Kako izgraditi bolji svijet, ili u najmanju ruku stvoriti zainteresiranima stvarnu alternativu postojećem stanju?
Jednostavno, boljom idejom od postojeće.
Prije dva-tri dana, Udruga Crom Alternativna Razmjena je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske, time je naša ideja o boljem sutra napravila prve korake prema drugačijoj budućnosti, onoj o kojoj svi sanjamo.
Povodom toga se obraćamo svakom čovjeku, firmi, organizaciji i ostalima da razmotre sudjelovanje u ovom projektu u kojem kroz zajednički rad i kooperaciju namjeravamo izgraditi svijet održive ekonomije temeljen na zdravom razumu, financijskoj demokraciji i socijalnoj pravdi u čijem srcu kuca monetarna suverenost i financijska neovisnost svih pripadnika društvene zajednice kao osnovni uvjet egzistiranja bilo koje demokratske civilne društvene zajednice.


Nažalost, naš monetarni sustav uopće nije osmišljen kako bi stvorio vrstu svijeta koju većina nas sanja.
Još tužnije, kroz vremenski period od zadnjih nekoliko stoljeća nije evoluirao u nešto što bi omogućilo barem dovoljnu, ako ne najvišu kvalitetu života onima koji ga koriste.
Prihvatili smo katastrofalne posljedice izuma koji nam je doslovce silom nametnut kao da se radi o nepromjenjivom zakonu prirode, u svijetu mass medija u vlasništvu istih onih koji posjeduju i sam novčani sustav, izgleda kao da cijelo to vrijeme nikome nije palo na pamet da možda postoji i bolji način.

Moramo shvatiti ulogu koju monetarni sistem igra u našem društvu stvaranjem i distribucijom bogatstva i učvršćivanjem vrijednosti.
Posljedice novčanog sustava moraju biti lako shvatljive svima, a njegove funkcije transparentne.

Promjena neće proizaći iz protesta, ratova ili sukoba.
Promjena će jednostavno doći sama od sebe, sviješću da postoje alternative i našom željom da djelujemo u interesu naše zajednice i nas samih.

Alternativna valuta crom u svojoj djelotvornosti osigurava vrijednosti koje naš sadašnji monetarni sustav ne nudi.
Sustav je kreiran zbog rješavanja problema i ispunjavanja potreba onih koji ga koriste.
Kad i nakon samo ekperimentalnog sudjelovanja u projektu počnemo sagledavati proizlazeću štetu i korist iz služenja ovom alternativnom valutom, naravno da ćemo između nje i one oficijalne odabrati valutu koja pruža više koristi.
Nemamo odgovore na sva pitanja, ali se bez ikakve sumnje, zasigurno krećemo u dobrom pravcu.
Želimo iskrenost, želimo pravdu i želimo fer trgovinu.
Moguće je svima osigurati veći prosperitet, veće povjerenje i suradnju, poštovanje za sve ljude i kolektivnu veću brigu za okoliš, to samo trebamo vidjeti.
Proučavajući novac kojeg koristimo i promjenom njegovih funkcija na bolje, možemo stvoriti bolji svijet koji je u skladu s našim najvišim idealima.

Bez obzira da li pripadali onoj polovici koja preferira novac s materijalnom podlogom (zlatnom) u upotrebi do 15 Kolovoza 1971, ili novac bez ikakve podloge u upotrebi od tada pa do danas, pokušajte si postaviti ovo pitanje: Je li čovjek na pustom otoku kojem je priroda sve ono što mu je potrebno za život pružila u izobilju, s obzirom da ne posjeduje i ne koristi novac, bogat ili siromašan?

Izvan okvira društvenog konteksta novac nema nikakvo značenje.
Na izoliranom otoku kojeg naseljava samo nekolicina obitelji, s ukupnim brojem stanovnika između pedeset i sto, ne postoji potreba za novčanim sustavom.
Najvjerovatnija budućnost novca je da novca uopće neće biti, no ako ga već moramo imati, onda je sasvim očigledno da naša shvaćanja novca žude za promjenama.

Svi smo mi u školama imali povijest kao obvezni predmet i učili o velikim civilizacijama koje su jedna za drugom kroz vrijeme propadale, no prave uzroke nismo saznali. U obrazovnom sustavu, čini se da su znanost i religija krila iste ptice.
Prvi korak kojeg inteligentni liječnik poduzima pri susretu s pacijentom je pravilno dijagnosticiranje bolesti.
Pretjerano centralizirana moć je bila glavni uzrok urušavanja civilizacija, a stvaranje i kontrola distribucije novca su oduvijek bili glavni instrument moći.

U svijetu u kojem živimo, ništa nije sigurno osim smrti, poreza i ljudi koji ih pokušavaju prevariti.
Ono što nam u školi nikad nisu spomenuli je da onaj tko u svijetu kontrolira izdavanje novca i njegovu distribuciju, kontrolira i cijeli svijet.
U pogledu funkcioniranja monetarnog sustava, stagnacija je karakteristična osobina državnih uređenja već stoljećima.
Centralizirani novac i centralizirana moć su simbiozni par. Za suprotstaviti se i oduprijeti nekoj moći je potrebno oružje i ljudstvo, no za promjenu novčanog sustava je potrebna samo bolja ideja od one postojeće.
Inovacija je dakle glavna karakteristika decentralizacije, u trenutku kad je novac stvoren kao simbol, kome pripada dodijeljena mu vrijednost?
Ako sagledamo novac u jednom od oblika komunikacije kao produžetka govora kroz ugovore i simbole, onda u aktualnoj situaciji uviđamo i da se nalazimo u dvorani u kojoj smo prisiljeni slušati govor samo jednog centraliziranog subjekta koji uopće nema namjeru prepustiti mikrofon drugima, što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim demokratskim načelima.
Ako uspijemo decentralizirati novac, decentralizirali smo i svo šarenilo kontrolne moći, ako povratimo pravo na stvaranje novca u svoje ruke, moći ćemo promijeniti sve, u aposlutnom smislu značenja te riječi.
Koncept decentralizacije novca je u suštini veoma jednostavno pitanje: u trenutku stvaranja novca kao simbola koji iza sebe nema nikakvu materijalnu podlogu, tko postaje vlasnikom vrijednosti koju on ima u opticaju, ili, tko ubire zaradu na razlici između novčanice od 500 i troškova njene proizvodnje od samo 0,30?

Nastavak:

Nova Ekonomija: Suradnja Na Izgradnji Održivog Društva

.