View Poll Results: Da li trebaju da se odrze neposredni izbori za Skupstinu SiCG ?

Voters
14. You may not vote on this poll
  • Da

    8 57.14%
  • Ne

    5 35.71%
  • Svejedno mi je

    1 7.14%
Results 1 to 7 of 7

Thread: Ustavna Povelja

  1. #1
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Herceg-Novi / Montreal
    Posts
    444
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Ustavna Povelja

    Integralni tekst Ustavne povelje

    Polazeci od ravnopravnosti dve države clanice, države Crne Gore i države Srbije koja ukljucuje autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo i Metohiju, trenutno pod medjunarodnom administracijom u skladu s Rezolucijom 1244 SB UN, na osnovu Polaznih osnova za preuredjenje odnosa Srbije i Crne Gore od 14. marta 2002. godine. Narodna skupstina Republike Srbije, Skupstina Republike Crne Gore i Savezna skupstina SRJ donose

    Ustavnu povelju Državne zajednice Srbija i Crna Gora

    IME

    Član 1

    Ime državne zajednice je Srbija i Crna Gora.


    NAČELO RAVNOPRAVNOSTI
    Član 2

    Srbija i Crna Gora zasnovana je na ravnopravnosti dve države clanice, države Srbije i države Crne Gore.


    CILJEVI
    Član 3

    Ciljevi su:

    - Poštovanje ljudskih prava svih osoba u njenoj nadležnosti,

    - Ocuvanje i unapredjenje ljudskog dostojanstva, ravnopravnosti i vladavine prava,

    - Ukljucivanje u evropske strukture, a narocito u EU

    - Uskladjivanje propisa i prakse s evropskim i medjunarodnim standardima,

    - Stvaranje tržišne ekonomije koja se zasniva na slobodi preduzetništva, konkurenciji i socijalnoj pravdi i

    - Uspostavljanje i obezbedjivanje neometanog funkcionisanja zajednickog tržišta na svojoj teritoriji, kroz koordinaciju i harmonizaciju ekonomskih sistema država clanica u skladu s principima i standardima EU.


    SIMBOLI SRBIJE I CRNE GORE
    Član 4

    Srbija i Crna Gora ima zastavu, himnu i grb koji se uredjuju zakonom Srbije i Crne Gore.


    TERITORIJA SRBIJE I CRNE GORE

    Član 5

    Teritorija Srbije i Crne Gore cine teritorije država clanica Srbije i Crne Gore. Granica Srbije i Crne Gore je nepovrediva. Granica izmedju država clanica je nepromenljiva, osim uz obostranu saglasnost.


    ZAJEDNICKO TRŽIŠTE I SLOBODA KRETANJA

    Član 6

    Ekonomski odnosi u Srbiji i Crnoj Gori zasnivaju se na tržišnoj ekonomiji utemeljenoj na slobodnom preduzetnistvu, konkurenciji, liberalnoj spoljnotrgovinskoj politici i zastiti svojine.

    Srbija i Crna Gora ima zajednicko tržište.

    U Srbiji i Crnoj Gori slobodno je kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

    Zabranjeno je postavljanje prepreka za slobodan protok roba, ljudi, usluga i kapitala izmedju države Srbije i države Crne Gore.

    Za nesmetano funkcionisanje zajednickog tržišta odgovorne su države clanice.

    Srbija i Crna Gora koordinira i sa državama clanicama harmonizuje ekonomske sisteme.


    SEDIŠTE INSTITUCIJA SRBIJE I CRNE GORE

    Član 7

    Administrativni centar Srbije i Crne Gore je u Beogradu.

    Sedište Skupštine Srbije i Crne Gore i Saveta ministara je u Beogradu, a sedište Suda Srbije i Crne Gore je u Podgorici.


    DRŽAVLJANSTVO

    Član 8

    Državljanin države clanice je i državljanin Srbije i Crne Gore.

    Državljanin države ima jednaka prava i obaveze u drugoj državi clanici kao i njen državljanin, izuzev izbornog prava.


    LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I GRAĐANSKE SLOBODE

    Član 9

    Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i gradjanskim slobodama, koja je sastavni deo ove Povelje, usvaja se po postupku i na nacin predvidjen za usvajanje Ustavne povelje.

    Države clanice uredjuju, obezbedjuju i stite ljudska i manjinska prava i gradjanske slobode na svojoj teritoriji.

    Odredbe medjunarodnih ugovora o ljudskim i manjinskim pravima i gradjanskim slobodama koji vaze na teritoriji Srbije i Crne Gore neposredno se primenjuju.

    Srbija i Crna Gora prati ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i gradjanskih sloboda i obezbedjuje njihovu zastitu, u slucaju kada ta zastita u državama clanicama nije obezbedjena.

    Dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava, individualnih i kolektivnih, i gradjanskih sloboda ne moze se smanjivati.


    MEĐUNARODNO PRAVO I ODNOSI

    Član 10

    Srbija i Crna Gora je jedan subjekt medjunarodnog prava i clan medjunarodnih globalnih i regionalnih organizacija za cije clanstvo je uslov medjunarodni subjektivitet.

    Srbija i Crna Gora uspostavlja medjunarodne odnose sa drugim državama i medjunarodnim organizacijama i zakljucuje medjunarodne ugovore i sporazume.

    Ratifikovani medjunarodni ugovori i opsteprihvacena pravila medjunarodnog prava imaju primat nad pravom Srbije i Crne Gore i pravom država clanica.

    Države clanice mogu održavati medjunarodne odnose, zakljucivati medjunarodne sporazume i osnivati predstavnistva u drugim državama, ako to nije u suprotnosti sa nadleznostima Srbije i Crne Gore i interesima druge države clanice. Države clanice mogu biti clanice medjunarodnih globalnih i regionalnih organizacija za cije clanstvo nije uslov medjunarodni subjektivitet.


    NADLEŽNOST SRBIJE I CRNE GORE

    Član 11

    Srbija i Crna Gora ima one nadleznosti koje su joj poverene ovom Ustavnom poveljom.

    Države clanice mogu zajednicki poveriti Srbiji i Crnoj Gori vrsenje dodatnih poslova iz svoje nadleznosti.

    Države clanice ce obezbediti finansijska sredstva za obavljanje poverenih nadleznosti i dodatnih poslova Srbije i Crne Gore.


    SKUPSTINA SRBIJE I CRNE GORE

    Član 12

    Skupstina Srbije i Crne Gore odlucuje o Ustavnoj povelji, kao najvisem pravnom aktu Srbije i Crne Gore na nacin utvrdjen ovom Ustavnom poveljom i donosi zakone i druge akte o:

    - institucijama osnovanim u skladu sa ovom Ustavnom poveljom i njihovom funkcionisanju,

    - primeni medjunarodnog prava i konvencija koje utvrdjuju obaveze o saradnji Srbije i Crne Gore sa medjunarodnim sudovima,

    - proglasenju i ukidanju ratnog stanja uz prethodnu saglasnost skupstina država clanica,

    - vojnim pitanjima i odbrani,

    - clanstvu Srbije i Crne Gore kao subjektu medjunarodnog prava u medjunarodnim organizacijama i pravima i obavezama koja proisticu iz tog clanstva uz prethodnu saglasnost nadleznih organa država clanica,

    - utvrdjivanju granica Srbije i Crne Gore, uz prethodnu saglasnost Skupstine države clanice na cijoj teritoriji je ta granica,

    - pitanjima koja se odnose na standardizaciju, intelektualnu svojinu, mere i dragocene metale i statistiku,

    - politici useljavanja, davanja azila, viznog sistema i integrisanom upravljanju granicnim poslovima, u skladu sa standardima Evropske unije,

    - ratifikovanju medjunarodnih sporazuma Srbije i Crne Gore,

    - godisnjim prihodima i rashodima neophodnim za finansiranje nadleznosti poverenih Srbiji i Crnoj Gori na predlog nadleznih organa država clanica i Saveta ministara,

    - sprecavanju i uklanjanju prepreka slobodnom kretanju roba, usluga, lica i kapitala u okviru Srbije i Crne Gore,

    - izboru predsednika i Saveta ministara,

    - Zastavi, himni i grbu Srbije i Crne Gore,

    - vrsi i druge poslove iz nadleznosti Srbije i Crne Gore utvrdjene ovom Ustavnom poveljom.

    Skupstina je jednodoma i cini je 126 poslanika, od kojih je 91 iz Srbije i 35 iz Crne Gore. Mandat poslanika je cetiri godine.

    Poslanici Skupstine Srbije i Crne Gore biraju se iz svake države clanice u skladu sa evropskim i demokratskim standardima, na osnovu zakona država clanica. Tokom prve dve godine po usvajanju Ustavne povelje poslanici se biraju posredno, srazmerno zastupljenosti u Narodnoj skupstini Srbije i Skupstini Crne Gore.

    Na prvim izborima poslanici mogu biti birani iz sastava Narodne skupstine Srbije, Skupstine Crne Gore i Savezne skupstine. Ako se u državi clanici u tom periodu odrze parlamentarni izbori, sastav njene delegacije u Skupstini Srbije i Crne Gore bice usaglasen srazmerno rezultatima izbora.

    Posle ovog pocetnog perioda poslanici Skupstine Srbije i Crne Gore biraju se na neposrednim izborima.

    Skupstina iz reda poslanika bira predsednika i potpredsednika Skupstine koji ne mogu biti iz iste države clanice.

    Predsednik Skupstine i predsednik Srbije i Crne Gore ne mogu biti iz iste države clanice.

    Skupstina donosi odluke vecinom glasova od ukupnog broja poslanika, s tim da za odluku glasa vecina od ukupnog broja poslanika iz svake države clanice.

    Predlog zakona Skupstini moze podneti Savet ministara, poslanik i skupstina države clanice.

    Poslanik ima slobodu govora u Skupstini i uziva imunitet za izgovorene reci i druga dela izvrsena u svojstvu poslanika. Ne moze biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kaznjen bez odobrenja Skupstine, osim ako je zatecen u vrsenju krivicnog dela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duzem od pet godina.

    Imunitet, kao i poslanik, uzivaju i predsednik Srbije i Crne Gore, clanovi Saveta ministara i sudije Suda Srbije i Crne Gore.

    Skupstina donosi poslovnik o svom radu.


    PREDSEDNIK SRBIJE I CRNE GORE

    Član 13

    Predsednik i potpredsednik Skupstine predlazu Skupstini kandidata za predsednika Srbije i Crne Gore.

    Ukoliko predlozeni kandidat ne dobije potrebnu vecinu glasova predsednik i potpredsednik skupstine, u roku od 10 dana, predlazu novog kandidata. Ukoliko i taj kandidat ne dobije potrebnu vecinu glasova, Skupstina se raspusta i raspisuju se izbori.

    Ukoliko je izabrani predsednik Srbije i Crne Gore iz iste države clanice kao i predsednik Skupstine, tada predsednik i potpredsednik Skupstine zamenjuju funkcije.

    Mandat predsednika Srbije i Crne Gore traje cetiri godine.

    Predsednik Srbije i Crne Gore ne moze dva puta uzastopno biti iz iste države clanice.

    Predsednik Srbije i Crne Gore:

    - predstavlja Srbiju i Crnu Goru u zemlji i inostranstvu,

    - predsedava Savetom ministara i rukovodi njegovim radom,

    - predlaze sastav Saveta ministara i razresenje njegovih clanova,

    - clan je Vrhovnog saveta odbrane,

    - donosi ukaze o postavljanju i opozivu sefova diplomatsko- konzularnih predstavnistava Srbije i Crne Gore i prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika,

    - dodeljuje odlikovanja i druge pocasti,

    - proglasava zakone koje donosi Skupstina Srbije i Crne Gore i propise koje donosi Savet ministara,

    - raspisuje izbore za Skupstinu Srbije i Crne Gore,

    - obavlja i druge poslove odredjene ovom Ustavnom poveljom.


    SAVET MINISTARA

    Član 14

    Predsednik Srbije i Crne Gore predlaze Skupstini kandidate za ministre Saveta ministara i kandidate za zamenika ministra spoljnih poslova i zamenika ministra odbrane.

    Dva kandidata za ministra su iz iste države clanice kao i predsednik, a tri iz druge države clanice.

    Kandidati za ministra spoljnih poslova i ministra odbrane su iz razlicitih država clanica, kao i njihovi zamenici.

    Mandat ministara traje cetiri godine.

    U predstavnistvima Srbije i Crne Gore u medjunarodnim organizacijama UN, OEBS, EU, Savet Evrope države clanice su predstavljene na paritetnoj osnovi putem rotacije.

    Nacin predstavljanja i zastupljenosti država clanica u medjunarodnim finansijskim organizacijama utvrdjuje Savet ministara uz saglasnost nadleznih institucija država clanica.

    Zastupljenost država clanica u diplomatsko-konzularnim predstavnistvima Srbije i Crne Gore odredjuje Savet ministara uz saglasnost nadleznih institucija država clanica.

    Skupstina glasa za listu kandidata za Savet ministara. Ukoliko lista ne dobije potrebnu vecinu glasova, predsednik moze predloziti jos dva puta liste kandidata. Ukoliko lista kandidata ne dobije potrebnu vecinu u roku od 60 dana od dana predlaganja prve liste kandidata, Skupstina se raspusta i raspisuju se izbori.

    Savet ministara:

    - utvrdjuje i sprovodi politiku Srbije i Crne Gore, saglasno utvrdjenoj zajednickoj politici i interesima država clanica,

    - koordinira rad ministarstava,

    - predlaze Skupstini zakone i druge akte iz nadleznosti ministarstava,

    - imenuje i razresava sefove diplomatsko-konzularnih predstavnistava Srbije i Crne Gore i druge funkcionere u skladu sa zakonom,

    - donosi podzakonske akte, odluke i druge opste akte za izvrsavanje zakona Srbije i Crne Gore,

    - vrsi i druge izvrsne funkcije u skladu sa ovom Ustavnom poveljom.

    Savet ministara odluke donosi vecinom glasova. U slucaju jednakog broja glasova odlucujuci je glas predsednika, ukoliko je za odluku glasao bar jedan ministar iz druge države clanice.


    ODGOVORNOST I PRESTANAK MANDATA PREDSEDNIKA

    Član 15.

    Predsednik Srbije i Crne Gore za svoj rad odgovara Skupstini.

    Mandat predsedniku Srbije i Crne Gore moze prestati pre vremena na koje je izabran ostavkom, razresenjem i raspustanjem Skupstine.

    Mandat predsednika Srbije i Crne Gore prestaje ostavkom kada je konstatuje Skupstina.

    Skupstina moze razresiti duznosti predsednika Srbije i Crne Gore ako se utvrdi da je za utvrdjivanje povrede Ustavne povelje pokrece Skupstina Srbije i Crne Gore.

    Predsednik Srbije i Crne Gore kome je mandat prestao zbog raspustanja Skupstine nastavlja da vrsi duznost do izbora novog predsednika.

    Ako predsednik Srbije i Crne Gore podnese ostavku ili bude razresen, njegovu duznost privremeno do izbora novog predsednika Srbije i Crne Gore preuzima potpredsednik Skupstine.

    Postupak izbora i razresenja predsednika Srbije i Crne Gore utvrdjuje se zakonom.


    ODGOVORNOST I PRESTANAK MANDATA SAVETA MINISTARA

    Član 16

    Savet ministara za svoj rad odgovara Skupstini.

    Mandat ministara i zamenika ministara moze prestati pre vremena na koje su izabrani ostavkom, izglasavanjem nepoverenja, razresenjem ili raspustanjem Skupstine.

    Ministri i zamenici ministara kojima je prestao mandat obavljaju funkciju do izbora novih.

    Postupak izbora i prestanak mandata Saveta ministara utvrdjuje se zakonom.


    MINISTRI

    Član 17

    Ministar spoljnih poslova sprovodi i odgovoran je za sprovodjenje spoljne politike Srbije i Crne Gore, pregovara o medjunarodnim sporazumima i predlaze Savetu ministara kandidate za sefove konzularnih predstavnistava Srbije i Crne Gore. Ministar spoljnih poslova koordinira utvrdjivanje spoljne politike sa nadleznim organima država clanica.

    Ministar odbrane je civilno lice. Ministar odbrane koordinira i sprovodi utvrdjenu odbrambenu politiku i rukovodi vojskom u skladu sa zakonom i ovlascenjima Vrhovnog saveta odbrane. Predlaze Vrhovnom savetu odbrane kandidate za imenovanje i postavlja, unapredjuje i razresava duznosti oficire u skladu sa zakonom.

    Nakon perioda od dve godine, ministri inostranih poslova i odbrane zamenjuju funkcije sa svojim zamenicima.

    Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom je odgovoran za pregovaranje i koordinaciju implementacije medjunarodnih sporazuma, ukljucujuci ugovorne odnose sa Evropskom unijom i koordinaciju odnosa sa medjunarodnim ekonomskim i finansijskim institucijama nakon konsultacija sa nadleznim ministrima država clanica.

    Ministar za unutrasnje ekonomske odnose je odgovoran za koordinaciju i harmonizaciju ekonomskih sistema država clanica u cilju uspostavljanja i neometanog funkcionisanja zajednickog tržišta, ukljucujuci slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

    Ministar za ljudska i manjinska prava prati ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i sa nadleznim organima država clanica koordinira rad na sprovodjenju i postovanju medjunarodnih konvencija o zastiti ljudskih i manjinskih prava.


    VOJSKA SRBIJE I CRNE GORE

    Član 18

    Srbija i Crna Gora ima vojsku koja je pod demokratskom i civilnom kontrolom.

    Zadatak vojske je odbrana Srbije i Crne Gore, u skladu sa ovom Ustavnom poveljom i principima medjunarodnog prava koja regulisu upotrebu sile. Strategiju odbrane donosi Skupstina Srbije i Crne Gore u skladu sa zakonom.

    Vrhovni komandant vojske je Vrhovni savet odbrane, koji odlucuje o upotrebi vojske Srbije i Crne Gore.

    Vrhovni savet odbrane cine predsednik Srbije i Crne Gore i predsednici država clanica.

    Vrhovni savet odbrane odluke donosi konsenzusom.

    Regruti vojni rok sluze na teritoriji države clanice ciji su državljani, uz mogucnost sluzenja na teritoriji druge države clanice po svojoj slobodnoj volji.

    Regrutu se garantuje pravo na prigovor savesti.

    Nadleznost vojnih pravosudnih organa prenosi se na redovne u skladu sa zakonom.


    SUD SRBIJE I CRNE GORE

    Član 19

    Sud Srbije i Crne Gore cini jednak broj sudija iz obe države clanice.

    Sudije Suda Srbije i Crne Gore bira Skupstina državne zajednice na predlog Saveta ministara na period od sest godina.

    Sudije su diplomirani pravnici sa najmanje 15 godina iskustva u struci. Sudije mogu biti samo jednom birane. Nezavisne su u svom radu i ne mogu biti razreseni duznosti pre isteka vremena na koje su birani, izuzev u slucajevima propisanim zakonom.

    Sud je nadlezan da resava:

    - sporove izmedju institucija Srbije i Crne Gore po pitanjima njihove nadleznosti iz Ustavne povelje,

    - sporove izmedju Srbije i Crne Gore i jedne ili obe države clanice ili izmedju dve države clanice po pitanjima iz njihove nadleznosti,

    - zalbe gradjana, kada nisu predvidjena druga pravna sredstva, ukoliko im je neka institucija Srbije i Crne Gore ugrozila prava ili slobode koje im garantuje Ustavna povelja,

    - uskladjenost ustava država clanica sa Ustavnom poveljom,

    - uskladjenost zakona Srbije i Crne Gore sa Ustavnom poveljom,

    - uskladjenost zakona država clanica sa zakonom državne zajednice,

    - o zakonitosti konacnih upravnih akata institucija Srbije i Crne Gore.

    Sud zauzima pravne stavove i misljenja koji se odnose na ujednacavanje sudske prakse.

    Odluke Suda Srbije i Crne Gore su obavezujuce i bez prava zalbe. Sud je ovlascen da stavi van snage zakone, druge propise i akta institucija Srbije i Crne Gore koji su u suprotnosti sa Ustavnom poveljom i zakonima Srbije i Crne Gore.

    Organizacija i funkcionisanje Suda Srbije i Crne Gore utvrdjuje se zakonom.


    ODNOSI ZAKONA I NADLEZNOSTI SRBIJE I CRNE GORE I DRŽAVA CLANICA

    Član 20

    Zakoni i nadleznosti Srbije i Crne Gore i država clanica moraju biti uskladjeni.

    Kada se ocenjuje uskladjenost zakona ili nadleznosti država clanica sa zakonima ili nadleznostima Srbije i Crne Gore ili država clanica medjusobno, u radu sednice Suda Srbije i Crne Gore ucestvuju i odlucuju i sudije ustavnih sudova država clanica.

    Kada se ocenjuje uskladjenost zakona ili nadleznosti država clanica sa zakonima ili nadleznostima Srbije i Crne Gore u radu sednice suda Srbije i Crne Gore ucestvuju i odlucuju i sudije ustavnog suda te države clanice.

    Nacin odlucivanja uredjuje se Zakonom o Sudu Srbije i Crne Gore.


    STUPANJE NA SNAGU

    Član 21

    Zakoni i drugi akti organa Srbije i Crne Gore stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.

    Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvrdjeni u postupku njegovog donosenja, moze se predvideti da zakoni i drugi akti organa Srbije i Crne Gore stupe na snagu najranije danom objavljivanja.


    POVRATNO DEJSTVO

    Član 22

    Zakoni i drugi akti organa Srbije i Crne Gore ne mogu imati povratno dejstvo.

    Izuzetno pojedine odredbe zakona, ako je to javni interes utvrdjen u postupku donosenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.


    PRELAZNE ODREDBE

    Član 23

    Ova Ustavna povelja usvaja se u Narodnoj skupstini Republike Srbije i Skupstini Crne Gore u istovetnom tekstu i stupa na snagu kada se, u tom tekstu, usvoji i proglasi u Skupstini SRJ.

    Nakon stupanja na snagu ove Ustavne povelje, sva prava i obaveze SRJ prelaze na Srbiju i Crnu Goru, u skladu sa ovom Ustavnom poveljom.

    Zakoni SRJ u poslovima Srbije i Crne Gore primenjivace se kao zakoni Srbije i Crne Gore.

    Zakoni SRJ izvan poslova Srbije i Crne Gore primenjivace se kao zakoni država clanica do donosenja novih propisa od strane države clanica, osim zakona za koje skupstina države clanice odluci da se ne primenjuje.

    Države clanice ce izvrsiti izmenu svojih ustava ili doneti nove ustave radi usaglasavanja sa ovom Ustavnom poveljom, u roku od sest meseci od dana usvajanja Ustavne povelje.

    IMOVINA SRBIJE I CRNE GORE

    Član 24

    Imovina Savezne Republike Jugoslavije u inostranstvu imovina je Srbije i Crne Gore.

    Imovina SRJ na teritoriji država clanica, imovina je država clanica po teritorijalnom principu.

    Imovina SRJ potrebna za rad institucija Srbije i Crne Gore, koje nastavljaju da funkcionisu imovina je Srbije i Crne Gore.


    ISTUPANJE IZ DRŽAVNE ZAJEDNICE SRBIJE I CRNE GORE

    Član 25

    Po isteku perioda od tri godine, države clanice imaju pravo da pokrenu postupak za promenu državnog statusa odnosno za istupanje iz Srbije i Crne Gore.

    Odluka o istupanju iz Srbije i Crne Gore donosi se nakon referenduma. Zakon o referendumu donosi država clanica vodeci racuna o medjunarodno priznatim demokratskim standardima.

    U slucaju istupanja Crne Gore iz Srbije i Crne Gore medjunarodni dokumenti koji se odnose na SRJ, posebno Rezolucija 1244 SB UN, odnosili bi se i u celosti vazili za Srbiju, kao sledbenika.

    Država clanica koja to pravo iskoristi ne nasledjuje pravo na medjunarodno-pravni subjektivitet, a sva sporna pitanja posebno se regulisu izmedju države-sledbenika i osamostaljene države.

    U slucaju da se obe države clanice u referendumskom postupku izjasne za promenu državnog statusa odnosno nezavisnost, u postupku sukcesije regulisu se sva sporna pitanja, kao u slucaju bivse Jugoslavije.


    PROMENE USTAVNE POVELJE

    Član 26

    Promena ove Ustavne povelje vrsi se po postupku i na nacin na koji se donosi Ustavna povelja.


    ZAKON O SPROVODjENJU USTAVNE POVELJE

    Član 27

    Zakon o sprovodjenju Ustavne povelje donosi se na isti nacin i istovremeno sa Ustavnom poveljom.



    BEOGRAD, 6.12. 2002
    "Tvrd je orah vocka cudnovata, ne slomi ga, al' zube polomi !"
    "U dobru je lako dobro biti, na muci se poznaju
    junaci !"
    Petar II Petrovic - Njegos

  2. #2
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Gornji Piperi, podno Kamenika
    Posts
    315
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    kad si već boldovao mogao si i ovaj detalj
    Kandidati za ministra spoljnih poslova i ministra odbrane su iz razlicitih država clanica, kao i njihovi zamenici.
    ne znam koliko se bilo ko uzjebao kad je izborom obojice iz Srbije "drsko pogažena" Ustavna povelja

  3. #3
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Sta jos pise u Ustavnoj povelji i sta bi sve bilo

    Ako bi se striktno postovala Ustavna povelja, na cemu ovih dana najvise insistira Kostunica sa svojim savjetnicima i partijskim funkcionerima, kao i dio crnogorske opozicije ? Savjet ministara Srbije i Crne Gore u februaru bi imao ovakav sastav:

    Predsjednik ? Svetozar Marovic, ministar spoljnih poslova Predrag Boskovic, ministar odbrane Vukasin Maras, ministar za ekonomske odnose s inostranstvom Predrag Ivanovic, ministar za unutrasnje ekonomske odnose Amir Nurkovic i ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajic.

    To, naime, proistice iz clana 42. Ustavne povelje, koji nalaze da se nakon dvije godine promijene ministri diplomatije i odbrane ? njihovim zamjenicima. Tako bi Vuk Draskovic i Prvoslav Davinic svoja mjesta morali da ustupe Predragu Boskovicu i Vukasinu Marasu.

    Potpuni besmisao ovakvog Savjeta ministara Srbije i Crne Gore, u kojem bi Srbiju predstavljao samo Rasim Ljajic, bio bi dopunjen i slicnim kadrovskim rasporedom u kljucnim medjunarodnim organizacijama. Ustavna povelja, naime, predvidja da se rotacijom zamijene prvi ljudi misija SCG u Ujedinjenim nacijama, OEBS-u, Evropskoj uniji i Savjetu Evrope, pa bi predstavnici Crne Gore od februara vodili glavnu rijec u Briselu i Strazburu ? centrima koji, makar zvanicno, jos preferiraju drzavnu zajednicu!

    Ustavna povelja, medjutim, u vise slucajeva vec nije striktno postovana. S konstituisanjem Suda zajednice kasnilo se godinu dana, odredba o tome da ministri diplomatije i odbrane ne mogu biti iz iste drzave clanice prekrsena je na samom startu, na zahjev Srbije, a nije ispostovan ni clan 65. koji je Srbiji i Crnoj Gori nalagao da svoje ustave usklade s Poveljom najkasnije sest mjeseci nakon njenog usvajanja.

    Povelja je usvojena pocetkom 2003. pa je taj rok vec probijen za godinu i po! Da ne pominjemo i ekonomski dio ovog dokumenta, koji je i sam Brisel prekrsio uvodjenjem dvostrukog kolosijeka. I jos niz krsenja...

    Kad su sve ove cinjenice poznate, ostaje dilema ? na osnovu cega srpski premijer insistira na postovanju Ustavne povelje bas u onom njenom dijelu koji se odnosi na izbore poslanika za parlament zajednice. I to cak ne ni kompletnog clana Povelje koji govori o tome, jer u tom stavu stoji i jasna odredba ? mandat poslanika u parlamentu zajednice traje cetiri godine.

    Na osnovu cega bi legalista onda mogao da poslanicima prekine mandat ? na pola.

    Iz svega proizilazi zakljucak ? na striktnom postovanju Ustavne povelje trebalo bi zapravo da insistira Crna Gora, jer u takvom citanju i sprovodjenju ovog dokumenta realno je na gubitku ? Srbija! Ili je sav legalizam Kostunice zapravo magla u kojoj bi eliminisao dvojicu formalnih saveznika, a sustinski protivnika i u svojoj Vladi i u Savjetu ministara - Vuka Draskovica (SPO) i Prvoslava Davinica (G 17).

    Naredna sjednica Savjeta za integracije, najavljena za cetvrtak, trebalo bi da pocne citanjem Ustavne povelje! Striktno! Pa ce valjda i Kostunici biti jasno da je realnije da se ? dogovara...

    Moj predlog je da se u Povelju ugradi i clan koji ce odredjivati maksimalni broj macaka

  4. #4
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    1,533
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Re: Ustavna Povelja

    Quote Originally Posted by SteVuk
    ...za promenu državnog statusa odnosno nezavisnost, u postupku sukcesije regulisu se sva sporna pitanja, kao u slucaju bivse Jugoslavije.
    Mnogo je dobro sto su naglasili ovaj svijetli primjer "regulisanja spornih pitanja". :roll: Tim se primjerom cijeli svijet bavio (i zgrazavao) cijelu deceniju, a jos najmanje toliko ce ga proucavati u Hagu. I buduce generacije ce utvrdjivati gradivo.
    Koji kreteni!

  5. #5
    Join Date
    Nov 2004
    Posts
    117
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Хари Кришна, ко ћути нема право да се љути.

    Нијесу се из Подгорице бунили већ су ДПС и СДП гласали за Драшковића и Давинића, зар не?

  6. #6
    Join Date
    Apr 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    502
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ne znam zasto brate ne raspisu te izbore pa kako kome pukne.
    ... i ne znam da li sam ja covjek koji je sinoc sanjao da je leptir
    ili sam pak leptir koji danas sanja da je covjek...

  7. #7
    Join Date
    May 2004
    Location
    LONDON
    Posts
    1,480
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    JEBO IZBORE! KOME TO TREBA
    C.Gorski sindikat,Svizajedno!!!
    mi smo nebeski narod,ali na zemlji za chuda znamo.******!!!opet mi je umro konj.. steta bejashe dobar,gazio je ;) pogana

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •