Novi momenti.
Originally Posted by advance.hr
Izvor: http://www.advance.hr/vijesti/nova-g...rane-u-europu/
Jedan veoma, veoma zanimljiv film. (ako je ko kačio nek prašta, nije zgoreg da se ponovi)
Novi momenti.
Originally Posted by advance.hr
Izvor: http://www.advance.hr/vijesti/nova-g...rane-u-europu/
Jedan veoma, veoma zanimljiv film. (ako je ko kačio nek prašta, nije zgoreg da se ponovi)
Nije opasan bio ni DDT nego su ćerali djecu da izlaze na ulicu dok prolaze prskalice.
Situacija po ovom pitanju u CG
The more things change, the more they stay the same.
Mljekar iz Kalifornije podvrgnut ekstremnom mučenju!
James Stewart, 65. godišnji proizvođač svježeg mlijeka iz Kalifornije, bez prethodne kriminalne prošlosti, prošli tjedan je podvrgnut nevjerovatnom mučenju u zatvoru u Los Angelesu. Izložen je gladovanju, uskraćivanju sna, hipotermiji, gubitku cirkulacije u udovima, verbalnom zastrašivanju, prisilnom medicinskom testiranju i čak je više od 30 sati bio izložen sirovom biološkom otpadu iz kanalizacije koja sadrži opasne patogene.
Jedini “zločin” koji je James ikada počinio je taj što je mljekar koji proizvodi i distribuira svježe i sirovo mlijeko umjesto pasterizirano. Dakle, kao dio svoje kazne što zagovara sirovo kravlje mlijeko, bio je mučen u ljudskoj kanalizaciji u zatvoru LA županije.
http://matrixworld-hr.com/2012/03/13...emnom-mucenju/
Evo kako to rade u Poljskoj.
izvor: http://www.advance.hr/vijesti/nakon-...anog-kukuruza/Originally Posted by advance.hr
S obzirom da se pominju i pčele, neke od vas može da zainteresuje i ova tema o rapidnom nestanku pčela u svijetu:
https://forum.cdm.me/showthread.php?...nestanak-pcela
P.S. Poljska je zemlja koja je iskulirala histeriju oko "svinjskog gripa" i nije naručila "vakcine spasa".
Da. Poljaci imaju m00da. Najveći otpor vakcinama, ACTA-i, Monsantu... Respekt!
A gle ovo:
Hrvatska će, uprkos protivljenju građana, morati sijati GMO. Odluku o sjetvi GMO-a će donijeti Evropska komisija
+
Lidija Gajski: Industrija je glavni finansijer naučnih istraživanja
Last edited by starwalker; 23-04-12 at 00:14.
The more things change, the more they stay the same.
Očekivan razvoj situacije.
Čitav članak na: http://www.advance.hr/vijesti/eu-kom...ne-za-kukuruz/Originally Posted by advance.hr
Nastavak
Blatant Corruption Exposed as EU Blocks France’s Ban on Monsanto’s GMO Maize
Anthony GucciardiNaturalSociety
May 24, 2012
Just after France legislators and officials moved to ban Monsanto’s genetically modified strain of GMO maize over environmental and health concerns, the European Union has decided to step in and re-secure Monsanto’s presence in the country — against the very will of the nation itself. This should come as no surprise when considering the fact that the United States ambassador to France, a business partner to George W. Bush, stated back in 2007 that nations who did not accept Monsanto’s GMO crops will be ‘penalized’. In fact, ambassador Craig Stapleton went as far as to say that the nations should be threatened with military-styled trade wars.
That’s right, it appears the reason for the unprecedented move to maintain Monsanto’s deeply-rooted foothold in France has to do with the fact that the United States and other nations are continually pushing Monsanto’s agenda — even going as far as to threaten military-styled trade wars to those who oppose the company. Monsanto has major connections with political heads that have actually threatened trade wars against nations opposed to GMOs on record. As I reported back in January, WikiLeaks cables surfaced revealing and startling information concerning Monsanto’s deep involvement with back-end politics.
The more things change, the more they stay the same.
http://www.domomladine.org/filmovi/f...ko-se-hranimo/
Eo vi mogu bit interesantni ovi dokumentarci. Ako ih vec niste pogledali, je l.
Obratiti pažnju na podebljani dio teksta. Ron Pol.
Veza ka izvoru: http://www.vaseljenska.com/vesti/ame...nju-gmo-hrane/Originally Posted by vaseljenska.com
Last edited by Tha_Maddog; 14-08-12 at 14:07.
Kako će postojat razlike kad su im te kompanije finansijeri. Para je bitnija od ljudi.
Trudim se da jedem domace, iz svoje baste i sa sela kad moj donesu, sa Sinjajevine i iz Berana i Kolasina a svakako cu u buducnosti se potrudti da imam basticu zbog dece i sebe cak iako bude `nelegalno`.
Šta donosi zakon o hrani "Codex Alimentarius": GMO hrana već se može kupiti i u BiH?
GMO hrana više se ne smije označavati velikim natpisom
Dnevni Avaz
13. 08. 2012.
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/tem...i-i-u-bih.html
"Codex Alimentarius" uvodi genetski modificiranu hranu kao standard u svijetu
Kontroverzni međunarodni zakon o hrani "Codex Alimentarius", koji se odnedavno počeo primjenjivati u Hrvatskoj, izazvao je veliku zabrinutost mnogih bh. građana koji su upoznati s njegovim sadržajem jer je Hrvatska jedan od najvećih izvoznika hrane u BiH.
Iako je namjera ovog zakona isprva bila zaštita potrošača, i kao takva pozitivna, stručnjaci ističu nekoliko spornih odredbi, zbog kojih je zakon potrebno primjenjivati parcijalno.
Pritisak moćnih
Kako nam je rekao jedan nutricionista, koji je želio ostati anoniman, u posljednje dvije decenije "Codex Alimentarius" je pod pritiskom moćnih svjetskih proizvođača genetski modificirane (GMO) hrane uveliko izmijenjen.
- Ovaj zakon sada propisuje da se GMO hrana više ne smije označavati velikim natpisom, dozvoljava upotrebu oko četiri hiljade hemijskih supstanci za obradu hrane, kao i zračenje radioaktivnim elementima kako bi se zadržao njen svjež izgled. O aditivima da i ne govorim - kaže naš sagovornik.
Dodaje da se ovim istovremeno sistematski ugrožava i suzbija ekološka i organska poljoprivreda.
Zahtjevi Unije
- U svijetu je organska hrana rezervirana samo za bogate. Ukratko, zbog jeftine hrane koja se proizvodi u enormnim količinama, "Codex Alimentarius" uvodi genetski modificiranu hranu kao standard u svijetu - kaže naš sagovornik.
Tragom ove informacije kontaktirali smo Asocijaciju poljoprivredne i prehrambene industrije pri Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, gdje su nam kazali da je "Codex Alimentarius" obavezno primijeniti ukoliko neka zemlja želi pristupiti Evropskoj uniji (EU), te da se GMO hrana možda već nalazi na policama u supermarketima BiH.
- To su zahtjevi Evropske uniije i to znači da će Hrvatska genetski modificiranu hranu moći izvoziti i kod nas - kazala je stručna saradnica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Tijana Slagalo.
The more things change, the more they stay the same.
GMO osvaja Srbiju
http://www.kragujevac.co.rs/?p=39596GMO hrana na vratima Srbije?
23. jul 2012.
Vašington kategorično traži da Beograd dozvoli uvoz mutiranih proizvoda iz SAD i da promeni zakon kojim je to zabranjeno, inače ništa neće biti od ulaska Srbije u Svetsku zdravstvenu organizaciju početkom naredne godine.
http://www.politika.rs/rubrike/potro...Srbiju.lt.htmlDa li GMO dolazi u Srbiju
Zbog pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i ovo pitanje doći će na red. – „Potrošač” je istraživao hoće li biti liberalizacije propisa u oblasti proizvodnje i prometa genetski modifikovane hrane
Da li će Srbija zbog pristupanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) morati da liberalizuje propise u oblasti proizvodnje i prometa genetski modifikovane hrane? Rešavanje ovog problema biće jedan od prvih težih testova za novu vladu, ako se zna da je raspoloženje u javnosti uglavnom negativno.
Da bi pritisaka i negodovanja moglo da bude pokazuje primer Hrvatske gde se promena propisa dogodila praktično preko noći, a strasti se ne smiruju i dalje, iako je još početkom godine hrvatska vlada, kako navode tamošnji mediji i pojedine stranačke vođe, u tajnosti dozvolila uvoz pojedine hrane koja sadrži GMO, uprkos protivljenju većeg dela javnosti. Proizvodnja je i dalje zabranjena, ali za građane to nije dovoljno, pa mnoge političke stranke sada zahtevaju da se takva odluka preispita.
Da li i Srbija može da se nađe u sličnoj situaciji?
Prema važećim propisima u Srbiji ne postoji obaveza obeležavanja, jer je po zakonu zabranjeno korišćenje GMO semena i hrane koja sadrži GMO ili je proizvedena od GMO.U našem zakonu (a to je u skladu sa evropskim zakonima) prisustvo GMO urazličitim proizvodima do 0,9odsto smatra se kao nenamerna kontaminacija, pasei takvi proizvodi smatraju nemodifikovanim ukoliko se radi omodifikacijama koje su u Evropi dozvoljene.
Profesor poljoprivrednog fakulteta u Beogradu dr Miladin Ševarlić ističe da Srbija ne mora da prihvati uvoz GMO hrane ako to ne želi. Pre nekoliko nedelja, objašnjava, Vladimir Putin je potpisao sporazum o pristupanja Ruske Federacije Svetskoj trgovinskoj organizaciji i njima nije postavljen taj uslov.
– Ne vidim razloga zašto bi nama bio, jedino ako neko od naših političara to nije već obećao– ističe Ševarlić. On dodaje da je problem u tome što često u ime naroda neko preuzima obaveze i donosi odluke koje su za javnost nepoznanica.
– Mislim da ova vlada neće napraviti takvu grešku, ako napravi onda narod na prvim narednim izborima treba da kaže svoje preko glasačkih listića– kaže Ševarlić i ističe da bi prihvatanje GMO hrane bio glogov kolac u srce srpskog agrara.
– Eto razloga zašto je Bugarska poništila taj zakon i zašto mnoge evropske zemlje ne prihvataju GMO, a članice su Svetske trgovinske organizacije. Ne mogu jedna pravila da važe za države koje su članice, a druga za one koji pristupaju. Ovde se radi o ucenama i mislim da Srbija to ne treba da prihvati. Izuzetno je važno da naša zemlja sačuva poljoprivredu kao slobodnu od genetski modifikovanih organizama. Ne radi se samo o zdravstveno-bezbednosnim razlozima i zaštiti potrošača, već i oekonomskim interesima Srbije.
Međutim, u Ministarstvu ekonomije navode da u multilateralnom sistemskom delu pregovora o pristupanju STO u kojem zemlja kandidat samo usklađuje svoj spoljnotrgovinski sistem sa zadatim, nema pregovaranja, već se postojeća pravila moraju prihvatiti. Kako ističu jedan od mnogobrojnih sporazuma iz okvira STO sa kojim je potrebno usaglasiti važeće zakonodavstvo u Srbiji je i Sporazum STO o sanitarnim i fitosanitarnim merama koji obuhvata i oblast GMO i koji su sve zemlje članice (157 zemalja) prihvatile.
– Stoga je pored ostalog, pitanje harmonizacije Zakona o GMO sa pravilima STO uslov za okončanje procesa pristupanja ovoj organizaciji. A njena pravila su takva da članice ne mogu primenjivati eksplicitne zabrane uvoza ili izvoza bilo kog proizvoda, što automatski uključuje i proizvode sa genetski modifikovanim sadržajem – navodi Bojana Todorović, pomoćnik ministra ekonomije.
Međutim, dodaje ona, u slučaju eventualnog uvoza GMO proizvoda, članice mogu primenjivati bilo kakve restriktivne procese koji će omogućiti procene rizika i stroge kontrole, pa i na izvestan način de fakto onemogućiti uvoz kroz sistem komisija, odobrenja i odbijanja pojedinačnih zahteva za uvozom.
– Ove sisteme imaju sve članice STO, a posebno su restriktivni u EU sa čijim se pravilima Srbija takođe mora harmonizovati u procesu pristupanja EU– objašnjava sagovornica „Potrošača” dodajući da pitanje proizvodnje generalno, pa i prehrambenih proizvoda sa genetski modifikovanim sadržajem se ne tretira u STO, te u tom domenu članice STO su samostalne u kreiranju nacionalnih politika. Eventualne izmene Zakona o GMO su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede gde kažu da se trenutno u Srbiji dozvoljava jedino korišćenje genetski modifikovanog organizma radi izvođenja ogleda, odnosno za istraživačke svrhe. Ali, u ovom slučaju GMO se upotrebljava u zatvorenim sistemima, odnosno u prostoru koji mora biti fizički, hemijski ili biološki odvojen od spoljnog sveta.
– Ovim se jasno određuje da GM organizmi mogu samo da se gaje u naučne svrhe i ne mogu da se stavljaju u slobodan promet niti da dolaze u dodir sa životnom sredinom. Naglašavamo razliku između strogo zatvorenih i kontrolisanih uzgoja GMO u istraživačke svrhe u naučnim institutima i slobodnog prometa GMO koji je zabranjen u Srbiji – kažu u ministarstvu dodajući da nije bilo zahteva za istraživačke svrhe.
Na naše pitanje da li se posebno oprezno kontroliše uvoz hrane iz zemalja u kojima je dozvoljen GMO, u ministarstvu su odgovorili da njihova inspekcija proverava svaku pošiljku hrane za koju se podnese zahtev za uvoz. Osim što, kako tvrde, proveravaju kvalitet, prisustvo teških metala i pesticida, obavljaju mikrobiološka ispitivanja i mere radioaktivnost, proveravaju i prisustvo GMO.
– Svaka pošiljka semenskog kukuruza, soje, seme šećerne repe, seme uljane repice, merkantilni kukuruz i soja, sojina sačma, pirinač i ostalo, prilikom uvoza u našu zemlju, uzorkuje se i ispituje na genetsku modifikaciju. Ispitivanja uzetih uzoraka vrše se u akreditovanim i ovlašćenim laboratorijama u zemlji. Laboratorije su odabrane na osnovu konkursa koji je sprovelo Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije – odgovorili su u Ministarstvu poljoprivrede.
----------------------------------------------------------------------
Šta je genetski modifikovan proizvod
Genetski modifikovani organizmi se najjednostavnije mogu definisati kao organizmi u kojima je genetski materijal (DNK) izmenjen na veštački način, odnosno intervencijom čoveka. U stručnim krugovima postoje velika neslaganja u vezi sa ekološkim, zdravstvenim i društveno-ekonomskim posledicama upotrebe genetski modifikovane hrane.
-------------------------------------------------------------------
EU: dozvoljeni izmenjeni krompir i kukuruz
Gajenje GMO u Evropskoj uniju reguliše se na nivou komisije. Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, dozvoljeno je gajenje GMO kukuruza sa određenim svojstvom (otpornost prema kukuruznom plamencu) i krompira sa povećanim sadržajem skroba koji se koristi u industrijskoj preradi. Međutim, pre godinu dana, našoj redakciji je potvrđeno da je u Evropskoj uniji odobreno 35 genetičkih modifikacija pojedinih biljnih vrsta. One se u EU mogu puštati u promet kao genetički modifikovana hrana za ljude, genetički modifikovana hrana za životinje, kao i sirovine za dalju preradu. A reč je o šećernoj repi, argentinskoj kanoli, cikoriji, karanfilu, soji, pamuku, duvanu i kukuruzu.
-------------------------------------------------------------------
Ko kontroliše hranu
Ove godine smo analizirali dvadesetak uzoraka hrane za ljudsku ishranu,kao i stočne hrane i bili su negativni. Inače rezultate šaljemo ustanovikoja pošalje zahtev i ne objavljujemo ih javno. Zahteve dobijamo odMinistarstva za poljoprivredu, i drugih institucija, kažu u Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo čija je laboratorija uz Laboratoriju za ispitivanje kvaliteta semena Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i SP laboratoriju iz Bečeja nadležna za ove vrste analiza.
U Ministarstvu poljoprivrede navode i da je za kontrolu GMO u Srbiji angažovana njihova fitosanitarna inspekcija. Na prostoru južnobačkog, zapadnobačkog, sremskog i mačvanskog upravnog okruga prošle godine izvršen je pregled više od 2.000 parcela zasejanih sojom, a na 152 parcele je zvanično potvrđeno prisustvo genetičke modifikacije i ti proizvodi su uništeni, a protiv vlasnika ili korisnika pokrenute krivične ili prekršajne prijave, tvrde nadležni.
– Sve seme soje koje se nalazi na našem tržištu je kontrolisano u procesu proizvodnje, a kontroliše se i dorada semena soje kao i promet semena u maloprodajnim i veleprodajnim objektima i do sada nije utvrđeno da se u prometu nalazi seme soje kod koga je utvrđena genetska modifikacija – rekli su u ministarstvu.
Ivana Albunović, Stefan Despotović
objavljeno: 10.08.2012.
The more things change, the more they stay the same.
Ima li što vezano za nas?
Lord, the pitiful screams of all them college-educated women!
Ne bi bilo čudo da ministar poljoprivrede izađe i reče kako smo šampioni u potrošnji GMO hrane. A ima je kod nas 100%. Ionako marketima je bitan samo profit. Ako im ne smeta da mijenjaju deklaracije ne znam zašto bi im smetala ova vrsta uvoza.
Као и у свакој кући, тако и у држави – грешке које начине „домаћини у име својих укућана” понајмање ће испаштати „грешници” који су их начинили
http://www.politika.rs/rubrike/ostal...li-GMO.sr.htmlМиладин М. Шеварлић – Прељански
Своји на своме или ГМО
Већ читаву деценију у полузваничним информацијама стално се провлаче захтеви САД за измену нашег закона о ГМО, који у члану два прописује: ,,Ниједан модификован живи организам као ни производ од ГМО не може да се стави у промет, односно гаји у комерцијалне сврхе на територији Републике Србије”.
Чак и када би занемарили резултате доступних независних истраживања о изразито негативним прехрамбено-безбедносним последицама коришћења ГМО у исхрани експерименталних животиња – а њих не смемо занемарити због могућих последица по здравље садашње и будућих генерација – Србија нема ниједан производно-економски разлог да дозволи промену садашњег закона о ГМО и увођење ГМО у пољопривредну производњу или промет производа који су пореклом од ГМО.
Уколико то, ипак, наши политичари (,,у име народа”) дозволе, Србија неће постати само трајни зависник од увоза ГМ семена – чији ће пољопривредници вечно куповати ГМ семе и радити за интересе произвођача ГМО. Убрзо потом, будзашто ћемо распродати наше пољопривредне институте и сва досадашња лиценцна права за све досадашње селекцијом добијене наше сорте и хибриде, а без посла ће у Србији остати директно око 5.000 и индиректно око 50.000 запослених у најпрофитабилнијим секторима наше агропривреде који се баве селекцијом, размножавањем, дорадом и пласманом у Србији и иностранству нашег семена и садница. А сав профит из тих делатности, уместо да остане нама, одлазиће трајно мултинационалним компанијама које производе ГМО.
Такође, уколико би такозвана међународна заједница Србији којим случајем поново увела економске санкције, а ми у међувремену распродамо будзашто све наше пољопривредне институте и њихова лиценцна права и уништимо производне потенцијале нашег семена и садница за више од четири милиона хектара обрадивог земљишта, поставља се питање како бисмо у условима евентуалног ембарга организовали сопствену пољопривредну производњу и прехранили становништво.
До сада су наши политичари (,,у име народа!”) начинили две ничим изнуђене грешке које српску пољопривреду уводе у трајно економски инфериоран положај не само на међународном, већ и на домаћем тржишту пољопривредно-прехрамбених производа.
Прва грешка је потписивање ССП о приступању ЕУ којим смо потписали и обавезу да купцима из ЕУ, по истеку четири године, омогућимо куповину пољопривредног земљишта под истим условима као и за домаће купце, а да при том нећемо стећи прописане услове ЕУ за почетак коришћења њихових фондова намењених побољшању конкурентности наше пољопривреде и равномернијем развоју руралних подручја у Србији.
Друга грешка је потписивање такозваног прелазног трговинског споразума Србије са ЕУ по коме се почетком 2014. године практично изједначавају царинске стопе у Србији са онима у ЕУ, а до тада Србија неће имати приступ ниједном евру из фондова ЕУ за побољшање конкурентности пољопривреде и равномернији регионални развој руралних подручја – што до сада није био случај ни са једном од држава које су приступале ЕУ!
Уколико сада, заобилазећи да о томе и питају народ, наши политичари („у име народа!”) учине и трећу грешку и прихвате притисак САД да се у Србији дозволи узгој ГМО и промет производа од ГМО, биће то коначно „забијање глоговог коца у срце српске економије – пољопривреде”, после чега наши пољопривредници дефинитивно неће моћи да опстану као „своји на своме”!
Као и у свакој кући, тако и у држави – грешке које начине „домаћини у име својих укућана” понајмање ће испаштати „грешници” који су их начинили, а „укућанима”, односно народу Србије, после наведене две већ прихваћене и треће вероватно већ обећане непоправљиве и (не)случајне грешке на штету наше пољопривреде – нека је бог у помоћи!
И да не заборавим – политичари се боре за приступ благодетима „светског престола” а народ за опстанак „уз свој скромни сто”. А о разлици у поимању „стола” и „престола” најречитије указује следећа изрека: „Сваки сто је само сто – док се на њега не ставе хлеб и со. А кад се на сто ставе хлеб и со – сваки сто постаје престо!”
Ако политичари „одраде задатке” зарад сопствене користи за нешто већи „комад хлеба и грумен соли” и неизвесног обећања о добијању неког места на зачељу „светског престола”, да ли народ има мудрости, начина и храбрости да сачува свој „скромни сто”, који му је уједно и једини достижни „престо”?
Професор Пољопривредног факултета Универзитета у Београду
Миладин М. Шеварлић – Прељански
објављено: 13.08.2012.
The more things change, the more they stay the same.
Ko ce ti garantovat da neces zakucit neko GM sjeme i posadit ga?
Lord, the pitiful screams of all them college-educated women!
Pratim to odavno, i istraživanja koja chemtrailers povezuju sa promjenom kiselosti zemljišta. Sve to kasnije vodi do povezanosti sa GM biljkama, jer na takvoj zemlji mogu uspijevati isključivo GM biljke, kojima je za rast neophodno njihovo đubrivo. Sjeme se ne može iskoriti sledeće godine, nego se ponovo mora kupovati novo od njih. Na kraju gledaš jedan veliki biznis lanac hrane.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks