A man,as a general rule,owes very little to what he is born with.A man is what he makes of himself
Naučnici dekodirali genetski kod: Uskoro ćemo jesti čokoladu "poboljšanog" ukusa
Meni je sadašnji ukus dovoljno dobar. Neću čokoladu poboljšanog ukusa.Čokolada i ostali slatkiši uskoro bi mogli imati još bolji ukus. Naučnici su uspjeli "otključati" genetski kod zadužen za aromu, ukus i nutritivne vrijednosti. U jednom su istraživanju otkrili DNK kod drveta kakaa iz kojeg se proizvodi čokolada najboljeg kvaliteta. U drugom je istraživanju dekodiran kompletan genetski kod divljih jagoda, kako bi im se pojačao ukus i otpornost na bolesti.
Naučnici su otkrili kako divlje jagode imaju 35 hiljada gena, odnosno 1.5 puta više nego ljudi. 38 timova u 10 zemalja radilo je na identifikaciji gena koji su odgovorni za okus, aromu, nutritivne vrijednosti i otpornost na bolesti, piše Daily Mail.
"Pošto su farmeri vijekovima križali usjeve kako bi im poboljšali karakteristike i nutritivne vrijednosti, oni imaju velike, komplikovane genome. Ali divlje jagode su relativno male, tako da imamo jednostavan pristup svim korisnim genima", rekao je naučnik Dan Sargent iz Kenta.
Drugo istraživanje je pokazalo kako Criollo drvo, koje se uzgaja za proizvodnju kakaa, ima oko 29 hiljada genoma. 18 timova identifikovalo je one koji utiču na proizvodnju antioksidanta, pigmenata, arome, okusa, kao i stotine onih za koje se vjeruje da su važni za rezistenciju na bolesti. Mnogi uzgajivači radije imaju hibridna stabla koja su izdržljivija, ali proizvode kakao slabije kvalitete.
I dok bi ova istraživanja trebala dovesti do poboljšanog okusa, tradicionalni nutricionisti se već bune zbog povećanja broja modifikovane hrane.
The more things change, the more they stay the same.
GM hrana i zdravlje
Mnogi naučnici upozoravaju:
- da postoje nepredvidivi utjecaji na duži vremenski period
- da se pojavljuju novi alergeni i toksini u proizvodnji živežnih namirnica
- da postoji opasnost od pojave novih virusa
- da se razvija sve veća otpornost na antibiotike
- da postoji potencijalna opasnost od infekcije i mutacija u ljudskim stanicama
- da se dolazi u situaciju iščezavanja biološke različitosti
- da postoji opasnost od ireverzibilne kontaminacije ekosistema.
Postoje, medjutim, oprečna mišljenja, poglavito velikih multinacionalnih tvrtki, u posjedu prava za genetsku modifikaciju, koje drže da:
- genetski modificirani proizvodi su bezopasni i da imaju istu valjanost kao i konvencionalni
- genetske modifikacije su načinjene radi ambijentalnog poboljšanja
- ovi proizvodi mogu riješiti problem gladnih u svijetu.
Početkom 2000 godine, u Montrealu, 130 zemalja došlo je do jednog zajedničkog dogovora koji predvidja jedan bio-sigurnosni protokol po pitanju uvoza genetski modificiranih namirnica. Prema tome dogovoru, potpisnice istoga, su ovlaštene zatvoriti državne granice ukoliko drže za shodno da genetski modificirani proizvodi mogu biti opasni za okoliš a posebice za zdravlje ljudi.
Genetski modificirane namirnice na "našem stolu"
Genetski modificirana hrana sad već je sastavni dio naše prehrane, i ma koliko se mi tome protivili i straha imali, ona je tu, bilo da se nalazi kao osnovna namirnica u prehrani, bilo da čini dio njih, i bez da smo svjesni njene prisutnosti. Za sve one zabrinute svakako nije nikakva olakšavajuća okolnost ako se kaže da oko 60 % proizvoda prodavanih u supermarketima širom svijeta može sadržavati dijelove transgenskog porijekla, ubačeni u živežne namirnice bez znanja potrošača.
Rajčica, je bila prva genetski modificirana biljna kultura, stavljena na tržište u USA već 1994 godine. Genetskom modifikacijom su se uspijeli dobiti krupniji proizvodi i sa mogućnošću duže konzervacije.
Riba mladica/losos je genestki modificirana radi njenog bržeg uzgoja i veće otpornosti na hladnoću.
Riža/pirinač je živežna namirnica najviše studirana od genetičara. Genetski modificirana je lišena alergena, a u stanju je proizvesti vitamine, odredjene antiviralne supstance i cjepiva. Ova vrsta cerealija je glavni, a u pojedinim dijelovima svijeta i jedini izvor prehrane; ovakav tip dijete je lišen Vitamina A, čiji nedostatak može dovesti do teških poremećaja zdravlja (sljepoća). Realizacija riže koja bi bila u stanju genetskom modifikacijom stvoriti Vitamin A biće riješenje svih problema vezanih za njegov nedostatak.
Soja i kukuruz, genetski modificirani, su namirnice koje su najšire raspostranjeni u našoj prehrani. Pogrešno je mišljenje da ne dolazimo u kontakt sa ovim namirnicama, naime one su prisutne kao “ namirnice fantazma ” u tisućama konfekcijoniranih proizvoda, a da njihova prisutnost nije naznačena na etiketama/naljepnicama tih proizvoda.
Pojedini lanci supermarketa za prehrambene proizvode u Evropi su odlučili prodavati namirnice bez genetski modificiranog kukuruza i soje, usprkos ktome, u mnogim slučajevima potrošač ne može znati sastav i eventualno transgensko porijeklo proizvoda koje kupuje.
To posebno važi za soju koja prolazi gotovo ne primjećena u sastavu mnogih prehrambenih proizvoda:
- bjelančevine izdvojene iz soje bivaju dodane u mnoge proizvode na bazi mesa, kao npr. nadjevi za rafiole i torteline (tjestenina sa nadjevenim mesom); na etiketi/naljepnici obično biva napisano “biljne bjelančevine”,
- mlijeko od soje se prodaje kao surogat majčinog mlijeka, mlijeko u prahu, za djecu koja ga ne toleriraju
- brašno od soje biva korišteno zajedno sa normalnim brašnom radi poboljšanja hranjivosti
- soja je prisutna u oko 90 % keksa i pekarskih proizvoda radi povećanja prhkosti
- soja označena na etiketama kao “biljne bjelančevine” uporabi se u proizvodnji sladoleda radi količinskog povećanja i elastičnosti
- lecitin iz soje ima učinak emulgatora a koristi se u pripravljanju čokolada, snack i pudinga (na etiketama će te naći samo natpis “emulgator”)
- koristi se i u pripravljanju gotovih jela i u pripremanju suhomesnatih proizvoda
Kukuruz jedemo kao osnovnu namirnicu bilo pečeni ili kuvani, u vidu palente, a kao i dodatak u raznim salatama. Medjutim kao i soja, i on se nalazi u mnogim preradjevinama iako mislimo da ga tamo uopće nema (navodim neke primjere):
- škrob iz kukuruza genetski modificiranog nalazimo u odredjenim pripravljenim začinima (razne vrste umaka) za salate
- kukuruzno brašno je skoro uvijek upotrebljeno u sastavu kukuruznih pahuljica
- derivati kukuruza se nalaze u sastavu pekarskih proizvoda zbog toga što im poboljšava izgled kore
- slad iz kukuruza biva uporabljena u proizvodnji piva
- kukuruzno ulje i škrob se koriste u proizvodnji industrijske majoneze i umaka
- namirnice za dojenčad kao homogenizati, imaju u svom sastavu kukuruznog škroba
- pudinzi, sladoled i želatine sadrže kukuruzne derivate radi povećanja konzistencije
- kukuruzno brašno biva uporabljeno u pripremanju raznih vrsta krema i u gotovim juhama/čorbama iz vrećice
- kukuruzni škrob biva dodan u pripremanju kvasca, znači i u kruhu
- žvakaće gume sadrže sorbitol (daje okus svježine) i glikozni sirup, a obadvoje su proizvodi kukuruza.
U današnje vrijeme ne postoje još jasne znanstvene spoznaje o predvidjanjima eventualnih rizika koji proizilaze od genetski modificiranih namirnica, kao i od eventaulnih interakcija izmedju transgena i DNK u koji bivaju unešeni. Široko nezadovoljstvo po pitanju genetski modificirane hrane prouzročilo je velike pritiske na velike prehrambene tvrtke u Evropi, te su neke od njih kao Carrefour, Sainsburi, Nestle i Unilever, javno odbacili uporabu genetski modificiranog materijala u pripremanju prehrambenih proizvoda. Stvar je mnogo drugačija u USA, gdje je biotehnologija pozitivno prihvaćena, zbog punog povjerenja koje je dato FDA (Food and drug administration) i EPA (Environmental protection agency), dvijema glavnim institucijama koje vode kontrolu po pitanju živežnih namirnica i ambijenta, a koje su dale zeleno svijetlo za komercijalizaciju genetski modificiranih proizvoda, držeći da oni ne predstavljaju problem po zdravlje ljudi i okoline. Interesantno je napomenuti i neke odredjene brojke vezane za proizvodnju genetski modificiranih namirnica u USA; naime prema podacima od strane USDA (United States Department of Agricoltore) u 1996 površina zemljišta na kojima su se obradjivale genetski modificirane namirnice iznosila je 1.5 miliun hektara a trenutno ta brojka je se popela na 21 miliuna hektara.
Biološka hrana (BIO), naziv koji sve češće nalazite na odredjenim ambalažama mnogih namirnica u supermarketima, služi za specifikaciju hrane koja nije podvrgnuta genetskoj manipulaciji, što znači da se radi o prirodnim namirnicama.
The more things change, the more they stay the same.
Još jednom preporuka kolegama forumašima da se ozbiljno isprati ova tema, uz zahvalnost DIDI-ju na pomijeranju iste sa podforuma Nauka.
Hrana se tiče svih nas.
Evo članka iz decembra 2008-e godine:
Originally Posted by pcnen
Oni koji nisu (a većina vas je, nažalost) ispratili dosadašnji tok teme, neka počnu od prvog posta, nismo puno u stranama odmakli.
da li je neko cuo za Codex Alimentarius? znate sto o tome? teorija zavjere ili realnost?
Imate o tome na ove dvije strane "par" informacija. Imate i zvanični sajt, pa provjerite sami.
A man,as a general rule,owes very little to what he is born with.A man is what he makes of himself
Da se nadovežem na post prethodnika:
Originally Posted by pressonline
Iz još jednog izvora:
Codex Alimentarius је већ стигао у Србију, како изгледају ти производи ?
јануар 3, 2011 — Небојша
Пре него што прочитате сажет текст о погубности и штетности Codeksa Alimentarijusa погледајте прво слику како изгледа производ са етикетом кодекса, ово је у случају виршли, кликните на слику да је видите у већој резолуцији, а десно на дну слике је налепница Codexa Alimentarijusa:
Codex Alimentarijus производи – избегавајте их!
Овај чланак сам добио пре неколико месеци од пријатеља, преузет је са интернет странице „еНовости“. Преузмите чланак тог текста у пдф формату:
http://dzonson.files.wordpress.com/2...ledi-dalje.pdf
И ширите текст даље, како интернертом тако и на папиру. Одштампајте га и делите га комшијама, пријатељима, пензионерима, свим онима који немају интернет, да их обавестимо о погубности Codexa Alimentarijusa.
Извор: еНовости
Како се користе светске организација при УН за доношење по човечанство штетних прописа
Стиже нам Codex Alimentarius
Како би мултинационалне компаније остваривале велике профите и биле фаворизоване на светском тржишту обарају се све досадашње контролне норме у области производње хране, адитива и осталих додатака храни. Али да би се угушила конкуренција доноси се и велики сет прописи који ће ових дана у Србију донети монструозни Codex Alimentarius
Вероватно већина нас није чула за Codex Alimentarius, зар не? Ако нисте чули за њега, то значи да је елита постигла свој циљ, јер им управо то највише одговара. Када бисте знали шта је Codex, њихов опстанак би био угрожен. Управо то желимо постићи овим блогом, јер Codex долази. Биће стављен у употребу 31. децембра ове године. Можда вам у овом тренутку то ништа не значи, али пошто вам сад образложим у чему се Codex састоји, биће вам јасно. Ако после тога почнете да размишљате о њему, мој циљ је постигнут.
Шта је заправо Codex?
Codex Alimentarius је скуп правила за регулацију пољопривреде и потпуну контролу хране од семена до коначног производа. Покушаћу на што једноставнији начин написати шта значи његова примјена:
Под Codex-ом више није потребно обележавати животиње које су генетски модификоване, што је до сада било обавезно. На тај начин ће се животиње укрштати и тиме ће се уништити природни потенцијал постојећих раса, што је и циљ Codex-а.
Сво поврће и семе ће бити изложено зрачењу. Тренутно се то ради само код семења и поврћа које је дуго у транспорту, како би остало свеже што дуже. Под Codex- ом ће то бити обавезно за сво поврће, семе, животиње и месо.
Увођењем Codex-а ће све животиње, које се узгајају за храну или млеко, морати да добију Monsanto хормон раста и Monsanto антибиотике. Иначе, компанија Monsanto је највећи произвођач генетски модификованих животиња на Свету. Врло подла, једна од најподлијих компанија на Свету.
Људи ће обољевати због употребе генетски модификоване хране. Када се догоди ту ускаче фармација, која ће им нудити помоћ у облику својих лекова. Готово сви природни лекови ће бити забрањени и означени као опасни, а дозвољени ће бити само фармацеутски производи. Па нека ми неко каже да је хемија здравија од природних производа, како хране тако лекова. Природни лекови су конкуренција фармацији, па их зато желе укинути. Витамински додаци ће моћи да се добију само на рецепт. Codex у основи спречава и укида природно органско ратарство.
П. С.
Слика са сајта месаре Матијевић (http://www.matijevic.rs/) где се јасно види да су његови меснати производи са налепницом Codexa Alimentarijusa. Ову слику стављам накнадно (10.01.2011), јер ова горња, иако видљива из авиона, није била довољна да отрезни неке људе да је Codex Alimentarijus већ у Србији, а мене нападају да као плашим људе.
Codex Alimentarijus на производима месаре Матијевић
(кликни на слику да је увеличаш)
http://dzonson.files.wordpress.com/2...mentarijus.jpg
Izvor:
http://dzonson.wordpress.com/2011/01...-ti-proizvodi/
Takođe vezano za genetski inženjering:
Originally Posted by danas.hr
Last edited by Tha_Maddog; 07-02-11 at 22:03.
Vjerovatno je velikom broju vas naporno čitati ovolike tekstove, često je i meni bilo, ali mislim da ozbiljnost teme zaslužuje da odvojimo vrijeme za njih.
Hvala i uključite se.
Hvala Tha_Maddog za reanimaciju teme, kao i na velikom doprinosu istoj.
Vezano za GMO nećete biti u prilici ništa bitno čuti u našim medijima.
Trebamo se zapitati, kakvu hranu jedemo i imamo li izbora?
Još jednom, topla preporuka da se upoznatre s ovom izuzetno važnom temom.
The more things change, the more they stay the same.
Viršle jeftinije negoli kosti koje sam juče uzeo u mesaru za psa
Kosti su ipak kvalitetnija roba.
U smjesu za viršle, paštete i nareske stavljaju se svinjske i goveđe njuške, repovi, tetive, uši i koža, pomiješane s mnogo masti, vode, konzervansa i vještačkih pojačivača ukusa. Proizvodi sadrže preveliku količinu emulgatora, pogotovo polifosfata i natrijumvog nitrita. Natrijumov nitrit je uobičajeni mesni konzervans s dokazanim kancerogenim efektom. Poznato je da meso koje se koristi za proizvodnju kobasica, salama i drugih mesnih prerađevina staro do nekoliko godina a radi se o ostacima iz klaonica.
Često se u proizvodima koji moraju imati 50% svinjskog i 50% goveđeg mesa nalazi i do 80% svinjskog mesa, koje je jeftinije"
The more things change, the more they stay the same.
To ka oni šleperi mesa iz Irske starog 20+ godina te su zaustavljeni na granicu
Ili koke iz Gane koje su završile na deponiji jer mesu je odavno istekao rok trajanja.Pa se čude kako može kilo mesa bit tako jeftino u megamarketima a u mesarama 2x skuplje je.
Zabrinjavajuce. Bravo za temu
Monsanto i patentirano GMO sjemenje u Srbiji
Mirjana Joksimović Bohlin
Otvoreno pismo naciji i društveno angažovana akcija povodom otvaranja Srbije za uvoz i korišćenje genetski modifikovane hrane, genetski modifikovanih useva – gmo semenja (death seed) i genetski modifikovanih organizama. Takodje, akcije protiv usvajanja Codex Alimentariusa od strane vlade Srbije, zbirke propisa koji regulišu proizvodnju, preradu i distribuciju hrane, propis koji podržava korišćenje genetski modifikovane hrane.
Postovani ,
U buducnosti onaj ko bude kontrolisao hranu i vodu, kontrolisace nacije. Njihov opstanak, razvoj ili nestanak. Slozicete se da smo do sada u Srbiji dosta izvora vode prodali.
Poslednja stvar koje jedna zemlja treba da se odrekne je obradiva zemlja na kojoj se proizvodi hrana i zemljiste uopste. Hrana leci koliko ume i da truje …
Kompanija Monsanto iz SAD je biotehnoloska kompanija koja se bavi proizvodnjom Genetski Modifikovanog semena (web site adresa na kraju teksta). Jedan od nacina na koji radi je da preradom semena domacih proizvodjaca, patentira svoje i zastiti svoje patente i potom nametne kupovinu semena tim istim ljudima od kojih je originalno seme kupila.
Francuski profesor Gilles-Eric Séralini, koji se javno usprotivio ulasku Monsanto kompanije na Evropske trziste je zestoko napadan i diskreditovan od strane Monsanto kompanije. Alarmatno je da su Evropska komisija i EFSA (European Food Safety Authority (EFSA)) , dali zeleno svetlo za komercijalnu upotrebu nekih od semena Monsanto kompanije iako rezultati istrazivanja upucuju na suprotno. Trenutno profesori sirom Evrope sakupljaju potpise u znak podrske profesoru Gilles-Eric Séralini-ju European Network of Scientists for Social and Environmental Responsibility (ENSSER) – (web site adresa na kraju teksta)
Americki senatori su javno napali Francusku vladu koja se suprotstavila agresivnom nastupu i zelji za ulaskom Monsanto kompanije u Francusku i Evropu (web site adresa na kraju teksta ). Kompanija Monsanto je preko L. Paul Bremer-a III, Americkog izaslanika u Iraku uspela da izdejstvuje dekret, koji je jaci i koga ni zakon ne moze preinaciti, po kome Iracki farmeri moraju da kupuju samo Genetski modifikovano seme od Monsanto kompanije i povrh toga uvedena je (ratarska) inspekcija koja ih kaznjava ukoliko ista ne koriste (web site je koristio info sa wikileaks-a, web site adresa na kraju teksta)http://www.bastabalkana.com/2011/02/...anto-u-srbiji/Monsanto kompanija web site
http://www.monsanto.com/Pages/default.aspx
Zahtevi Americkog senatora
http://www.truth-out.org/wikileaks-u...anto-corn66131
.
European Network of Scientists for Social and Environmental Responsibility (ENSSER)
http://www.ensser.org/
.
Info sa Wikileaks-a o nacinu rada Monsanto kompanije u Iraku
http://www.uruknet.info/?p=37178
The more things change, the more they stay the same.
Sve ide po planu
Kompanija Miodraga Kostića - Koleta, MK Grupa je postala zvanični uvoznik i distributer Monsanto hibridnog semena kukuruza, suncokreta i uljane repice za tržište Srbije
Osim po vodećim svetskim robnim markama semena kukuruza, suncokreta, soje, repice, povrća i sredstava za zaštitu bilja, ta američka kompanija je poznata i po proizvodnji i izvozu semena genetski modifikovanih (GMO) biljaka.
Američka kompanija „Monsanto“ dobila dozvolu za eksperimente s genetski modifikovanom hranom u Srbiji. Sumnja se da ona izaziva dijabetes, gojaznost, mentalnu retardaciju i opšti pad imuniteta
BEOGRAD - Dijabetes, gojaznost, mentalna retardacija i opšti pad imuniteta samo su neke od posledica koje izaziva konzumiranje genetski modifikovane hrane!
I mada su proizvodnja, trgovina i uvoz GM proizvoda u Srbiji zabranjeni, pod pritiskom SAD, Ministarstvo poljoprivrede priprema zakon kojim će se dozvoliti uvoz i primena genetski modifikovane hrane.
Kurir otkriva da je posle 10 godina eksperimenata na našim njivama američka korporacija „Monsanto“ već počela da prodaje genetski modifikovane (GM) prehrambene proizvode! Da zlo bude veće, eksperimenti su dozvoljeni po aktuelnom zakonu, ali su posledice po zdravlje ljudi i čitav eko-sistem kobne.
Jovanka Miloš Đukić sa Instituta za molekularnu genetiku kaže da još nema zvaničnih saznanja o štetnosti GMO na ljudski organizam, „pošto je to još nova oblast“.
Međutim, doktor veterinarske medicine Miroslav Stojšić tvrdi suprotno:
- Prema zvaničnim američkim istraživanjima, GM proizvodi 90-ih godina doveli su do masovnih obolevanja digestivnog trakta i krvave stolice.
Na zvaničnoj internet prezentaciji Ministarstva poljoprivrede SAD stoji da se naše ministarstvo obavezalo da će u najskorijem roku doneti nov zakon o genetski modifikovanim organizmima (GMO), nakon intervencije koje su izvršili zvaničnici SAD, zemalja EU i još nekih članica Svetske trgovinske organizacije (STO).
Američke vlasti izrazile su zabrinutost i nezadovoljstvo novim srpskim zakonom koji je stupio na snagu u junu 2009, a kojim se u Srbiji potpuno zabranjuje proizvodnja i promet genetski modifikovanih organizama.
- Nema sumnje da je genetski izmenjena hrana jedno tamno područje. GMO je „Frankenštajnova hrana“ - izjavio je Vilijam Ašer, predsednik britanskog odbora za nauku i obrazovanje.
Postoje dokazi da je genetski modifikovana hrana bila uzrok epidemije sa smrtnim slučajevima. Američki doktor Džefri Smit otkriva da se u SAD tokom 80-ih zbog ishrane GM hranom razbolelo oko 10.000 ljudi, a 100 njih je umrlo.
Najlicemerniji akt biotehnoloških giganata je to što traže od farmera da svake godine iznova plaćaju za seme koje će posaditi jer su svi ovi Genetski Modifikovani usevi uglavnom jednogodišnji. Farmeri u najsiromašnijim delovima sveta, moraju da potpišu ugovore u kojima se jasno kaže da ako sačuvaju seme da bi ga posadili sledeće godine ili koriste neki herbicid drugačiji od onoga koji koristi kompanija, mogu očekivati da će protiv njih biti pokrenute tužbe.
The more things change, the more they stay the same.
Recite zbogom riži/pirinču
Kinezi masovno proizvode rižu čiji su glavni sastojci krompir i plastika.
dnevnik.hrIako potrošači već znaju kako treba biti oprezan s robom kineskog porijekla jer može sadržavati štetne sastojke, teško da je netko mogao i pomisliti da će se na tržištu naći lažna riža. No, i to se dogodilo. Riječ je o miksu krumpira i plastike.Singapurski mediji izvijestili su kako neke kineske tvrtke masovno proizvode rižu čiji su glavni sastojci krumpir i plastika. Krumpir se najprije oblikuje u zrnca a potom se doda jedna vrsta sintetičke smole zahvaljujući kojoj ta 'riža' i nakon što se skuha ostaje tvrda baš kao integralna.
"Ako pojedete tri zdjele takve riže isto je kao da ste pojeli jednu plastičnu vrećicu. Stvar je ozbiljna i istražit ćemo tvrtke koje navodno proizvode takvu rižu", izvijestili su iz Udruge kineskih ugostitelja.
Ovo nije prvi put da se u Kini prodaje lažna riža. Ipak, kada je u pitanju sumnjiva hrana, najviše je problema bilo s dodavanjem melamina u mlijeko. Zbog te otrovne supstance tijekom 2008. godine umrlo je najmanje šestero djece, a 300.000 ljudi je bilo hospitalizirano.
Zbogom i organskoj hrani
Početkom godine Obama je potpisao najkontroverzniji zakon o hrani - Food Safety Modernization Act.
Što znači da sva hrana podliježe kontroli i obradi, da bi na kraju zadovoljila standarde i bila bezbjedna za konzumaciju.
Pa tako, u SAD uskoro će biti zabranjeno uzgajanje sopstvenog voća i povrća u svojim bastama, kao i prodaja istog,
jer je takva hrana izložena kontaminaciji i navodno je štetna po zdravlje.
Shodno tome i prodavnice zdrave hrane moraju provesti reforme, koje uključuju izbacivanje iz ponude svježe organske 'zdrave hrane'.
Ovako izgleda kad naoružani olicajci upadnu u organic food shop zbog svježeg mlijeka.
Last edited by starwalker; 24-03-11 at 14:33.
The more things change, the more they stay the same.
U demokratskom društvo kada se nešto želi progurati, a da mase o tome ne znaju,
i ne stvaraju probleme, onda se to gura veoma tiho. To je slučaj i sa Codexom.
O codexu i globalnoj kontroli hrane, kao i štetnosti GMO-a, govori prof.dr. Marijan Jošt
Korporacije namještaju rezultate u korist GMO
Uticaj biotehnoloških korporacija na nameštanje naučnih rezultata
Budući da je u državnom budžetu na raspolaganju sve manje novca za istraživanja, sve više naučnika u SAD-u i Evropi zavisi od korporacijskih sponzora, a time i o korporacijskom prihvatanju njihovih istraživanja i rezultata.
Na primjer, u vrhunskim britanskim istraživačkim fakultetima, privatno finansiranje čini od 80 do 90 posto ukupnog istraživačkog budžeta. No, oslanjanje na korporacijsko sponzorisanje može imati skrivenu cenu. Stupili smo u eru biotehnološkog imperijalizma.
Na uzorku od petsto naučnika koji rade u državnim, ili nedavno privatizovanim istraživačkim institutima u Velikoj Britaniji, otkriveno je kako je od njih 30 posto sponzor tražio da promene zaključke istraživanja. Prema izveštaju objavljenom u britanskom časopisu Times Higher Education Supplement 2000. godine, „taj je broj uključivao 17 posto naučnika od kojih je zatražena promena zaključaka kako bi odgovarali željenom ishodu stranke, 10 posto naučnika od kojih je promena zatražena kako bi dobili daljnje ugovore i 3 posto od kojih je promjena zaključaka zatražena kako bi se sprečilo njihovo objavljivanje."
Ako je 30 posto naučnika priznalo da se od njih zahtevala promena rezultata, postavlja se pitanje koliko je drugih naučnika, koji su se podredili zahtevu svojih stranaka, bilo previše osramoćeno da bi iskreno odgovorilo na ovo pitanje.
Članak pod naslovom „Od naučnika se traži da nameste rezultate za sponzore" iznosi da se naučnika žale „kako komercijalizacija naučnih istraživanja preti standardima nepristranosti".
Dr. Richard Smith, urednik British Medical Journala, kaže da „sukobi interesa" koji sponzorišu istraživanja, imaju „velik uticaj na zaključke". On upozorava: „Zavaravamo sami sebe ako smatramo da je nauka potpuno nepristrasna."
U SAD-u su za manje od deset godina donacije korporacija porasle sa 850 miliona dolara 1985. godine na 4.25 milijardi dolara 1995. godine. Prema časopisu Atlantic Monthly, „novac sve češće prate i određene obveze... U visokom obrazovanju korporacije ne samo da sponzorišu sve veći broj istraživanja - one sve češće diktiraju uvete njihovog sprovođenja."„Od problema prisilne tajnosti i odgađanja", piše u članku časopisa Atlantic Monthly, „još je gora mogućnost da iza zatvorenih vrata neki korporacijski sponzori manipulišu radovima prie objavljivanja kako bi poslužili njihovim komercijalnim interesima...
Istraživanje sprovedeno u velikim istraživačkim centrima s područja inženjeringa otkrilo je kako bi 35 posto naučnika dopustilo korporacijskim sponzorima da prije objavljivanja uklone informacije iz njihovih radova."
Nadalje, mnogi profesori imaju deonice u kompanijama koje sponzorišu njihova istraživanja, ili sede u njihovim odborima, ili se jednostavno oslanjaju na korporaciju za nastavak finansiranja istraživanja.
Čak i fakulteti ulažu u kompanije koje finansiraju fakultetska istraživanja ili imaju od njih koristi. „U istraživanju osamsto naučnih radova objavljenih u akademskim časopisima, Sheldon Krimskv, profesor javne politike na Sveučilištu Tufts i vodeći autoritet na području sukoba interesa, otkrio je kako je malo više od trećine autora imalo značajan finansijski interes u svojim izveštajima."
Međutim, ni jedan od tih radova nije otkrio tu informaciju. Mildred Cho, viša istraživačica iz Centra za biomedicinsku etiku sa Stanforda (Center for Biomedical Ethics), kaže: „Kad imate toliko naučnika u odborima kompanija i toliko njih koji sprovode sponzorisana istraživanja, zapitate se kako se ta istraživanja osmišljavaju? Koja se istraživačka pitanja postavljaju? Koja se ne postavljaju?"
Razmotrite slučaj kalifornijskog fakulteta Berkelev. 1998. godine biotehnološka kompanija Novartis dala je Odelenju za biologiju biljaka i mikroba 25 miliona dolara za istraživanje. Za uzvrat, Novartis ima pravo prvenstva u izdavanju dozvola za oko trećinu otkrića Odeljenja. To uključuje otkrića koja je finansirao Novartis, ali i ona koja financiraju savezni i državni izvori. Tvrtka Novartis takođe ima pravo odložiti objavu istraživanja do četiri meseca što joj osigurava vreme za patentiranje, kao i vreme za upotrebu informacija koje poseduje. Nadalje, Novartis ima dva predstavnika u petoročlanom odboru koji odlučuju o trošenju novca za istraživanje.
Čuvši za ugovor, mnogi zaposleni na fakultetu bili su besni. Više od polovine verovalo je kako će imati „negativan" ili „vrlo negativan" uticaj na akademsku slobodu, oko polovice je verovalo kako će ometati „istraživanja za dobrobit javnosti", a 60 posto je smatralo kako će ograničiti slobodnu razmjženu ideja među naučnicima.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Association otkrilo je da su istraživanja lekova protiv raka, koja su finansirale neprofitne grupe, osam puta češće dolazila do nepovoljnih rezultata od istraživanja koja su finansirale farmaceutske kompanije. Ili razmotrite slučaj genetski modifikovanog veštačkog zaslađivača: do 1995. na njemu je sprovedeno oko 165 istraživanja koja su recenzovali drugi stručnjaci. Gotovo su ravnomerno podeljena između onih koja nisu otkrila nikakve probleme i onih koja su dovela u pitanje sigurnost zaslađivača. Od istraživanja koja nisu otkrila nikakve neželjene posledice, njih 100 posto finansirao je proizvođač zaslađivača.
Sva istraživanja koja su finansirali nevladini i izvan industrijski izvori postavila su pitanje sigurnosti. Usput, proizvođač zaslađivača je GD Searle, u to vrijeme u potpunosti u vlasništvu Monsanta.
Mnogi se ljudi slažu da je biotehnološka industrija veliku podršku dobila upravo iz akademskih krugova. Sociolog Walter Powell „veruje kako su bliske veze fakulteta i industrije glavni razlog zbog kojeg američke firme sada dominiraju biotehnološkim tržištem".
No, prema profesorki Anne Kapuscinski sa Sveučilišta u Minnesoti, koja proučava GMO, ista ta veza naučnicima otežava postavljanje pitanja vezanih uz sigurnost GMO-a. To je potvrđeno kad je David Kronfeld pisao članke i pisma veterinarskom časopisu, kojima je doveo u pitanje istraživanja zdravlja životinja tretiranih genetski modifikovanim goveđim hormonom rasta (rBCH). Prema listu The Milkweed: „Zbog te 'jeresi', radnik Monsanta... je napisao tri pisma Politehničkom institutu Virginia, na kome je radio Kronfeld tokom 1989. godine, jasno zapretivši da bi Monsanto mogao prekinuti sva finansiranja istraživanja tog fakulteta ako Kronfeld ne prekine sa svojim kritikama istraživanja rBCH."
„Ne može se očekivati da naučnici budu nezavisni i pouzdani savetnici u vezi sigurnosnih pitanja, s obzirom na sve veću zavisnost nauke o finansijskoj potpori industrije", piše dr. med. Jaan Suurkula u uvodniku PSRAST-a (Lekari i naučnici za odgovornu primenu nauke i tehnologije - Physicians and Scientists for Responsible Application of Science and Technology).
A kolumnist iz časopisa New Scientist upozorava: „Naučnici sa zaleđem u industriji imaju uticaj na visokim položajima - kreću se vladinim hodnicima."
Last edited by starwalker; 24-03-11 at 15:56.
The more things change, the more they stay the same.
The more things change, the more they stay the same.
Najnovije vijesti vezane uz GM
http://www.gmwatch.org/
The more things change, the more they stay the same.
gm je konza, steroidi su konza, svakog treba kljukat
Risk , is what makes life worth living
Never a failure, always a lesson!
u SAD se zabranjuje proizvodnja hrane u privatne svrhe..
http://articles.cnn.com/2011-01-04/p..._s=PM:POLITICS
http://readynutrition.com/resources/...-you_22102009/
http://www.nowtheendbegins.com/pages...-2010-s510.htm
FOOD POLICE sa naoruzanjem u akciji zaplijene organskog mlijeka..
prije no sto umrem ja želja mi je ta, sahranite me u dres Čelika...
Zašto se o temi genetski modifikovane hrane ne govori ni promil kod nas?
Zar ima nešto važnije od onoga šta jedemo???
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks