Page 1 of 18 1234511 ... LastLast
Results 1 to 25 of 439

Thread: GMO i GM hrana

  1. #1
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default GMO i GM hrana

    Genetski modifikovani organizmi i hrana



    Primjećujem da o ovoj temi u CG gotovo pa nema ni riječi. Zanima me kakav je vaš stav o gore navedenom. Da li je nepotrebno ili pak prijeko potrebno i neizbježno. Ne želim da se tema u startu osudi i markira pod teorije zavjere.
    No, prvo mali uvod.


    GMO

    Genetski modifikovani organizam je onaj na čiji se genom intervenisalo što je rezultiralo njegovom izmjenom. Ta promjena se najčešće odnosi na ubacivanje gena jedne vrste u genom druge vrste (rekombinantna DNK tehnologija). Takvo prenošenje gena (nasljednih obilježja) između nesrodnih vrsta (npr. između životinja, biljaka i bakterija) u prirodi naprosto nije moguće. Ono što se obično naziva genetski modifikovanom hranom je hrana u kojoj se nalaze sastojci dobiveni iz genetski modifikovanog organizma. Najveći zagovornici GM namirnica, su prvenstveno multinacionalne kompanije koje su patentirale i imaju "vlasnička prava" na određene genetski promijenjene organizme. Dvoumice i razmimoilaženja u stavovima glede GMO-a su prisutni među stručnjacima, akademicima, nobelovcima. Takođe i istraživači iz toga područja upozoravaju na nesagledive opasnosti po koje proizlaze iz primjene tog oblika biotehnologije.


    Argumenti ZA
    Problem prehrane svjetskog stanovništva i nestašica hrane je stalno u porastu. Današnje svjetsko stanovništvo broji 6 milijardi ljudi, s procjenom da će 2050. brojiti 12 milijardi. Neki stručnjaci smatraju da će biti nemoguće prehraniti rastući broj ljudi bez iznalaženja novih i efikasnijih načina proizvodnje hrane.Tehnologija rekombinacije DNK pruža neslućene mogućnosti u mijenjanju nasljednih svojstava biljaka i životinja koje služe za ljudsku prehranu. Tako je cilj proizvesti biljke koje bi bile otporne na herbicide i insekticide, što bi dozvolilo pojačanu upotrebu ovih sredstava protiv nametnika, bez straha da se unište same biljke koje se uzgajaju. Takođe bi bilo idealno imati i biljke otporne na razne bolesti koje svake godine odnose značajan dio uroda. U budućnosti može postati dragocjen svaki hektar obradivog zemljišta, pa će se zemljoradnja možda odvijati i u područjima gdje je danas nezamisliva. Da bi to bilo moguće, potrebne su nam biljke s pojačanom otpornošću na temperaturne ekstreme, sušu ili slanost tla. Takođe, brže dozrijevanje bi moglo omogućiti veći broj žetvi. Nije nebitno spomenuti i mogućnost da se genetskom modifikacijom postigne da biljke proizvode neke hranjive materije koje inače ne sadrže. Tako je genetskom modifikacijom dobiven tzv. ˝zlatni pirinač˝, koji sadrži vitamin A. Inače, od nedostatka vitamina A upravo pate milioni ljudi kojima je pirinač osnovni prehrambeni proizvod. Ovim bi se načinom mogao riješiti taj značajan javnozdravstveni problem siromašnih zemalja.Uzgoj GM biljaka je isplativiji a GM hrana jeftinija od tradicionalne. Zagovornici biotehnoloških istraživanja u oblasti proizvodnje hrane ističu da postojeće izmenjene biljne vrste daju i tri puta veće prinose, a da nove životinjske vrste mogu da daju više mesa ili mlijeka; i ne samo to; kombinovanje gena različitih vrsta riješava i problem regiona gde je klima glavna prepreka za povećanje proizvodnje hrane. Jedan od primjera je unošenje gena riba iz hladnih mora koji ih štiti od niskih temperatura u genetski kod krompira, koji na taj način postaje otporan na mraz.


    Argumenti PROTIV
    Uticaj GM hrane na ljudsko zdravlje još nije dovoljno ispitan, a pokazatelji su brojni - od toga da genetski modifikovana hrana utiče na otpornost ljudskog organizma na antibiotike, do spekulacija da meso stoke koja se hranila takvom hranom može na duge staze da izazove kancerozna stanja. Jednostavno, ne može se predvidjeti kako će na životnu sredinu i na ljudsku fiziologiju djelovati GM organizmi, jer ih u cijeloj istoriji živih vrsta i ljudskoga roda nikada nije ni bilo na zemlji. Kompletna modifikacija i patentiranje komercijalnog sjemena što ima za cilj istiskivanje iz upotrebe prirodnog sjemena, stavlja korisnike u neugodan položaj jer postalju zavisni o korporacijama od kojih svake godine moraju kupiti patentirano i licencirano sjeme. To nas vodi do kompanije Monsanto, svjetskog lidera u proizvodnji GM sjemena, pesticida i herbicida. Proizvodi korporacije Monsanto koji su izazvali kontroverzne reakcije i podijeljena mišljenja u javnosti i udruženjima za zaštitu životne sredine:
    1. Monsantova Terminator tehnologija ili tzv.’’sjemenke samoubice” - Sjeme je nakon prve godine uzgoja sterilno i farmeri ne mogu koristiti standardnu metodu odabira najboljeg sjemena za sljedeću sjetvu, već su primorani ponovo kupiti sjeme od korporacije.
    2. Roundup ready kontroverza - Jednom kada poljoprivrednik počne sijati zemlju i zatruje je herbicidom Roundup, nemoguće se vratiti na korištenje klasičnog sjemena iz jednostavnog razloga što klasično sjeme nema vještački implantiranu otpornost na herbicid. Poleni s GMO usjeva šire se u neposrednu okoliinu i kontaminiraju ostale biljke i klasične poljoprivredne usjeve.



    Do danas nije proglašeno relevantnim niti usvojeno ni jedno, stručno i nezavisno ispitivanje genetski modifikovane hrane i njene štetnosti za čovjeka. Naučnici koji su krenuli u istraživanja grubo su prekinuti u svojim nastojanjima, a nerijetko su bez pravih argumenata javno ismijavani i stavljani na stup srama. Multinacionalne kompanije u velikoj mjeri finansiraju i kontrolišu istraživanja, te patentiraju nove vrste. Često korporacije odbijaju dati dodatne informacije koje traži FDA, jer im to američki zakon omogućava. Kako ne postoji odredba o tome koje testove, na koje sastojke i kojom metodologijom valja provesti, proizlazi da su sve tvrdnje o bezopasnosti hrane od GMO-a po ljudsko zdravlje utemeljene na nepotpunim testovima onih istih kompanija koje su GMO stvorile. Ono što je do sada bilo zajedničko vlasništvo svih najednom postaje privatni posjed bogate manjine, zaštićen patentom od slobodnog korišćenja. Niko ne zna kakve će posljedice za zdravlje biti nakon 20 ili 30 godina konzumiranja takve hrane!


    Ipak osvrnimo se na upozorenja iznesena u nekoliko od mnogobrojnih istraživanja na ovu temu iz perspektive hrvatskog naučnika Prof. dr. sc. Marijana Jošta
    Svaka od suprotstavljenih strana ima neke svoje “naučne dokaze”. No, za ilustraciju kakvi su neki od tih dokaza neka posluži vijest objavljena u National Post-u, 20.10.2001. prema kojoj se, temeljem 81 znanstvene studije provedene u 400 znanstvenih timova, može zaključiti kako GMO nije opasnost za ljudsko zdravlje niti za okoliš. Prema tim istraživanjima, zbog “preciznije” tehnologije i bolje zakonske regulative, GM hrana trebala bi biti sigurnija od one konvencionalne ili čak organske. Ako je ova vijest poslužila za tvrdnje autora brošure “Hrana”, tada radi bolje prosudbe valja dodati i ovo: navedeni su “znanstvenici” za ove “rezultate” ubrali 65 milijuna američkih dolara ili u prosjeku 163 tisuće američkih dolara po znanstvenom timu. Pomama za komercijalnom dobiti prijeti znanosti. Kriza znanosti sve je očitija. Procjenjuje se da danas, npr. u Velikoj Britaniji, korporacije pokrivaju 80-90% financijskih troškova vrhunskih istraživačkih sveučilišta. Raste spoznaja da je preuzimanje znanosti od strane korporacija najveća prijetnja ljudskom preživljavanju.
    Times Higher Education Supplement (8. rujna 2000.) ukazuje da je od trećine anketiranih znanstvenika zatraženo da rezultate svojih istraživanja promijene u interesu naručitelja. One koji ne pristaju čekaju progoni i nedaće. Evo samo nekoliko primjera:


    dr. Ted Steele, profesor na Sveučiliπtu Wollongong
    u Australiji, međunarodno priznati stručnjak za imuno- genetiku, koji je svojim radovima dokazao neodrživost paradigme genetičkog determinizma na kojoj se zasniva tehnologija genetičkog inženjerstva, otpušten je s posla, jer se suprotstavio zapošljavanju loših studenata iz komercijalnih razloga vezano uz natjecanje sveučilišta za financijsku potporu korporacija (Ho, 2001.),
    dr. Richard Burroughs, slućbenik američke Uprave zahranu i lijekove (FDA), tijekom provjere podataka kompanijeMonsanto, o rekombinantnom goveđem hormonu rasta (rBGH) došao je do spoznaje da su isti krivotvoreni. Kada je o tome i o spremnosti šefova FDA da prihvate znanstvene falsifikate izvijestio kongres SAD- a, otpušten je s posla. (Rappoport, 1999.),

    dr. Arpad Pusztai, istraživač javnog Rowett Institute iz Aberdeena, Velika Britanija, objavio je, da prema njegovim istraživanjima GM krumpir ima otrovno djelovanje na mlađe štakore. S posla je otpuπten on i njegovi suradnici dr. Stanley Ewen i dr. Susan Bardocz, a uredniku časopisa The Lancet, koji je objavio rezultate, zaprijetili su iz Royal Society-a (Kraljevskog društva). U ovom slučaju znanstveni establišment, vlada i poslovni svijet korporacija udručili su se u sramotnom nastojanju da prikriju istinu i podupru biotehnologiju (Gillard i sur., 1999.), David Quist i Ignacio Chapela sa Sveučiliπta Kalifornijau Berkelyju, nakon objave rezultata istraživanja u časopisu Nature (rujan 2001.), da je u Meksičkom gencentru
    utvrđeno zagađenje kukuruza GM polenom i time dovedena u opasnost biološka različitost tog gencentra, izloženi su napadima i zlostavljanju kolega s vlastitog sveučiliπta, samo stoga što to sveučilište ima milijunski ugovor o znanstvenoj suradnji s korporacijom Novartis (Brewer, 2002.)
    Zaključak
    Iako zagovornici genetski modifikovane hrane tvrde da opasnost po zdravlje ne postoji i da kod ljudi koji su uzimali takvu hranu nisu uočeni nikakvi zdravstveni problemi, iz suprotnog tabora upozoravaju na to da je prošlo premalo vremena od početka uzgajanja i korišćenja genetski modifikovanih vrsta i da je pravo pitanje kakvi će biti rezultati na duže staze tj. niko ne zna kakve će posljedice za zdravlje biti nakon 20 ili 30 godina konzumiranja takve hrane!
    The more things change, the more they stay the same.

  2. #2
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Priča iz Velike Britanije

    U Velikoj Britaniji 1995. godine započela je prodaja GM hrane kao konzumne, bez ikakvih prethodnih ozbiljnijih provjera ili testova za sigurnost u upotrebi. Istraživanja su krenula nahnadno, na inicijativu Škotskog ministarstva poljoprivrede, koje je nakon raspisanog konkursa angažovalo dr. Arpada Pusztai-a, svjetskog stručnjaka za lektine i genetski modifikovane kulture, kao voditelja tima koji je okupljao još oko tridesetak naučnika iz različitih zemalja.

    dr Arpad Pusztai o pomenutom istraživanju:

    1995. su godine škotsko Ministarstvo poljoprivrede i škotski znanstvenici primijetili da su genetski modificirana soja, kukuruz i rajčice ušli u hranidbeni lanac britanskih potrošača. Nije bilo znanstvenih dokaza koji su dokazivali njihovu sigurnost. Drugim riječima, nisu objavljeni nikakvi znanstveni radovi. Oni su smatrali da je to jedna vrlo nepravedna i nezadovoljavajuća situacija. Onda su odlučili da će iz javnih fondova izdvojiti 1.6 milijuna funti, odnosno oko 3 milijuna dolara, za znanstvenu skupinu koja je trebala napraviti nacrt za generalno testiranje sigurnosti GM-a. Bio je to velik projekt. Za taj su se projekt prijavila tri instituta u konzorciju. Uspjeli smo dobiti subvencije u iznosu od 1.6 milijuna funti u konkurenciji protiv 27 drugih znanstvenih skupina. Naš zadatak nije bio testirati sigurnost samo jednog usjeva, mada smo s vremenom kao model počeli upotrebljavati genetski modificirane rajčice. Naš je zadatak bio stvoriti nacrt na koji se način trebaju praviti testiranja i kako možemo uvjeriti znanstvenike i potrošače da su genetski modificirani usjevi sigurni. To je pozadina cijele priče. Nas su izabrali uglavnom zbog toga što sam ja do tada već oko 30 godina testirao sigurnost, ne genetski modificirane hrane, ali sigurnost novo uvedenih prehrambenih proizvoda, novih proteina itd. To znači da sam iza sebe već imao mnogo iskustva. To je njima bila garancija da ćemo nakon trogodišnjeg projekta doista i napraviti taj nacrt, koji će se moći upotrebljavati pri procjeni rizika svih vrsta GM hrane. Tako je sve počelo. Dobili smo taj projekt i počeli smo raditi na njemu. Radilo se o vrlo velikom projektu na kojem je sudjelovalo oko 30 znanstvenika s tri instituta. Istražili smo sigurnost genetskog modificiranja iz svakog kuta. Nismo samo obraćali pozornost na sigurnost hrane, nego i na uzgajanje u okolišu, ekološke rizike, rizik od prenošenja bakterija i sve druge rizike koje smo u to vrijeme utvrdili. O tome smo pisali u opisu projekta. To je odobreno i nakon toga smo jednostavno krenuli na posao.
    Do 1995. godine nije objavljen niti jedan znanstveni rad o potencijalnoj sigurnosti genetski modificiranih usjeva i hrane. No, oni su 1996. godine ušli u ljudski hranidbeni lanac. To je bilo vrlo zanimljivo jer čak ni mi sami nismo znali za to. Početkom 1998. godine, za vrijeme zadnje godine projekta, otkrili smo da su te tri kulture već odobrene i da su inkorporirane u prehrambene proizvode. Otprilike 60-70 posto hrane, koja se u to vrijeme prodavala u Velikoj Britaniji, imala je u sebi neke genetski modificirane sastojke. Bili smo potpuno iznenađeni. Nismo čuli ni za jedno istraživanje o sigurnosti. Nijedno takvo istraživanje nije objavljeno. 1998. godine smo to saznali dobivši kopiju originalnog zahtjeva biotehnoloških kompanija vlastima koje su u Velikoj Britaniji bile zadužene za legaliziranje tih triju kultura. Ti su usjevi odobreni s minimalnim testiranjem na sigurnost. Nikada se nije testirao njihov učinak na životinje. Oni su zapravo testirani na nama, ljudima, u tom potpuno nekontroliranom eksperimentu. Za nas je to bio pravi šok. Tri godine smo proveli marljivo radeći u laboratoriju, pokušavajući ustanoviti odgovarajući postupak za testiranje. Zapitali smo se zašto to uopće radimo kada je sve već odobreno. Britanci su već jeli tri glavna usjeva. Kada je jedna televizijska kompanija s nama stupila u kontakt kako bi sa mnom napravili kratak intervju, institut je pristao. To se trebalo učiniti jer su svi znali da smo mi jedini ljudi u Velikoj Britaniji koji prave istraživanja o sigurnosti. Znali su da će za britanski javnost dobiti dobre informacije. Napravio sam intervju od 150 sekundi - 14 rečenica. Dvije su glavne točke došle do britanske javnosti. Nisam puno govorio o eksperimentu, radu ili rezultatima. Bile su samo dvije stvari - pitali su me bih li ja jeo tu hranu. S obzirom na naše istraživanje o sigurnosti, rekao sam, ako je mogu izbjeći, to bih u svakom slučaju učinio. Ne bih jeo tu hranu. Druga stvar koja je izašla u britansku javnost jest to da sam rekao da imamo metodologiju za procjenjivanje rizika. Imamo metode, radimo na njima i predstavit ćemo ih. No, u isto smo vrijeme otkrili da su ti usjevi već uvedeni, a da nisu napravljena prava testiranja o njihovoj sigurnosti. Zbog toga sam zahtijevao da napravimo prava istraživanja o sigurnosti i da ne upotrebljavamo naše sugrađane kao pokusne kuniće. Pokusni bi kunići trebali biti u laboratoriju. Imamo metodologiju i imamo životinje. Nećemo napraviti istraživanja o sigurnosti nakon, nego prije nego što se odobre GM kulture.
    Otkrili smo da životinje koje su dobivale GM rajčice nisu rasle jednako dobro kao one koje su jele normalne rajčice, iako su rajčice imale isti udio proteina i isti broj kalorija. Dugoročno gledano - ne kratkoročno - to je prouzrokovalo retardacije u rastu mladih životinja. Druga je točka bila da se unutarnji organi tih živornja nisu jednako dobro razvijali kao unutarnji organi onih životinja koje su dobivale genetski nemodificirane rajčice. Točnije rečeno, crijeva su rasla mnogo brže, bubrezi i jetra bili su oštećeni i veličina im se smanjila, mozak nekih životinja nije se pravilno razvijao. Otkrili smo nekoliko poteškoća pri razvijanju unutarnjih organa koje smo morali istražiti. Na kraju smo također otkrili da su životinje, koje su hranjene genetski modificiranim rajčicama, imale mnogo sporiji imunološki sustav. Zbog toga su mnogo sporije reagirale na prijeteće stimulanse iz okoliša nego one životinje koje su hranjene genetski nemodificiranim rajčicama. To su te tri glavne točke. Vjerujte, one su prouzrokovale pravu eksploziju.
    Dva sam dana bio junak. Sjetite se samo da prije toga nije bilo sličnih eksperimenata. Ovo je revolucionarna znanost, a mi smo proizveli smo nešto potpuno novo. No, sjetite se samo da su milijarde dolare uložene u tu industriju, a učinak je bio fantastičan. Što se dogodilo kad se počeo vršiti politički pritisak? Danas je poznato da je Institut i njegov direktor odlučili su da je najbolji način da me unište taj da me ušutkaju i da mi prijete sudskom tužbom ako o tome budem govorio. U međuvremenu su oni mogli širiti svakojake glasine jer ja nisam smio o tome govoriti. Na taj su način htjeli uništiti moju vjerodostojnost kao znanstvenika. Moj je direktor otišao u televizijski studio i dao intervju u kojem je rekao da sam prestar, da nisam u stanju razumjeti svoje vlastite rezultate, da sam ukrao svoje rezultate od neke druge osobe, da ne razumijem ono što govorim, da sam u rajčice stavio toksični gen. Zapitao se zašto sam uopće iznenađen da su rajčice postale otrovne. Sjetite se samo da su sve te stvari rečene, a da ja nisam bio u stanju reći da to uopće nije istina. Sedam sam mjeseci morao šutjeti. Nisam si mogao priuštiti sudsku tužbu jer je to vrlo skupa stvar. Nemam financijskih sredstava kojima bi ju mogao financirati. No, šest mjeseci kasnije u pomoć su mi priskočili moji kolege znanstvenici.
    Last edited by starwalker; 02-10-10 at 21:59.
    The more things change, the more they stay the same.

  3. #3
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    ........................
    U proteklih dvadeset godina zajedno smo koordinirali nekoliko velikih europskih istraživačkih programa, zbog čega smo do tada u znanstvenoj zajednici bili prilično dobro poznat. Oni znanstvenici koji su me poznavali rekli su da to ne može biti istina, da to nije osoba koju već toliko dugo poznaju, s kojom su surađivali i objavili znanstvene radove. Oni su mi pritekli u pomoć. Napravili su memorandum koji je pročitan u britanskome parlamentu. Nakon toga je cirkus ponovno počeo. I što se dogodilo? Zbog velike medijske eksplozije britanski me parlament morao pitati da objasnim što se zapravo dogodilo. S obzirom na to da je parlament vrhovna vlast u zemlji, moj ugovor, koji me je obvezao na šutnju, bio je ukinut. Od siječnja 1999. godine mogu slobodno govoriti jer su me britanski parlament i odbor za znanost i tehnologiju oslobodili tog ugovora. Od tog su trenutka Kraljevsko društvo i odbor za toksikologiju dobili zadatak da unište mene i moju poruku. Sve udruge, koje financira vlada, uključujući i parlament, izašle su i rekle da je genetski modificiranu hranu temeljito testirao FDA (američka «Uprava za hranu i lijekove») i da zbog toga nitko ne bi trebao slušati tog malog čovječuljka. Tko je on u usporedbi s američkom FDA? Sada znamo da FDA zapravo uopće i ne pravi istraživanja o sigurnosti. Naše je istraživanje do današnjega dana jedino potpuno i temeljito istraživanje o sigurnosti jednog usjeva. Ljudi su s vremenom počeli shvaćati da taj dr. Pusztai na kraju krajeva ipak govori nešto što bi svi trebali poslušati. Postupno sam počeo ponovno stjecati svoju vjerodostojnost. Nju sam sada potpuno vratio. U cijeloj zemlji ne postoji ni jedna osoba koja vjeruje da smo lažirali podatke ili da smo objavili podatke koje nismo otkrili. Vratili smo svoju vjerodostojnost kao znanstvenici.
    Najvažnije je da su svi priznali da su naši nalazi jedini neovisni rezultati. Njih je priznao velik dio znanstvene zajednice, osim, naravno, biotehnološke industrije. Zbog toga su nas mnogi pokušali uključiti u nova istraživanja. Ovdje naravno govorim i o svojoj supruzi koja je moj suradnik, zapravo i moj šef, na Istraživačkom institutu Rowett. Bilo je mnogo pokušaja, neki su bili i uspješni, da nas uključe u znanstvena istraživanja o procjeni rizika. Ne radi se o genetski modificiranim rajčicama, nego o genetski modificiranom kukuruzu, što većinu ljudi zapravo i najviše zanima. U Norveškoj se provodi jedan veliki projekt, veliko istraživanje koje financira norveška vlada. Moja supruga, ja i norveške kolege izgradili smo veliku staju za životinje. To je nužan preduvjet za ovakvo istraživanje. Projekt smo napisali u mojoj kući na jezeru Balaton u Mađarskoj. To je istraživanje o sigurnosti dijelova DNK koji se upotrebljavaju u proizvodnji genetski modificiranog kukuruza. Istražujemo kakav oni učinak imaju na sisavce poput štakora. Na tom projektu radimo zadnje tri godine. To obično izgleda tako da letimo u Oslo, a zatim u Tromsř, s odobrenom agendom i protokolom kako se treba napraviti istraživanje. U roku od tjedan dana napravimo pokuse sa životinjama. Nakon toga uzimamo tisuće uzoraka tog eksperimenta i dajemo ih znanstvenicima i istraživačima sa Sveučilišta Tromsř. Kada se završi analiziranje uzoraka, ponovno letimo u Tromsř, raspravljamo o rezultatima, planiramo sljedeći eksperiment itd. Nedavno smo norveškoj vladi dali novi prijedlog za tri istraživanja. To je ono što se tiče mog rada u laboratoriju. No, mi smo i savjetnici na nekoliko drugih projekata o procjeni rizika GMO-a. Jedan se projekt provodi u Mađarskoj, gdje sam potpredsjednik odbora koji pregledava prijedloge o projektima mađarskih znanstvenika koji od ministarstva traže financiranje. To su različiti projekti, npr. o genetski modificiranoj pšenici. No, uvijek se radi o procjeni rizika. Mnogo surađujemo i s drugim sveučilišnim centrima – to je znanstveni dio našeg rada. U proteklih smo šest mjeseci na jednome mađarskom sveučilištu držali predavanja o alternativnoj uporabi genetskog inženjeringa i sigurnosti hrane. Predavanja su bila dobro posjećena, a na sveučilišti nose tri boda. Držimo mnoga predavanja i konferencije, za različitu publiku, ili za akademsku ili za opću javnost. Pokrenuli smo i opsežan spisateljski program. Mnogo su me puta pitali da pišem. Nikad ne pišem osim ako me netko zamoli te obično napravim ugovor u kojem piše da izdavač nema pravo promijeniti niti jedan zarez u mom članku bez moga dopuštenja. Ne želim da me iskoriste kao osobu koja vidi nečije grijehe i koja je otkrila da ta osoba nije bila u pravu. Tekstovima se može manipulirati. Zbog toga pišem mnoge znanstvene preglede, a neki su i za ministarstva. Krajem prošle sam godine za njemačko Ministarstvo okoliša napravio procjenu Monsantovog genetski modificiranog kukuruza. Moja je procjena predstavljena u Bruxellesu, a zatim su je dobile svih 25 članica Europske unije. To je važno. Napravio sam profesionalno izvješće o nečemu čime se bavi znanost - to ne spada u ideologiju nego u znanost. Rekao sam im koji su problemi Monsantovog rada. Mogu vam reći da sada imam više posla nego ikad prije. Često se pitam kako mogu svakoga dana raditi osam sati u laboratoriju, a zatim i sve ostale stvari. Dan traje sam 24 sata, a to nije dovoljno da obavim sve svoje dužnosti.

    Večernji List
    Rujan2008.
    Last edited by starwalker; 02-10-10 at 21:54.
    The more things change, the more they stay the same.

  4. #4
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Jedan “naučni rad” na temu
    EKO-KONFERENCIJA
    EKOLOŠKI POKRET GRADA NOVOG SADA
    Ass mr sci Maja Nikolić
    Medicinski fakultet Niš, Institut za zaštitu zdravlja u Nišu
    Preglednl rad

    UVOD

    Korišćenjem biotehnologije u poljoprivredi i medicini, naročito sredinom 80'-tih i početkom 90'-tih godina, nastali su brojni genetski modifikovani (GM) organizmi i njihovi proizvodi.

    GM biljke se proizvode u laboratorijama tako što se genetski materijal (samo gen ili čitava DNK) neke vrste ubacuje u DNK poznatih biljnih kultura. Na ovaj način unutrašnja genska struktura modifikovane biljke zauvek je izmenjena, a željena osobina prenosi se na naredne generacije.

    Velika američka kompanija Monsanto je bila važan učesnik u stvaranju semena GM žitarica i mahunarki. Dve ekonomski najznačajnije tehnologije proizvodnje GM semena koje je razvio Monsanto su:

    * tehnologija uvođenja Bacillus thurigiensis (Bt) gena, kojom biljke počinju da proizvode sopstvene pesticide i tako uništavaju štetočine koji ih napadaju i
    * tehnologija uvođenja gena rezistencije na glifosat, kojom se stvaraju semena rezistentna na glifosat (Roundap), herbicid koji proizvodi Monsanto.

    Iako u stručnim krugovima postoje velika neslaganja u vezi ekoloških, zdravstvenih i društveno-ekonomskih posledica upotrebe genetski modifikovane hrane, namirnice nastale genetskim inžinjeringom uveliko se proizvode i upotrebljavaju širom sveta.

    CILJ RADA

    Cilj rada je bio da se prikažu i analiziraju objavljeni podaci o zdravstvenim posledicama upotrebe genetski modifikovanih namirnica. Prikazana gledišta treba da doprinesu boljem informisanju stručne javnosti radi pravovremenog uspostavljanja, kontrole rizika od upotrebe GM namirnica kod nas, budući da ona za sada ne postoji u našoj zemlji.
    PREDNOSTI I MANE KORIŠĆENJA GENETSKI MODIFIKOVANIH NAMIRNICA

    Zagovornici biotehnologije navode da nema dokaza da GM organizmi nepovoljnije deluju na životnu sredinu ili ispravnost namirnica u odnosu na njihove konvencionalno uzgajane kopije i ističu da su GM biljke veoma korisne za savremeni svet. GM biljke sa genima Bt smanjuju potrebu za pesticidima - npr. GM krompir zahteva 40% manje insekticida od krompira dobijenog tradicionalnim uzgajanjem. GM kukuruz sadrži manje mikotoksina fumonizina. GM biljke, kao otporne na herbicide, smanjuju potrebu za oranjem, što sprečava eroziju zemljišta.. Takođe, povećanjem prinosa žitarica sprečava se krčenje šuma u potrazi za novim plodnim površinama i, što je najvažanije za zemlje u razvoju, ubrzava ekonomski razvoj i rešava problem gladi.

    Prehrambeni proizvodi dobijeni biotehnologijom mogu popraviti kvalitet osnovi namirnice, npr. njen ukus i sastav. Za nerazvijene zemlje posebno je korisno gajenje pasulja otpornog na patogene, virus-rezistentne papaje, Bt pamuka, kao i pirinča obogaćenog vitaminom A. U skoroj budućnosti treba očekivati i krompir koji apsorbuje manje ulja pri prženju, kukuruz i soju sa povećanim sadržajem proteina, paradajz sa svežijim ukusom, kao i slađe jagode.

    Izvesna je i proizvodnja vakcina za oralnu primenu koje bi proizvodile GM a koje bi bile jeftinije, lakše za čuvanje i manje stresogene za upotrebu od dosadašnjih, a koristile bi se za prevenciju dijareje, kolere i hepatitisa B.

    Na drugoj strani, za mnoge istraživače i javno mnenje proizvodnja GM hrane (tzv. Frankeštajn hrane) je neprihvatljivo poigravanje sa prirodom.

    Prirodni sadržaj cijanida u kasava krompiru štiti ga u zemljištu tako da on dobro napreduje. Ređim oranjem javljaju se ekološki i agronomski problemi: u proleće zemljište je hladnije i time se otežava razvoj biljke, a dolazi i do denitrifikacije azota u zemljištu. Takođe, proizvodnja Bt kukuruza nije dovela do očekivanog smanjenja upotrebe pesticida, a po nekima GM biljke koje su rezistentne na herbicide čak mogu trostruko uvećati njihovu upotrebu. Naime, poljoprivrednici, misleći da su im biljke tolerantne na herbicide, koriste sredstva za zaštitu bilja mnogo liberalnije.

    ALERGIJSKE (HIPERSENZITIVNE) REAKCIJE NASTALE UPOTREBOM GENETSKI MODIFIKOVANE HRANE

    Genetskim inžinjeringom mogu se preneti alergeni iz namirnica sa poznatim alergogenim sposobnostima (kikirikija, oraha, školjki i riba), na namirnice za koje se pretpostvlja da su sigurne. Npr. alergen iz brazilskog oraha prenet je u soju kako bi se poboIjšao proteinski sadržaj što je od značaja za ishranu životinja. In vitro i testom kožne probe je potvrđeno da je GM soja reagovala sa IgE osoba koje imaju alergiju na Brazilski orah, što znači da bi te osobe reagovale alergijski (možda i fatalno) na soju.

    U budućnosti proteini će biti ubacivani u biljke ne samo iz dosadašnjih poznatih izvora alergena (školjke, mlečni proizvodi i koštunjavo voće), već i iz biljaka svih vrsta, bakterija i virusa, čija je potencijalna alergogenost retka ili nepoznata.

    Mada sve biljke sadrže materije koje su potencijalni alergeni za ljude, GM žitarice su novi varijeteti kod kojih promena genoma žitarica može dovesti do neželjenih promena proteina žitarica, koji postaju jači alergeni. Ozbiljnija ispitivanja alergogenosti GM biljaka nisu do danas urađena. Uz to, do danas nauci nisu poznati pouzdani načini određivanje da li će dati protein delovati alergogeno ili ne, osim testova sa serumima uzetih od osoba alergičnih na taj protein.

    Pozitivnim propisima mora se regulisati da svaka GM namirnica mora biti deklarisana, kako bi osetljive osobe mogle da je izbegavaju.

    TOKSIČNI UTICAJI GM NAMIRNICA

    Žita koja sadrže toksin Bacillus thurigiensis (Bt) mogu delovati štetno na ljudsko zdravlje.

    Skoro polovina (44%) gusenica Lepidoptera hranjenih u laboratoriji isključivo listovima mlečike na koje je bio nanet polen Bt kukuruza umrlo je za 4 dana. Polen GM žita može se širiti insektima i vetrom na velike daljine: polen se obično prenosi na daljinu od oko 180 m, ali ga pčele i vetar mogu preneti i nekoliko desetina km daleko. Širenjem polena 1 od 100 biljaka u nekom polju može postati GM hibrid.

    Takođe, dokazano je da udisanje toksina Bt dovodi do smrtonosnih infekcija pluća kod miševa, a najbliži srodnik Bt je B. anthracis, što može biti od zdravstvenog značaja.

    Bt toksin pojedinačno je ispitan i za eventualne alergijske mogućnosti testiranjem na 6 različitih vrsta nono3ra, ali dobijeni rezultati nisu razjasnili nedoumice.

    Dokazano je da Bt toksin iz GM kukuruza može da prodire u zemljište. Uticaj na tlo i insekte koji nisu cilj delovanja nisu još uvek dokazani.

    Aminokiselina triptofan u većini zemalja registrovana je kao dijetetski dodatak. Japanska kompanija Showa denko proizvodila je triptofan upotrebom bakterija stvorenih genetskim inžinjeringom i prodavala ga u SAD. Posle nekoliko meseci kod hiljade ljudi utvrđen je S. eozinofilijske mialgije sa neurološkim simptomima. Najmanje 1500 ljudi je trajno onesposobljeno, a 37 je umrlo. Iako kompanija nije želela saradnju sa stručnjacima američke vlade, dokazano je da je toksični sastojak iz GM bakterije, i to u količinama mnogo manjim od količina triptofana koji nije dobijen GM, izazvao navedeno obolenje.

    Stvaranje toksina, čak i u minimalnim količinama, može imati dugotrajne posledice na zdravlje ljudi. Akumulacija novih metabolita u gajenim biljkama može povećati mogućnost za pojavu toksičnih rizika.Neke kultivisane biljke kao što su krompir i paradajz i normalno stvaraju visoko toksične hemijske materije u lišću, a GM mogu nastati novi ili neočekivane supstance čije toksične koncentracije nisu poznate.

    U svakom slučaju ne bi trebalo dozvoliti upotrebu GM prehrambenih proizvoda bez rigoroznih proba njihove toksičnosti.

    REZISTENCIJA NA ANTIBIOTIKE

    Geni rezistentni na antibiotike koriste se u nekim GM biljkama kao markeri genetske transformacije. Oni se ubacuju pored željenog gena u biljku radi lakšeg uočavanja osobine koja treba da se nasledi, npr. mogućnost stvaranja insekticida u lišću. Uprkos uveravanjima stručnjaka da geni rezistencije ne mogu izaći iz biljke, česta upotreba ovih marker gena, može dovesti od egzacerbacije pojave rezistencije na antibiotike, tj. smanjivanja efikasnosti antibiotika u budućnosti. Realna je mogućnost da se geni iz biljke "premeste" u mikroorganizme zemljišta, a kako bakterija lako prihvata gene antibiotske rezistencije, kasnije i u patogene bakterije. Ili, gen antibiotske rezistencije mogao bi iz hrane da se prebaci u bakterije u organima za varenje.

    Neke zemlje iz Evropske Unije zauzele su stav da antibiotik rezistentne markere definitivno treba ukloniti iz GM semena zbog eventualnog rizika po zdravlje. Međutim, i dalje iz većine GM žitarica u svetu (posebno u SAD) ovi markeri nisu uklonjeni.

    KANCEROGENI EFEKTI

    Studijom slučaj-kontrola, koja je sprovedena u Švedskoj od 1987 - 1990. god. dokazana je povezanost između upotrebe jednog od najprodavanijeg herbicida u svetu - glifosata i non-Hodgkin limfoma. U 1998. god. preko 112.000 t glifosata upotrebIjeno je u svetu, posebno u Aziji za zaštitu pirinča. Međutim, u većini zemalja Azije, ne postoje nacionalni standardi za rezidualne ostatke glifosata, a monitoring ove hemikalije u namirnicama se ne radi. Do sada su već dokazani brojni toksični efekti glifosata, iako proizvođači tvrde da on nije štetniji za zdravlje od soli ili kafe npr.

    Biohemičar A. Pustzai izneo je tvrdnju da GM krompir oštećuje imuni sistem pacova i utiče na njihov rast. On je dokazao i intestinalne promene kod pacova hranjenih ovakvim krompirom.

    Veštački uneti genetski elementi mogu da prokrijumčare i neželjene gene u ćeliju (genom) domaćina, što može dovesti do mutagenih i kancerogenih posledica. Ipak, nisu retke i tvrdnje, da se eventualni rizik nakon primene GE ne razlikuje bitno od rizika koji može nastati genetskom manipulacijom biljaka tokom tradicionalnog gajenja.
    The more things change, the more they stay the same.

  5. #5
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    ..........................................
    MERE KOJE SE PREDUZIMAJU

    Zbog nedostatka argumenata i rasprava o tome šta podrazumevati pod GM hranom međunarodni protokol o biološkoj sigurnosti namirnica nije donet na sastanku u Kartageni, 1999.

    Pod pritiskom javnosti neke evropske zemlje i Japan uvele su obavezno deklarisanje za neke ili sve proizvode koji se zasnivaju na biotehnologiji i ograničile njihovu upotrebu. Mnogi stručnjaci su protiv sugerisanja koji je najmanji dozvoljeni nivo kontaminacije (npr. ispod 1%). Britansko Udruženje Lekara zatražilo je moratorijum za gajenje GM žitarica, ali je Vlada to odbila i predložila istraživanja o eventualnim zdravstvenim rizicima upotrebe GM namirnica. Prihvaćeno je pravo potrošača da upotrebljavaju hranu koja nije GM, ali i pravo proizvođača da je prave. Vlade Francuske, Austrije, Grčke i Luksemburga zabranile su uvoz GM žitarica čak i uz dozvolu EU. FDA još uvek nije izmenila svoj stav o bezbednosti upotrebe GM hrane, koji je usvojen 1992., pre svega iz materijalnih razloga (U 1999. god. u SAD trgovina kukuruzom procenjena je na 20 biliona $), tako da u SAD još uvek ne postoji obaveza deklarisanja GM proizvoda). Zemlje u razvoju tek uvode zakonske propise koji se odnose na biološku sigurnost namirnica, a obzirom na činjenicu da će u narednih 5 godina najviše GM žita biti uzgajano upravo u tim zemljama (pre svih u Brazilu, Indiji itd.), ove zemlje su najugroženije ovim problemom.

    Sigurno je da mere koje se preduzimaju radi obezbeđenja biološke ispravnosti GM namirnica ne mogu biti efikasne bez odgovarajućeg institucionalnog i pojedinačnog angažovanja na nacionalnom i međunarodnom nivou.

    Proizvođači treba da obrate veću pažnju na zdravstvene i ekološke posledice upotrebe GM hrane i da više ulažu u istraživanja iz ove oblasti. Naučnici uključeni u ovakva istraživanja treba da objavljuju svoje rezultate u naučnim publikacijama, a ne putem medija. Potrošači treba da shvate da je nemoralno prema budućim generacija apsolutno neprihvatanje tehnologije koja može rešiti problem gladi u svetu.

    ZAKLJUČAK

    1. Rizik po zdravlje koji nastaje upotrebom GM biljaka je neizvestan. Akutni i hronični uticaji na zdravlje i životnu sredinu ne mogu se isključiti, a pre svega se sumnja na alergogenost i toksičnost GM namirnica, kao i posledice izazvane promenama sastava hrane.
    2. GM organizmi se mogu ponašati neočekivano i menjati se i mutirati u narednim generacijama, te je neophodno sprovoditi njihov monitoring od proizvodnje do upotrebe.
    3. Deklarisanje namirnica koje su GM je neophodno sa zdravstvenog i ekološkog aspekta.
    4. Kako se radi o veoma ozbiljnom i nedovoljno poznatom problemu, stručno-naučna javnost u našoj zemlji mora na vreme zazuzeti stav o eventualnoj upotrebi genetski modifikovane hrane.
    The more things change, the more they stay the same.

  6. #6
    Join Date
    Jan 2005
    Location
    Kotor
    Posts
    9,193
    Rep Power
    852929

    Default


  7. #7
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    3,279
    Rep Power
    34615

    Default

    Gledam prije neki dan,u USA izbacen u prodaju prvi genetski modifikovani losos.PR te firme veli poslije 15 godina istrazivanja zakljucili smo da nema nikakvih pokazatelja da bi GM hrana mogla bit stetna za coeka.GM losos u poredjenju sa rodjakom koji raste u prirodu,normalno,izgleda kao da je na steroidima...

    http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/0...ing/index.html
    Last edited by DaySleeper; 03-10-10 at 00:47.
    http://nebojsacelebic.b0x.me/

  8. #8
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Cijeli rad Prof. dr. sc. Marijana Jošta
    http://www.scribd.com/doc/27189/Mari...skoj-GM-usjevi
    The more things change, the more they stay the same.

  9. #9
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Quote Originally Posted by DaySleeper View Post
    Gledam prije neki dan,u USA izbacen u prodaju prvi genetski modifikovani losos.PR te firme veli poslije 15 godina istrazivanja zakljucili smo da nema nikakvih pokazatelja da bi GM hrana mogla bit stetna za coeka.GM losos u poredjenju sa rodjakom koji raste u prirodu,normalno,izgleda kao da je na steroidima...
    http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/0...ing/index.html
    ........................
    Ubrizgali mu jegulju
    GM losos proizvod je američke biotehnološke kompanije AquaBounty. Kompanijini su znanstvenici kreirali GM inačicu atlantskog lososa umetnuvši gene uzete iz pacifičkog lososa i jedne vrsta jegulje. Zahvaljujući stranim genima, GM losos raste dvostruko brže od svoga rođaka iz Atlantskog oceana.




    Primjerice, dok atlantski losos za 18 mjeseci naraste oko 32 centimetra i teži 1,3 kilograma, njegova GM inačica istoga uzrasta duga je 60 centimetara i teška tri kilograma. Na razvoju GM lososa kompanija je radila je gotovo dva desetljeća, a još 1995. godine uputila je prvi zahtjev FDA.
    Polemike ne prestaju
    Otkad je 1994. godine FDA odobrila rajčicu Flavr Savr, prvi GM proizvod, ne prestaju polemike oko te nove vrste hrane koju protivnici pogrdno nazivaju Frankensteinovom (Frankenfood).
    RAZVOJ GM-a
    - 1994. FDA odobrila prvi GM proizvod, paradajz Flavr Savr
    - 1996. umak od GM paradajza počinje se prodavati u Velikoj Britaniji
    - 1998. EU uvodi moratorijum na nove GM usjeve
    - 2010. nakon 12 godina moratorijuma EU odobrio krompir Amfloru, prvi novi komercijalni GM usjev
    Odobravanje genetski izmijenjenog lososa otvara vrata za niz drugih genetski osmišljenih životinja uključujući i ekološki prihvatljivu svinju koju su uzgojili u Kanadi ili goveda otpornih na bolest ludih krava.
    "Za buduće primjene ove metode samo je nebo granica. Možete li zamisliti, znanstvenici će pokušati napraviti, rekao je," David Edwards iz Biotechnology Industry Association.
    Last edited by starwalker; 15-10-10 at 03:41.
    The more things change, the more they stay the same.

  10. #10
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    3,279
    Rep Power
    34615

    Default

    jbg vecini ljudi je potpuno svejedno sto jedu,samo je bitno naznacit,sto se dovoljno ne radi,da li je hrana koju kupujemo GM ili ne
    http://nebojsacelebic.b0x.me/

  11. #11
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Quote Originally Posted by DaySleeper View Post
    jbg vecini ljudi je potpuno svejedno sto jedu.
    Plus, GM hrana izgleda "sexy" a u principu je i dosta jeftinija od eko proizvoda.

    Quote Originally Posted by DaySleeper View Post
    samo je bitno naznacit,sto se dovoljno ne radi,da li je hrana koju kupujemo GM ili ne
    Usklđivanjem zakona teži se u potpunosi osloboditi obaveze označavanja GM proizvoda, jer GM proizvodi su odavno ušli u hranidbeni lanac pa tako imamo mlijeko od krave koja se hranila GM usjevima i ostale prerađevine.
    The more things change, the more they stay the same.

  12. #12
    Join Date
    May 2004
    Posts
    7,254
    Rep Power
    369746

    Thumbs down

    Zastrašujuće je da ne znamo da li je hrana toga porijekla ili ne.

  13. #13
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Quote Originally Posted by Tha_Maddog View Post
    Zastrašujuće je da ne znamo da li je hrana toga porijekla ili ne.
    CG i zemlje u okruženju nemaju zaštitni mehanizam sto se tiče GM proizvoda, pa se uvozi svakakvo smeće. Većina tih proizvoda nema potpunu deklaraciju. Uvoznik se oslanjaja na podatke koje izdaje izvoznik, a na njima se većinom nalaze šture informacije, jer su namjenjeni izvozu, za treće zemlje.
    Zemlje EU-a se još odupiru kompletnom prelasku na GM pa višak rješavaju kroz izvoz u zemlje koje nemaju djelotvorne zaštitne mehanizme, a po strukturi su podložne korupciji i jeftinom uvozu bez potpune provjere proizvoda.
    Plus ove zemlje se takođe obavezuju na uvoz određenih količina GM hrane, što je jedan od nametnutih uslova za primanje u EU, kao uslov za dobijanje sredstava u poljoprivredi. Pa tako imamo hranu za koju znamo da GM i drugu za koju mislimo da je eko a nije.
    The more things change, the more they stay the same.

  14. #14
    Join Date
    May 2004
    Posts
    7,254
    Rep Power
    369746

    Question

    Postoji li ikakav način da se utvrdi šta je GMO a šta prirodno?

  15. #15
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    3,279
    Rep Power
    34615

    Default

    naravno da ne postoji sem ako nije naznaceno
    http://nebojsacelebic.b0x.me/

  16. #16
    Join Date
    May 2004
    Posts
    7,254
    Rep Power
    369746

    Exclamation

    To me i brine.

  17. #17
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    3,279
    Rep Power
    34615

    Default

    ja sam nedje kod nas u plus market naletio na gm pirinac i soju.ali je bilo oznaceno na pakovanje.
    http://nebojsacelebic.b0x.me/

  18. #18
    Join Date
    Sep 2004
    Location
    bijeli svijet
    Posts
    3,080
    Rep Power
    9164

    Default

    Quote Originally Posted by starwalker View Post
    Argumenti ZA
    Problem prehrane svjetskog stanovništva i nestašica hrane je stalno u porastu. Današnje svjetsko stanovništvo broji 6 milijardi ljudi, s procjenom da će 2050. brojiti 12 milijardi. Neki stručnjaci smatraju da će biti nemoguće prehraniti rastući broj ljudi bez iznalaženja novih i efikasnijih načina proizvodnje hrane.Tehnologija rekombinacije DNK pruža neslućene mogućnosti u mijenjanju nasljednih svojstava biljaka i životinja koje služe za ljudsku prehranu. Tako je cilj proizvesti biljke koje bi bile otporne na herbicide i insekticide, što bi dozvolilo pojačanu upotrebu ovih sredstava protiv nametnika, bez straha da se unište same biljke koje se uzgajaju. Takođe bi bilo idealno imati i biljke otporne na razne bolesti koje svake godine odnose značajan dio uroda. U budućnosti može postati dragocjen svaki hektar obradivog zemljišta, pa će se zemljoradnja možda odvijati i u područjima gdje je danas nezamisliva. Da bi to bilo moguće, potrebne su nam biljke s pojačanom otpornošću na temperaturne ekstreme, sušu ili slanost tla. Takođe, brže dozrijevanje bi moglo omogućiti veći broj žetvi. Nije nebitno spomenuti i mogućnost da se genetskom modifikacijom postigne da biljke proizvode neke hranjive materije koje inače ne sadrže. Tako je genetskom modifikacijom dobiven tzv. ˝zlatni pirinač˝, koji sadrži vitamin A. Inače, od nedostatka vitamina A upravo pate milioni ljudi kojima je pirinač osnovni prehrambeni proizvod. Ovim bi se načinom mogao riješiti taj značajan javnozdravstveni problem siromašnih zemalja.Uzgoj GM biljaka je isplativiji a GM hrana jeftinija od tradicionalne. Zagovornici biotehnoloških istraživanja u oblasti proizvodnje hrane ističu da postojeće izmenjene biljne vrste daju i tri puta veće prinose, a da nove životinjske vrste mogu da daju više mesa ili mlijeka; i ne samo to; kombinovanje gena različitih vrsta riješava i problem regiona gde je klima glavna prepreka za povećanje proizvodnje hrane. Jedan od primjera je unošenje gena riba iz hladnih mora koji ih štiti od niskih temperatura u genetski kod krompira, koji na taj način postaje otporan na mraz.
    http://en.wikipedia.org/wiki/Birth_control
    Ta-da.

  19. #19
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    OBAVEZNO POGLEDATI !

    Odlična reportaža Nove TV iz emisije Provjereno



    Zaključak
    -Sve uredbe o GMO se donose tiho, jer je većina stanovništva protiv
    -Genetsku modifikaciju u tragovima prema propisima nije obavezno deklarisati
    -Niti jedna država na svijetu ne može radi obaveza prema WTO i dr organizacijama eksplicitno reći NE GMO-u

    -Izostanak kvalitetnih istraživanja
    -Strana kompanija kontroliše sjeme koje neka država koristi u svojoj poljoprivredi.
    -Scenario legalizacije za početak propagira koegzistenciju eko i GMO hrane

    Reportaža B92
    ŠTA JEDEMO: Brazilska GM piletina iz Makedonije





    I naravno američki GMO propagatori uvjeravaju domaću javnost da ne treba kočiti napredak poljoprivrede.



    još malo iz regiona


    Nemamo mogućnost izbora
    The more things change, the more they stay the same.

  20. #20
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Američka akademija za medicinu okoliša (AAEM) izjavljuje:

    "GM hrana nije do kraja istražena " i "predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik." Prikaz objavljene znanstvene literature 2007.godine o "potencijalnim toksičnim učincima i zdravstvenim rizicima od GM biljaka" je otkrio "da su eksperimentalni podaci vrlo oskudni." Autor zaključuje svoju recenziju pitajući se : "Gdje su znanstveni dokazi koji ukazuju da su GM biljke i hrana toksikološki sigurni, kako tvrde biotehnološke tvrtke?

    Kanadski genetičar David Suzuki odgovara : "mi smo sada postali pokusni kunići, jer eksperimenti nisu bili učinjeni" On dodaje: "Svatko tko kaže, 'Oh, znamo da je to sasvim sigurno, uvjeravam vas , ili je nevjerojatno glup ili promišljeno laže." Dr. Schubert upozorava : "Ako i postoje problemi, mi vjerojatno nikada neće saznati, jer uzroku ćemo teško ući u trag , a također mnogim bolestima je potrebno jako dugo razdoblje da postaju očite." Ukoliko se dogoditi da GMO uzrokuje skore i akutne simptome , možda bismo onda, mogli imati priliku ući u trag uzroku.
    Upravo se to dogodilo za vrijeme američke epidemije kasnih 1980-ih .Bolest se brzo širila, smrtonosno, i izazvala jedinstvene mjerljive promjene u krvi… ali je trebalo proći više od četiri godine da se uopće prizna da se događa stanje epidemije . Do tada je 100 Amerikanaca umrlo, 5,000-10,000 ih se razboljelo .
    Uzrok epidemiji je bio genetski modificirani dodatak prehrani, koji se zvao L-triptofan( L-tryptophan).
    Mi ustvari nikada nećemo znati da li je GM hrana doprinijela rastu autizma, pretilosti, dijabetesa, astme, raka, bolesti srca, alergija, bolesti reproduktivnih organa , ili bilo kojeg drugog zdravstvenog problema, koje postaju pošast Amerikanaca. Zapravo, ako životinje hranjene GM-hranom su pokazivale tako široku paletu komplikacija, osjetljivi ljudi mogu reagirati na GM hranu sa još više simptoma . To dakle, govori da je u prvih devet godina nakon velikih razmjera uvođenja GM usjeva u 1996. godini , broj slučajeva osoba sa tri ili više kroničnih bolesti gotovo udvostručio, sa 7% na 13%.

    Da bi se ustanovila šteta koju GM-hrana prouzrokuje , Američka akademija za medicinu okoliša je tražila od svojih članova, medicinskih zajednica, i neovisnih znanstvenih zajednica da sakupe studije slučaja vezanih za konzumaciju GM hrane i njenih učinaka na zdravlje, da započnu epidemiološka istraživanja uloge GM hrane na ljudsko zdravlje , te da provedu sigurnosne metode za određivanje utjecaja GM hrane na ljudsko zdravlje.
    "Građani ne trebaju čekati na rezultate prije nego što prihvate savjete liječnike o izbjegavanju GM-hrane. Ljudi mogu izbjegavati proizvede od soje i kukuruza, sjemenke pamuka, ulje kanole, i šećer iz GM šećerne repe, osim ako imaju naljepnicu da su ekološki ili «slobodni od GMO-a »" Postoji džepni vodič «Ekološka , ne-gmo hrana « u izdanje Instituta za odgovornu tehnologiju i Centra za sigurnost hrane, koji je dostupan na Internetu, u trgovinama prirodne hrane te u mnogim liječničkim ordinacijama .
    Čak i da mali postotak ljudi izabere ne-GMO marke, prehrambena industrija bi vjerojatno reagirala kao u Europi- ukidajući sve GM sastojke! Tako, da bi savjet o ne konzumiranju GMO hrane mogao biti protuučinkovit .


    GENETSKO MODIFICIRANI ORGANIZMI ostaju u nama

    Jedino objavljeno istraživanje vršeno na ljudskoj hranjenju, možda ukazuje na ono što može biti najopasniji problem s GM hranom. Gen umetnut u GM-soju se prebacuje u DNA bakterije koja živi unutar naših crijeva i nastavlja dalje funkcionirati. To znači da i nakon što prestanemo jesti GM-hranu , još uvijek možemo imati potencijalno štetne GM bjelančevine, koje se kontinuirano proizvode unutar našeg organizma. Da bolje objasnimo, konzumiranje čipsa, napravljenog od Bt-kukuruza (GMO) može naše crijevne bakterije pretvoriti u žive tvornice pesticida, vjerojatno za ostatak života.
    Kada su dokazi prijenosa gena bili prijavljeni na medicinskim konferencijama diljem SAD-a, liječnici su često odgovarali naglašavajući ogroman porast od gastrointestinalnih problema među svojim pacijentima tijekom posljednjih desetljeća. GM hrana može «kolonizirati» crijevnu floru Amerikanaca .
    .................................................. .......
    The more things change, the more they stay the same.

  21. #21
    Join Date
    May 2004
    Posts
    7,254
    Rep Power
    369746

    Exclamation !!!

    Mole se članovi foruma da ovo pročitaju i poslušaju

    Стиже нам Codex Alimentarius

    Како би мултинационалне компаније остваривале велике профите и биле фаворизоване на светском тржишту обарају се све досадашње контролне норме у области производње хране, адитива и осталих додатака храни. Али да би се угушила конкуренција доноси се и велики сет прописи који ће ових дана у Србију донети монструозни Codex Alimentarius
    http://dzonson.wordpress.com/2011/01...-ti-proizvodi/




    Ово је емисија "Атлантис" другог програма радио Београда. Емисију води и уређује госпођа Биљана Ђоровић. У емисији је било речи о за човека погубном Кодексу Алиментаријусу (Codex Alimentarius) i ГМО храни (Генетски Модификовани Организми). Гости емисије који су говорили о овој теми, веома битној за човека и човечанство, били су: Др Рима Лејбоу, оснивач "Организације за здравље и слободу", Мара Керн, писац и новинар, и Никола Алексић, директор еколошког покрета из Новог Сада


  22. #22
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Nisam se nadao da će codex tako ekspresno stići ovamo.
    Mislim dok ne uđemo u EU. Fino su požurili.
    Ovaj codex se ogleda i u zabrani ljekovitih biljaka.

    Do 1 aprila 2011 godine skoro sve ljekovite biljke će u Evropskoj Uniji postati ilegalne.

    Većinu vremena smo hipnotisani i nismo svjesni da koračamo prema
    apsolutnoj dominaciji multinacionalnih korporacija u svim aspektima života.
    The more things change, the more they stay the same.

  23. #23
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Sljedeća vijest se može protumačiti ovako: Ptičiji grip je stvoren s razlogom uvođenja genetski modifikovane hrane životinjskog porijekla

    Naučnici iz Velike Britanije stvorili su genetski modifikovano pile otporno na ptičiju gripu,čime je otvoren put za stvaranje i drugih životinja koje ne šire ovaj opasni virus.

    Naučnici s instituta Roslin, istog onog u kojem je 1996. rođen prvi klonirani sisavac - ovca Dolly, u embrij pileta umetnuli su sintetski fragment DNK, čime se došlo do ovog velikog dostignuća.

    Super pile bi tako moglo zaustaviti širenje virusa na druge životinje, ali i na ljude. To je posebno važno ako se uzme u obzir da je u proteklih sedam godina više od 300 osoba umrlo od ove gripe, a peradarska industrija zabilježila ogromne gubitke.

    Novo pile će biti podvrgnuto rigoroznim testovima prije nego što bude pušteno u lanac ishrane, dodali su naučnici, a prenose agencije.

    Virus ptičije gripe je opasan za ljude, iako se na njih ne prenosi tako lako. Ipak, kad ih zarazi, može biti smrtonosan. Njegova najzaraznija vrsta, nazvana H5N1, usmrtila je više od 300 ljudi u 15 zemalja, te prouzrokovala uginuće miliona ptica.
    Last edited by starwalker; 16-01-11 at 00:34.
    The more things change, the more they stay the same.

  24. #24
    Join Date
    May 2009
    Location
    a place both wonderful and strange
    Posts
    15,280
    Rep Power
    1228064

    Default

    Još malo o codexu

    Što je Codex Alimentarius?

    Codex Alimentarius je organizacija, osnovana prije 40-ak godina od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i Organizacije za Hranu i Poljoprivredu (FAO) pod pokroviteljstvom UN. Codex je bio osnovan sa dobrom svrhom zaštite potrošača i kontrole sigurnosti hrane.
    Pod svojim krilom Codex ima više od 20 državnih komisija, koje rade na tome, da definiraju standarde i smjernice, koje na međunarodnom nivou kontroliraju proizvodnju i sigurnosti hrane. Još jedan njezin cilj je rješavanje problema povezanih sa genetski modificiranom hranom i biotehnologijom.
    Na žalost, s vremenom organizacija je pala pod utjecaj velikih farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija i proizvođača genetski modificirane hrane. Umjesto toga, da štiti interese potrošača, danas Codex Alimentarius predstavlja interese ogromnih korporacija, poput Monsanto.

    Codex Alimentrius nije zdravstvena komisija, nego komisija za trgovinu. Prioritet Codexa je ostvarenje interesa multimilijunskih tvrtki za proizvodnju hrane i lijekova, a ne dobrobit i zdravlje potrošača.

    Codex Alimentarius je usko povezan sa Svjetskom Trgovačkom Organizacijom (WTO). WTO koristi kriterije, razrađene Codexom, da bi postavila pravila i standarde međunarodne trgovine.

    Koja pravila nameće Codex Alimentarius?

    Pravila, koja nameće Codex razrađena su sa ciljem da osiguraju zaradu ogromnih korporacija, koje proizvode hranu, i za tvrtke, koje se bave genetskim inženjeringom. Ova pravila predstavljaju ogromnu opasnost za zdravlje svake osobe na ovom planetu.
    To, što oni predlažu je apsurdno. Prirodni dodaci prehrani, alternativni lijekovi, vitamini i minerali će postati nezakoniti, dok će se otrovne kemikalije koristiti kao dodatci prehrani i aditivi. Većina hrane će biti podvrgnuta zračenju, a na genetski modificirane proizvode neće se smjeti staviti oznaka GMO.
    Kriteriji koje nameće Codex:

    Genetski modificirana hrana:

    uvođenje genetski modificiranih proizvoda na globalnoj razini
    GMO kampanja se vodi od strane SAD-a i Kanade, a Europa će morati popustiti pod njihovim pritiskom
    bit će dozvoljeno da se sjeme „Terminator“ prodaje na međunarodnoj razini
    stižu novi genetski modificirani životinjski proizvodi
    genetski modificirani proizvodi više ne moraju imati oznaku GMO na etiketi

    Ekološki uzgoj:

    smanjenje standarda eko uzgoja
    podrška ogromnim poljoprivrednim korporacijama sa „isplativijom“ proizvodnjom
    uvođenje različitih sintetičkih aditiva i metoda
    procesiranja u eko-proizvodnju
    prema zakonu eko-uzgajivači od sada smiju podvrgnuti svoje proizvode zračenju
    na etiketi eko-proizvoda ne moraju biti navedeni sastojci ne-organskog podrijetla

    Aditivi:

    više od 300 različitih aditiva (većinom sintetičkih) su odobreni kao „sigurni“. Među njima su aspartam, BHA, BHT, potassium bromat, tartrazine itd.
    ne uzima se u obzir potencijalan rizik dugoročnog korištenja namirnica sa tim aditivima

    Postotak pesticida u hrani:

    dopuštaju se visoke razine više od 3,275 vrsta pesticida u hrani, uključujući i te, za koje se zna da su kancerogeni ili poremećuju rad endokrinog sistema, na primjer, 2,4-D, atrazine, methyl bromide
    ne uzima se u obzir rizik za zdravlje uslijed dugoročnog korištenja namirnica sa pesticidima
    Hrana i dodaci prehrani

    minimalna dnevna doza vitamina i minerala je spuštena za 75%
    postavljena je oštra granica između hrane i lijekova. Nutrijenti će od sada spadati u kategoriju lijekova
    dodaci prehrani će morati prolaziti klinička ispitivanja, što je preskupo za većinu proizvođača. Ovo daje zeleno svijetlo velikim korporacijama i uništava male proizvođače.
    spuštanje minimalne dnevne doze nutrijenata će imati ozbiljan negativan utjecaj na zdravlje čovječanstva
    Činjenice:

    Britanija je prihvatila Codex Alimentarius bez obzira na protest više od milijun ljudi.
    Češka je jedina članica Europske Unije, koja se još uvijek odupire Codexu.
    Sve države, koje ulaze u Svjetsku Trgovačku Organizaciju, na kraju će biti prisiljene da pristanu na smjernice Codex Alimentarius.

    Neki upozoravaju, da je krajnji cilj Codexa…

    tretiranje svih životinja sa antibioticima i hormonima
    100% genetski modificirani usjevi
    hrana, podvrgnuta zračenju
    izbacivanje sa tržišta eko-proizvoda i prirodnih lijekova


    Da li moramo prihvatiti pravila, koja nameće Codex?

    WTO određuje smjernice svjetske trgovine, a države-članice moraju poštivati ta pravila.
    Države-članice WTO-a praktički ne mogu odbiti smjernice Codexa, jer u protivnom slučaju će biti podvrgnute teškim sankcijama i ogromnim kaznama.

    Primjer jednog takvog konflikta je Europska Unija, koja je zabranila uvoz mesa krava, uzgojenih uz pomoć umjetnih hormona rasta iz SAD-a i Kanade.

    Zbog nepoštivanja pravila WTO-a Europska Unija sada mora godišnje isplaćivati 116 milijuna dolara SAD-u i 11 milijuna dolara Kanadi. Takva situacija se nastavlja već duže od 10 godina, bez ikakvih naznaka rješenja.

    Dakle države, koje nemaju duboki džep, morat će se složiti sa pravilima, koje nameće WTO i Codex.

    Što možemo učiniti?

    Iskoristite svoje pravo na demokraciju!
    Kontaktirajte predstavnike vlade i informirajte ih o tome, što osjećate u vezi uvođenja pravila Codexa.
    Sudjelujte u ANH kampanji protiv Codex Alimentarius!

    Više o ANH kampanji i peticijama pročitajte ovdje:
    www.anhcampaign.org/get-involved

    Informirajte se!

    Saznajte više o Codex Alimentrarius. Znanje je moćno oružje.

    Codex—government and corporate control of our food supply?
    Codex - the control and denial of science
    What is Codex and how does it affect you and your health?
    We Become Silent: Codex Alimentarius

    Informirajte druge.
    Last edited by starwalker; 16-01-11 at 15:21.
    The more things change, the more they stay the same.

  25. #25
    Join Date
    May 2004
    Posts
    7,254
    Rep Power
    369746

    Exclamation



    Quote Originally Posted by alo.rs.
    I pored toga što se ministar poljoprivrede Saša Dragin, posle oprečnih izjava, sada javno zarekao da genetski modifikovana (GM) hrana neće ući u Srbiju dok je on na tom položaju, američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) objavilo je pre više od godinu dana dokument u kojem se navodi da su srpski zvaničnici obećali da će biti promenjen važeći zakon kojim se zabranjuje uvoz i upotreba GM hrane u Srbiji!
    http://www.alo.rs/vesti/34650/Uvozic...v_zbog_Amerike
    ``````````

Page 1 of 18 1234511 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 2 users browsing this thread. (0 members and 2 guests)

Similar Threads

  1. Hrana kao afrodiziak
    By bane59 in forum Sex i erotika
    Replies: 2
    Last Post: 17-08-09, 12:16
  2. Brza hrana
    By rain_wind_storm in forum Sve i svašta
    Replies: 28
    Last Post: 07-04-09, 12:05
  3. Hrana za pse !
    By philipe in forum Kućni ljubimci
    Replies: 0
    Last Post: 04-01-09, 16:12
  4. Dijetalna hrana u PG... dje?
    By mmmm in forum Sve i svašta
    Replies: 4
    Last Post: 01-02-06, 23:57
  5. Hrana
    By Hari Krisna in forum Ekologija
    Replies: 6
    Last Post: 17-10-04, 12:38

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •