Page 1 of 3 123 LastLast
Results 1 to 25 of 61

Thread: Neke od tema

  1. #1
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default Neke od tema

    Last edited by Hari Krisna; 30-04-16 at 23:38. Reason: link

  2. #2
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

  3. #3
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Duklja, Vojislavljevići

    VIZANTIJSKI, VATIKANSKI I DRUGI IZVORI, O NAŠIM PRECIMA - DUKLjANIMA




    Andreacijeva Povelja o izgradnji crkve Svetog Tripuna (809. godina)

    Pečat arhonta Petra, nesporni dokaz rane dukljanske državnosti (IX ili X vijek)

    NATPIS O OSNIVANJU CRKVE SVETOG STEFANA NA OTOKU GOSPE OD MILOSRĐA U TIVATSKOM ZALIVU (IX VIJEK)

    Vizantijski Car Konstantin VII Porfirogenit: De Administrando Imperio (O Upravljanju Carstvom), oko 950. godine

    Vizantijski hroničar Georgius Cedrenos navodi Dukljane

    Vizantijski Car Konstantin VII Porfirogenit navodi u svom djelu "Život Vasilija I", (oko 950. godine):

    Jovan Skilica o tome kako je knez Vojislav zauzeo zemlju Srba i prigrabio zlato (1034/5 - 1052)

    Skilica: Katastrofalan poraz Grka (Vizantinaca) u Duklji, oktobra 1042. godine

    Kekavmen: "Pomenuti naime katepan, upavši u Duklju..." (1042)

    Kekavmen o tome kako je dukljanski knez Vojislav zarobio vizantijskog stratega u Dubrovniku (poslije 1042)

    Skilicin nastavljač o tome kаko je Bodin proglašen za bugarskog cara ... (1072)

    Nićifor Vrijenij: "Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik" (1072)

    Nićifor Vrijenij: "Kako su Hrvati i Dukljani zlostavljali Ilirik ..." (1072 - 1075)

    Pismo iz Vatikana: "Grgur, papa, sluga božijih slugu, Mihailu, kralju Slovena ..." (1078.)

    Natpis dukljanskog kralja Mihaila Vojislavljevića u Stonu (prije 1080)

    Anali Barija: "Mjeseca aprila Arhiric je dao sinu Mihaila, kralja Slovena, svoju kćer za ženu" (april 1081)

    Ana Komnina o vezi dračkog duke Monomahata sa dukljanskim kraljevima Bodinom i Mihailom (1081)

    Ana Komnina: Borba Vizantijaca sa Normanima kod Drača i držanje Bodina (oktobar 1081)

    Ana Komnina: Dukljanski Kralj Bodin uznemirava Normane (1083)

    Papa Kliment III Vilbert pismom daje nadbiskupski plašt Petru, biskupu barskome (1089)

    Ana Komnina: Jovan Duka bori se sa Dalmatima, zarobljava Bodina (1085-1090)

    Papa Kliment III barskom nadbiskupu Petru piše: "Neka se pred tobom nosi krst po cijelom Kraljevstvu Duklje" (1089)

    Ana Komnina: Dukljanski kralj Bodin i Dalmati napadaju na vizantijske oblasti (1091)

    Krstaši prolaze kroz zemlju dukljanskog kralja Bodina, kralj Bodin ih dočekuje u Skadru (godine 1096)

    Povelja dukljanskog/zetskog kralja Bodina o poklonu crkve Sv. Martina benediktincima na Lokrumu (1100)

    Karta iz istorijskog atlasa, odštampala Država Srbija - KRALjEVINA DUKLjA, XI vijek

    Zapis kotorskog episkopa Grimoalda (1090 - 1124)

    Povelja sudije Grda(na) iz vremena kralja Đorđa, Bodinova sina (1114)

    Dukljanski kralj Đorđe, sin Bodinov, potvrđuje predaju crkve Sv. Martina benediktincima na Lokrumu

    Vizantijski pjesnik Teodor Prodrom pominje Dukljane (1150)

    Dokument o posvećenju katedrale Svetog Tripuna, iz 1166. godine

    Omišani i Kotorani sklapaju mir (1167 godina)

    Papa Aleksandar III ne priznaje barsku nadbiskupiju (29. decembar 1167.; 3. januar 1168.)


    Vilim Tirski o jeziku i nošnji na našem primorju (12. vijek)

    Natpis na grobu trebinjskog župana Grda (između 1173. i 1189)

    Pismo nadbiskupa barskog Grgura splitskom nadbiskupu Rajneriju (1178 / 1179)

    Zahvalnost barskog nadbiskupa Grgura Rajneriju i Feru (1178 / 1179)

    Nadbiskup Barski Grgur žali se na Nemanju, u pismu splitskom kanoniku Gvalteriju (oko 1180)

    POKUŠAJ OSVAJANjA DUBROVNIKA, OD STRANE MIROSLAVA, BRATA NEMANjINOG, GODINE 1184.

    Ugovor potonje zetske knjeginje Desislave sa Dubrovnikom (20. avgusta 1189)

    LjETOPIS POPA DUKLjANINA ili BARSKI RODOSLOV (druga polovina 12. vijeka)


    .
    Last edited by Ćipur; 27-05-10 at 18:05.

  4. #4
    Join Date
    Jun 2006
    Posts
    2,063
    Thanks Thanks Given 
    46
    Thanks Thanks Received 
    42
    Thanked in
    14 Posts

    Default

    Hari, gde nestade ona tema gde Danilo hoće da "prizna Turke" jer mu treba novaca?
    Last edited by ssin; 30-11-08 at 18:16.

  5. #5
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

  6. #6
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

  7. #7
    Join Date
    Sep 2009
    Location
    Here and now
    Posts
    1,848
    Thanks Thanks Given 
    80
    Thanks Thanks Received 
    61
    Thanked in
    24 Posts

    Default

    Odiseja Timotija Jokanovica - Crnogorci u Argentini

    Kada je 25. oktobra 1966. godine u Argentini, u distriktu Huankueros, preminuo 76-godišnji Pivljanin Timotije Jokanović, iza njega je ostala supruga Ana i šestoro dece - sinovi Honorio i Timoteo i ćerke Mileva, Marta, Drina i Sofija. Ostala i neizmerna tuga što za 60 godina života i rada u toj dalekoj zemlji nikada nije zaradio dovoljno da bi ispunio zavet koji je dao majci - da se, makar na viđenje, vrati u Pivu i još jednom vidi rodnu Trsu, odakle se kao šesnaestogodišnjak, jednog studenog martovskog dana 1907, otisnuo na daleki, neizvesni i, kako će se ispostaviti, put bez povratka.
    Mnogo godina kasnije, njegov unuk, Honoriov sin Rodolfo, u dedinom starom drvenom koferu sa kojim je iz Crne Gore stigao na južnu zemljinu poluloptu, među požutelim porodičnim fotografijama i pismima, pronašao je i njegov zapis - sećanje na rodni kraj i mučenički put od Pive do Južne Amerike, koji je ovaj samouki čovek ostavio potomstvu da znaju kako je bilo i ko su i odakle su.
    Setio se Timotije Jokanović u tom, nevešto napisanom ali toplom i iskrenom zapisu, kako se njegov otac Novica, dok je jednog ledenog zimskog dana cepao drva za ogrev i bez lekara i lekova, ostao tri meseca vezan za postelju, a on sa majkom Marom, rodom od Malovića, preuzeo svu brigu o domaćinstvu.
    Setio se neopisive radosti koju je doživeo kada mu je neki očev prijatelj tih dana doneo sedam centimetara dugačku grafitnu olovku i kada je uz njegovu pomoć na marginama starog bukvara počeo ispisivati prva slova, a potom toj čudesnoj veštini počeo učiti i jedva pokretnog oca.
    - Tih godina - piše Timotije Jokanović - prvi mladići iz našeg sela su pošli u Severnu Ameriku i ubrzo su počele priče o velikom bogatstvu i mogućnostima da do njega dođe svako ko išta vredi, a u selu se sve glasnije počelo govoriti da onaj koji nešto valja odlazi u Ameriku, a onaj koji ništa ne valja ostaje kod kuće...
    Kada su oni koji su već pošli u Ameriku počeli da šalju dolare i pomažu porodice, u usijanoj glavi golobradog mladića, koji je bio tek zakoračio u šesnaestu, javila se neodoljiva želja da krene preko okeana i dokaže da nije gori od ostalih.
    Dok su mladići iz Pive te 1907. putovali sa Cetinja preko, prema Kotoru sreli su knjaza Nikolu koji se kalešinom (kočijom) vraćao sa rodnih Njeguša. Zaustavio se i kad je čuo ko su i kud su krenuli, blagoslovio ih je i dodao:
    - Znajte dobro da se nigde ni u jednom kraju sveta ne jede jevtiniji hleb nego u vašoj Crnoj Gori!
    Roditelji su nekako popustili i on je "sedmoga dana, meseca marta 1907" krenuo na put, ali nikada nije zaboravio beskrajnu tugu opraštanja sa sestrama Petranom i Vidosavom, braćom Neđeljkom i Miljanom, koji je imao samo tri godine, a naročito sa majkom:
    - Najveća tuga je bila kad sam se poljubio sa majkom, koja mi je oblivena suzama i skrhana bolom rekla: 'Neka ti je sa srećom put, sine moj, a moja najveća želja je da mi se što pre vratiš, iako osećam da mi se više nikad nećeš vratiti...'
    Sa povećom grupom mladića iz Pive i drugih krajeva Crne Gore, kao najmlađi i jedini bez pasoša, samo sa krštenicom koju mu je izdao mesni sveštenik, peške, preko Nikšića, Cetinja i Njeguša, stigao je u Kotor, a onda brodom do Trsta.
    Tu ni nakon mesec dana čekanja i obećanja nije sa svojom krštenicom uspeo da se ukrca na brod za Njujork. Njegovi drugovi su otplovili, a on ostao sam i izgubljen u vrevi tuđeg grada, bez novca i nade da će ikada stići u Ameriku.
    A onda je u Trstu sreo drugu grupu koja se uputila u Argentinu, a tamo se ulazilo i bez pasoša i bez viza. Preturivši preko glave 100 muka konačno se ukrcao na brod "Princeza Mafalda" i otisnuo preko okeana na put dug skoro 12.000 kilometara.
    Dok se moćna lađa mesecima borila sa talasima okeana i grabila prema Argentini, zbunjeni i uplašeni Timotije Jokanović je razmišljao kako u toj obećanoj zemlji da nađe posao, a ne zna nijednu špansku reč. Neki šeret naučio ga je frazu na španskom za traženje posla.
    Kad je posle nekoliko dana zamolio nekog drugog povratnika u Argentinu da ga sasluša i čuje da li je dobro zapamtio i naučio tu rečenicu, ovaj mu je odgovorio da bi mu to verovatno bile poslednje reči. Rečenica je glasila: "Slušaj ti, kučkin sine, ako mi ne daš posao razbiću ti nos!
    Timotije Jokanović je radio na izgradnji pruga i puteva, kao drvoseča, kao ratar i radnik na rančevima na jugu provincije Santa Fe, uglavnom da nekako preživi.
    Nešto veseliji dani su došli tek kada je uspeo da uštedi malo para i kupi konja i zaprežna kola. Tada je počeo da trguje voćem i povrćem. I tako punih devet godina, niti se kome javljao niti je uspevao da zaradi dovoljno da ispuni obećanje koje je na polasku dao majci.
    Kako njegova ojađena majka, kojoj su bolesti i nedaće u nedohodima Pive već odnele nekoliko dece, nije o Timotiju ništa znala, ona je posle devet godina čekanja i tuge, spremila i mlađeg sina Neđeljka da ide na kraj sveta, u tu Argentinu, i potraži brata.
    Neđeljko je stigao u Argentinu 1916. i nakon godinu dana traganja, iako nepismen, ne znajući ni reč španskog uspeo je da nađe brata, ali ostao zauvek i on.
    Timotije se oženio tek 1927. i sa Hrvaticom Anom Buratović izrodio šestoro dece.
    Timotijev sin Honorio sa suprugom 1957.
    Trgovina ga je često vodila u grad Rozario, gde je upoznao dr Hoakina Argonsa sa kojim je postao veliki prijatelj, pa mu je čak krstio i ćerku Sofiju.
    Kada je Argons 1941. izabran za guvernera provincije Santa Fe, on je svom prijatelju, samoukom Pivljaninu, poverio funkciju šefa administrativne službe koja je upravljala svim državnim poljima u provinciji, koja su bila pod zakupom seljaka.
    Jokanović je živeo na imanju u distriktu Huankueros i uzgajao pšenicu. Kada je 1945. na vlast došao Huan Peron, vlada u Santa Feu mu je naredila da u roku od dva dana napusti imanje kako bi ga zaposeo prijatelj predsednika vlade.
    Drčni i pravdoljubivi Crnogorac se, međutim, nije povinovao toj naredbi. Na sve najvažnije adrese u državi je uputio telegrame da neće otići sa imanja bez sudske odluke i da ne odgovara za moguće krvoproliće ukoliko neko silom pokuša da ga otera.
    Onda se zabarikadirao na ranču, pripremio svo raspoloživo oružje, a na ulazima u dvorište postavio i košnice pčela - da i to bude jedna od odbrana od onih koji nezvani i na silu krenu da uđu.
    - Dedina pretnja je, izgleda, urodila plodom - kaže njegov unuk dr Rodolfo Jokanović, fizijatar, koji živi u Buenos Ajresu, a kao profesor predaje na univerzitetu u Kordobi.
    - Policiji, koja je bila krenula da ga silom otera sa ranča, neko je naredio da se povuče pre nego što je dospela do imanja. Kasnije je deda postao čak i jedan od savetnika pri donošenju zakona o kolonizaciji. Tako se izborio za pravo da svi seljaci koji žive na državnim imanjima mogu da ih po povoljnim cenama otkupe od države.
    Od šestoro dece Timotija Jokanovića još je živa samo ćerka Drina, živi u Kordobi, ali u ovoj dalekoj zemlji danas ima skoro 100 potomaka Jokanovića koji, nažalost, izuzimajući unuka Rodolfa, o rodnom kraju njihovog rodonačelnika znaju samo iz priča i slika.

    Attachment 79903
    Na slikama: Honorio Jokanovic, Timotije i Ana Jokanovic, Rodolfo jokanovic sa suprugom Laurom i djecom Rablom i Marianom.
    Last edited by DavidM; 16-02-12 at 13:36.

  8. #8
    Join Date
    Sep 2011
    Location
    Stevenage Road, London SW6 6HH
    Posts
    3,313
    Thanks Thanks Given 
    4
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Dublin’s most unusual grave? Christchurch’s Montenegrin Mystery…




    This is Marko Zekov Popović. Popović was famous for being a member of the Member of the “Montenegrin National Committee”, Hereditary Royal Standard Bearer of Montenegro and author of the 1926 book “Where is Montenegro? The Martyrdom of a Small Nation”. A mover and shaker in the Balkans in the 1910′s oddly his cremated remains lie in Christchurch Cathedral along side Strongbow.Why this early 20th century Montenegrin nationalist, soldier and politician has Dublin as his final resting place is far from clear. He appears to have had no obvious connection to Ireland or Dublin. He didn’t even die in Ireland – he passed on in London on October 26, 1934.



    Popović was cremated and his ashes were brought to Dublin where they were put in an ornate casket in the Southern Aisle of Christchurch with an accompanying plaque.



    Why Popovic was afforded such a prominent place in the Cathedral usually the preserve of the Dublin’s elite is not clear.
    Anyone have any ideas as to how and why he ended up so far from home?

    sa sajta: http://irishhistorypodcast.ie/2012/0...egrin-mystery/

    (sorry ako je tema već bila, obrišite je slobodno, ili premjestite. slučajno na twitter naiđoh na ove podatke pa rekoh da podijelim)


  9. #9
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  10. #10
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  11. #11
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  12. #12
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Povijest Srednjeg Vijeka Engleske kroz oči djece. Ovaj dokumentarac je primjenjiv i na ostale dijelove srednjevijekovne Europe pa i nas.

    https://www.youtube.com/watch?v=QaK8RXllHNs

  13. #13
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  14. #14
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  15. #15
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  16. #16
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  17. #17
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  18. #18
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  19. #19
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  20. #20
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  21. #21
    Join Date
    Jan 2014
    Posts
    640
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    VIZANTIJSKI, VATIKANSKI I DRUGI IZVORI, O NAŠIM PRECIMA - DUKLjANIMA




    Andreacijeva Povelja o izgradnji crkve Svetog Tripuna (809. godina)

    Pečat arhonta Petra, nesporni dokaz rane dukljanske državnosti (IX ili X vijek)

    NATPIS O OSNIVANJU CRKVE SVETOG STEFANA NA OTOKU GOSPE OD MILOSRĐA U TIVATSKOM ZALIVU (IX VIJEK)

    Vizantijski Car Konstantin VII Porfirogenit: De Administrando Imperio (O Upravljanju Carstvom), oko 950. godine

    Vizantijski hroničar Georgius Cedrenos navodi Dukljane

    Vizantijski Car Konstantin VII Porfirogenit navodi u svom djelu "Život Vasilija I", (oko 950. godine):

    Jovan Skilica o tome kako je knez Vojislav zauzeo zemlju Srba i prigrabio zlato (1034/5 - 1052)

    Skilica: Katastrofalan poraz Grka (Vizantinaca) u Duklji, oktobra 1042. godine

    Kekavmen: "Pomenuti naime katepan, upavši u Duklju..." (1042)

    Kekavmen o tome kako je dukljanski knez Vojislav zarobio vizantijskog stratega u Dubrovniku (poslije 1042)

    Skilicin nastavljač o tome kаko je Bodin proglašen za bugarskog cara ... (1072)

    Nićifor Vrijenij: "Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik" (1072)

    Nićifor Vrijenij: "Kako su Hrvati i Dukljani zlostavljali Ilirik ..." (1072 - 1075)

    Pismo iz Vatikana: "Grgur, papa, sluga božijih slugu, Mihailu, kralju Slovena ..." (1078.)

    Natpis dukljanskog kralja Mihaila Vojislavljevića u Stonu (prije 1080)

    Anali Barija: "Mjeseca aprila Arhiric je dao sinu Mihaila, kralja Slovena, svoju kćer za ženu" (april 1081)

    Ana Komnina o vezi dračkog duke Monomahata sa dukljanskim kraljevima Bodinom i Mihailom (1081)

    Ana Komnina: Borba Vizantijaca sa Normanima kod Drača i držanje Bodina (oktobar 1081)

    Ana Komnina: Dukljanski Kralj Bodin uznemirava Normane (1083)

    Papa Kliment III Vilbert pismom daje nadbiskupski plašt Petru, biskupu barskome (1089)

    Ana Komnina: Jovan Duka bori se sa Dalmatima, zarobljava Bodina (1085-1090)

    Papa Kliment III barskom nadbiskupu Petru piše: "Neka se pred tobom nosi krst po cijelom Kraljevstvu Duklje" (1089)

    Ana Komnina: Dukljanski kralj Bodin i Dalmati napadaju na vizantijske oblasti (1091)

    Krstaši prolaze kroz zemlju dukljanskog kralja Bodina, kralj Bodin ih dočekuje u Skadru (godine 1096)

    Povelja dukljanskog/zetskog kralja Bodina o poklonu crkve Sv. Martina benediktincima na Lokrumu (1100)

    Karta iz istorijskog atlasa, odštampala Država Srbija - KRALjEVINA DUKLjA, XI vijek

    Zapis kotorskog episkopa Grimoalda (1090 - 1124)

    Povelja sudije Grda(na) iz vremena kralja Đorđa, Bodinova sina (1114)

    Dukljanski kralj Đorđe, sin Bodinov, potvrđuje predaju crkve Sv. Martina benediktincima na Lokrumu

    Vizantijski pjesnik Teodor Prodrom pominje Dukljane (1150)

    Dokument o posvećenju katedrale Svetog Tripuna, iz 1166. godine

    Omišani i Kotorani sklapaju mir (1167 godina)

    Papa Aleksandar III ne priznaje barsku nadbiskupiju (29. decembar 1167.; 3. januar 1168.)


    Vilim Tirski o jeziku i nošnji na našem primorju (12. vijek)

    Natpis na grobu trebinjskog župana Grda (između 1173. i 1189)

    Pismo nadbiskupa barskog Grgura splitskom nadbiskupu Rajneriju (1178 / 1179)

    Zahvalnost barskog nadbiskupa Grgura Rajneriju i Feru (1178 / 1179)

    Nadbiskup Barski Grgur žali se na Nemanju, u pismu splitskom kanoniku Gvalteriju (oko 1180)

    POKUŠAJ OSVAJANjA DUBROVNIKA, OD STRANE MIROSLAVA, BRATA NEMANjINOG, GODINE 1184.

    Ugovor potonje zetske knjeginje Desislave sa Dubrovnikom (20. avgusta 1189)

    LjETOPIS POPA DUKLjANINA ili BARSKI RODOSLOV

  22. #22
    Join Date
    Jun 2005
    Posts
    41
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    A Sjever ?

  23. #23
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  24. #24
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by funestis View Post
    Svi su dobri ali posljednji je kralj:

    Nema Josipa
    Quote Originally Posted by funestis View Post
    Legalna oružja koja se graniče sa međunarodnim banom.

    http://www.youtube.com/watch?v=2cKodGdly9k
    Meni lično je najbolesnije naoružanje Bacač Plamena. Koliki bolesnik treba do bude onaj koji je došao na tu ideju ?
    Last edited by Rakun; 23-11-14 at 15:45.
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

  25. #25
    Join Date
    Aug 2009
    Location
    Podgorica
    Posts
    15,224
    Thanks Thanks Given 
    138
    Thanks Thanks Received 
    384
    Thanked in
    291 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by funestis View Post
    Svi su dobri ali posljednji je kralj:

    Yakov Pavlov ... citaj: Pavlov's House (Battle of Stalingrad)

    meni su Istocni i Zapadni front neuporedivi..

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 2 users browsing this thread. (0 members and 2 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •