Pobjeda, 22.11.2005. KULTURA i DRUSTVO
EKSPONATI PRVI PUT IZLOŽENI U INTEGRALNOM OBLIKU U MUZEJU GRADA PERASTA
Blago zemljanih tumula Male i Velike Grude
Površinu Bokokotorske regije Crnogorskog primorja potrebno je posmatrati iz vazduha da bi se gotovo na svim vrhovima brežuljaka primorskog pojasa, od Sutorine do Platamuna, kao i na donjim padinama Orjena i Lovćena, vidjele sive okrugle kupe kamenih tumula ili gomila, grobnica koje su prastanovnici ovoga kraja tokom prvog milenija prije naše ere podizali svojim mrtvim plemenskim poglavicama, a kasnije narodna mašta vezala uz njih priče o kamenovanju preljubnica ili oceubica.
Između dugog lanca bregova Luštice, Krtola i Donjeg Grblja i vodom bogatih padina Lovćena leži Grbaljsko polje, u čijoj se sredini, između Aerodroma Tivat i sela Radanovići, poput dvije bradavice na ravnici polja, uzdižu dva zemljana tumula sa kamenim plaštom, zvani u narodu Mala i Velika ili Velja Gruda, prečnika 20 i 26 metra, visine četiri i 6,30 metara.
Interesantno je navesti da je ovaj kraj vezan za mitologiju drevne Grčke, te da antički pisci četvrtog i trećeg vijeka stare ere navode da se u blizini Rizonske rijeke, odnosno Bokokotorskog zaliva, nalaze grobovi mitskog heroja grada Tebe, prognanog kralja Kadmosa i njegove žene Harmonije; to je najbolje izrazio pjesnik Apolonije sa Rodosa u stihovima: ("Na ilirskoj modrodubokoj rijeci su grobovi Armonije i Kadma, gostiju ljudi Enheleja")
Već prilikom prvih obilazaka ovih tumula od strane ekipe Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora i Arheološkog instituta SANU iz Beograda, na čelu sa dr Majom Parović-Pešikan, još davne 1963. godine, ustanovljeno je da su ove "grude" djelo ljudskih ruku, poput dalekih kurgana u ukrajinskim stepama. Tek se 1970. i 1971. godine uspjelo obezbijediti sredstva na sistematsko istraživanje manjeg tumula Mala Gruda, koje je dalo izvanredne nalaze iz centralnog groba od grubih kamenih ploča sa poklopnicom: zlatni bodež, srebrnu sjekiru sa zlatnom aplikacijom, zlatne karičice kao ukras za kosu, do tada nepoznatog oblika u nauci i zato nazvane "tip Mala Gruda", te keramiku sa urezanim i bijelo inkrustiranim ornamentima, što je sve povezivalo ove nalaze sa mediteranskim kulturnim krugom i kritskomikenskom kulturom sa prelaza iz trećeg u drugi milenij stare ere, te s druge strane sa kulturama panonskog bazena, posebno nalazišta Vučedol pored Vukovara, iz istog perioda.
Trebalo je da prođe skoro 20 godina pa da se pojavi Abteilung fur Ur-und Fruhgeschihte (Odjeljenje za pra - i protoistoriju) Univerziteta u Cirihu (Švajcarska) na čelu sa prof. dr Margaritom Primas i njenim asistentom (sada profesorom) Philippeom Della Casa, sa sredstvima i kompletnom opremom za istraživanje po najmodernijim metodama, i da u zajednici sa Opštinskim (sada Regionalnim) zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, u sezonama 1988, 1989 i 1990. godine izvrši sistematsko istraživanje tumula Velika Gruda, te da objavi rezultate u dva toma izvanredno opremljene knjige. I u ovom slučaju se pokazalo da je glineni tumul sa kamenim plaštom podignut iznad dvospratnog centralnog groba od grubih kamenih ploča, od kojih je u donjem otkriven skelet muškarca sa obrednom čašom od keramike sa istim urezanim i bijelo inkrustiranim motivima Vučedolske kulture, sa dva bronzana sječiva i bronzanom sjekirom, te osam zlatnih karičica ukrasa za kosu, od kojih tri pripadaju "tipu Mala Gruda", a pet se vezuju za nalaze istovremene kulture na ostrvu Leukas u Jonskom moru.
Međutim, nad zemljanim tumulom Velike Grude bio je u kasnijem, bronzanodobnom periodu podignut još jedan tumul od oblutaka i pijeska iz korita obližnjeg potoka Koložunj, u kome je na samom početku radova otkrivena čitava nekropola od 30-tak grobova, prostih plitkih jama okruženih uspravnim oblucima, često više puta korištenih za naknadna ukopavanja odraslih individua ali i djece, sa prilozima od velikih keramičkih posuda i sitnih metalnih nalaza: bronzanih dugamdi raznih tipova, tzv. naočarastih fibula ili prstenja od bronzane žice, što sve ukazuje na pripadnost ove nekropole vremenu srednje i kasne bronze i početaka željeznog doba, od cca 1600. do 1200. godine prije naše ere.
Na ovoj izložbi, koja je otvarena u čast Dana oslobođenja Opštine Kotor, ali koja će kratko trajati budući da se najdragocjeniji dio materijala šalje u Zagreb, na veliku izložbu sličnog materijala iz nalazišta u Hrvatskoj, po prvi put su na jednom mjestu integralno prikazani nalazi iz centralnog groba Male Grude i centralnog groba Velike Grude, zajedno sa nalazima iz bronzanodobne nekropole podignute na zemljanom tumulu Velike Grude. Inače su do sada izlagani samo metalni nalazi iz Male i Velike Grude na velikoj, jednogodišnjoj evropskoj izložbi "Troia, Traum und Njirklichheit" u tri njemačka grada: Štutgardu, Braunschnjeigu i Bonu, u toku 2002-2003. godine, zajedno sa nalazima iz Turske, Grčke, Italije i Španije, te metalni i keramički nalazi iz Male Grude i metalni nalazi iz Velike Grude na izložbi "Zlatno doba Crne Gore" u organizaciji Muzeja grada Podgorice, zajedno sa nalazima iz tumula u Tološima, koji pripadaju istom kulturnom krugu. U toku iduće sezone, 2006. godine, nalazi sa ove izložbe naći će svoje mjesto u vitrinama privremene postavke bogate zbirke kamenih spomenika kotorskog Lapidarijuma, sve dok ne budu obezbijeđena sredstva i izvršena revitalizacija romaničke crkve SV. Pavla iz 13/16. vijeka, koja je već odranije opredijeljena kao izložbeni i radni prostor Arheološke zbirke budućeg Istorijskog muzeja grada Kotora.
Jovica Martinović
Bookmarks