Page 1 of 3 123 LastLast
Results 1 to 25 of 53

Thread: Zdravlje, medicina ....

  1. #1
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Zdravlje, medicina ....

    LjUDI PRETEŽNO SMATRAJU DA HRKANjE SMETA SAMO DRUGOME, A NE ZNAJU DA JE TO ZDRAVSTVENI PROBLEM KOJI UGROŽAVA ŽIVOT


    Hrkače „vreba“ moždani udar



    Gotovo da nema čovjeka koji nije besanu noć proveo u sobi sa hrkačem, ne znajući da je „cimer“ neuporedivo ugroženiji, jer, učestali prekidi disanja tokom spavanja skraćuju životni vijek i, još gore, mogu da prouzrokuju moždani i srčani udar. To su, prije tri decenije, stručnjaci prvi put opisali kao bolest slip apnea i upozorili da je bučno hrkanje ozbiljan znak za javljanje ljekaru. Dok je u zdravstvenim sistemima Zapada 1983. započeto liječenje i opsežna istraživanja, kod nas je hrkanje predmet zbijanja šale, čak, i u medicinskim krugovima. Tako su i pregledi „hrkača“ u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu u Brezoviku propraćeni podsmijehom i samih pacijenata, koji se „uozbilje“ (i zabrinu) tek kada saznaju sa koliko rizika idu na spavanje. A, sve se to može spriječiti SPAP aparatom za „ubacivanje“ kiseonika tokom spavanja, što je jedino efikasno liječenje... O tome za „Pobjedu nadjeljom“ govori dr Miodrag Vukčević, načelnik respiratorne jedinice Instituta za plućne bolesti i tuberkulozu u Beogradu i stručni konsultant brezovačke bolnice, koji je, nakon subspecijalizacije pulmologije i doktorata, prije pet godina na jednom od vodećih naučnoistraživačkih centara u Londonu završio obuku za liječenje poremećaja spavanja. Nova znanja primijenio je, prvi put na ovim prostorima, u Kliničkom centru Srbije, a minule jeseni i u Brezoviku, gdje se za to usavršavaju iskusni pneumoftiziolozi dr Zorka Radulović i dr Aleksandra Toljić. One su, sa koleginicima iz Fonda zdravstva dr Anom Mrdak i dr Sanjom Simović upravo na stručnom usavršavanju za dijagnostiku i terapiju poremećaja disanja u spavanju, koje je na Zlatiboru organizovano za 11 ljekara iz Srbije, BiH i Crne Gore.

    Da ta bolest, ako se ne liječi, nije nimalo bezazlena, profesor Vukčević objašnjava podacima iz istraživanja u SAD i Evropi: Od 83 registrovana poremećaja spavanja, najučestaliji su prekidi disanja. Ta obstrukcijska apnea u spavanju (OSA) prisutna je kod svake pete odrasle osobe. Prije dvije i po decenije za liječenje je bilo četiri-pet odsto radno aktivnog stanovništva, a najnovije procjene su šest do deset procenata i, čak, tri odsto djece. Ili: 24 odsto odraslih muškaraca i devet odsto žena, ali one teže podnose i smrtnost je dvostruko veća od muških iste generacije. Kod ljudi sa slip apneom je, takođe, deset puta veći rizik od moždanog i do sedam puta od srčanog udara, a zbog stalne premorenosti usljed poremećaja spavanja i do 11 puta češće prave saobraćajne udese. Procjenjuje se da neliječenje pacijenata od slip apneje košta trostruko više od onih koji koriste aparat, a da se ne govori o uštedi na liječenju i rehabilitaciji pacijenata s moždanim i srčanim udarima ili povrijeđenih u saobraćajnim udesima, ne računajući traume, trajnu invalidnost, štetu na vozilima i, pogotovo, „izgubljeni“ život.

    - Budući da je prekid disanja stres za organizam, tada skoči inzulin, pa ako to godinama traje potroši se sposobnost pankreasa i nastaje dijabetes. Ili, padanje kiseonika desetinama puta na sat u dugom periodu prouzrokuje upalne procese u krvnim sudovima i nastaje vaskularni rizik. Preventiva tome u razvijenim zemljama je liječenje slip apneje uz upotrebu aparata, što je za tri nedjelje sto posto uspješno – kaže Vukčević, navodeći da piloti ne mogu raditi bez testa na ovu bolest, a u SAD ni jedan posao sa rizikom, jer, kod takvih osoba pažnja opada kao kad se popiju dvije-tri čašice rakije. Profesionalnim vozačima se dozvola privremeno oduzima, dok počne da se liječi. To će se dogodine ozakoniti na nivou EU, tako da naši vozači neće moći preko granice.

    Zbog toga je vrlo značajno da se na vrijeme osposobe kadrovi i organizuju centri za slip apneu, a razlog više je što u Crnoj Gori, u poređenju sa zapadnim studijama, ima oko trideset hiljada ljudi sa tim poremećajima. Stoga ne treba gubiti vrijeme, poput višegodišnjeg ubjeđivanja sa nadležnima da se bolesnicima s jako niskim nivoom kiseonika daju koncentratori. Takve osobe se bolnički oporavljaju najmanje tri nedjelje, a godišnje dođu i po pet puta, dok se uz kućno korišćenje koncentratora samo jednom hospitaluzuju. Aparat košta oko 800 eura, koliko se potroši samo za hranu i posteljinu.

    - SPAP ventilatori su – objašnjava Vukčević – jedini lijek za normalizovanje disanja tokom spavanja. Uduvavanjem vazduha diže se pritisak i nema zatvaranja disajnog prostora, za čije je otvaranje, bez te pomoći, potreban deset puta veći napor nego kod zdravog (zbog toga ljudi i hrču, kad prodišu). Zbog napora se i probude, a da toga nijesu svjesni. Stalno su u nekom površnom spavanju i zato su umorni. Pored „prirodno“ oslabljenog zatvaranja i otvaranja disajnog puta, alkohol i ljekovi za umirenje strahovito ruše odnose stepena dubine spavanja. Takođe, prekidima disanja smanjuje se zasićenost krvnog zrnca i ako spadne ispod 90 odsto preporučuje se aparat za kiseonik. Jer, nema tablete koja može „sanirati“ finu koordinaciju 26 mišića u ždrijelu. U Americi je „zlatni standard“ u liječenju – primjena SPAP aparata, drugi korak su oralne proteze (koje imaju nedostataka) i tek na kraju se pristupa operaciji. U suštini, operisani ljudi nijesu izliječeni i, često, kroz dvije-tri godine ožiljak opet postane smetnja disanju. Takođe, nakon operacije SPAP aparat može u svega 40 odsto slučajeva da uspješno liječi. Normalno je pet, a najviše deset pauza ne mora štetno da djeluju po organizam. U našoj praksi pacijent je bez disanja bio najduže 140-150 sekundi (u Nikšiću je zabilježeno 59 prekida na sat, najduži 137 sekundi), a u Engleskoj, čak, 240 – objašnjava profesor Vukčević, dodajući da hirurgija koja to može da izliječi ovdje nije izvodljiva jer košta 70 – 100 hiljada dolara. Operacijom se, inače, rasijeca gornja kost, povuče naprijed i to spoji pločicama, a u donjoj ugrade grafiti s obje strane i povećaju prostor za disanje. To je efikasno, ali je i lik pacijenta izmijenjen.

    Na zapadu su izračunali da liječenje čovjeka od slip apneje aparatom godišnje košta oko 400 eura, a dvije i po hiljade treba izdvojiti za onog ko često posjećuje druge ljekare, koji mu propisuju ljekove za umirenje, glavobolju, pritisak i slično što prouzrokuju poremećaji spavanja. U Evropi se stvaraju centri na 300 do 500 hiljada stanvnika, a u SAD jedan krevet na 15 hiljada. Skupa je, međutim, multidisciplinarna obuka kadrova medicine spavanja. To jeste opterećenje za zdravstvo, ali je neliječenje neuporedivo skuplje i štetnije. Stoga je na Zapadu ovo izuzetno tražena specijalizacija, jer je slip apneja treća po učestalosti pulmološka hronična bolest, poslije obstrukcijske i astme – kaže Vukčević, koji smatra da bi morala da se izučava ne samo na internističkoj specijalizaciji i postdiplomskim (u Beogradu), nego i na osnovnim studijama medicine, na kojima se predaju i neke veoma rijetke bolesti, koje mnogi ljekari u životu ne sretnu, a slip apnea je sve raširenija, poput dijabetesa.

    Posljedice

    Hrkanje je uzrok i porodičnih i socijalnih problema, počev od toga da muž i žena ne spavaju u istoj sobi, jer pored njih imaju loš kvalitet sna i sjutradan su umorni i nesposobni za rad, dolazi i do razvoda brakova i gubljenja posla. Trpe, dakle, porodica i preduzeće, a da se i ne govori o situacijama moždanog i srčanog udara. Teški su problemi i u poremećaju pamćenja, koncentracije i pažnje, što se, netačno, pripisuje starosti i sklerotičnosti, a ustvari je posljedica slip apneje. Čovjek postaje depresivan i ne može u društvu da funkcioniše. Zaspi za stolom, u fotelji pred gostima, na sastanku, u pozorištu dok se prolamaju aplauzi zanimljivoj predstavi... To se pripisuje nekom umoru, a ustvari je posljedica poremećaja spavanja, koji prouzrokuje i otpornost na hormonsku kontrolu gladi i čovjek, praktično, nekontrolisano jede, što vodi gojaznosti, koja je, opet, uzročnik poremećaja disanja.

    Snimanje u Brezoviku

    U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu u Brezoviku za nešto više od pola godine na slip apneju testirano je 66 pacijenata, od kojih je polovini neophodan SPAP aparat. Budući da javnost još ne zna o tom snimanju, nema ni gužve i pacijenti na red dođu za svega nekoliko dana (svijetu najmanje tri mjeseca do godine), ali čekaju mjesec-dva rezultate, koje očitava profesor Vukčević, što će se skratiti uskoro, kada taj posao preuzmu dr Zorka Radulović i dr Aleksandra Toljić, uz asistenciju medicinske sestre Nade Sekulović. Pacijenti plaćaju 20 eura participaciju za pregled, koji, inače, košta 300 eura, a očekuje se da Fond zdravstva finansira i nabavku aparata.

    Simptomi

    Uobičajeni simptomi sindroma opstruktivne apneje u snu noću su: glasno hrkanje, prekidi disanja, lak san, nesanica, buđenje, zagušenje, znojenje i impotencija. Danju se javljaju: pretjerana pospanost, smanjene aktivnosti, jutarnja glavobolja, intelektualni i poremećaji koncentracije, oštećenje memorije, depresija, i gorušica.

    Prepoznavši slip apneu kao veliki problem, u Engleskoj zdravstvene vlasti posredstvom televizije, uoči najgledanijih emisija, poručuju građanima: „Ako vam se drijema dok vozite ili na radnom mjestu, ako zaspite dok gledate televiziju, čitate knjigu i, pogotovo, na neuobičajenom mjestu javite se specijalisti za poremećaj spavanja“.

    Ventilatori za slip apneju

    -S obzirom na raširenost poremećaja disanja, na Zapadu je proizvodnja aparata za primjenu mehaničke ventilacije postala unosna industrija. I kod nas se prodaju preparati i uređaji za sprečavanje hrkanja, koji nijesu naučno potvrđeni i, najčešće, imaju suprotan efekat – upozorava profesor Vukčević, napominjući da se kod slip apneje preporučuju SPAP ventilatori koji obezbjeđuju kontinuirani pritisak u disajnim putevima, čime se eliminišu pauze u disanju, kao i Bi Level aparati sa dva nivoa pritiska (za teže slučajeve).




    Gojko Knežević

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...6-14&id=165806
    Last edited by Ćipur; 01-12-09 at 23:43.

  2. #2
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Dan, 08. jul 2008.

    U BOLNICI U BREZOVIKU, PRVI PUT U CRNOJ GORI, POČELA SPECIJALNA TESTIRANjA

    Hrkanje na testu



    ~ Utvrđivanje stepena nahranjenosti mozga kiseonikom biće uslov EU za dobijanje dozvole za prevoz putnika u javnom saobraćaju

    U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti "Dr Jovan Bulajić" u Brezoviku počelo je testiranje na hrkanje, odnosno, medicinskim rječnikom rečeno stepen (ne)nahranjenosti mozga kiseonikom, potvrdila je "Danu" dr Zorica Radulović. Ova vrsta testa radi se po prvi put u Crnoj Gori, na aparatu "slip apnea". Direktor Specijalne bolnice "Dr Jovan Bulajić" Radovan Mijanović objašnjava da se usluge testiranja za sada pružaju zainteresovanim građanima, a po standardima Evropske unije (EU) test će biti obavezan za pilote, mašinovođe i vozače autobusa koji budu prevozili putnike do zemalja EU.
    - Dosad se testiralo desetak građana. Test su radili kao specijalistički pregled. U toku su pregovori sa Fondom zdravstva oko načina plaćanja testiranja osoba koje prevoze putnike do zemalja EU - kaže Mijanović. On nije mogao da precizira kada će se početi sa testiranjem pilota, vozača i mašinovođa za koje je testiranje na specijalnom instrumentu prvenstveno i predviđeno.
    Mijanović je "Danu" ranije pojasnio da je test na hrkanje, odnosno stepen nahranjenosti mozga uslov za dobijanje dozvole za prevoz putnika u zemlje EU.
    - Standardi EU zahtijevaju da vozači u javnom saobraćaju moraju proći taj test. Tako će biti i kod nas kada postanemo članica EU. Kada uđemo u Evropu moraće i naši vozači da imaju potvrdu sa tog aparata da bi prevozili putnike i u domaćem javnom saobraćaju - kaže Mijanović.
    On je ranije obrazložio da EU zahtijeva testiranje iz razloga što se vozači koji nemaju nahranjen mozak kiseonikom brže zamaraju i slabi im koncentracija, zbog čega predstavljaju opasnost za putnike i druge učesnike u saobraćaju.
    Test nije obavezan za vozače privatnih automobila, jer to ne zahtijeva EU.
    Aparat koji registruje hrkanje u okruženju posjeduje još jedino Klinika za plućne bolesti u Beogradu.

    Pomoć pri disanju

    U Specijalnoj bolnici u Brezoviku odnedavno je u funkciji i novi aparat koji pomaže pacijentima sa otežanim disanjem. Direktor bolnice ističe da se novi instrument primjenjuje kod onih sa respiratornim problemima koji podrazumijevaju opstrukciju disajnih puteva.

    Testiranje jedino noću

    Proces testiranja nije komplikovan, kaže Mijanović. Aparat se prikači na tijelo tokom cijele noći, kada se može registrovati da li osoba hrče ili ne, odnosno da li je mozak nahranjen ili nenahranjen kiseonikom.
    Test se inače, jedino može raditi preko noći, jer se i hrkanje javlja tokom spavanja.


    M.M.K.

  3. #3
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Pobjeda, Društvo - Nedjelja, 12. jul 2009. godine

    NAUČNICI VJERUJU U MOGUĆNOST DA ĆE PRONAĆI LIJEK KOJI ĆE PRODUŽITI ŽIVOT I SPRIJEČITI BOLESTI POZNOG DOBA

    Crno vino produžava život




    Crno vino, po svoj prilici, čuva tajnu dugog života. Molekularni biolozi i patolozi sa univerziteta Harvard otkrili su da jedan sastojak u crnom vinu ne samo da produžava "život" pekarskom kvascu, već ima čudesno dejstvo i na ljudsku ćeliju, čineći je otpornom na radijaciju.

    Iako su ova dramatična istraživanja još u početnoj fazi, naučnici vjeruju u mogućnost da će pronaći lijek koji će produžiti život i spriječiti bolesti poznog životnog doba.

    Otkriveni molekul, resveratrol, pripada dobro poznatoj grupi sastojaka u crnom vinu, voću, povrću i maslinovom ulju. Ali najnovija otkrića najavljuju mogućnost da njegova korisna svojstva prelaze sada poznate granice.

    Neki od molekula, kako se čini, aktiviraju "porodicu enzima" pod imenom sirtuins, za koju je dokazano da za 80 odsto produžavaju "život" pekarskom kvascu i laboratorijskim larvama koje žive na niskokaloričnoj hrani.

    Poznato je da mnoga živa bića žive duže kad im se smanji uzimanje hrane, uključujući i sisare kao što su miševi i pacovi. Jedno od objašnjenja moglo bi biti da "stres gladi" stimuliše molekul sirtuins da se pripremi za "preživljavanje".

    Profesor dr Dejvid Sinkler kaže: "Uvjereni smo da sirtuins ćelijama "kupuje vrijeme" da se oporave od oštećenja. Sve su češći dokazi da se u odmaklom životnom dobu život produžava ako se blokira izumiranje ćelija - sve dok ono ne vodi oboljevanju od raka".

    U toku istraživanja, naučnici su otkrili 17 molekula koje stimulišu Sirt 1, jedan od sedam sirtuinsa u ljudskom organizmu, i enzim kvasca Sirt 2. Najsnažniji molekul bio je resveratrol, jer je ovaj sastojak vina mogućio da ćelije pekarskog kvasca za 60 do 80 odsto duže žive - mereno brojem "generacija".

    Na veliko iznenađenje Sinklera i njegovih kolega, ćelije kvasca tretirane malim dozama resveratrola živjele su u prosjeku 38 generacija, u poređenju sa 19 generacija u netretiranomm kvascu.

    Ustanovljeno je da molekuli deluju kroz poznate biohemijske procese u kojima je angažovan Sirt 2. U eksperimentima na ljudskim ćelijama, rasveratrol je aktivirao slične slične enzimu Sirt 1. Broj ljudskih ćelija koji je preživeo "udar" gama radijacije porastao je između 10 i 30 odsto kad je tretiran rasveratrolom. Druga istraživanja pokazala su da rasveratrol štiti od raka, zakrečenja arterija i drugih pratećih bolesti starosti.

    Smatra se da ova korisna svojstva mogu zahvaliti prisustvu antioksidanata koji sprečavaju da slobodni radikali kiseonika, destruktivni delići atoma, oštećuju ćelije.

    (FoNet)

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...7-12&id=167595

  4. #4
    Join Date
    Apr 2007
    Posts
    1,534
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Dobar post.Od sada samo crno vino da se pije.
    Hvala

  5. #5
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Vijesti", 31. 12. 2001.

    ISHRANA I ZDRAVLJE: Da li Crnogorci zaista znaju šta jedu

    Na trpezi emulgatori koji mogu da izazovu kacinome - Što su E-brojevi




    Mnogim prehrambenim proizvodima dodaju se aditivi, odnosno prirodne i sintetičke hemijske supstance. Cilj je da im se produži trajnost, poveća prehrambena vrijednost, olakša prerada i pripravljanje hrane, kao i poboljša ukus, boja, miris, sastav ili izgled. Na naljepnici gdje je naveden sastav proizvoda, ponekad se mogu pronaći mnogi aditivi označeni E-brojevima. Oni se odnose na vještačke i prirodne aditive čija je upotreba odobrena ili, u posljednje vrijeme, za neke od njih zabranjena u zemljama Evropske unije. E-brojeve imaju mnoge boje, konzervansi, antioksidensi, emulgatori... Preporuka stručnjaka je, naravno da jedemo što manje prerađene, konzervisane hrane, što je nemoguće sprovesti u cjelosti. Problem ima i poleđinu - nemoguće je zabraniti neograničenu upotrebu aditiva, pa mnogi aromatski preparati nemaju svoj E-broj i ne moraju se označavati na deklaracijama o sastavu namirnica. Zato su zloupotrebe vrlo moguće. U Evropi problem se rješava potpunom zabranom upotrebe određenih aditiva. U Crnoj Gori - o tome se veoma malo govori i poklanja pažnja. Zato je u prodavnicama prisutno mnogo proizvoda sa E-brojevima koji su u Evropi i svijetu strogo zabranjeni. Bilo da je riječ o uvezenim proizvodima ili da je on nastao u domaćim fabrikama.
    Doktor medicine, magistar Mirjana Eraković, inače specijalista pedijatar u Nikšiću, za "Vijesti" kaže da ne bi željela da njena izjava ima paničnu intonaciju, ali je situacija u Crnoj Gori, po ovom pitanju, vrlo zabrinjavajuća".
    - Neprijatelj zdrave ishrane kod nas, pored niza drugih faktora, jeste i prisustvo na tržištu proizvoda lošeg kvaliteta, koje se građani prinuđeni da koriste zbog pada standarda ili neznanja. Pred tom činjenicom ne treba zatvarati oči. Ako govorimo o kategoriji proizvoda koje razvijene zemlje distribuiraju u zemlje u razvoju, a kod njih su istovremeno zabranjeni, njima pripada 80 odsto proizvoda za ishranu i 90 odsto lijekova. Tu još spadaju cigarete i napici. Mnogi od tih prizvoda, kao i onih proizvedenih kod nas, su konzervisani emulgatorima koji su izuzetno opasni po zdravlje. Neki od njih su izazivači zloćudnih tumora. Oni se nalaze u švepsu, limuntusu, gumenim bombonama, čokoladnim bombonicama, štapićima od soje, aromatizovanom senfu, konzervisanom mesu, siru, pečurkama u teglama, pudingu od vanile, gotovim sosovima, kečapu, majonezu... Dalje, neki od ovih emulgatora dovode do oboljenja krvnih sudova, bolesti želudačno-crijevnog trakta, oboljenja jetre i bubrega, kožnih bolesti, a štetni su i po nerve - objasnila je pedijatar Mirjana Eraković.
    Ona je istakla da posebna opasnost prijeti djeci, jer upotreba ovakvih namirnica izuzetno šteti organizmu u rastu i razvoju.
    - Značajan je poraz alergijskih, kožnih i malignih bolesti i u dječjem uzrastu, a ishrana je važan faktor u prevenciji - upozorava dr Eraković.

    Odluka je u našim rukama

    Način ishrane, može se konstatovati, jedan je od rijetkih odlučujućih faktora zdravlja koji su potpuno pod našom kontrolom. O kvalitetu vazduha, emocionalnom klimom oko nas - ne možemo odlučivati. O tome šta ćemo jesti - možemo. Sramota je, tvrde američki stručnjaci, "proćardati tako dobru priliku da utičemo na svoje zdravlje".
    Prema riječima doktora medicine Predraga Šljivančanina, svaka država brine o pravilnoj ishrani svog stanovništva, što podrazumijeva kontrolu uvoza i proizvodnje hrane. Primjera radi, u SAD je zabranjen svaki uvoz hrane koji ne kontrolišu vlada SAD i eksperti za ishranu. Vlade razvijenih zemalja dotiraju poljoprivrednoj proizvodnji deficit koji se javlja.
    - S druge strane, razvijene zemlje štite proizvodnju strateških proizvoda, pa navodim primjer Japana. Tamo kilogram proizvedenog pirinča skuplje košta i do 10 puta nego pirinča iz drugih svjetskih zemalja, te je ustavom Japana zabranjen uvoz ove strateške sirovine. Time oni dobijaju visoko kvalitetan pirinač, a stavljaju branu uvozu proizvoda lošeg kvaliteta - naglasio je dr Šljivančanin.
    On precizira da je sprečavanje pojave, opasnih aditiva u namirnicama u suštini posao higijenskih zavoda i tržišnih inspekcija, koje treba da stave zabranu na uvoz proizvodima koji sadrže opasne materije i da vrše bakteriološke testove i kontrolišu kalorijsku, energetsku vrijednost i druge reference.
    Edukacija stanovništva o upotrebi štetnih konzervansa je neophodna, smatra on, i dodaje da građani, dok se država ne pobrine za to na ozbiljniji način - treba sami da pogledaju šta kupuju i kada vide opasne E-brojeve, bojkotuju kupovinu tog proizvoda.
    Dr Šljivančanin je dodao da se prosječan vijek Francuza bliži osmoj deceniji, u čemu značajan udio ima i pravilna ishrana.
    - Ne znam precizan podatak koliki je prosječan vijek jednog Crnogorca, ali on je bar 20-tak godina manji. To nije zanemarljiv, već alarmantan podatak - smatra dr Šljivančanin i ističe da je u Crnoj Gori nivo opšte medicinske prosvijećenosti ljudi na minimalnom nivou.
    U Crnoj Gori, nastavio je on, postoji apsolutno ekološki ispravna hrana: to su kajmaci i proizvodi sa sjevera, planinski krompir, pljevaljski sir koji je "božji dar" i moramo voditi računa da zaštitimo te proizvode.
    - Zašto mi, kao Japanci ne bi cijenili i zaštitili svoje proizvode. No, to je već drugo, a ne medicinsko pitanje - zaključio je dr Šljivančanin.
    Nakon svega postavlja se pitanje - da li je vrijeme da se u Crnoj Gori konačno ova problematika zakonski reguliše po ugledu na druge zemlje, da se makar zabrane oni proizvodi koji sadrže izuzetno opasne materije koje ugrožavaju zdravlje. Valjda je to i obaveza i pitanje morala. Trebalo bi da je nečiji profit ovdje manje bitna stvar...

    Izuzetno opasni E-330 i 123

    U izvještaju Klinike za pedijatrijsku onkologiju iz Dizeldorfa, pored spiska bezopasnih aditiva, dat je i onaj koji to nijesu. Kao "sumnjivi" označeni su E-125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241 i 447.
    Opasni dodaci su E-102, 110, 120 i 124. Štetni po zdravlje, jer izazivaju smetnje u radu crijeva su E-220, 221, 224 i 232. Do kožnih oboljenja dovode E-230, 231, 232 i 233 a podražuju nerve E-311 i 312.
    E-330 označen je kao najopasniji dodatak koji izaziva rak. Sadrže ga naprimjer šveps od limuna, senf, neka gazirana bezalkoholna pića, neki majonezi i kečapi, kao i sirevi i gljive u konzervi. Ovaj izuzetno opasan emulgator nalazi se u mnogim prehrambenim proizvodima u crnogorskim radnjama!
    Isti je slučaj i sa jako otrovnim E-123, koji je zabranjen u SAD-u. I on je prisutan na našim trpezama.
    Ustanovljeno je da kancerogena svojstva imaju i E-131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217 i 239.



    Miloš PAVIĆEVIĆ

  6. #6
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default "Republika", 14. 09. 2007.

    Najnovija istraživanja otkrivaju koji su e-brojevi koji označavaju posebno opasne aditive

    Čitajte etikete



    Iako većina ljudi smatra da je dobro upućena u opasnosti koje nose aditivi sadržani u hrani, Britansko udruženje za nutricionizam tvrdi kako ipak ne postoji "dovoljno saznanja". S Univerziteta u Šefildu stiglo je ozbiljno upozorenje o tome kako sastojci gaziranih pića mogu da oštete ćelijski DNK, a studija o uticaju aditiva na ponašanje djece, sprovedena na Univerzitetu u Sauthemptonu, potvrdila da boje i aditivi podstiču hiperaktivnost kod djece, iako službeni podaci još nijesu objavljeni. Ali, curenje informacija, prema pisanju “Gardijana”, podudara se s najavom vodećih britanskih supermarketa da će zabraniti potencijalno opasne aditive u njihovim najpoznatijim brendovima, pa će tako “Sensberi”, “Marks&Spenser” i “Asda i Tesko” biti oslobođeni aditiva do kraja godine. Portparol FSA kazao je da se aditivi koji se koriste u Velikoj Britaniji stalno podvrgavaju testovima i da su sigurni za upotrebu. Uprkos tome neki stručnjaci izražavaju strah. Oni su saglasni kako je jedino rješenje jesti svježe pripremljenu hranu. Ali, ako ipak kupujete onu industrijski prerađenu, dobro je znati kako ona može da šteti zdravlju.

    E211 - natrijumov benzoat: Aditiv u bezalkoholnim pićima, salamurama i umacima da bi se spriječio razvoj plijesni, može da ošteti DNK. Uzrokuju oštećenja jetre i neurološka oštećenja kao što je Parkinsonova bolest, a kod nekih ljudi izaziva osip, astmu ili anafilaktički šok.

    E621 - mononatrijumov glutaminat: Pojačivač ukusa često se povezuje s kineskom hranom, ali se ona nalazi i u smrznutoj hrani kao i u slanim grickalicama kao što je "čips". Može dovesti do oštećenja retine i do gubitka vida, a optužen je i da izaziva migrenu.

    E951 – aspartam : Oko 180 puta slađi od šećera, nalazimo ga u bezalkoholnim pićima, кolačima i mliječnim proizvodima. Može uzrokovati neurološka oštećenja kod još nerođene djece.

    E102 – tartazin: Vještačka boja za hranu dodaje se mnogim namirnicama kako bi im dala blještavu žutu boju, a može da uzrokuje osip, svrab i astmu kod osjetljivih ljudi kao i hiperaktivnost kod djece.

    E104 - kinolin žuta: Žuta boja koja se koristi za bojenje ljekova, nekih bezalkoholnih pića i dimljene ribe izaziva rak jetre i bubrega, a kombinovana s aspartamom (mnoga bezalkoholna pića sadrže oboje) utiče na oštećenja nervnih ćelija sedam puta snažnije nego kada su aditivi testirani odvojeno.

    E407 – karagenan: Sredstvo za zgušnjavanje karagenan, izdvojeno iz morskih algi kuvanjem, može se naći u sladoledima, jogurtima ili kao masna supstanca u nekim mesnim i sojinim proizvodima. Brojni testovi pokazuju da je ovaj dodatak potencijani uzročnik nastanka karcinoma crijeva.

    E220 - sumporni dioksid: Konzervans obično prisutan u pivu, vinu, bezalkoholnim pićima i suvom voću da bi zaustavio fermentaciju. Izaziva probavne smetnje, smanjuje količinu kalcijuma u kostima i tako povećava rizik od nastanka osteoporoze, oštećuje DNA, a kod astmatičara izaziva napade poslije inhalacije.

    E124 - košenil crvena: Crvena boja za hranu često prisutna u bezalkoholnim pićima, slatkišima i pudinzima pod sumnjom je da podstiče hiperaktivnost i uzrokuje karcinom, a istraživanja su pokazala da utiče i na razvoj mozga kod male djece.

  7. #7
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default DAN, 13. novembar 2005.

    CRNOGORSKI POTROŠAČI NE GLEDAJU U SASTAV NAMIRNICA, VEĆ U CIJENE

    Emulgatori kao upozorenje kupcima



    Emulgatori se dodaju namirnicama radi poboljšanja kvaliteta proizvoda, ukusa, boje, eutetike... Međutim, jedan broj njih je škodljiv, ili veoma opasan po zdravlje, a neki izazivaju i najteža oboljenja.
    U zapadnim zemljama, sasvim je uobičajeno da potrošači, prilikom kupovine određenog prehrambenog artila, obavezno gledaju poleđinu proizvoda, da bi se upoznali sa sastavom. Nerijetko, sa sobom nose i spisak “nepoželjnih” emulgatora. Ukoliko proizvod koji imaju namjeru da konzumiraju, posjeduje jednu od zabranjenih supstanci, ne kupuju ga.
    U Crnoj Gori, potrošački duh se, nažalost, još ivijek povodi za cijenama, po sistemu “što jeftinije, to jestivije i prijemčivije”. Spisak nedozvoljenih emilgatora u rukama nekog potrošača - teško je vidjeti u napim prodavnicama.

    Otrovni, opasni, škodljivi, maligni...

    Prema internet prepisu Klinike za pedijatrijsku onkologiju u Dizeldorfu, emulgator E-123 je veoma otrovan i zabranjen je u SAD. Slijedi E-110 koji se može naći u gumenim i čokoladnim bombonama, pudingu sa šlagom u plastičnim posudicama, zatim nekim od zamrznutih pakovanja ribe, topljenom siru za mazanje, pudingu od vanile.
    E-102 i E -110 se nalazi u gotovim sosovima, svih vrsta.

    Za zdravlje su škodljivi

    Problemi sa crijevima: E-220, 221, 232, 224
    Problemi sa varenjem: E-338, 339, 340, 341, 450, 461, 463, 465, 466.
    U pakovanim sladoledima je E-407.
    Kožna oboljenja izazivaju: E-230, 231, 232, 233.
    E-200 uništava vitamin B12
    E-320 i 321 povećavaju holesterol u krvi, dok E -311 i 312 povećavaju krvni pritisak

    S. N.

  8. #8
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Last edited by Ćipur; 18-02-10 at 00:39.

  9. #9
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 24. januar 2010.

    I mali broj pozitivnih navika neutralisaće mnoge posljedice

    KAKO DA LJUDI KOJI NEĆE DA MIJENJAJU NEZDRAV NAČIN ŽIVOTA, SMANJE RIZIK OD BOLESTI




    Nije mali broj onih koji kažu – „ne mogu da zamislim život bez mesa“, „volim jela sa roštilja“, „ne mogu bez slatkiša“, „navikao sam na mliječne proizvode“, „nervozan sam ako ne pijem kafu“, „volim alkohol i cigarete“, „ne mogu da suzbijem stres“...
    Činjenica je da su mnogi ljudi svjesni svog pogrešnog načina života, ali su te njihove navike i dalje značajno jače od želje za zdravim životom.
    Nauka potvrđuje da je promjena načina života moguća, bez obzira na to koliko to mnogima izgleda teško i maltene nemoguće, samo ako postoji volja.
    Sve počinje od uma, mozga. Danas, preko nauke, znamo da svaka ljudska misao ili djelo koji se često ponavljaju, dovode do fizičkih i hemijskih procesa u mozgu koji čine da prenošenje tih misli ili djela postaje sve lakše. Dakle, svaka odluka koja se prethodno donese u našem umu i na njoj se insistira, vrlo lako se sprovodi u djelo. To mogu biti i dobre i loše navike, zavisno šta se izabere i ponavlja. Slično je i sa načinom života. Mozak treba jačati upražnjavanjem pozitivnih navika, i ubjeđivanjem sebe da je to što radimo dobro za nas, jer ponavljanje određenih djela stvara navike u mozgu, dobre ili loše.

    Pomoć za dobijanje volje u ovom slučaju može biti to da se detaljnije upoznamo sa zakonima zdravlja, i šta nam donosi ako ih poštujemo, a šta ako ih ne poštujemo. Tada „razumski“ možemo da shvatimo zašto je zdravlje važno za čovjekov život i uopšte prosperitet i sreću, i onda um može lakše reagovati u pravcu promjene navika.
    Često se ružne navike mijenjaju tek nakon javljanja zdravstvenih problema. Mnogo je manji broj onih koji se na to odlučuju na vrijeme, preventivno, prije nego što se bolest ili drugi zdravstveni problemi jave.
    Za svakog čovjeka bi najbolje bilo da, radi svog zdravlja, poštuje sve ono što su nauka i medicina potvrdili kao najbolje, a to je - konzumiranje prirodne zdrave hrane i prirodnih sokova, povećanje unosa vode u organizam, upražnjavanje fizičkih aktivnosti, i odbacivanje svih narkotika i otrova, među kojima su cigarete, kafa, alkohol, jela i pića bogata rafinisanim šećerima i solju...
    S obzirom na to da će uvijek postojati oni koji ne žele da mijenjaju način životu(nemaju volju), ili to ne žele u nekoj većoj mjeri, za njih postoje jednostavniji savjeti kako da, koliko se to može, spriječe rizik od bolesti.
    Ti savjeti se ogledaju u sljedećem: započeti sa bilo kakvom fizičkom aktivnošću ukoliko je do sada nije bilo, piti oko dva litra vode dnevno, kad god je to moguće jedan dnevni obrok da bude voćni, i kad god je to moguće piti sokove od cijeđenog voća i povrća.

    Ovi savjeti, čak i za najveće ljenjivce, lako su primjenljivi. Naravno, i za to treba volja, ali mnogo manja nego kod radikalne promjene načina života.
    Oni koji nemaju volju čak ni za ovim blagim promjenama, u prirodnoj medicini se nazivaju „neizlječivi ljudi“.
    Zašto i ove blage promjene mogu biti korisne? Kada je u pitanju fizička aktivnost, ona je izuzetno značajna za poboljšanje krvotoka, i rada svih ljudskih organa.
    Fizička aktivnost može da bude šetnja, trčanje, voženje bicikla, plivanje, sportske igre..., zavisno šta je čovjeku najdostupnije i najjednostavnije.
    Šetnja ili vježbanje čini da čovjek ima jako srce i pluća, povećan metabolizam, bolje varenje, dobar san, bolju eliminaciju otpada iz organizma, jače mišiće. Šetnja ili vježbanje obezbjeđuju energiju da se prevaziđe stres, reguliše se krvni pritisak, poboljšava se stvaranje energije u tijelu, jačaju se mentalne sposobnosti... Jednostavno, svaka fizička aktivnost doprinosi boljem raspoloženju, pa samim tim i sposobnostima za unapređivanje zdravlja ili izlj\'ečenje bolesti.

    Konzumiranje do dva litra vode dnevno preporučuje se iz jednostavnog razloga – približno toliko tijelo dnevno izgubi vode preko mokraće, stolice, pluća i kože. Ljudsko tijelo se inače sastoji od oko 75 odsto vode, a mozak od oko 85 odsto.
    Ako čovjek ne pije dovoljno vode, i tijelo i mozak postaju dehidrirani, a zna se da dehidracija izaziva hronične bolesti, umor, bolove u grudima, natekline oko zglobova... Usljed nedostatka vode u tijelu može doći i do razvijanja visokog krvnog pritiska.
    Voda je za tijelo isto što i ulje za motor automobila. Omogućuje rad svih organa, potrebna je za obavljanje svih životnih procesa, daje energiju. Voda djeluje poput unutrašnjeg tuširanja. Ako u organizmu nema dovoljno vode, posebno se bubrezima otežava rad. Jedan od najboljih načina za zadovoljavanje dnevnih potreba za vodom je da se odmah nakon buđenja popiju dvije čaše vode. Na taj način se organizam ispira i priprema za dalji rad, a i, između ostalog, stimuliše se rad bubrega. Mnogi zdravstveni problemi su samo posljedica nedostatka vode u organizmu.
    Čovjek treba da pije vodu i kad nije žedan, jer nezdrav način života dovodi do toga da se ne osjeća žeđ čak i kad je organizam dehidriran. Vrlo je važno da se voda ne pije za vrijeme i nakon obroka najmanje sat vremena.
    Savjet da kad god je to moguće jedan dnevni obrok bude voćni, takođe je vrlo važan. Voće je ukusno, bogato vitaminima, mineralima, enzimima, prirodnim šećerom..., a posebno vlaknima koji su potrebni iz više razloga, pa i za redovnu stolicu. Čovjek koji nezdravo živi i ne želi da mijenja navike, a ipak se odluči da povremeno jede voće kao obrok, značajno umanjuje rizike od bolesti. Sastojci iz voća svakako dijelom utiču na neutralisanje toksina koji se u organizam unose na razne načine, kroz nezdravu ishranu, kafu, alkohol, cigarete. Voće je vrlo dobro i za krvotok. Jesti voće kao obrok podrazumijeva da se u to vrijeme ništa drugo ne konzumira. Preporučuje se miješanje nekoliko vrsta voća.

    Možda najvažniji savjet onima koji žive nezdravo i teško se odlučuju za promjenu načina života je taj da kad god to mogu treba da piju cijeđene sokove od voća i povrća. Preko tih sokova organizam, između ostalog, dobija hranljive sastojke koji nedostaju kao posljedica nezdravog načina života. Ti sastojci, čiji nedostatak dovodi do zdravstvenih problema i bolesti, utiču na poboljšanje rada svih organa, „izgrađivanje“ krvi i pročišćavanje organizma, jer ovakvi sokovi u sebi sadrže i razne antiotrove i antioksidanse.
    Sokovi od voća ili povrća treba da se cijede u sokovniku, a ne u blenderu. Može se kombinovati više vrsta ili voća ili povrća. Poželjno je da se ne prave sokovi od mješavine voća i povrća, osim kada je u pitanju jabuka koja je idealna za sve kombinacije.
    Zaključak je da se uvođenjem i malog broja pozitivnih navika u životu, neutrališu mnoge posljedice negativnih navika, iako ta činjenica ne treba da bude previše ohrabrujuća, jer su zdravstveni problemi često toliko teški, da bez ozbiljnijih poduhvata u smislu promjene načina života, nema zadovoljavajućih rezultata.



    Zdravko VUČINIĆ

  10. #10
    Join Date
    Aug 2009
    Location
    Biel/Bienne
    Posts
    12,805
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    zasto je "Poželjno da se ne prave sokovi od mješavine voća i povrća"?ja to stalno muckam zajedno
    http://www.youtube.com/watch?v=PCjwxItb_p4
    Les chiens aboient, la caravane passe.

  11. #11
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Net.hr 26.01.2010.

    Zeleni čaj smanjuje rizik za rak pluća



    Znanstvenici su procijenili da pušači koji piju najmanje jednu šalicu zelenog čaja dnevno imaju gotovo 13 puta manju vjerojatnost za razvoj raka pluća no pušači koji nikada nisu konzumirali ovaj napitak.

    Znanstvenici tvrde da svakodnevna konzumacija zelenog čaja smanjuje rizik za rak pluća kod pušača.

    Istraživači s Medicinskog fakulteta Chang Shan na Tajvanu proveli su istraživanje u kojem je sudjelovalo 170 ljudi oboljelih od raka pluća i 340 zdravih dobrovoljaca.

    Sudionici su odgovorili na pitanja o bolestima u obitelji, kao i o navikama poput pušenja i prehrane, s posebnim osvrtom na konzumaciju zelenog čaja.

    Svi sudionici su testirani ne bi li se utvrdilo imaju li u sebi kemikalije naziva čimbenici rasta, a koje povećavaju rizik za rak pluća.

    Istraživači su otkrili da ljudi koji konzumiraju zeleni čaj, a imaju manje opasnu varijantu čimbenika rasta, imaju i 66% manji rizik za razvoj raka pluća nego ljudi s opasnijom varijantom čimbenika rasta.

    Znanstvenici su procijenili da pušači koji piju najmanje jednu šalicu zelenog čaja dnevno imaju gotovo 13 puta manju vjerojatnost za razvoj raka pluća no pušači koji nikada nisu konzumirali ovaj napitak.

    I-Hsin Lin, voditelj ovog istraživanja predstavljenog na konferenciji Molekularni izvori raka pluća, komentirao je: "Čaj, pogotovo zeleni čaj, dobio je veliku pažnju zbog toga što su polifenoli iz čaja snažni antioksidanti, a pripravci čaja pokazali su snažnu inhibitornu aktivnosti prema onkogenezi."

    Zeleni čaj u Kini se pije već više od 4000 godina, a u mnogim istraživanjima pokazalo se da štiti od mnogih bolesti te na taj način produžuje životni vijek.



    Za MojDoktor: Lovro Lamot, dr.med.

    http://www.net.hr/zdravlje/page/2010/01/26/0037006.html

  12. #12
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Čitate li deklaracije? Što jedemo: E 102 izaziva osip, a E 151 astmu



    Malo je onih koji će pročitati sitna slova na deklaraciji te što sve sadrži proizvod koji su upravo odlučili pojesti, odnosno što, primjerice, broj uz slovo E zapravo znači. Mogu li neki od sastojaka naškoditi svima?

    I u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe postoje aditivi koji su dopušteni u proizvodima, no to ne znači da nekome možda neće škoditi, piše Jutarnji list. Zato nije naodmet ponoviti što znače pojedine skraćenice, jer iako većina aditiva nije štetna, kod nekih može izazvati i neželjene posljedice, osobito ako se pretjera u količini emulgatora, boja, umjetnih sladila ili poboljšivača.

    Dodaci koji mogu štetiti svima


    E 102, tartrazin: Žuta boja, koja može izazvati alergiju kod osoba koje su alergične na Aspirin, odnosno salicilacetilnu kiselinu te benzojeve kiseline. Nuspojave: otežano disanje i osip po koži.

    E 104, žuta boja: Zabranjena u SAD-u zbog sumnje da je kancerogena.

    E110, narančasta boja: Ispitivanja na životinjama pokazala su visoku učestalost tumora bubrega, a alergija na tu boju može se pojaviti kao osip i astma.

    E122, azorubin: Crvena boja koja izaziva alergijske reakcije kao E 110.

    E 123, amarant: Crvena boja česta u aperitivnim vinima. Ispitivanja na životinjama pokazala su da može izazvati taloženje kalcija u bubrezima. U SAD-u je zabranjen zbog kancerogenosti.

    Namirnice koje ne smijete jesti u paru (22.03.2010.)

    E 127, eritrozin: Crvena boja nerijetko je sastojak koktela od višanja, trešanja i kandiranog voća. Može utjecati na funkciju štitnjače.

    E 142, zelena S: Zelena boja za koju se sumnja da potiče razvoj Alzheimerove bolesti.

    E 284, borna kiselina: Nakuplja se u organizmu, može izazvati dugotrajni proljev i oštećenje unutrašnjih organa. Zasad se nalazi samo u kavijaru.

    E385, kalcij dinatrij: Obično se nalazi u staklenkama i konzervama povrća i ribe te u smrznutim rakovima. Može oštetiti metabolizam.

    E 425, konjak: Može omesti apsorpciju hranjivih tvari.

    E 512, cinkov klorid: Može biti u konzervama i staklenkama bijelog povrća. U visokim koncentracijama može izazvati mučninu i povraćanje.

    E 621, mononatrijev glutamat: Obogaćuje okus, primjerice juha, a problem je moguća genetska proizvodnja.

    E 999, kvilaja: Moža izazvati trovanje, nalazi se u bezalkoholnim pićima poput onih od gingera ili u vinu od jabuka.

    E 1520, propilenglikol: Otapalo i konzervans koji u većim količinama može izazvati trovanje.

    Dodaci koji stimuliraju apetit i potiču debljanje


    E 640, glicin i njegove natrijeve soli: Pojačavaju okus jela.

    Najzdravije kombinacije namirnica (23.03.2010.)

    E 630 i E 633
    : Problem za bolesnike s povišenim mokraćnim kiselinama.

    E 620 i E 625, glutaminska kiselina: Sadrži ih umak od soje.


    Dodaci koji mogu štetiti djeci


    E 120, conchenille: Crvena boja može izazvati alergiju.

    E 151, crna boja: Može izazvati alergijske reakcije poput astme i osipa.

    E154, smeđa boja: Mješavina šest različitih smeđih boja odobrena samo za miris dima kod riba. Može izazvati alergijske reakcije.

    E 180, crvena boja: Dozvoljena za premazivanje kore sira, a može izazvati alergijske reakcije.

    E 950, acesulfam K: Umjetno sladilo 200 puta slađe od šećera. Zasad nije sigurno koje sve probleme može izazvati kod djece.

    E 951, aspartam: Zaslađivač dijelom genetski proizveden. Talijanski istraživači dokazali su povezanost s povećanim rizikom od tumora kod štakora.

    E 952, zaslađivač: Kod životinja u visokim koncentracijama izaziva rak mokraćnog mjehura, smanjuje plodnost. U EU zabranjen je za uporabu u žvakaćim gumama i bombonima.

    E 954, saharin: Zaslađivač, dokazano kancerogen.

    E 957, thaumatin: Sladilo koje poboljšava aromu, 3000 puta slađe od šećera. Dvojbene studije oko štetnosti.

    E655, maltitol, E966, lactitol, E967, xylitol: Sladila koja mogu izazvati nadutost i proljev.

    Dodaci koji su posebno opasni za alergičare


    E 100, kurkumin, žuta biljna boja: Može pojačati rad žuči i izazvati alergiju.

    E 210, benzojeva kiselina: Konzervans koji se uglavnom koristi u konzerviranju riba i salata. Trenutno se provjerava moguća alergija.

    E 200 i E 203, sorbinska kiselina: Konzervans, posebno loš za alergične osobe, a može izazvati astmu ili ekceme.

    E 132, indigo boja: Istodobno unošenje natrijevog nitrata i indiga kod nekih je životinja oštetilo DNK. Može se naći u šunki, kobasicama, obojenim bombonima i likerima.


    Net.hr, 23.03.2010.

    http://www.net.hr/zdravlje/page/2010/03/23/0185006.html

  13. #13
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Imunološki sistem je "obnovljiv"?

    FoNet, 05.04.2010 11:31:06

    Ocena: -.-- (Glasova: 0)
    Komentara: 0


    SIDNEJ - Australijski stručnjaci tvrde da mogu "obnoviti" imunološki sistem čoveka, što rađa nadu za obolele od side i raka.
    Zahvaljujući jednostavnom postupku implantiranja "bazične ćelije" u organizam miša kako bi se obnovio oštećeni organ, kritičan za očuvanje imunog sistema, grupa australijskih naučnika je iznela tvrdnju da se ista "tehnika" može primeniti da bi se obnovio imuni sistem osobe obolele od raka, side ili zaražene HIV virusom.
    "Uvereni smo da će ovaj postupak u narednih nekoliko godina biti primenjiv i na ljudski organizam" - izjavio je Džejson Gil sa Medicinskog fakulteta u Melburnu.
    Gil i njegov kolega Ričard Bojd saopštili su da su otkrili "malu populaciju ćelija koje mogu stvoriti potpun i funkcionalni timus".
    Timus, sićušan limfoidni organ smešten u vratu, nezamenljiv je u stvaranju ćelija od vitalnog značaja za imuni sistem, uključujući i takozvane "T-ćelije" koje se suprotstavljaju infekcijama.
    Međutim, sposobnost timusa da proizvodi T-ćelije dramatično opada kad organizam oboli, bude napadnut virusima, kod lečenja hemoterapijom ili kog genetskih malformacija. Do uzrasta čoveka od 20 godina, timus, jedini organ koji proizvodi T-ćelije, funkcionalan je sa samo jedan odsto.
    Životi obolelih od raka, side ili inficiranih HIV virusom su ugroženi jer je njihov imuni sistem uništen
    zato što "virusi ubice" razaraju T-ćelije. Hemoterapija i lečenje zračenjem takođe razaraju veliki broj ćelija koje treba da se suprotstave infekciji.
    "Otuda i neophodnost da se obnovi timus u obolelih ili pacijenata koji su izloženi hemoterapiji" - naglasio je Bojd.
    Svoja otkrića Gil i Bojd su objavili u naučnom časopisu "Prirodna imunologija" i izneli podatak da su u nekoliko miševa uspeli da "zapate" funkcionalni timus ali i uverenje da se sličan postupak može sprovesti i na ljudski organizam jer su imunoiloški sistemi miševa i ljudi gotovo istovetni.
    Otkrivajući detalje postupka, Bojd je izjavio da su otkrili da su matične ćelije epitela ubrizgane pod kožu miša pozitivno uticale na stvaranje krvnih ćelija i uspešno ih pretvarale u T-ćelije sposobne da se bore protiv infekcija".
    "Kad imate matičme ćelije epitela i T-ćelije onda veoma jednostavno stvorite timus po svojoj želji" - zaključio je Bojd.
    Bojd je takođe podsetio da je timus, žlezda veličine pasulja, u miša odgajena jednostavnim inplantiranjem ćelije epitela pod kožu životinjice. A kad tako stvoreni timus dostigne potrebnu veličinu, jednostavno se transplantira u željeno mesto.
    Dosadašnji pokušaji da se timus transplantira u čoveke imaju ograničeni domet jer nisu bili retki slučajevi da ga organizam primaoca odbaci.

    http://www.novosti.rs/code/navigate....imuno%20sistem

  14. #14
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Društvo - Nedjelja, 11. april 2010. godine

    SA NjIVE NA TRPEZU: KIVI

    Super voće



    POŠTO JE DVODOMA VOĆKA, da bi rađala na pet ženskih treba saditi jednu mušku sadnicu. Uspješno se gaji u kontinentalnim i umjereno-kontinentalnim uslovima, ali u zaklonjenim položajima, na okućnicama i baštama - kaže inžinjer poljoprivrede Miloš Grdinić


    Iz botaničkog naziva Actinidia chinennsis vidi se da je kivi kineska voća. Postojbina mu je dolina rijeke Jangce, gdje raste po rubovima šuma. Prema zapisima, odatle je u svoju zemlju prenio Holanđanin A. Alison. Prve plodove ove voćke – sortu alison ubrao je sa svog imanja u okolini grada Wangane 1906. godine. Nije trebalo dugo da se proširi po Novom Zelandu.
    Ubrzo su je uočili američki voćari. U Kaliforniji su početkom 1945. podignute brojne plantaže. Za Evropu je bila egzotično voće sve do 70-ih godina prošlog vijeka. Tada je samo u Francuskoj bilo 60 hektara pod aktinidijom, kako glasi njeno drugo ime. U Italiji se podiže oko 40, a Grčka ima 20 hektara. Popularnost kivija pobudila je kineske naučnike koji su počeli da rade na unapređenju proizvodnje. Tako se njena domovina vrlo brzo našla u samom vrhu po količini proizvodnje – iza Italije i Novog Zelanda. Na ruku su joj išle i prirodne karakteristike – povoljni klimatski uslovi činili su da uz minimalna ulaganja plantaže daju velike prinose.
    - Kada je o botaničkim karakteristikama riječ, ovo je drvenasta povijuša izrazito bujnog rasta. Dvodoma je voćka. To znači da su joj polovi razlučeni i da postoje biljke samo sa ženskim cvjetovima, koje rađaju plodove i druge koje daju samo muške cvjetove koji proizvode polen i koje moraju biti prisutne u zasadu. Uobičajeno je da se sadi jedna muška na pet ženskih voćki – kaže inžinjer poljoprivrede Miloš Grdinić.
    Grdinić savjetuje svima koji žele da ovu ukusnu i zdravu voćku imaju u vrtu da kupuju sadnice u rasadnicima i sa deklaracijom.
    - Inače, može im se desiti, što nije rijedak slučaj, da tek nakon nekoliko godina shvate da su posadili sve muške ili sve ženske sadnice. Dakle, oplodnja nije bila moguća.
    Aktinidija je voćna vrsta koja se u svijetu sve više gaji zbog svojih dobrih bioloških i proizvodnih osobina. Brzo, redovno i obilno daje rod. Kad je o izboru tla riječ, najbolje uspijeva na dubokim, rastresitim i umjereno vlažnim zemljištima, bogatim humusom. Ne podnosi previše teška, zbijena i vlažna zemljišta, a ni previše suva i pjeskovita.
    Širenje aktinidije ograničavaju uslovi spoljne sredine, pogotovo niske temperature. Aktinidija je osjetljiva na zimske mrazeve i zbog toga se ona gaji u mediteranskim uslovima, gdje su topla i vlažna ljeta i blage zime.
    Međutim, popularnost ove voćne vrste privukla je pažnju ljubitelja voćarstva i u sjevernim krajevima. Pokazalo se da se uspješno može gajiti i u kontinentalnim i umjereno-kontinentalnim uslovima, ali u zaklonjenim položajima, na okućnicama i baštama.
    - U područjima gdje su moguće veoma niske temperature u kontinentalnim uslovima najbolje je formiranje niskog špalira do 125 centimetara. Prilikom ovakvog načina gajenja kruna se formira iznad korijenovog vrata, odmah iznad zemlje – savjetuje Grdinić.
    Ukoliko se aktinidija gaji u kontinentalnim uslovima, treba birati zaklonjena mjesta. Dok biljke ne ojačaju treba ih štititi uvijanjem cijelih biljaka slamom i nečim drugim, a kasnije samo zaštititi deblo.
    Mada, ako se izabere povoljan položaj koji je zaklonjen od vjetra i gdje se stvaraju posebni temperaturni uslovi, usljed odavanja toplote od okolnih zidova, onda takva zaštita nije ni potrebna.
    Divlje forme mogu da podnesu niske temperature i do minus 25 stepeni, ipak plemenite sorte su manje ili više osjetljive na niske zimske temperature. Pogotovo na početku vegetacije kada krenu sokovi.
    Veoma je zahtjevna prema svijetlu, pa se o tome obavezno mora voditi računa kod izbora mjesta.
    - U jesen, poslije berbe, ljetorasti se blago poviju duž redova špalira i zagrnu rastresitom zemljom, a zatim se s obje strane reda postave snopovi od kukuruzovine, slame... Osim toga, važno je zaštititi aktinidiju od poznih proljećnih mrazeva i to se obično radi prekrivanjem folijom, koja se skida ujutro kada se temperature povećaju – ističe Grdinić.

    Sadnja

    Sadnja u toplijim krajevima može biti jesenja. U sjevernim područjima preporučuje se sadnja u februaru i martu. Ukoliko su kontejnerske sadnice u kesama, aktinidija se može saditi i u toku cijele godine.
    Poslije sadnje u proljeće, sadnice se prekraćuju na dva-tri pupoljka. Poslije izbijanja mladara, odabere se jedan najjači za stablo, a ostali uklone do osnove.
    Aktinidija se sadi u zavisnosti od ekoloških uslova, agrotehnike, oblika krune. Za uzgojni oblik kontrašpalir rastojanje je četiri do 4,5 metara između redova i pet metara u redu, za uzgojni oblik pergola je pet metara u redu i pet metara između redova.
    Stubovi treba da budu visine 2,8 metara, tako da se postavljaju u zemljište 60-70 centimetara, a na rastojanju u redu pet-šest metara. Žica se postavlja u tri reda na 60, 120 i 180 centimetara visine. Žica treba da je debljine četiri-pet milimetara – kaže Grdinić.

    Za zdravlje i ljepotu

    Plodovi su od izuzetne hranljive i dijetetske vrijednosti. Nutricionisti ga smatraju super voćem jer posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam.
    Pokazao je sposobnost zaštite DNK od štetnog djelovanja kiseonika.
    Konzumiranjem kivija organizam se snabdijeva velikim količinama vitamina C što može smanjiti rizik od pojave bolesti srčanog i krvnog sistema, moždanog udara ili raka.
    Konzumacija kivija smanjuje i količinu triglicerida u krvi za 15 odsto. Osim toga zahvaljujući vitaminu C kivi može pomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zuba i desni.
    Dobar je izvor dijetalnih vlakana. Redovnom i uravnoteženom prehranom, koja osigurava optimalnu količinu dijetalnih vlakana, smanjuje se povećana količina holesterola. Vlakna takođe uklanjaju toksine iz debelog crijeva, što je korisno u prevenciji raka debelog crijeva. Dijetalna vlakna pomažu i u održavanju nivoa šećera u krvi.
    Ljekoviti sastojci kivija čine ga odličnim zaštitnikom u borbi protiv simptoma respiratornih oboljenja kao što je astma. Studija u Italiji, koja je obuhvatila preko 18.000 djece, pokazala je da djeca koja jedu pet do sedam obroka citrusa i kivija nedjeljno imaju za 25 do 44 odsto manje pojavu simptoma respiratornih bolesti nego ona koja ovo voće jedu jednom nedjeljno, a najveće poboljšanje primijećeno je kod djece s astmom.
    Otkriveno je da može biti koristan za liječenje depresije, te da ima pozitivnu ulogu u regulisanju dijabetesa. I da ne zaboravimo, zbog niske kalorične vrijednosti idealan je za držanje dijeta.
    Ipak, ne treba pretjerivati sa konzumiranjem ovog voća - prevelika količina može uzrokovati alergiju.

    Kako prepoznati svjež kivi

    Prilikom kupovine, stavite plod kivija između prsta i kažiprsta pa ga lagano pritisnite. Ukoliko je blago mekan, znači da je zreo i sladak. Izbjegavajte kupovinu plodova koji su veoma mekani, a kora im je naborana, oštećena ili sa tamnim mrljama.

    U kuhinji

    Kivi se najčešće jede oguljen i narezan na kriške. Međutim, kad je lijepo zreo može se konzumirati i na sljedeći način: oštrim nožem se odreže vrh, a zatim se uzima kašičicom, kao kuvano jaje ili kineska jabuka.
    Prilikom pripreme jela kora se odstranjuje oštrim nožem za voće.
    Oguljeni kivi može se koristiti kao atraktivan dodatak voćnim salatama, poput ananasa, kivija i narandže u šećernom sirupu sa dodatkom metvice.
    U slanim jelima dobro se kombinuje s bijelim mesom, šunkom.
    Sadrži enzime koji mogu poslužiti kao ,,omekšivači" mesa: natrljati meso unutrašnjim dijelom kore kivija ili staviti na svaku stranu mesa po krišku kivija i ostaviti da odstoji oko 20 minuta. Tako omekšano meso, kao što je govedina, može se dalje pripremati na roštilju.
    Neobičnu salatu od piletine i riže možete pripremiti uz dodatak ananasa i kivija s mladim lukom i paprikama. Zaliti prelivom od soja sosa, ulja, bijelog luka i đumbira.

    D. Š.

    http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...4-11&id=183041

  15. #15
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    KURIR ISTRAŽUJE

    Rak za doručak

    Kurir objavljuje spisak materija za koje se osnovano sumnja da izazivaju pojavu najteže bolesti l Pažljivo proučite šta piše na ambalaži prehrambenih proizvoda, poručuju lekari l Na vrhu liste opasnih namirnica šunka u crevu, “pica šunka”, viršle



    BEOGRAD - Srbi jedu hranu krcatu materijama koje izazivaju rak, a nisu ni svesni toga!

    “Umro je posle kratke i teške bolesti.” Čitulje su pune slika i imena onih koji su život okončali na ovaj način, odnosno onih koji su umrli od raka. Rak ili kancer reč je koja se izbegava, ne izgovara se i ne piše čak ni u umrlicama.
    U Srbiji svake godine od ove bolesti oboli 32.000, a umre 18.000 ljudi! U svakom momentu najmanje 160.000 Srba ima neku vrstu karcinoma. Budućnost je, nažalost, još crnja. Profesor dr Nenad Borojević, direktor Instituta za onkologiju, najveće ustanove za lečenje malignih bolesti u našoj zemlji, za Kurir kaže da se broj obolelih svake godine uveća za pet odsto! Kao potencijalne uzročnike raka direktor Instituta navodi i hranu punu aditiva i raznih vrsta konzervansa za koje je dokazano da su kancerogeni.
    - Kao doktor ne mogu da zabranim da se u pojedinim namirnicama nalaze te materije. Mnoge vrste pesticida koje se upotrebljavaju za prskanje biljaka koje se kasnije koriste u ishrani mogu biti potencijalni izazivači raka. Potrebno je da se one zakonom zabrane - ističe doktor Borojević.
    Sa tvrdnjama doktora Borojevića slaže se i doktor veterinarske medicine Miroslav Stojšić, bivši načelnik Republičke veterinarske inspekcije i nekadašnji savezni inspektor za uvoz i izvoz.
    - U nekim mesnim prerađevinama nalazi se i zabranjeni polifosfat, koji na ljude deluje mutageno i u drugom i trećem kolenu, a koji utiče na obolevanje od raka debelog creva. Svinjsko meso u srpskim mesarama najčešće je lošeg kvaliteta. U ishrani svinja koristi se takozvana sano hrana, puna hormona, antibiotika i sedativa, zahvaljujući kojima je životinja za pet meseci spremna za klanje. Jedući takvo meso, naročito pljeskavice koje su pune soje, loja i polifosfata, koji spada u genotoksične materije i čija je upotreba zabranjena svuda u svetu, ljudi mogu dobiti mutacije gena koje će se ispoljiti tek kod njihove dece ili dece njihove dece - objašnjava doktor Stojšić. On dodaje da na deklaracijama ne piše da meso sadrži te materije, već se one vode kao aditivi, koji nisu zakonom zabranjeni.
    - Šunke u crevu i “pica šunke” takođe spadaju u vrlo loše prerađevine koje, ako se dugo i često jedu, mogu da izazovu rak debelog creva. Šunka se pravi od svinjskog buta, čija je cena oko 500 dinara, a ona je duplo jeftinija. A to je zato što na 100 kilograma svinjskog buta ide od 100 do 150 kilograma leda. Da bi se ta masa ujedinila, dodaje se soja, a u to još ulaze i već pomenuti polifosfati, kao i poboljšivači ukusa i glutaminati - priča Stojšić, i naglašava da tu nije kraj “recepturi”. U masu se dodaje i emulgator karagenan, koji se dobija iz morskih algi i spada u hidrokoloide, materije koje vezuju vodu, pa je takođe kancerogen.
    Doktor Stojšić naglašava da za kancerogene materije nema bezbedne granice vrednosti zbog čega i najmanje količine mogu uticati na razvoj i pojavu raka!
    - Ni viršle nisu bezbedne. Isto kao i šunka, upola su jeftinije od mesa od kojeg se prave. U njihov sastav ulaze šija, leđa, trtica i kosti od pilića koji su puni antibiotika, hormona, teških metala i bakterija - zaključuje Stojšić.

    KAKO ŠUNKA IZAZIVA KANCER

    - Kada čovek pojede šunku i ona se razloži u digestivnom traktu,
    karagenin se lepi za sluzokožu debelog creva izazivajući njegovu upalu
    ili kolitis, a nuspojava je zatvor. Posle pražnjenja debelog creva, na
    zidovima se prave ranice koje dovode do ulceroznog kolitisa. Nitritna so
    iz šunke s proteinima iz mesa i soje pravi nitrozoamine, a oni, kada
    dođu u dodir s ranicama, na sluzokoži debelog creva izazivaju rak -
    ističe Miroslav Stojišić i dodaje kako se “sad svi čudimo odakle toliki
    broj obolelih od raka”.

    OPASNI EMULGATORI

    Prema rečima doktora Stojšića, emulgator je materija koja se dodaje u
    industrijski proizvedenu hranu da bi ona imala lepši ukus, miris ili
    boju. Emulgatori se takođe koriste i kao konzervansi.
    - Njihov dugotrajan unos štetan je po zdravlje. U zemljama zapadne
    Evrope veoma se strogo kontrolišu i gotovo ne koriste. U zemljama koje
    su nedavno “ušle” u Evropu postoji zakonska obaveza da na etiketi
    proizvoda bude deklarisano koji su emulgatori dodati i u kojim
    količinama. Kod nas je ta “politika” u povoju i ima dosta proizvoda na
    kojima to nije jasno ili nije uopšte deklarisano.

    OVO SAM NAŠLA U SVOM FRIŽIDERU

    Energetsko piće - natrijum benzoat (E211) maksimum 0,012 odsto
    Blagi kečap - isti konzervans ali maksimum 0,1 odsto
    Pileće viršle - konzervans: natrijum nitrit (E250), antioksidanti:
    natrijum laktat E325, konzervans E 250, emulgator E450
    Kranjska kobasica - konzervans E 250, boja E 120, stabilizator E 450,
    antioksidant aksorbinska kiselina E 300, konzervans natrijum nitrit
    (E250), emulgatori E450, E 451, E452

    PAŽNJA! PAŽNJA!

    Zalepite ovo na frižider i prekontrolišite ima li u onome što jedete emulgatora sa spiska!
    Emulgatori
    Lista emulgatora (aditiva) koji su sumnjivi, opasni i zabranjeni u EU:
    više od 2% nitrita kancerogeno (u određenoj količini izaziva rak)
    više od 3% polifosfata - veoma opasno
    E102 - opasan
    E103 - zabranjen
    E104 - sumnjiv
    E105 - zabranjen
    E110 - opasan (veštačka boja)
    E111 - zabranjen
    E120 - opasan
    E121 - zabranjen
    E122 - sumnjiv
    E123 - veoma opasan
    E124 - opasan (veštačka boja)
    E125 - zabranjen
    E126 - zabranjen
    E127 - opasan
    E130 - zabranjen
    E131 - izazivač raka
    E141 - sumnjiv
    E142 - izazivač raka
    E171 - sumnjiv
    E173 - sumnjiv
    E180 - sumnjiv
    E210 - izazivač raka
    E211 - izazivač raka
    E212 - izazivač raka
    E213 - izazivač raka
    E215 - izazivač raka
    E216 - izazivač raka
    E217 - izazivač raka
    E221 - poremećaj creva
    E222 - poremećaj creva
    E223 - poremećaj creva
    E224 - poremećaj creva
    E226 - poremećaj creva
    E230 - štetan za kožu
    E231 - štetan za kožu
    E232 - štetan za kožu
    E241 - sumnjiv
    E250 - izaziva poremećaj krvnog pritiska
    E251 - izaziva poremećaj krvnog pritiska
    E330 - limunska kiselina (klinika za pedijatrijsku kliniku u Diseldorfu tvrdi da izaziva rak)
    E311 - izaziva osip
    E312 - izaziva osip
    E320 - holesterol
    E321 - holesterol
    E322 - napada želudac, lecitin
    E338 - poremećaj želuca
    E339 - poremećaj želuca
    E340 - poremećaj želuca
    E341 - poremećaj želuca
    E407 - poremećaj creva
    E450 - poremećaj želuca i creva
    E461 - poremećaj želuca
    E462 - poremećaj želuca
    E463 - poremećaj želuca

    KONZERVANSI


    IZAZIVAČI ZLOĆUDNIH TUMORA: E105, E121, E125, E131, E142, E210, E240, E447
    IZAZIVAČI OBOLJENJA ŽELUDAČNO-CREVNOG TRAKTA: E221-226, E320, E338-341, E405, E407, E461-466
    IZAZIVAČI ALERGIJE: E230, E239, E311-313
    IZAZIVAČI BOLESTI JETRE I BUBREGA: E171-173, E320, E322

    http://www.kurir-info.rs/clanak/tema...rak-za-dorucak

  16. #16
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Vijesti, 16. maj 2010.

    PRIRODNA MEDICINA SAVJETUJE IZBJEGAVANJE SVIH NAPITAKA KOJI SADRŽE KOFEIN

    Kafa štetnija po zdravlje nego što to mnogi misle



    Kafa je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, iako sve činjenice ukazuju da je štetna po zdravlje. Kafa je zasigurno štetnija nego što to mnogi misle.
    Prirodna medicina kafu smatra jednim od otrova koji ljudi najčešće unose u svoj organizam, a koji utiču na pojavljivanje zdravstvenih problema.
    Kafa je glavni izvor kofeina, moćnog stimulansa koji je u suštini otrovan. Dovoljno govori to da određene biljke proizvode kofein da bi ih kao pesticid štitio od insekata.
    Kofeina, osim u kafi, ima i u crnom čaju, kola pićima, energetskim napicima, čokoladi, u pojedinim ljekovima protiv bola, migrene, prehlade...

    Kofein utiče na nadražljivost nervnog sistema, i na neki način stimuliše sve djelove kore mozga. Neki stručnjaci kažu da je smrtonosna doza 10 grama, što predstavlja količinu koja se nalazi u oko 70 šolja kafe. Mnogi ljudi svakog dana uzimaju desetinu smrtonosne doze, a čak i u samo jednoj šolji kafe vrebaju supstance koje ozbiljno mijenjaju organizam.
    U kafi se nalazi i najmanje stotinjak drugih štetnih hemijskih sastojaka uključujući acetaldehid, amonijak, ugljenik-disulfid, katehol, etanol, metanol, naftalin, fenol, vodonik sulfid....
    Kafa je, inače, diuretik, odnosno izlučuje tečnost iz tijela izazivajući dehidraciju koja se smatra predvorjem za bolesti.
    Kofein povećava trenutni osjećaj energije tako što podstiče porast nivoa šećera u krvi. Zbog toga se, međutim, naglo izlučuje određena količina insulina iz gušterače. Posljedica njegovog djelovanja je potpuno suprotna - čovjek brzo osjeća iscrpljenost.

    Kofein djeluje i kao direktni stimulans srčanog mišića. Kada dođe do srca, prouzrokuje sužavanje arterija. Takođe, povećava opterećenje srca ubrzavajući stopu rada i povećavajući krvni pritisak, istovremeno smanjujući ishranu srca krvlju.
    Samo jedna šolja kafe na dan utičena na povećanje i donjeg i gornjeg pritiska, a da ne govorimo o većim količinama. Zato često prestanak konzumiranja napitaka sa kofeinom, naročito kafe, dovodi do snižavanja krvnog pritiska. Onda ljudi pokušavaju da problem niskog pritiska riješe na način što će popiti kafu, a u stvari kafa je uzrok pada pritiska.
    Kofein remeti san, i opšte je poznato da oni koji žele da “razbiju” san uzimaju napitke koji sadrže kofein, a to je najčešće kafa.
    Kafa može da prouzrokuje rak bešike i jajnika, čir želuca... Rak debelog crijeva je takođe povezan sa konzumiranjem kafe.

    Stručnjaci se još raspravljaju da li kafa predstavlja značajan rizik od raka, ali nema sumnje da ovaj proizvod sadrži hemikalije koje mogu da izazovu rak. Među takve hemikalije spadaju metilglioksal, katehol, hlorogena i neohlorogena kiselina. Pojedini stručnjaci kažu da kofein nije pravi kancerogen sam po sebi, već da je ko-kancerogen. To znači da može da poveća vjerovatnoću da će se rak pojaviti, ako je u prisustvu drugih kancerogena.
    Napici s kofeinom mogu prouzrokovati i nadraživanje želuca. Za to su odgovorni aditivi iz tih napitaka.
    Sam kofein djeluje na krvne žile sistema za varenje tako što podstiče njihovo stezanje. To ometa normalno varenje. Napici s kofeinom tjeraju želudac da izlučuje preveliku količinu želudačne kiseline. To može pogoršati stanje kod osoba s čirom u sistemu za varenje.
    Ustanovljeno je i da kofein ometa apsorpciju kalcijuma i gvožđa iz hrane što podstiče razvoj osteoporoze i anemije.

    Neki od efekata napitaka sa kofeinom koji se mogu javiti nakon konzumiranja su: poremećena ravnoteža, ubrzan rad srca, povišena ili izmijenjena visina glasa, nesanica, slabo pamćenje, zamor i drhtavica prstiju. Drugi simptomi koji se nešto kasnije javljaju su: problemi sa cirkulacijom, poremećaj pamćenja, glavobolja, uznemirenost, lupanje srca, drhtavica, nestabilnost, vrtoglavica, hiperrefleksija, razdraženost, uzrujanost, nervoza, depresija, nestabilnost u nogama...
    Uzeta količina i tip pića koji sadrži kofein određuje stepen neželjenih reakcija i problema koji se mogu javiti kod čovjeka.

    Istraženo je i da hlorogena kiselina u kafi prouzrokuje alergije na hranu.
    Takođe, postoje podaci da je zadržavanje tečnosti sporedni efekat kofeina.
    Očito i da dejstvo kofeina na ćelije pankreasa pogoršava dijabetes. U eksperimentima na miševima, kafa je veoma pogoršavala dijabetes. Može se smatrati faktorom rizika za pojavu dijabetesa.
    Neka istraživanja pokazuju i da osobe koje piju kafu, u poređenju sa onima koji je ne piju, imaju višak kilograma, koriste više alkohola i puše više cigareta...
    Otrov kao što je kafa, najpopularniji izvor kofeina, može da stimuliše i mnoge druge zdravstvene probleme, a naročito je štetna po zdravlje ako je organizam već oslabljen ili se pojavila neka bolest.

    Da li postoji zavisnost?

    Često se raspravlja, naročito među laicima, da li se postaje zavistan od kafeu. Medicina je ozbiljno istražila da kofein izaziva određenu zavisnost kod konzumenta, i to se vrlo lako može testirati.
    Sve supstance koje stvaraju zavisnost dovode do određenih fizičkih i psihičkih posljedica u trenutku kad se ukine njihova upotreba.
    Najbolji način da se preispita zavisnost od kofeina jeste da se nekoliko dana prestane sa uzimanjem te materije u bilo kojem obliku. Najuobičajeniji fizički simptom odvikavanja od kofeina jeste glavobolja, koja može varirati od umjerene do snažne. Ostali simptomi koji se mogu pojaviti jesu osjećaj iscrpljenosti, nedostatak apetita, mučnina i povraćanje.
    Čovjek se može osjećati i psihološki bezvoljno. Simptomi često ne traju duže od jednog dana, a u pojedinim slučajevima potraju i četiri do pet dana.

    Povezano sa pušenjem

    U Sjedinjenim Američkim Država su rađene analize koje pokazuju da proizvodi koji sadrže kofein, a naročito kafa, često su povezani sa pušenjem u pogledu ponašanja.
    I to je zaista tačno. Mnogim pušačima je skoro nezamislivo da uzmu šolju kafe, a da je ne proprate cigaretom. I kafa i cigarete su ozbiljni otrovi koji narušavaju zdravlje.
    Istraživanja su pokazala i da ukoliko se kofein ne unosi ujutro, nagon za pušenje se smanjuje ili ga uopšte nema. Izbjegavanje kofeina može da bude put ka prekidu pušenja.

    Zdravko VUČINIĆ,
    www.prirodnamedicina.org

  17. #17
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Танјуг, објављено: 09/09/2010.

    Милиони људи пате од синдрома компјутерског вида




    ВАШИНГТОН - Синдром компјутерског вида медицинско је стање повезано са зависношћу од коришћења дигиталних справа - од компјутера, па до „паметних” мобилних телефона, видео игара и електронских читача књига.
    Лекари процјењују да у САД од тога можда пати око 80 милиона људи, а у ту бројку није укључен све већи број деце код којих настају проблеми са видом из тог разлога, пренео је радио Глас Америке. Ако дневно проведете испред терминала више од три сата, онда вероватно у извесној мјери патите од онога што лекарии називају „синдромом компјутерског вида”, каже др Мајкл Дунас из Америчког удружења за оптометрију.
    Он изазива умор, понекад главобоље, бол врата и леђа, те видне поремећаје попут двоструке слике и повременог замућења вида”, рекао је он.
    Шеф саветовалишта у Националном институту за здравље у Вашингтону др Рејчел Бишоп каже да се у овом случају не ради о оштећењу очију, нити о болести попут глаукома или дијабетесне ретинопатије. „Ради се о исушењу површине ока и замору од напора фокусирања”, каже она.
    Др Бишоп каже да студије показују да људи не трепћу онолико колико би требало кад се концентришу на рад пред екраном, а то изазива сушење и умор ока: „Постоји мишић у оку који фокусира око на оно што се гледа. Компјутерски терминал типично је даље него што би била књига, те ако се тако гледа сатима, онда се мишић озбиљно умори.„ Научници кажу да синдром компјутерског вида може изазвати ниску продуктивност код одраслих и проблеме с учењем, те ниске оцене у школи код деце.
    Гледање екрана је другачије од гледања штампаног материјала. Штампани има већи контраст, док је оку знатно теже да се фокусира тачно на екран, кажу лекари. Код деце тај проблем постаје све већи, каже др Дунас па се код све веће броја деце развија кратковидност због претераног рада на малим ручним справицама.
    Лекари препоручују тзв. „радне наочари” које би могле ублажити многе проблеме. „Постоје нове наочри - зовемо их радне - где се, уместо уобичајене диоптрије за гледање на даљину у горњем делу стакла, а оне за читање у доњем - што су бифокалне или трифокалне наочале - сада ставе диоптрије тачно прилагођене гледању компјутера на горњи део стакла, а оне за читање на доњи,„ каже др Бишоп. Лекари такође препоручују кориштење „вештачких суза”, капљица за влажење ока, те прекидање рада сваких петнаестак минута како би се гледало у даљину.
    Уз то, важна је и висина компјутерског екрана, око десет центиметара испод линије вида. Никако не треба гледати према горе при раду на компјутерском терминалу, каже др Дунас.


    http://www.politika.rs/rubrike/spekt...g-vida.sr.html

  18. #18
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default

    Aditivi vrebaju

    Pojačivači ukusa, zaslađivači i vještačke boje izazivaju kancer



    Žute bombone, plavi sladoled... Izgledaju primamljivo, ali su izuzetno opasni. U više od 6.000 proizvoda na policama supermarketa nalaze se aditivi. Oni služe da bi ukus ili boja namjrnice bila upadljivija, ali mogu da budu okidači za pojavu zloćudnih bolesti. Različiti zaslađivači, boje i pojačivači ukusa mogu da podstaknu razvoj kancerogenih bolesti, a najopasniji od svih su pojačivači ukusa i različiti zaslađivači i boje koji mogu da izazovu i najteže maligne bolesti.

    Pretjerana upotreba pojačivača ukusa povezuje se s neurodegenerativnim bolestima kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest. Mogu da izazvu i alergiju, posebno kod astmatičara, a neki izazivaju poremećaj metabolizma mokraćne kisjeline.

    Gdje se sve nalaze opasni aditivi

    Opasni zaslađivači - njihove šifre su: E-950, E-951, E-952, E-954 i E-962. Nalaze se u bezalkoholnim napicima, bombonama, žvakaćim gumama, sladoledu, poslasticama, lijekovima, kozmetici...

    Opasni pojačivači ukusa - imaju šifre: E-620 do E-633. Nalaze se u čipsu, kobasicama, konzervisanoj hrani, žvakama, bezalkoholnim pićima, supama, margarinu, umacima, gotovim jelima, začinskim mješavinama i senfu.

    Opasne boje - Opasne boje označene su sa šifrma: E-102, E-104, E-110, E-122, E-123, E-124, E-125, E-126, E-127, E-128 i E-129. Nalaze se u pekarskim proizvodima, proizvodima od mesa, bezalkoholnim pićima, sladoledu, siru, voćnim jogurtima, bezalkoholnim pićima, supama, kremovima i desertima...

    Opasne kombinacije

    Naučnici sa instituta u Liverpulu ispitivali su u laboratorijskim uslovima mogući toksični efekat aditiva aspartam, natrijum-glutaminat, boja briljant plava i kvoinoline žuta na ćelije živaca. I došli do zaključka da je kombinacija ovih aditiva izuzetno opasna, posebno za nervni sistem.

    Iako su pojedinačni aditivi dozvoljeni za korišćenje u prehrambenoj industriji, njihove kombinacije mogu da budu veoma opasne.

    Najopasniji aditivi

    Veoma je bitno da čitate ono što piše na etiketi proizvoda koji kupujete.

    Često na deklaraciji pišu jednostavne i nedefinisane riječi kao što su „arome“ i „boje“, ali u slučaju kada su aditivi navedeni, obratite pažnju i ne uzimajte proizvode koji sadrže sledeće:

    Tartrazin (E102)
    Quinoline žuta (E104)
    Sunset žuta (E110)
    Carmoisine (E122)
    Ponceau (E124)
    Briljant plava (E133)
    Natrij-benzoat (E211)
    Aspartam (E951)
    Natrij-glutaminat (E621)


    CDC/BT

  19. #19
    Join Date
    Jan 2005
    Location
    Kotor
    Posts
    9,402
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Svaka ti cast na ovim postovima.

  20. #20
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

  21. #21
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default 19. novembar 2010.

    Vitamin D spasava živote

    Sve je više istraživanja koja pokazuju da je izuzetno korisno imati u sebi dosta vitamina D, a da je štetno imati ga u malim količinama. Ovaj vodič vam može pomoći da budete sigurni da ga unosite u dovoljnoj mjeri.

    Do nedavno se smatralo da ovaj vitamin uvijek dolazi uz kalcijum i tako pomaže našim kostima da dobiju sve potrebne minerale. Međutim, brojna nova istraživanja pokazuju da postoje receptori vitamina D na svakoj našoj ćeliji. Za ovo postoje mnogi razlozi, a glavni je da se sve naše funkcije oslanjaju na hranljive supstance a to dalje može spriječiti tegobe od migrene do raka.
    Problem je u tome što ga niko nema u optimalnim količinama. Istina je da ga uzimamo iz sunčevih zraka ali u danima kada sunca nema ni izbliza dovoljno, moraju se preduzeti potpuno drugačije mjere.
    U poslednje vrijeme se toliko priča o ovom vitaminu i njegovoj prijekoj potrebi stoga bi trebalo obratiti pažnju na sljedeće:

    Ako ga imate dosta:


    Otporniji ste na viruse - U istraživanju na Jejlu je dokazano da se osobe sa visokim nivoom vitamina D razbolijevaju upola manje od osoba sa niskim nivoima. Čak i kada se i desi prehlada ozdravljenje nastupa za samo nekoliko dana. Razlog je: vitamin D pomaže bijelim krvnim zrncima da proizvode proteine koji ubijaju infekciju.

    Manje šanse za rak
    - Tačnije, 30-50% manje šanse za rak dojke a 50% šansi manje za rak debelog crijeva. Vitamin D kontroliše neke od gena odgovornih za rast ćelija koje izazivaju patološke maligne promjene. Pomaže u sprječavanju rasta oboljelih ćelija, a ako mu to ne uspije, jednostavno ubija takvu ćeliju. Ako mu čak i to promakne i tumor naraste, otkazaće mu dotok krvi.

    Veće su vam šanse da preživite rak
    - Na Dejna -Farber institutu za izučavanje raka kažu da je dokazano da pacijenti sa visokim nivoom vitmaina D a oboljeli od raka debelog crijeva imaju 39% veće šanse da se izliječe, što se može primijeniti i na sve ostale vrste raka.

    Manje su vam šanse za nastanak Parkinsonove bolesti - Vitamin D ima pozitivne uticaje na mozak: reguliše količinu kalcijuma, kontroliše elektricitet kroz neurone i detoksifikuje ćelije, pored svih ostalih zdravih funkcija. Naučnici su između Parksinsonove bolesti i ovih odličnih funkcija D vitamina vidjeli vezu i način da on pomogne, odnosno spriječi pojavu ove bolesti.

    Ako ga imate malo:

    Češća srčana oboljenja - Ako nemate dovoljno ovog vitamina imate čak 80% veće šanse da suzite arterije. Veza je otkrivena jer D vitamin reguliše više od 200 gena, kontroliše upale i moguće učestvuje u krvnom pritisku.

    Dijabetes
    - Kako vitamin D stimuliše insulin, prirodno je da je nizak nivo povezan sa dijabetesom. Djeca sa niskim nivoom imaju čak 200% više šansi da razviju tip 1 dijabetesa.

    Češći hronični bolovi - Istraživanje iz 2008. je pokazalo da čak 25% osoba sa hroničnim bolovima ima nedovoljno vitamina D, vjerovatno jer on pomaže kod kontrole neuromišićnih funkcija. Istraživanje iz 2010. je pokazalo da je on usko povezan sa migrenom i glavoboljama. Nestašica vitamina D sprječava krvne sudove da se sužavaju što dovodi do pulsirajućeg bola.

    Depresija - D stimuliše lučenje serotonina što objašnjava činjenicu da su osobe sa niskim nivoom češće tužne.

    Veći rizik od smrti
    - U istraživanju u kome je učestvovalo 13,000 osoba dokazano je da su oni sa niskim novoom vitamina D imali 26% veće šanse da umru – od bilo čega.

    B92

    http://www.portalanalitika.me/drutvo...ava-ivote.html

  22. #22
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

  23. #23
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

  24. #24
    Join Date
    Mar 2007
    Location
    Planet Earth
    Posts
    7,967
    Thanks Thanks Given 
    598
    Thanks Thanks Received 
    71
    Thanked in
    46 Posts

    Default

    hahaha, odlican tekst.. samo je pitanje ko ce da povjeruje..
    cokolada ima prazne kalorije i nikako ne moze da bude zdravija od voca koje je prepuno vitamina..

  25. #25
    Join Date
    May 2009
    Location
    Las Palmas
    Posts
    398
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    http://www.vijesti.me/svijet/sokantn...ge-clanak-8297

    I pored ovakvih slika, i pored svih zivih emisija o drogama i njihovim uticajima, narod se drogira vise nego ikad...Zalost..
    PIH!!!
    كنت أعتقد في يا الله احمني من الشر.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Alternativna medicina Hmmmm????
    By funestis in forum Nauka generalno
    Replies: 9
    Last Post: 02-09-06, 00:04
  2. Zdravlje
    By tropical in forum Sve i svašta
    Replies: 24
    Last Post: 16-06-06, 20:09
  3. Zdravlje
    By palma in forum Sve i svašta
    Replies: 28
    Last Post: 13-04-06, 14:20
  4. Tangice & zdravlje.
    By kIkICa in forum Ženski kutak
    Replies: 21
    Last Post: 02-07-05, 17:05

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •