O ODNOSU RELIGIJE I NAUKE U CRNOGORSKOJ AKADEMIJI

Nema nauke bez vjere


Nauka je način mišljenja, a vjera način življenja" - konstatovao je prof. dr Đuro Šušnjić govoreći u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti o stalnom sukobu religije i nauke. Ističući da je odnos razuma i vjere uvjek bio opterećen nerazumijevanjem, profesor Šušnjić je kazao da ni pobornici nauke, a ni religije, nijesu u potpunosti u pravu, jer "niti je religija uvjek griješila, niti je nauka uvjek u pravu". Nema pravog razloga za milenijumsku svađu, jer "problemi koje rešava vjera nijesu oni je koje tretira nauka, a ni u buduće ih neće rešavati".
U Boga vjeruje četiri petine svjetske populacije, iznio je Šušnjić, a živimo u vremenu kad vjerovati više ne znači i ići u crkvu, odnosno izvršavati vjerske obrede.
- Došlo je vrijeme kad vjera od objektivne stvarnosti postaje lična, subjektivna stvar. Na ovoj zaključaj jasno ukazuje trend koji je najizrazitiji u Finskoj koji govori da je 85 odsto stanovnika ove skandinavske zemlje religiozno, ali da u crkvu ide samo pet odsto.
Religija stalno upućuje na granice nauke. Nauka, sa druge strane, čini ograničen pogled na svijet, dok nam vjera omogućava da steknemo cjelovitost svih saznanja, naveo je Šušnjić. Zato nema istoriji poznatog društva koje nije imalo društveno priznatu religiju, bez obzira što se ona zasniva na iluziji. Ničeovim riječima da "čovjeku nije toliko stalo do (naučne) istine, koliko do spasa od nje", Šušnjić je slikovito dokazao da bez obzira na stalni razvoj, čovjek bez iluzije i vjere u nedokazivo i neviđeno ne može da postoji.
- Kad bi sve znali, ne bi imali u šta vjerovati, a vjera i razum su dvije moći iste duše. To objašnjava zašto je anketa među najistaknutijim savremenim fizičarima pokazala da čak njih 64 odsto vjeruje u Boga, te da se u najrazvijenijim društvima svijeta povećava broj vjernika - kazao je Šušnjić završavajući predavanje konstatacijom da dosad nije dokazana racionalnost vjere, a, takođe, ni niko je nije naučno opovrgao.

U visokom društvu

Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Momir Đurović izabran je za člana Evropske akademije nauka i umjetnosti, čije je sjedište u Salcburgu u Austriji.
Članstvom u ovu uglednu institucuju, koja broji 1200 članova, Đurović se našao u društvu sa 18 nobelovaca.

Zavidna biografija

Profesor dr Đuro Šušnjić, Ličanin po porijeklu, školovao se u Vinkovcima, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Doktorirao na katedri za sociologiju u Beogradu. Predavao je i predaje na fakultetima u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Zadru, Zagrebu i Nikšiću. Knjige "Ribari ljudskih duša", "Otpori kritičkom mišljenju", "Dijalog i tolerancija", "Religija" i "Metodologija" samo su dio bibliografije poznatog profesora, a objavio je viče od 100 naučnih tekstova, intervjua, eseja u raznim publikacijama.

S.Ć.

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika...tum=2006-12-19