Ikona Bogorodice Filermoske, najveća hrišćanska svetinja, je na Cetinju

[Ćipur]

Aleksandar Čilikov: Ikona Bogorodice Filermoske (po predanju slikao je jevanđelist Luka, gledajući u Bogorodicu)

[Ćipur]

'Budvanizacija' Cetinja?

Intervju: Profesor Aleksandar Saša Čilikov istoričar umjetnosti sa Cetinja



Piše: Jasna Vukićević

Projekt izgradnje nove crkve u centru Cetinja, od početka izaziva mnoštvo nedoumica, jer nema urbanističke preduslove, nejasni su preduslovi za idejni konkurs, idejni nacrt je prezentovan i pored toga što ga je autor povukao, ne želeći dozvoliti prepravke svog rješenja.
Isplivalo je na površinu i da bi izvjesna ruska nevladina organizacija, sa Putinovim blagoslovom, željela da u centru Cetinja izgradi duhovno-bankarski centar. Nakon dužeg ćutanja, konačno se ovim povodom oglasio i predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, kao promoter izgradnje nove crkve, međutim nijednu od dilema nije razriješio. Umjesto toga, ponovio je da bi crkva donijela turistički procvat prijestolnici, a kritike načina na koji se želi sprovesti ovaj projekt nazvao je destrukcijom. Ovim povodom je naš gost istoričar umjetnosti sa Cetinja, profesor Aleksandar Čilikov.
RSE: Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, je kritičare ideje o izgradnji novog hrama na Cetinju optužio za destrukciju. Jeste li se prepoznali u neimenovanim centrima destrukcije?
ČILIKOV: Mislim da je to malo olako izrečena riječ. Pažljivo sam pročitao taj tekst i mislim da izjava predsjednika republike uopšte nije destruktivna. On javno podržava neko svoje mišljenje i neke svoje ideje. Dobro je što se pojavila ta izjava, jer je čitav taj projekt odavno obavijen nekom mistifikacijom. Potpuno prihvatam ulogu destruktivnog, jer spadam u protivnike načina na koji se sve ovo radi.
RSE: Namjera o izgradnji hrama u blizini Cetinskog manastira objavljena je početkom ljeta 2007. godine. Glavni promoteri su bili predsjednik Filip Vujanović i mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Amfilohije. Vujanović izgradnju hrama vidi kao najveću šansu preporoda Cetinja. Kao istoričar umjetnosti, ali i kao Cetinjanin, što kažete na tu vrstu preporoda u jezgru crnogorske prijestolnice?
ČILIKOV: Niko nije protiv toga da se izgradi hram, objekt ili svetilište, da se te tri svete relikvije objedine i da dobiju neku svoju pristojnu prezentaciju, da su na raspolaganju i vjernicima i zainteresovanoj publici, ali reći da je šansa Cetinja u tome, Cetinja koje postoji od kraja XV vijeka, u kome je čitava istorija države Crne Gore, gdje postoje najznačajnije institucije kulture, umjetničke škole. Ako je Cetinje spalo na to, bolje da ga nema. Kao Cetinju treba napraviti tri trake do Budve i treba napraviti uspinjaču koja je pomenuta i treba ga revalizovati kulturno i turistički. Gdje su u Cetinju institucije kulture za koje se već sedam-osam godina govori da će doći? To Cetinju treba. Ne kažem da mu na treba i uspinjača, ali nije to jedna jedina stvar koja je sada postavljena, kao da sudbina Cetinja zavisi od toga. Sudbina Cetinja nikada nije zavisila od takvih stvari, niti će ikada zavisiti.
RSE: Još jedna odlika ovog slučaja je da se predsjednik države zalaže za sporni hram koji ne nalazi u urbanističkom planu prijestolnice. Može li se to nazvati "budvanizacijom" Cetinja? Tako se izgradila i nova Budva - urbanistički planovi su se prilagođavali već izgrađenom.
ČILIKOV: Dobro je što ste to pomenuli. Inače sam veliki skeptik što se tiče budućnosti i očuvanja arhitektonskih vrijednosti Cetinja. Tu već postoji neki sindrom hercegovačke ulice. Vrlo lako to može da primijeti svako kada ide centrom Cetinja, a u kontekstu toga govori se o velikoj budućnosti Cetinja i radovi su počeli. Izvršeno je popločavanje.
Kada su Sveti Petar i Njegoš zidali cetinski manastir, ovaj sadašnji, i kada je Njegoš zidao bilijardu, pozvani su najbolji mogući klesari, odvajalo se od usta da se to napravi. Sada je ispred cetinskog manastira jedan bijedni pločnik sa utopljenim tankim pločama, kao da je ovo neko selo. Ovo je grad od kraja XV vijeka. Tu treba da bude pločnik kao što je na Stradunu ili Kotoru. Sa mnom se slažu duhovni iz cetinskog manastira. Neću da im pominjem imena, neka oni daju izjave u svoje ime. Zaključili smo da to nije pločnik, nego priprema za neki pločnik. Ne mogu da shvatim da je neko dozvolio da se takav pločnik pravi pored bilijarde i cetinskog manastira.
Ne želim da se neko stručno mišljenje prevodi na teren politike u smislu - predsjedniku je u pravu, ili sam ja u pravu. Postoje samo argumenti. Pločnik ne odgovara ni arhitekturi Cetinja, ni nekoj dimenziji tog projekta koji treba kao da preporodi Cetinje. To se radilo na jedna način koji nije dobar. Sve se radilo polu-tajno. Sada su počele razne priče. Oni koji su protiv ovakvog načina rada podržavaju Međugorje, u smislu da ne bi Cetinje konkurisalo Međugorju, ili pravoslavci katolicima. To su neke gluposti. Došli smo do toga da se to dešava samo iz razloga što se ovo nije radilo apsolutno javno. Zašto direkcija javnih radova neće da da određene informacije na osnovu čega je raspisala konkurs i sve detalje oko toga. Valjda je to neki javni dokument. Mislim da u ovakvim stvarima nema nikakve potrebe da se bilo što daje. Ljudi saopšte određena mišljenja i nađe se neko zajedničko rješenje. Ovako je to sada prevedeno na neki teren politike i neki teren vjerske politike.
RSE: Može li se desiti i ono što je već uobičajena praksa u Crnoj Gori - da se postave temelji ovog projekta, koji će, zbog protesta dijela javnosti, ići sporije nego što je planiran i biti završen za desetak godina, kao i svaka druga divlja gradnja?
ČILIKOV: Ne mogu da domislim tako veliku stvar. Radi se o relikvijama koje su poznate u svijetu, koje imaju svoj istorijat i radi se o gradu koji je zaštićen posebnim zakonom. Radi se o gradu koji je srž istorije Crne Gore i njene državnosti. Ne vjerujem da će to da se postavi pa da prođu neke godine. Podržavan mišljenje da se ta stvar izvede na čistinu. Možda mi, koji nismo za ovakav način rada, samo nismo dobro informisani. Trebali bi da vidimo te projekte, da se otvori neka rasprava, neka kažu stručnjaci neku svoju riječ. Ne idem linijom manjeg otpora, ali mi nije ni na kraj pameti da otvaram neke tenzije ili rasprave. To je potpuno bespotrebno. Nikada neću prihvatiti teze da je Cetinju spas u tome. Takva teze niti piju vodu, niti se mogu argumentovati na bilo koji način. Cetinje ima toliko mogućnosti za razvoj, samo treba uložiti u njega malo više novca.

Radio Slobodna Evropa

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=27867

[Ćipur]

PROMOCIJA MONOGRAFIJE ALEKSANDRA ČILIKOVA U PERJANIČKOM DOMU

O paštrovskom zidnom slikarstvu


Podgorica - Promocija monografije “Paštrovske crkve i manastiri: zidno slikarstvo” dr Aleksandra Čilikova biće organizovana danas u 18 časova, u Perjaničkom domu na Kruševcu. O knjizi će govoriti profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju mr Nataša Đurović, te istoričarke umjetnosti Lucija Đurašković i Ljiljana Karadžić.
Monografija je koncipirana u pet poglavlja, tekst prate 242 kolor fotografije i 72 grafička priloga. Recenzenti monografije su prof. dr Rajko Vujičić i Anđa Kapičić, izdavači su Digital Print centar i Univerzitet Crne Gore, likovni urednik mr Ana Matić, a autor fotografija mr Lazar Pejović.
Ministarstvo kulture je pružilo pomoć u realizaciji štampe monografije, a organizator promocije je Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

V.V.


Promocija monografije Čilikova o paštrovskim freskama

08. april 2010.



Monografija „Paštrovske crkve i manastiri – zidno slikarstvo“ poznatog istoričara umjetnosti dr Aleksandra Čilikova biće danas održana u Perjaničkom domu na Kruševcu u 18 časova.
Ovaj izuzetan poznavalac likovne tradicije u Crnoj Gori posvetio je svoje novo djelo sakralnim objektima u Paštrovićima, tačnije zidnom slikarstvu između sredine XIV i kraja XVII vijeka, kao najznačajnijoj sačuvanoj zaostavštini ovog dijela crnogorske obale. Monografiju čine pet poglavlja, a tekst prate 242 fotografije i 72 grafička priloga.
Na promociji monografije govoriće Nataša Đurović i Lucija Đurašković, dok će medijator večeri biti Ljiljana Karadžić.

http://www.portalanalitika.me/zabava...-freskama.html


Kultura - Četvrtak, 08. april 2010. godine

Monografija dr Aleksandra Čilikova u Perjaničkom domu

Paštrovske crkve i manastiri

Promocija monografije istoričara umjetnosti dr Aleksandra Čilikova „Paštrovske crkve i manastiri - zidno slikarstvo” biće promovisana večeras u 18 sati u Perjaničkom domu na Kruševcu. Govoriće profesorica na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju mr Nataša Đurović i istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković, a medijator večeri biće istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić.
Tokom dugog istorijata u paštrovskim svetilištima formiralo se dragocjeno umjetničko blago - stare knjige, ikone, vanredna djela primijenjene umjetnosti - koje je dobrim dijelom stradalo i nepovratno uništeno. Ono što čini najznačajniji sačuvani korpus umjetničke baštine Paštrovića svakako su djela zidnog slikarstva, nastala u rasponu od prve polovine XIV pa do kraja XVII vijeka. Danas se u oblasti mogu vizuelno identifikovati 13 crkava u kojima je vršeno islikavanje enterijera, no u prošlosti je taj broj, sudeći po relevantnim podacima, bio i veći. Do pojave predmetne monografije, fresko slikarstvo u Paštrovićima je nedovoljno i sporadično istraživano, tako da napisana sinteza osvjetljava jedan segment istorije
oblasti u crnogorskoj javnosti gotovo nepoznat.
Organizator promocije je Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

V.S.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...4-08&id=182794

[Ćipur]

Donacija zdravstvenim ustanovama, Viteški Malteški red i italijanska regija Lombardija,
donirali su 70.000 eura vrijednu medicinsku opremu zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Dijagnostička i oprema za laboratorij

[Ćipur]

Predstavnici Crkvene opštine Crnogorske pravoslavne crkve o prijedlogu deklaracije o izmještanju ikone Filermose

Potez bez presedana



Cetinje – Prijedlog deklaracije o obezbjeđivanju prostora za Ikonu Filermosu sa preporukama predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore, koja će 25. maja biti data na usvajanje odbornicima parlamenta prijestonice, izazvala je buru negodovanja u gradu pod Lovćenom. Zvaničnim saopštenjem protiv ove odluke oglasili su se predstavnici Crkvene opštine Crnogorske pravoslavne crkve, koji su najavili pokretanje peticije za sprečavanje dalje devastacije crnogorskog kulturnog nasljeđa.
Deklaracija koja je uvrštena u dnevni red sjednice Skupštine prijestonice, zakazane za 25. maj, predviđa izmiještanje Ikone Filermose iz Plave kapele u zgradi Narodnog muzeja u pećinu iznad Cetinjskog manastira.
Iz CO CPC smatraju da je to „i sa kulturološkog i sa sigurnosnog stanovišta potez bez presedana, imajući u vidu neprocjenljivu vrijednost ove relikvije“. Podsjećanja radi, u pećini koja se nalazi između Cetinjskog manastira i Crkvenog suda i sad postoje podzemne vode, a većina Cetinjana se sjeća da je tokom poplave 1986. godine iz pećine izbijala voda snage dovoljne da pokrene omanju hidrocentralu.
Predstavnici Crkvene opštine CPC zatražili su i da se zemni ostaci Ivana Crnojevića zvanično ustupe Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Kako piše u saopštenju koje u ime CO CPC potpisuje Marko Vrbica „u planu je skandalozno sahranjivanje zemnih ostataka Ivana Crnojevića, bez obzira na opšte poznatu činjenicu da je gospodar Crne Gore i osnivač Cetinja kanonizovan od strane Crnogorske pravoslavne crkve i da svecu nije mjesto u grobnici već u ćivotu“.

J. Đ.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...5-23&id=185615

[Ćipur]

Crna Gora - Utorak, 25. maj 2010. godine

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PROTIV DEKLARACIJE O BOGORODICI FILERMOSI

Relikvija nije za pećinu



Cetinje - Predstavnici crkvenog odbora Crnogorske pravoslavne crkve pokrenuli su juče potpisivanje peticije čime žele da izraze nezadovoljstvo zbog prijedloga deklaracije o izmještanju ikone Bogorodice Filermose, koji će se danas naći pred odbornicima prijestoničkog parlamenta. Peticija je predata Skupštini prijestonice, a očekuje se da će predstavnici CO CPC iskoristiti mogućnost institucije „prazne stolice“ kako bi i na taj način prenijeli nezadovoljstvo građana Cetinja.
Deklaracijom je predviđeno izmještanje ikone Bogorodice Filermose, iz Plave kapele koja je za ikonu napravljena u Vladinom domu, u pećinu iznad Cetinjskog manastira koja bi se adaptirala za te potrebe. Iz crkvenog odbora CPC smatraju da bi „ i sa kulturološkog i sa sigurnosnog stanovišta “ to predstavljalo potez bez presedana, imajući u vidu neprocjenjivu vrijednost ove relikvije. Podsjećanja radi, u pećini koja se nalazi između Cetinjskog manastira i Crkvenog suda, postoji permanentna opasnost od izbijanja podzemnih voda, a Cetinjani pamte da je u poplavi 1986. godine iz pećine izbijala voda snage dovoljne da pokrene manju hidrocentralu.
- Ukoliko ovaj broj potpisa ne bude dovoljan da Skupština odbaci prijedlog deklaracije, proširićemo potpisivanje na teritoriju čitave Crne Gore - kaže član crkvenog odbora Sreten Vujović i dodaje da su u CPC očekivali da se po ovom pitanju pokrene i organizuje Javna rasprava.
- Opet se pokazalo, kao i mnogo puta ranije, da naši predstavnici koje smo birali u parlament Prijestonice rade protiv Cetinja i ponašaju se prema Cetinjanima kao da su samo glasačka mašinerija - kaže Vujović.
Osim što smatra da je pećina nepodesna da u nju bude izmještena ova ikona neprocjenjive vrijednosti, Vujović tvrdi da je ovo najpogodniji način da od reda Malteških vitezova bude povučena sa Cetinja.
- Kao čovjek i kao hrišćanin smatram da u ovom trenutku treba da zanemarimo ko je Crnogorac, a ko Srbin i da zajedno dignemo glas protiv devastacije kulturno-istorijskog blaga Cetinja. - zaključuje Vujović.
Polemike

Nakon što se sredinom devedesith godina prošlog vijeka po prvi put javno počelo govoriti o čuvenoj ikoni, polemike o tome gdje i kako je pohraniti još uvijek traju. Radnici Narodnog muzeja Crne Gore su se u to vrijeme sukobili sa policijom kada su po nalogu ondašnjih rukovodilaca Ministarstva kulture ikonu htjeli uzeti iz depoa Muzeja.Ubrzo se saznalo da je iza tog pokušaja ,,otmice,, ikone stojao doskorašnji mitropolit Srpske pravoslavne crkve Amfilohije.Težnja Amfilohija da se domogne Filermose nije jenjavala za proteklu deceniju i po, čemu su se Cetinjani stalno i sa odlučnošću suprotstavljali.

J. Đukanović

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...5-25&id=185689

[Ćipur]

SKUPŠTINA PRIJESTONICE DANAS ODLUČUJE O IZMJEŠTANJU VELIKE HRIŠĆANSKE RELIKVIJE

Filermosa u Cetinjskoj pećini



Cetinje – Čuvena ikona Bogorodice Filermose konačno će biti izložena u objektu predviđenom za posjetu hodočasnika i vjernika, što i jeste njena prvobitna namjena, kao i svih ikona uopšte.
Ukoliko lokalni parlament danas prihvati inicijativu poslanika DPS-a Aleksandra Bogdanovića, Filermosa će iz Narodnog muzeja i Plave kapele biti smještena u Cetinjskoj pećini, koja će biti adaptirana isključivo za tu hrišćansku relikviju.
Bogdanović je u obrazloženju takve inicijative naveo “potpuni izostanak hodočasnih posjeta ikoni Filermosi u Plavoj kapeli, što je bila i osnovna kritika Suverenog Malteškog reda, u čijem se vlasništvu ta ikona prvobitno i nalazila”.
“Poznato je da je Suvereni Malteški red u nekoliko navrata izrazio nezadovoljstvo izlaganjem ikone Filermose u Nacionalnom muzeju, pa iz tog razloga ne hodočaste ovu ikonu, zaštitnicu njihovog reda, što značajno umanjuje njen značaj i valorizaciju, jer je u kapeli u kojoj je sada smještena, bez turističko-religijskog i kulturološkog efekta. Razlog više je i činjenica da gotovo ne postoji slučaj u svijetu da je ikona, koja je istovremeno i relikvija, izložena kao muzejski eksponat i to u sastavu umjetničke galerije”, kazao je Bogdanović.
Sa ponosom, dodao je on, treba čuvati tu ikonu zbog čega “taj važan religijski i kulturološki problem treba hitno riješiti”.
Bogdanović je rekao da su zato upućene preporuke predsjedniku Crne Gore i Vlade u cilju preduzimanja hitnih mjera za njeno izmještanje u adekvatan prostor gdje bi bila tretirana i u potpunosti valorizovana prema svom izuzetno religijskom značaju.
“Razlog više za jednu ovakvu inicijativu je i postojeće socijalno stanje Cetinja koje zahtijeva hitne i ekonomski isplative projekte koji će dati šansu za preporod grada i novo zapošljavanje”, kazao je Bogdanović.
Zbog toga, poručio je on, očekuje da će Skupština Prijestonice danas na redovnom zasjedanju, usvojiti tu inicijativu jer će, kako kaže, “time otpočeti realizacija projekta koji će dati Cetinju i Crnoj Gori neviđenu šansu da postane jedno od najvećih hodočasnih mjesta u Evropi”.
“Mislim da će biti jako teško da bilo koji odbornik danas ne podrži ovu deklaraciju, jer nema nijednog jedinog elementa koji može biti potkrijepljen argumentom da ovaj projekat ne otvara vrata Cetinja Evropi, jer ga svrstava na kulturnu i turističku mapu svijeta, a što je najvažnije, donosi dobro i Cetinju i njegovim građanima”, rekao je Bogdanović.
On je poručio da “želi odmah da otkloni sve dileme”.
“Na čelu ovog projekta i objekta u kom će se smjestiti ikona nalaziće se država, a prihodi od turističko-religijske valorizacije ikone Filermose koristiće se za potrebe institucija i ukupne kulture prijestonice. Imajući u vidu da je Cetinje istorijski i kulturni centar Crne Gore, izgradnja ove kapele u samoj pećini, dodatno će doprinijeti njegovom još većem značaju. Prostor u pećini je mističan i pogodan za hodočašća, a znamo da se veliki broj svetilišta nalazi upravo u pećinama. S druge strane, nalazi se u samom istorijskom jezgru grada, između Muzeja i Biljarde, što je idealna lokacija”, rekao je sagovornik “Vijesti”.
Očekuje se, dodaje, da će na taj način hodočasnici i turisti koji budu dolazili na Cetinje da posjete ikonu, svakako obići i ostale kulturne objekte.
“To bi istaklo i njegovu ekumensku i međunarodnu dimenziju, budući da ikonu Bogorodice Filermose poštuju svi vjernici svih vjeroispovijesti, samim tim što je bila vezana za brojne države u kojima je tokom svoje duge istorije boravila”, rekao je Bogdanović.
Ističe da zajedno sa ostalim planiranim projektima, poput izgradnje žičare, revitalizacije istorijskog jezgra, realizacije projekta “Cetinje – grad kulture 2010-2013”, izgradnje univerzitetskog kompleksa akademija umjetnosti, preseljenja Ministarstva kulture, vraćanje pojedinih diplomatsko - konzularnih predstavništava..., Cetinje kao veliki hodočasni i turistički centar može postati važan faktor razvoja prijestonice, a nesumnjivo i ukupnog razvoja Crne Gore.

Bogdanović: Ikona u sigurnim rukama

“Nepotrebne su navodne zabrinutosti za ikonu jer će ona biti smještena u pećini u kojoj se, kako pojedinci kažu, nije riješio problem izbijanja podzemnih voda, koji je bio aktuelan 1986. godine. Mislim da je to pokušaj ponovne opstrukcije i projekta i onoga što Cetinju daje izuzetnu šansu za ubrzani razvoj grada, jer realizacijom ovog i još nekoliko projekata koje smo pokrenuli, Cetinje može postati ne samo jedan od vodećih turističkih centara Crne Gore, već i šire Evrope”, smatra Bogdanović.
Ističe da je u protekloj godini, stručni tim geologa, arhitekata, inženjera i drugih eksperata iz Italije i Francuske, boravio na Cetinju.
“Nakon detaljne analize stanja pećine, ovaj tim je izradio projekat rekonstrukcije i revitalizacije pećine, kojem je prethodila izrada geološke studije, koja podrazumijeva analizu mehanike stijena i strukturnih uslova i stijenske mase pećine prema projektnom zadatku, za koji je raspisan međunarodni tender u avgustu 2009”, kazao je Bogdanović.
Izrada studije kojom se, takođe, trajno i uspješno rješava problem koji se tiče podzemnih voda, dodao je on, koštala je 150 hiljada eura, za šta je sredstva obezbijedio Glavni grad, kao podršku projektu i Cetinju.
“Slijedi kompletna rekonstrukcija pećine sa enterijerom i atrijumom u kom će se smjestiti ikona Filermosa. Uključujući sve inženjersko-geološke, hidrološke i geotehničke radove, kao i kompletnu rekonstrukciju, investicija je procijenjena na 9.610.000 eura. Prva faza projekta koja podrazumijeva izradu atrijuma za ikonu sa pristupnim ulazom i prostorijom procijenjena je na 3.340.000 eura”, naveo je Bogdanović.

Danijela JOVIĆEVIĆ

Vijesti, 25. maj 2010.

[Ćipur]

Crna Gora

Ikona nije smještena na odgovarajući način


Cetinjski manastir

Predrag Tomović

Nakon odluke SO Cetinje o izmiještanju Ikone Bogorodice Filermose iz Plave kapele, čuvena relikvija biće smještena u pećinu iznad Cetinjskog manastira.
Deklaraciju su podržali DPS, SNP, Liberalna i Građanska partija.

Odbornici SDP-а glasali su protiv načina na koji je Deklaracija donešena, a povodom odluke cetinjskih vlasti negodovala je CPC. U toj crkvi tvrde da iza svega stoji Srpska pravoslavna crkva.

Obrazlažući inicijativu DPS, odbornik te stranke Aleksandar Bogdanović kazao je da Ikona kao veoma važan eksponat nije turistički valorizovana.

On je podsjetio i na to da su predstavnici Malteškog reda u čijem posjedu je ikona nekada bila, u nekoliko navrata ukazivali na to da ikona Boginje Filermose nije smještena na odgovarajući način.

Nedopustivo je raspravljati i još problematičnije - odlučivati o izmiještanju Ikone Bogorodice Filermose, a da prethodno nije konsultovana struka, kaže Milorad Mrđenović, odbornik SDP, koja je glasala protiv načina na koji je Deklaracija usvojena u cetinskoj skupštini.

"Dakle, to je po bezbroj puta jedna ozbiljna tema tretirana na neozbiljan način, i onda se na to gleda politički – da to nekome iz nekog razloga treba.Mi pojma nemamo o čemu se radi... Za tu lokaciju, koju su oni predložili ja ne mogu da budem ni za ni protiv. Odnosno ne ja, nego SDP. Mi smo zahtijevali, tražimo i tražićemo da prvo struka kaže svoj sud. Ali struka sveobuhvatna, od kulturne, turističke, geofizičke s obzirom na to da je pećina u pitanju", kaže Mrđenović.

Izmiještanje Ikone Boginje Filermose je dil nekih dijelova vrha vlasti i Srpske pravoslavne crkve, tvrde u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.

Bogorodica Filermosa

"Apsolutno ta odluka ima političku pozadinu. Mi smo za ovu Deklaraciju saznali dva dana prije zasjedanja. Znači da se to radilo iza leđa građana. Za tako važnu stvar trebalo bi, svakako da se raspiše javna rasprava.To je jedan totalno ignorantski odnos prema volji građana Cetinja. Mi nijesmo protiv hrama, ali jesmo da se narušava staro jezgro Cetinja i jesmo da se iznad ćivota Svetog petra gradi nešto što ruži naše lice. Zamislite koja je to nečistota, 400 hiljda očekivanih turista koji imaju neke svoje biološke potrebe i treba da ih obave direktno iznad ćivota Svetog Petra", kaže Sreten Vujović.

SPC se oglušila i o poziv cetinjana da se zaboravi na to ko je Srbin, a ko Crnogorac, a sve u cilju očuvanja duhovnosti stare prijestonice Crne Gore.

"Iako sam direktno govorio o tome da treba da zaboravimo nacionalne podjele u ovom trenutku, jer je ugroženo nešto mnogo važnije, ostali smo bez ispružene ruke od strane Srpske pravoslavne crkve. Jedini komentar koji na to imam je moje lično mišljenje, a ne stav institucije, da izgleda da se pećinski ljudi na kraju moraju vratiti u pećinu."

Za bivšeg kustosa Njegoševog muzeja Krsta Mijanovića pećina iznad Svetog Petra Cetinjskog, kao rješenje za Ikonu Boginej Filermose je skandalozno.

"Manastir i areal oko njega, koji je isto pod zaštitom, što zaboravljaju svi ovi što donose ovakve odluke, je lična karta ne samo Cetinja, već i Crne Gore. I zaista je skandalozno lijepiti na nju bilo kakve fotografije, odnosno na nju nalijepljivati, pogotovo ako su to opšte hrišćanske relikvije. Iznad Svetog Petra nema mjesta za bilo koje druge svečeve. Do Boga jedinoga, što bi se reklo u narodnoj poeziji", objašnjava Mijanović.

Osim narušavanja kulturnog i istorijskog jezgra prijestonice, postoji i niz praktičnih problema u vezi sa izmještanjem Ikone Boginje Filermose u pećinu iznad Cetinsjkog manastira.

"Pitam se kako gore smjestiti prateće objekte? Jer ako mi računamo, a računaju izgleda tvorci te ideje, da će tu samo trebati ubuduće da ispružimo ruku i da će samo da kaplje novac, kao prosjacima, od hodočasnika kojih će biti hiljade i hiljade. Ja se pitam đe će oni. Đe će oni sonovne fiziološke potrebe da obavljaju."

Ikona Bogorodice Filermose jedna je od najznačajnih hrišćanskih relikvija, nekadašnja zaštitnica ostrva Rodos i zaštitnica Suverenog Vojnog Malteškog Reda. Smatra se da ju je naslikao sam Jevanđelista Luka u Jerusalimu, a njena istorija je zapisana tek od 11. vijeka, kada su je Jovanovci donijeli na Rodos na brdo Filermo.

U Crnu Goru je ikona stigla u aprilu 1941. godine, gdje se nalazi do danas.

http://www.slobodnaevropa.org/conten...e/2053384.html

[Ćipur]

Usvojena Deklaracija o izmještanju Ikone Bogorodice Filermose

Socijaldemokrate protiv


Patronat nad ikonom neće imati ni crnogorska ni srpska crkva

Cetinje - Deklaracija o izgradnji prostora za ikonu Bogorodice Filermose, sa preporukama Predsjedniku i Vladi Crne Gore, koja podrazumijeva izmještanje ikone iz Plave kapele u Vladinom domu, u pećinu iznad Cetinjskog manastira, usvojena je juče na redovnom, petom zasijedanju Skupštine Prijestonice Cetinje. Za odluku su glasali odbornici DPS, SNP i koalicije Građansko – liberalne partije, a protiv su bili odbornici Socijaldemokratske partije.
Obrazloženje prijedloga Deklaracije dao je gradonačelnik Milovan Janković koji je između ostalog kazao da je suvereni Malteški red u nekoliko navrata izrazio nezadovoljstvo izlaganjem ikone u Narodnom muzeju, pa iz tog razloga zaštitnici njihovog reda ne hodočaste ovu ikonu. Prema njegovim riječima, razlog više za jednu ovakvu inicijativu su i hitni i ekonomski isplativi projekti koji će pomoći preporodu grada. Janković je kazao i to da ikona neće biti pod ingerencijom Crnogorske pravoslavne crkve niti Mitropolije Crnogorsko-primorske SPC.
Odbornik SDP Milorad Musa Mrđenović kazao je da deklaracija kao dokument nije obavezujuća ni za Predsjednika ni za Vladu Crne Gore.
-Pošto je takva sudbina svake deklaracije, da nema zakonsku snagu, postavlja se pitanje kome ona treba i ko je naručilac ovakvog akta – kazao je on. Mrđenović smatra da se i cetinjskom parlamentu i građanima Cetinja želi nametnuti nešto o čemu oni nemaju pojma. Prema njegovim riječima, krivica za propast projekta objedinjavanja tri hrišćanske svetinje, o kome je bilo riječi na jučerašnjem zasijedanju, leži ili na odbornicima cetinjskog parlamenta ili na onima kojima je ova deklaracija upućena – Predsjedniku i Vladi Crne Gore.

Nema stavova

Kritike iz odborničkih klupa SDP upućene su predlagau zbog pozivanja na stavove Malteških vitezova i stav Narodnog muzeja o opravdanosti odluke o izmještanju ikone.
- Nigdje u materijalu nema tih stavova - kazao je odbornik Mrđenović. Njegov partijski kolega Ivan Gazivoda napomenuo je da su o svemu mnogo više saznali iz novina nego iz skupštinskog materijala.

Bolje autobuska stanica

Vrijednost investicije za izgradnju prostora za ikonu Filermosu je blizu deset miliona eura. Prva faza projekta, koja podrazumijeva izradu atrijuma za ikonu sa pratećim objektima, procijenjena je na oko 3,5 milona eura. U cetinjskom SDP-u smatraju da bi taj novac bilo bolje utrošiti na neke projekte u Prijestonici, poput autobuske stanice.
- Kad je ikona smještena u Plavu kapelu, govorilo se da će se vrlo brzo isplatiti uloženi novac, ali do toga nije došlo - kazao je odbornik SDP Mirko Stanić.

J. Đukanović

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...5-26&id=185741

[Ćipur]

Relikvija našeg razdora




Parlament Cetinja je usvojio odluku o izmještanju dragocjene relikvije iz Plave kapele u pećinu iznad Cetinjskog manastira. Odluka će, u danima koji slijede, izazvati žučne polemike i otvoriti brojna pitanja.

Nekako tiho, u sjenci izborne utakmice, u cetinjskom je parlamentu u utorak usvojena inicijativa DPS-a o Deklaraciji prema kojoj bi ikona Bogorodice Filermose trebalo da bude premještena u novi prostor, pogodan za dolazak velikog broja hodočasnika.
Za novi dom ove svjetski poznate hrišćanske relikvije, umjesto sadašnje Plave kapele u Narodnom muzeju, određena je Cetinjska pećina, koja se nalazi uz sami obod istorijskog jezgra grada i Cetinjski manastir. Preuređivanje pećine u atrijum, u kome će biti izložena čuvena ikona, koštaće 9,6 miliona eura, dok je za samu studiju već izdvojeno oko 150.000 eura.

Religijsko i kulturološko pitanje: Koliko je ovo, kako se navodi u inicijativi, „važan religijski i kulturološki problem koji treba hitno riješiti“, govori i činjenica da je to predmet rasprava još od 2002. godine, kada se prvi put govorilo o mjestu gdje će ikona biti smještena, i za to određen Narodni muzej.
Da li zbog „važnosti kulturološkog problema“ ili zbog praktične namjere da sve prođe bez mnogo problema u parlamentu Cetinja, tek – Deklaracija koju je predložio depeesovac Aleksandar Bogdanović nije bila medijski praćena, sve se odvijalo brzo.
Međutim, novo izmiještanje relikvije predstavnici Crnogorske pravoslavne crkve, koji su se jedini javno oglasili tim povodom, smatraju – činom koji je uperen protiv interesa i grada i države. Sreten Vujović, sekretar Svetog sinoda CPC, za Portal Analitika kaže da je odluka o izmiještanju ikone Bogorodice Filermose samo još jedan korak ka „kulturnom genocidu koji se na Cetinju sprovodi dugi niz godina i mijenja fizionomija istorijskog jezgra srca Crne Gore“.



Cetinje koje nestaje: Vujović nabraja što je sve nestalo ili otuđeno iz kulturne riznice Cetinja tokom niza godina.
- Do sada su, između ostalog, uništene ili nepovratno izgubljene - „Lokanda“, grobnice velikog vojvode Mirka i knjaza Danila. Prema svjedočenjima ljudi iz Muzeja Crne Gore, isposnička ćelija svetog Petra Cetinjskog je u jadnom stanju. Pokretno kulturno nasljeđe koje se nalazi u posjedu Srpske pravoslavne crkve, više od dvije decenije nije popisivano i niko sa sigurnošću ne zna da li je uništeno ili otuđeno. Uz sve to, sa sigurnošću ne znamo ni gdje su granice starog jezgra Cetinja, a kontakt zona je već podugo „rastegljiva kategorija“. Master plan ovog područja predviđao je izostavljanje platoa iznad Cetinjskog manastira iz istorijskog jezgra, što automatski omogućava dalje nesmetano pustošenje starog jezgra Cetinja, naglašava Vujović.
On dodaje je usvajanje Deklaracije u cetinjskom parlamentu „i sa kulturološkog i sa sigurnosnog stanovišta potez bez presedana, imajući u vidu neprocjenjivu vrijednost ove relikvije“.
- Sve to opet predstavlja unižavanje crnogorske duhovnosti, bez koje i država Crna Gora gubi svoj autentični smisao, kaže Vujović i navodi da je dio Malteški vitezova predstavnicima CPC precizno iznio planove o donaciji koju bi činila „izgradnja hrama na neutralnoj lokaciji“ za ikonu Bogorodice Filermose, a u znak zahvalnosti i obnova bolnice „Danilo I“.



Pokušaj vraćanja starog sjaja: Nasuprot Vujovićevim stavovima, predsjednik Skupštine Prijestonice, dr Milutin Vukić, kaže da je jedan od razloga zašto se do sada nije počelo sa tim projektom, u tome što bi Malteški vitezovi - gradili hram iznad Cetinjskog manastira.
- Ali, taj hram će se nalaziti u Cetinjskoj pećini iznad Cetnjskog manastira. Uostalom, i Orlov krš i Lovćen nalaze iznad Cetinjskog manastira, tako da ne bi trebalo oko toga da lomimo koplja, kaže Vukić za Portal Analitika. On potcrtava svoj stav „kao građanina Cetinja“, da podržava projekat, jer će od njega Cetinje imati višestruke koristi.
No, da li će pravu koristi imati baš Cetinje ili neko drugi? Podnosilac inicijative Aleksandar Boganović, poslanik u skupštinama Prijestonice i države, ali i dugogodišnji savjetnik za ekonomske projekte predsjednika Filipa Vujanovića. I tu počinje da se nazire politička pozadina Deklaracije o novom mjestu hodočašća, jer je predsjednik Crne Gore bio glavni zagovornik objedinjavanja tri hrišćanske relekvije koje se nalaze na Cetinju – ikone Bogorodice Filermose, čestice Svetog krsta i ruke svetog Jovana Krstitelja.
Ipak, za Vukića je sve jasno: Cetinje dobija novi hram za čuvenu hrišćansku relikviju, u autentičnom ambijentu, što će biti interesantno i hodočasnicima i turistima. Rezultat je vraćanje sjaja višedecenijski zanemarivanoj Prijestonici što, sasvim sigurno, želi svako u Crnoj Gori, pa i šire. „Nemojmo biti uskogrudi. Nemojmo biti veći pravoslavci od drugih. Mi smo kosmopolitski narod!“, kaže dr Vukić.

[Ćipur]

Isključivo državni projekat: Sreten Vujović, kao inicijator prikupljanja potpisa stavnovnika Prijestonice, kojim želi da onemogući novo izmiještanje čuvene ikone Bogorodice Filermose, ističe političku stranu cijele priče. Povezujući brzo i lako usvojenu inicijativu i sa nedavnim promjenama u vrhu Srpske pravoslavne crkve, on dodaje da se „očigledno nešto mnogo krupnije iza brda valja“.
Nakon što je 2007. godine propao pomenuti projekat objedinjavanja tri hrišćanske relekvije pod istim krovom, usvajanjem nove inicijative naziru se mogućnosti da on, posredno i na drugačiji način, ponovo zaživi. Tim prije što će se u Cetinjsku pećinu uložiti skoro deset miliona eura, pa idealan izgovor za vraćanje tolike sume mogla biti veća posjećenost svetilišta, ako su u njemu sve tri relikvije.
Tu povezanost je, na neki način, potvrdio i Vukić. „Ovo će biti isključivo državni projekat. Smatramo da će samo tako to biti na pravi način vođeni. Uputili smo inicijativu i prema predsjedniku države, koji se stvarno zauzeo i za objedinjavanje sve tri relikvije, a sada je ovo preuzeo. Inicijativu smo poslali i predsjedniku Vlade, i očekujemo da oni dalje odluče o projektu“, naglašava predsjednik Skupštine Cetinja.
U to su sumnjali i u CPC, kaže Vujović, i smatra da se to „nepočinstvo pokušava gurnuti u ruke samih Cetinjana, odnosno cetinjskog parlamenta, kako bi projektanti ovih prljavih i suludih rabota na kraju opet imali čiste ruke“.
- Prije par dana sam uputio jasan poziv SPC, govoreći da u ovom trenutku nije važno ko je Srbin, a ko Crnogorac. Naša pružena ruka je ostala prazna, što je jasan znak pozicije SPC u čitavom ovom galimatijasu – smatra Vujović, duboko razočaran onim što će se u budućnosti događati na Cetinju, prije svega sa onim što čini ključna obilježja crnogorske državnosti.

Jaz među Cetinjanima: Na tom fonu su i riječi Vukića, rođenog Cetinjanina, koji smatra da su za sva ta događanja najzaslužniji – sami Cetinjani.
- Zahvaljujući našim podjelama, izgubili smo spomenik svetom Petru Cetinjskome, i on se ne nalazi se na Cetinju. Ni jedan spomenik kralju Nikoli se ne nalazi na Cetinje, pa ispada da su mnogi gradovi crnogorskiji nego - Cetinje. Svemu ovome što do sada nije urađeno nije kriva ni Vlada Crne Gore ni Predsjednik Crne Gore, nego mi, Cetinjani. I da se opet ne bi desilo nešto takvo, da Filermosa ode sa Cetinja, mi smo smatrali da treba napraviti ovakav projekat. Isti mi Cetinjani smo krivi što je često zatvorena crkva na Ćipuru i niko ne može da priđe grobovima kralja Nikole i kraljice Milene. Nekadašnja rukovodstva državnog muzeja smatrala su da nisu u obavezi da vode računa o crkvi na Ćipuru, pa je to preuzela Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i sada ona drži njene ključeve, kaže Vukić, žaleći za mnogo čime što je nestalo u njegovom rodnom gradu.
Očito, Vukić smatra da je neophodno da neki od brojnih projekata, usmjerenih ka oživljavanju Prijestonice, konačno ugleda svjetlo dana. I to je, kaže Vukić, njegova osnovna motivacij da prihvati ideju. Inače, u polemici oko (ne)seljenja ikone Bogorodice Filermose, Vukić vidi sličnost sa izgradnjom Mauzoleja na Lovćenu.
- Ovako se reagovalo i za izgradnju mauzoleja na Lovćenu, a danas smo svi, manje-više, za taj mauzolej. On je danas ne – cetinjski, nego crnogorski Akropolj. Zato smatram da će i ovo biti mjesto hodočašća, na veliko zadovoljstvo budućih hodočasnika, ali i ekonomsku koristi Cetinja i zato to treba podržati.

Čeka se odgovor države: Na kraju, dr Vukić je najavio da će Vlada i Ministarstvo kulture Crne Gore uskoro poslati zahtjev UNESCO-u da staro jezgro Cetinja uđe na listu svjetske kulturne baštine.Možda će, tada, biti jasnija i sudbina nove incijative za izmještanje ikone Bogorodice Filermose.
U međuvremenu, Vujovića nastavlja sa prikupljanjem potpisa da se Cetinjska pećina ne pretvori u budući dom ikone Bogorodice Filermose. Inicijativu sa listom potpisa moći će, kako je kazao predsjednik parlamenta Prijestonice, da preda organima na državnom nivou i sačeka njihov odgovor.
Da treba dobro razmisliti da li Cetinje treba da udomi pomenute svetinje, podsjeća Stevo Vučinić, predsjednik Odbora za promociju CPC. On jasno stavlja do znanja odakle potiču ideje koje bi mogle „probuditi duhove“.
- Beogradska patrijaršija odavno je namjerila da na Cetinju izgradi objekat za čuvanje takozvane tri svetinje, čija je svrha da u simboličkoj ravni poništi značaj i smisao Cetinjskog manastira i Cetinja uopšte. Za nas, kao Crnogorce, to je neprihvatljivo. Inače, vjerujem da sve tri svetinje treba hitno izmjestiti iz Crne Gore, jer su sve dinastije koje su ih posjedovale propale, a njihovi narodi su bili izloženi velikim nesrećama, čemu su dokaz već izazvani problemi na Cetinju koji će, bojim se, eskalirati u mjeri koju niko razuman ne bi želio – zaključuje Vučinić.
U međuvremenu, stidljivo se otvaraju vrata za stvaranje drugačijeg - hodočasničkog Cetinja sa tri hrišćanske relikvije, umjesto viševjekovne kulturno-istorijske i državne prijestonice Crne Gore.

Kristina Jerkov

http://www.portalanalitika.me/politi...g-razdora.html

[Old Bone]

QUOTE: Zahvaljujući našim podjelama, izgubili smo spomenik svetom Petru Cetinjskome, i on se ne nalazi se na Cetinju. Ni jedan spomenik kralju Nikoli se ne nalazi na Cetinje, pa ispada da su mnogi gradovi crnogorskiji nego - Cetinje. Svemu ovome što do sada nije urađeno nije kriva ni Vlada Crne Gore ni Predsjednik Crne Gore, nego mi, Cetinjani. I da se opet ne bi desilo nešto takvo, da Filermosa ode sa Cetinja, mi smo smatrali da treba napraviti ovakav projekat;QUOTE


Tacno!!!
Sad je prilika da se Cetinje uzdigne i da postane Budva vise Budve.
Srecno!

Pozdrav,

[Old Bone]

U soku sam od izjave g. Vucinica..jedna je opcija varijanta one poznato"da se osveti selu otsekao sebi k***c", t.j. da se osveti Amfilohiju upropastio bi i Crnu Goru i svetinje (najvjerovatnija!)....a druga opcija je jos poraznija:"da se uzme malo para, ako moze, dok moze i dje godj moze".
Zamisli ti te pamet: Bog Svemocni Crnog Gori i nama nedostojnima dao , kroz poklon krunisanih glava (kralja Petra II Karadjordjevica i (posredno) cara Petra i Nikole II Romanova ) najvece svetinje Hriscanstva, a mi avetni ih "IZMJESTILI IZ ZEMLJE"!!!????!!!! I posle nesto zamumuljeno prijeti....( onima koji se klanjaju i koji vole te svetinje i njihovu chuvar-zemlju -Crnu Goru, zemlju junaka):

Za nas, kao Crnogorce, to je neprihvatljivo. Inače, vjerujem da sve tri svetinje treba hitno izmjestiti iz Crne Gore, jer su sve dinastije koje su ih posjedovale propale, a njihovi narodi su bili izloženi velikim nesrećama, čemu su dokaz već izazvani problemi na Cetinju koji će, bojim se, eskalirati u mjeri koju niko razuman ne bi želio – zaključuje Vučinić.Za nas, kao Crnogorce, to je neprihvatljivo. Inače, vjerujem da sve tri svetinje treba hitno izmjestiti iz Crne Gore, jer su sve dinastije koje su ih posjedovale propale, a njihovi narodi su bili izloženi velikim nesrećama, čemu su dokaz već izazvani problemi na Cetinju koji će, bojim se, eskalirati u mjeri koju niko razuman ne bi želio – zaključuje Vučinić.

POzdrav,

[getaway blues]

Bone, posto nijesam upucen, ako bi mogao par rijeci... Kakav je stav Mitropolije o svemu ovome? Posto iz ovih, veoma informativnih tekstova koje je Cipur postavio, opet mozemo cuti samo stav CPC...

[Ćipur]

geti,

nemoj da se praviš naivan. Ovo jeste inicijativa SPC.

[ihtus777]

Да је среће икона би требала да стоји у Цркви.

[Ćipur]

Može. ili u CPC ili kod Maltežana.

[ihtus777]

У секту не јер је икона направљена да се моли пред њом а не да чучи у јеретичким заједницама.

[Ćipur]

Prije bih rekao da je SPC sekta i to velika sekta.

[ihtus777]

То што би ти рекао то никога не обавезује.Ми овдје говоримо о Православљу а за Православну Цркву цпц је секта.

[Ćipur]

Ne postoji nikakva Pravoslavna crkva koja to propisuje, ni bilo kakav kanon.

[ihtus777]

Ја знам да ти мислиш да о томе нико није говорио али Свети Василије Велики у канонској посланици каже ``ко се одијели од Цркве тај је јеретик``.Сад пронађи цпц у томе.

[Ćipur]

Vijesti, 30. maj 2010.

OBJE PRAVOSLAVNE CRKVE SE PROTIVE IZMJEŠTANJU RELIKVIJE IZ MUZEJA

Filermosa ujedinila Mitropoliju i CPC



Izmještanje ikone Bogorodice Filermose iz Umjetničkog muzeja na Cetinju i smještanje u pećinu posebno adaptiranu za ovu relikviju, dobilo je zeleno svjetlo cetinjskih odbornika, državnog vrha u čijem se vlasništvu nalazi, Malteških vitezova koji su njeni zaštitnici, predstavnika kulturnih institucija i većine građana Prijestonice. S druge strane, ovoj ideji protive se obije crkve - Mitropolija crnogorsko-primorska i Crnogorska pravoslavna crkva. I dok pobornici preseljenja kao argumente navode, prije svega, čin poštovanja Bogorodice, i, naravno, prosperitet grada koji očekuju od posjete vjernika, crkve u njenom preseljenu vide “ili zadnje namjere ili antihrišćanske porive”.

Poslanik DPS-a i odbornik u cetinjskom paralmentu Aleksandar Bogdanović, koji je inicijator projekta valorizacije Filermose, kaže da ne želi više da podsjeća na profesionalan odnos kojim su se rukovodili prilikom izrade projektnog plana za adpataciju pećine i činjenicu da će ona biti isključivo u vlasništvu države.
- Ovdje se postavlja nekoliko pitanja - da li neko treba da bude protiv razvoja grada i razvojnih projekata, protiv investicija i novih ulaganja, posebno kada je Cetinje u teškom socio-ekonomskom stanju i da li ima i jedan, ama baš jedan argumenat kojim ne treba podržati ovaj projekat, a da on nije politički obojen od strane onih koji ga ne podržavaju - pita Bogdanović. On kaže da odgovorno, kao Cetinjanin, tvrdi da projekat nema nikakvih političkih konotacija, te da prvenstveno i iznad svega ima onu najbitniju konotaciju, a to je prosperitet i dobro Cetinja.
- Da li neko može biti protiv nečeg što je protivno njemu samom, protiv razvoja svog grada, protiv budućnosti omladine Cetinja koja najviše gubi? Zato sam uvjeren da Cetinjani neće dozvoliti ponovni pokušaj rušenja onih ideja koje počivaju na zdravim osnovama - kaže Bogdanović.

Sa inicijativom da Filermosu treba izmjestiti iz Narodnog muzeja i dati joj adekvatan tretman, saglasan je i direktor te ustanove Pavle Pejović.
- Ona svojim značajem, kao velika hrišćanska svetinja, apsolutno zaslužuje jedan adekvatan tretman i smatram da joj nije mjesto u Narodnom muzeju, iako nam to čini čast. Razlog zbog čega Filermosa ne treba da bude u muzeju je to što je ikona trenutno u postavci Umjetničkog muzeja i ima tretman umjetničkog djela, a ona svojim značajem to daleko nadilazi - kaže Pejović. On smatra da bi posebno trebalo voditi računa da zbog problema koje je imala cetinjska pećina sa vodom, posao urade stručnjaci iz svih branši.
- Ono što želim da istaknem jeste da Filermosa definitivno treba da ostane pod patronatom države, jer bi svaka druga odluka izazvala određene tenzije, koje ne bi išle u korist ni Cetinju, ni Crnoj Gori – kazao je Pejović.
Mitropolija Crnogorsko-primorska i CPC ne slažu se sa usvojenom deklaracijom o izmještanju ikone.

Predstavnik CPC Stevo Vučinić smatra „da su očito zadnje namjere inicijatora adaptacije pećine iznad manastira za ekspoziciju Filermose”.
- Na prepreden način zalijeću se na našu vrhovnu nacionalnu svetinju, Cetinjski manastir, s ciljem da ga u simboličkoj ravni ponište i ponize. Zato što je on spomenik kojeg naša kolektivna svijest doživljava kao simbol našeg postojanja, opstajanja i trajanja. Nema tih svetinja koje su za nas Crnogorce svetije od Cetinja i Manastira - kaže Vučinić.
On smatra “da su Cetinjani kažnjeni siromaštvom biblijskih razmjera zbog dvadesetogodišnje odbrane časti naroda i domovine”, te dodaje “da ih sada podlački uvjeravaju da se adaptacija pećine za Filermosu vrši u cilju podsticanja vjerskog turizma koji treba da preporodi Cetinje”. Vučinić smatra da relikvije nijesu predmet vjerskog turizma, što po njemu dokazuju i cetinjske koje su tu već dvadeset godina a u pohode im, kako kaže, još nije potekla rijeka vjerujućih, niti će ikada poteći”.

Sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske Gojko Perović smatra da je deklaracija o prenošenju ikone Majke Božje iz Narodnog muzeja u obližnju pećinu, po svom sadržaju i krajnjim namjerama, dokaz nemjerljivih civilizacijskih razlika između njenih autora i hrišćanskog svijeta.

- Argumentacija onih koji su pisali deklaraciju i njihov odnos prema jednoj ikoni djeluju antihrišćanski, pa samim tim i anticrnogorski i anticetinjski. Naši odbornici brinu što ikona nije donijela novčanu zaradu, osjetljivi su prema stavovima malteških vitezova i smatraju da je pećina pravo mjesto za ikonu. Ove tri stavke, koje čine okosnicu skupštinskog teksta, tužni su primjeri neukusa i elementarne neupućenosti u značenje svetinja i svega onoga što živi sa jednom hršćanskom svetinjom- kaže Perović. On dodaje da se, kada je Mitropolija izrazila stav da Plava kapela u muzeju nije mjesto za ikonu, to nije komentarisalo ili se smatralo uperenim protiv društva i države.

Aleksandar Bogdanović najavljuje da će uskoro biti upriličena prezentacija idejnog projekta, koja će, kako kaže, pokazati građanima, argumentovano i činjenicama, a ne praznim pričama kako to rade drugi, da je ovo jedan od prioriteta za razvoj grada.
- Uporno se pominje gradnja nekog hrama, navodno vlasnistvo vjerskih i crkvenih organizacija i mnogo toga što nema nikakvih elemenata u ovom projektu. Jedina i prava istina je da se ne gradi hram, niti bilo kakav objekat iznad Cetinjskog manastira, kako se to želi predstaviti javnosti, već se adaptira i rekonstruiše pećina na prostoru između Narodnog muzeja i Biljarde, u kojoj će se naći kapela sa Ikonom Filermosom- pojasnio je Bogdanović.

On je, radi skeptika, ponovio da tim geologa i inženjera iz Italije i Francuske, radi na studiji kojom bi se trajno riješilo pitanje podzemnih voda koje su bile aktuelne prije 24 godine.
- Što se tiče vlasništva buduće kapele, država će biti jedini vlasnik jer ona i ima svojinsko pravo nad ikonom, a ne bilo koja crkva ili crkvena organizacija. Dosta je dobrih ideja i projekata propalo, jer su bili izloženi raznim opstrukcijama i neopravdanim metodama kritizerstva, koje više sigurno nećemo tolerisati. Zato smatram da oni koji uporno pokušavaju i žele da se na Cetinju ne desi nikakav pomak koji je u interesu građana, jer samo znaju da kritikuju ono o čemu najmanje znaju, moraju snositi i odgovornost i posljedice - zaključio je Bogdanović.

Benzoni: Vraćanje Cetinja u centar duhovnog putovanja

Kristijano Benzoni, predstavnik arhitektonskog biroa koji čine Studio Brusa Pasque & REV Architecture Paris i studio Marco Verdina, koji radi projekat, za “Vijesti” kaže da Filermosa predstavlja istorijsko i duhovno nasljeđe od suštinskog značaja za Crnu Goru, te da je Cetinje, konačno ishodište dugog istorijskog putovanja čuvene ikone.
- Ovo mitskom mjesto je namijenjeno da sačuva njenu poruku, da je otkrije svojoj zemlji, Evropi i svijetu. Predloženo ahitektonsko rješenje ima za cilj podsticanje tog procesa otvaranja i obnove čiji su simboli Filermosa i Cetinje - kaže Benzoni.
On objašnjava da je riječ o projektu gostoprimstva koji se duboko identifikuje sa mjestom, njegovim bojama, svjetlošću, kamenom, koji se postavlja u srce samog Cetinja - njegova osnova. On smatra da se za ovaj projekat nije moglo odabrati bolje mjesto.
- Cetinje je kulturna prijestonica zemlje koja je predstavljala istorijsku prethodnicu ekumenizma i susreta među religijama. Novo svetilište arhiektonski je tako osmišljeno da se dobija podzemna građevina. Njen glavni volumen se oslanja na stijenu i predstavlja dopunu i nadogradnju njenog prirodnog izgleda. Radi se u putovanju koje vodi od tame pećine do otkrivanja i kontemplacije - kaže Benzoni.
On dodaje da je prednost ovog ambicioznog projekta za Cetinje vraćanje dimenzije duhovnosti i posvećenosti kroz događaj međunarodnog značaja.
- On postavlja grad u centar duhovnog putovanja koje podsjeća na putovanje svete ikone kroz vjekove. To je posebno mjesto za okupljanje, susrete i zajedništvo, koje definiše svoj identitet na osnovu zajednične i višeznačne istorije - kaže Bezoni.

Malteški vitezovi ne polažu pravo na ikonu i relikvije

Vitez Suverenog viteškog malteškog reda i ambasador Crne Gore pri ovom redu i u Vatikanu, Anton Sbutega, za “Vijesti” kaže da je od 2002. godine upoznat sa kontaktima i pregovorima vezanim za pitanje smještaja ikone Bogorodice Fileremske i druge dvije relikvije, koje su nekada pripadale redu, a koje se nalaze na Cetinju. On je, između ostalog, u svojstvu ambasadora pregovarao sa vladom reda o inicijativi da se ikona izmjesti iz muzeja i smjesti u jedan za nju posebno sagrađen ili adaptiran objekat. On zbog toga ističe da odgovorno tvrdi da Suvereni viteški malteški red ne polaže nikakvo svojinsko pravo na ikonu i relikvije, niti ima namjeru da ih otkupi.
-Malteški vitezovi smatraju da je isključivo pravo Crne Gore da odluči na koji će način najbolje valorizovati ikonu i relikvije, te ujedno podržava inicijativu da se Filermosa izmjesti iz muzeja i smjesti u jedan poseban, za nju adekvatan prostor koji bi omogućio pristup hodočasnicima. Vitezovi posebno pozdravljaju skorašnju odluku parlamenta prijestonice da se ikona izmjesti iz muzeja u adaptirani prostor pećine na Cetinju - kazao je Sbutega.

Danijela JOVIĆEVIĆ

[ihtus777]

vijesti, 30. Maj 2010.

obje pravoslavne crkve se protive izmjeŠtanju relikvije iz muzeja

filermosa ujedinila mitropoliju i cpc

То у сновима

[Ćipur]

Podsjećanja: Putevi čudotvorne ikone

Tajanstvena sudbina Filermose



BEZ OBZIRA NA TO GDJE će čuvena ikona biti pohranjena iskustvo duže od devet vjekova pokazuje da je njena sudbina u stalnom kretanju i povremenom nestajanju. To je njena misija, uprkos svim nastojanjima da se od nje napravi turistička atrakcija

Deklaracija o izmještanju ikone Bogorodice Filermose, u objekat koji će se za tu namjenu graditi u cetinjskoj pećini iznad Manastira, koju je u prošli utorak usvojio prijestonički parlament, ponovo je, nakon nekoliko godina, oživjela stare polemike i podjele - kako i na koji način najbolje pohraniti ikonu.
Sredina devedesetih godina, osim burnih političkih dešavanja u Crnoj Gori i rata u neposrednom okruženju, pamti se i po tome što se u to vrijeme prvi put javno počelo govoriti o čudotvornoj ikoni koja se čuva u depou cetinjskih muzeja. Crnogorska javnost zvanično je za Filermosu čula onog momenta kada su je pripadnici crnogorske policije 1994. godine, uz blagoslov ondašnjeg ministra vjera Slobodana Tomovića, kulture Gojka Čelebića, a uz podršku tadašnjeg direktora Narodnog muzeja Crne Gore Radomira Bulatovića, zamalo oteli od radnika Muzeja, kako bi se uručila mitropolitu SPC Amfilohiju koji je tvrdio da je ikona vlasništvo Srpske crkve. S druge strane, radnici Narodnog muzeja na Cetinju i procrnogorski dio stručne javnosti pružili su jak otpor nastojanjima Srpske crkve da se domogne Filermose.
Između Muzeja i SPC, u to vrijeme i nešto kasnije, vođeno je nekoliko razgovora o eventualnom dogovoru o izlaganju Bogorodice Filermose ali, prema onome što je procurilo u javnost, konkretnih zaključaka nije bilo. Poznato je da je problem izdignut i do državnog crnogorskog vrha, do tadašnjeg predsjednika Đukanovića, koji je obilazeći prijestonicu, pokazao interesovanje za rješenje nimalo jednostavnog problema.
Tadašnji direktor Narodnog muzeja Crne Gore Petar Ćuković je tada kazao da nema nikakve sumnje da je Filermosa muzejsko dobro, te da ima svoj inventarski broj.
Najžešći pobornik da ikona ostane u Muzeju, direktorica Dvora kralja Nikole Anđe Kapičić zastupala je stav da je Plava kapela, o kojoj se uveliko tada govorilo kao rješenju za Filermosu, dobro rješenje ali da ikonu trajno treba izložiti u dvorskoj kapeli na Ćipuru, pored moštiju crnogorske kraljevske porodice. S druge strane, Amfilohije je u više navrata kazao da je Filermosa oteta od crkve i držana pedeset godina u policijskom depou te da su sa nje nestala dva dragulja koje navodno nose supruge bivših komunističkih glavara.
Bez obzira na to da li će ikona Bogorodice Filermose biti pohranjena u cetinjskoj pećini ili ostati u Plavoj kapeli, iz iskustva dužeg od devet vjekova, ali i iz posljednih deceniju i po, da se zaključiti da je sudbina ove ikone u stalnom kretanju i povremenom nestajanju. To je njena misija, uprkos svim nastojanjima da se od nje napravi turistička atrakcija.

Nestajala i vraćala se

Ikona Bogorodice Filermose trenutno je izložena u specijalno pripremljenom prostoru unutar Umjetničkog muzeja u Vladinom domu, u tzv. Plavoj kapeli. Taj prostor je urađen po veoma visokim muzeološkim standardima i sa tog aspekta ikona je potpuno bezbjedna iako su je doskoro danonoćno čuvali pripadnici policije.
Za ikonu se govori da je čudotvorna, što u laičkoj javnosti može biti protumačeno da ima iscjeliteljske moći. Njeno čudotvorstvo za malteški Tajms objasnio je ruski diplomata dr Sergej Zotov koji je rekao da je čudo ikone u tome što je ona nekoliko puta nestajala i o njoj se ništa nije znalo dugo vremena, ali se uvijek pojavljivala na nekom drugom mjestu, što govori o njenoj svetosti i proviđenju koje je vodi i čuva.

Djelo jevanđeliste Luke

Ime Filermosa je došlo od brda Filermos sa grčkog ostrva Rodos na kojem se, između ostalog, nalaze temelji ranohrišćanske bazilike i kasnije vizantijske crkve. Brdo Filermos, po predanju, dobilo je ime po monahu koji je došao na ostrvo u trinaestom vijeku noseći ikonu Bogorodice koja je, kako tradicija govori, urađena rukom Sv. Luke jevanđeliste.
Manastir na Filermosu sagradili su Vizantijci u petom vijeku, u njegovoj blizini nalazi se antički grčki hram, pomenuta ranohrišćanska bazilika i podzemna kapela posvećena Svetom Đorđu – što govori da je ova lokacija oduvijek bila mjesto na kojem su se gradila svetilišta.

Od Rodosa do Cetinja

Kada su Turci zauzeli Rodos 1523. godine ikona je prenešena na Maltu gdje je u tamošnjoj katerdali čuvana sve do momenta kada je Napoleon 1798. g. okupirao Maltu. Nakon što je abdicirao pod pritiskom Francuza veliki redovnik malteških vitezova Fon Hompeš je prenio ikonu u Trst zajedno sa rukom Sv. Jovana Krstitelja i dijelom časnog krsta.
Ruski prestolonasljednik Pavle I, koji je tajno primio katoličku vjeru, preselio je ikonu u Zimski dvorac u Sant Petersburg gdje je ostala sve do Oktobarske revolucije kada je carica Marija Fjodorovna, inače Dagmar od Danske, nosi sa sobom u Kopenhagen. Neposredno pred smrt 1928. g. ona svojoj rođaki, Jeleni Karađorđević, kćerki kralja Petra I i Zorke od Crne Gore, ostavlja u nasljeđe ikonu Bogorodice Filermose.
Ikoni se nakon bombardovanja Beograda 1941.g. gubi svaki trag, neposredno pred ulazak Njemaca u taj grad. Istovremeno, srpska princeza Jelena u dogovoru sa rođakom italijanskom kraljicom Jelenom ( Petrović ) ikonu daje na čuvanje Manastiru Ostrog.
Od kraja Drugog svjetskog rata, kada su je crnogorske vlasti preuzele od crkve, do sredine devedesetih godina prošlog vijeka, ikona je boravila u tami depoa.

M. Zadrima

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...5-30&id=185989