjerno je sto si ukazao na gresku u postu, koja moze da se isporavi na doticnom sajtu, gdje neiformisanost u slucaj daje od sebe da se sa strane moze ovako i onako shvatiti!? Zasto ako moze drugacije? Kako da se razumijemo, ako sam ti ja nejasan a ti meni takodjer

  22. #22
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ma mogao si primjetiti da ja veoma cijenim tvoje misljenje i tvoja razmisljanja. No, svejedno mislim da si jako ozbiljno shvatio te stvari, preozbiljno bi bila bolja rijec. Znas, pisao si post na post i opet post na post, sam sebi... Ko ce to procitati i odgovarati kad si vec sam sve rekao :wink: Uzeo si nam rijec, to je.
    Vidis, jedina razlicitost izmedju mene i tebe je u tome da ja predlazem sporije korake Slazem se sa svim tvojim (napisanim) pogledima na svijet, razmisljanjem, pogledima na zagadjenje koje sirimo svojom zeljom po napretku i jos puno puno toga bi mogao napisati kao kompliment tebi. Ali mi nismo odgovorna (zvanicna) institucija, mi smo samo ljudi koji zajedno razmisljaju o tim stvarima. Onda dajmo zajedno, ne da napises na kraju "vidim da nije interes..." pa opet nastavis sam :wink:

  23. #23
    Join Date
    Jan 2005
    Posts
    267
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Uzeo si nam rijec, to je.
    Ova izjava je problematicna? Ako se uzme sta u obzir?... da je kopiranje&postiranje tak naknadno uslijedilo? Drugo uzimanje protiv govori da i prije kopiranja&postiranja nije bilo sem dva interesenta, koji su onako u prolazu dosli. Ako nekoga tema zainteresuje znaci da ce se pokusati ukljuciti u topic gdje prikladno uputno skidanje s neta nece da nasteti. Eh, to je drugo ako "ti" tako mislis... Znaci radi se o tebi koji ovo cita i na svoj nacin komentarise? Sad to moze biti dobro ali ne mora. Sta zelim da kazem da je svako dobro dosao na ovaj moj topik u kojem se moze i ne mora sudjelovati. Opet kazem, da postoji veca aktivnost pogodnije bi djelovala na raspravu, gdje mi upravo ne moramo biti strucnjaci. Mi mozemo i ne moramo se njihovim metodama koristiti!? Ko u ostalom moze reci da su oni u pravu kako bi to individualno odnosno realno izgledalo. Svako upucenje pa bilo to ove i one prirode moze biti pozeljkujuce, u kojemu se stvaraju uslovi i ucenje koji mogu se mogu kao dobri i kao losi okarakterisati. Sam znas sta je odprilike za tebe dobro, a sta ne, zar ne? Tako je i slucaj s mnom? Pitanje zagadjenja je iracinonalno odgovoaranje koja moze pomocu nauke kakva se u danasnjem obliku nudi pomogne, kao ne i koliko? Moze se analitickim posmatranjem po promjenama u prirodi reci da nesto u odnosu na prijasnje odnosenje gdje se recimo pojavljivaju vece bolesti koje nisu uobicajne kao i promijena vremena koje cudesnije izgleda no sto je uobicajno. To zahtijeva vec intezivnije i aktivnije zivljenje sa sobom kao i sa ostalom prirodom.
    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Ma mogao si primjetiti da ja veoma cijenim tvoje misljenje i tvoja razmisljanja. No, svejedno mislim da si jako ozbiljno shvatio te stvari, preozbiljno bi bila bolja rijec. Znas, pisao si post na post i opet post na post, sam sebi... Ko ce to procitati i odgovarati kad si vec sam sve rekao :wink:
    Moguce je da primjetis da moje postiranje djeluje ozbiljno cak i da je preozbiljno? Sto znaci da to kako ga ti vidis ne mora u prepostavci ili vec, tako da izgleda. Ovo je za mene jedna opustencija, gdje bas ozbiljnost o kojoj je rijec se drugacije shvata i dozivljava. Moze nekome da moje postiranje djeluje extremno, sto je opet njegov drugaciju vid koji ne mora da bude objektivan. Ipak ja nastojim da se nosim sa odgovornoscu bilo u pisanju ili drugdje. Kopiranje&Postiranje mozda i jeste previse sto opet za nekog dobro dodje. Nije meni ovo korist, niti se ja vidim u koristi, kad pogledas realno da ovake stvari malo kog interesuju, "ako onda", sporedno. Mozda bi mi bilo opustenije da opucim gajbu po gajbu "laskog" sa drustvom negdje na zabavi. Tu sam gdje jesam i tu nastojim da budem gdje rijeci kao i djela trebaju da se razumiju a "ne ko ce to citati i odgovarati kad je se sve reklo" Tako je i na ostalima kao i meni da tebe razumijem

    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Vidis, jedina razlicitost izmedju mene i tebe je u tome da ja predlazem sporije korake Slazem se sa svim tvojim (napisanim) pogledima na svijet, razmisljanjem, pogledima na zagadjenje koje sirimo svojom zeljom po napretku i jos puno puno toga bi mogao napisati kao kompliment tebi. Ali mi nismo odgovorna (zvanicna) institucija, mi smo samo ljudi koji zajedno razmisljaju o tim stvarima.
    Treba se pitati da li necije postiranje znaci i tako razmisljanje, koje s necije tacke gledista, tako kako, izgleda?
    Ja ne nastojim nesto da dokazem,promijenim u tom smislu kao strucnjak. Kad bi bio strucnjak onda bi i mnogo subjektivnije upucenije djelovao, sto ujedno znaci i tvoje vece vjerovanje,dokazanost, prema istom u odnosu na moje laicko komentiranje i postiranje povecih copy&pasty koji ne bi nasli veceg odijeka.To je normalno razmisljnje gdje ja ne nastojim strogu u naucnom smislu da dokazem. Sto opet znaci da se ne mozemo njihovim naucnim radovima, nesto osporiti kao i u dobitu koristiti. Interesovalo me je da li postoji svijest kod ljudi u osnovi kao sto je ishrana i proizvodnja kod nas iste. Uostalom kakvo imas "misljenje", kad vec spominjes "strucnost" koja treba da nam dokaze da " to valja", a da "to ne valja"? Rijec je o temi.
    Quote Originally Posted by Smirnoff_ice
    Onda dajmo zajedno, ne da napises na kraju "vidim da nije interes..." pa opet nastavis sam :wink:
    Hm, mogu "sad" da se pitam? Gdje smo prije bili? Da li si to zelio da mi spasis topic? Da li si prema "njemu" osjacao sazaljenje ili prema "meni"? "Uzeo sam ti mozda rijec" ili sam te pogresno razumijeo? :shock:

  24. #24
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    1,309
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ne znam gdje vidis sazaljenje, al nije vazno... Obicno su forumi u vezi ekologije manje posjecivani. Ovoga pratim jer ga Hari odlicno vodi, a i neke teme su mi interesantne. To je sve.
    E, Lasko... to tebra :wink: Eto, radije upucam dvije gajbe piva negdje u prirodi, ali ako ih ponesem onda cu ih prazne i odnijeti. To bi bio moj konkretan prilog cistoj okolini :wink: u datoj situaciji
    Ne znam gdje to pise na web stranicama, ali sigurno pise :wink:

  25. #25
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    U predsoblju Bogova
    Posts
    2,710
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default ..................!

    Juce, onako nenadano (jer obicno u to vrijeme nijesam nikad doma) ugrabih da vidim na tv-u reportazu o jednom (ako sam dobro zapamtio) Jaksicu koji se bavi proizvodnjom krompira. Covjek je napravio lijepu plantazu i posvetio se proizvodnji... na oranici ima i hmelj ("njiva mora odmarati koju godinu"), a kako cuh planira proizvodnju mrkve i eventualno jos ponecega....

    Njegov komentar da je ovogodisnja krtola najbolja otkad je proizvodi me natjerala da ovo napisem na podforumu Ekologija zato sto je (mislim i pticama) jasno da je proizvodnja zdrave hrane (uz nas hidro-potencijal) treba da bude primarna orijentacija te grane privrede u Crnoj Gori.
    Caesar`s wife must be above suspicion

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •