Koliko razumjeh prvo se naplaćuje fond za zaštitu depozita, zatim država pa ostali.
Ne mora da se najavljuje i nema provizija za isplatu. Klijenti nece biti primorani da otvore racun. Bice u obavezi, ukoliko ne zele kesh u ruke, da dostave potvrdu o racunu iz druge banke.
Sto se pravnih lica tice to su jako “nekvalitetni” klijenti, tipa ofshore kompanije kojima ni jedna od tri banke nece otvarati racune a kesh gotovinu po zakonu ne mogu dobiti. Vecina ostalih pravnih lica vec ima racune u makar jednoj banci u cg pa ce vjerovarno prenositi novac tamo.
Prioritet ove tri banke je ipak da zavrse posao koji im je dat ne i da zadrze te klijente, pogotovu ne pravna lica jer je struktura jako losa.
2900 ljudi ceka novac, 1000+ ima manje od 1e na racunu a oko 1700 manje od 10 eura. 95% tih ljudi se nece nikad pojaviti.
Sent from my iPhone using Tapatalk
U slucaju da se dostavi potvrda o racunu u drugoj banci, placa li se provizija za taj prenos?
Oce ckb da uzme sve
Sent from my SM-N950F using Tapatalk
Hellblazer...
Da je 165 deponenata – 114 fizičkih i 51 pravno lice, koji su na računima kod IBM držali preko 50.000 eura, znalo ili vodilo računa da novac rasporede u više banaka, danas ne bi došli u situaciju da izgube ukupno do 15 miliona eura. Oni neće do kraja biti isplaćeni jer će dobiti 50.000 eura, ali novac preko toga moraće da traže iz stečajne mase IBM i, po svoj prilici, neće mnogo dočekati jer su četvrti isplatni red.
Građani koji imaju više od 50.000 eura štednje sav novac ne treba da drže u jednoj banci, već da ga rasporede u više banaka, savjetuju iz Fonda za zaštitu depozita, CBCG, analitičari…
To se stručno zove disperzija rizika i elementarni je uslov da ne izgube svoj novac u slučaju da banka ode u stečaj. U momentu stečaja jedne ili više banaka svaki depozit do 50.000 eura je garantovan u svakoj od banaka i biće isplaćen iz Fonda za zaštitu depozita.
Praktično to znači ako jedan građanin ima 100.000 eura depozita u jednoj banci koja ode u stečaj, on će dobiti 50.000 eura, a za drugu polovinu moraće da pokuša da se naplati iz stečajne mase, što je mala mogućnost jer je četvrti isplatni red, poslije zaštićenih depozita, depozita CBCG i Fonda za zaštitu depozita. Ako je, međutim, taj isti građanin 100.000 eura rasporedio u dvije banke i u slučaju da obje odu u stečaj on će dobiti kompletan svoj novac od Fonda.
Tako kaže Zakon o zaštiti depozita, ali mnogi, naročito „obični“ građani koji prodaju kuću, imanje, zarade u inostranstvu… to ne znaju ili o tome ne vode računa nego kompletan novac drže u jednoj banci. To se sada najbolje pokazalo na primjeru IBM, banke biznismena Duška Kneževića koja je otišla u stečaj. Njenih 165 deponenata – 114 fizičkih i 51 pravno lice koji su na računima držali preko 50.000 eura najvjerovatnije će izgubiti ukupno do 15 miliona eura. Oni neće do kraja biti isplaćeni jer će dobiti 50.000 eura, ali novac preko toga moraće da traže iz stečajne mase IBM i po svoj prilici neće mnogo dočekati.
Rizik
Direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Markovićje nekoliko puta savjetovao građanima da sav novac ne drže u jednoj banci jer je to rizično.
– Svi deponenti treba da vode računa o rizičnosti pojedinih banaka, te da disperzijom svojih depozita smanje rizik od gubitka i ostvare maksimalnu zaštitu do iznosa garantovanog depozita – kazao je nedavno Marković. Nije, međutim, ni čudno što su ovih više od sto građana samo u jednoj banci doveli sebe u situaciju da izgube dio novca jer je finansijska pismenost „običnih“ građana Crne Gore na izuzetno niskom nivou. Toga su svjesni i u Centralnoj banci, pa u posljednje vrijeme najavljuju kampanju edukacije.
Nedavno je i direktor za kontrolu banaka u Centralnioj banci Dejan Vujačić kazao da je uloga Fonda upravo da zaštiti te male deponente i objasnio da su ljudi koji imaju više novca u principu sofisticiraniji, imaju više znanja i u skladu sa tim ulažu. Primjer IBM je pokazao da građani moraju biti više edukovani, eksplicitnije upozoreni na rizične banke…
Iz Centralne banke su, takođe u kontekstu najnovijih dešavanja oko IBM i Atlas banke, saopštili da su u posljednjih pola godine kroz saopštenja upozoravali da tri, odnosno dvije banke imaju problema, ali zbog zakonskog ograničenja nijesu bili u mogućnosti da saopšte imena banaka. Oni su kazali „u blagoj formi smo upozoravali i naša saopštenja je trebalo samo pažljivo čitati i vidjeti da se dvije banke kreću u pravcu kad morate možda adekvatnije upravljati novcem“. Istina, ali „običnom građaninu“ očito to nije dovoljno.
Zaštita
I ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić za Pobjedu kaže da građani štedne uloge najčešće drže u jednoj banci i u istom obliku, što nosi najveći stepen riz
Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk
One Ring to Rule them all...
Što se tiče sigurnosti SiKejBi je daleko na prvom mjestu u CG...
HB se odavno već prodaje, samo su poprilično sebe zacijenili, ali može im se...
Kao što zdrav razum nalaže, držite se dalje banaka koje nemaju (jaka) inostrana leđa...
Mother, should I trust the government? (No Fu*king Way!)
U prevodu, drzite se CKB, Societe i Erste. Ostalo je sve tanko.
To ti Djuro na osnovu nekih analiza ili onako kako ti parcipiras pausalno?
Sent from my iPhone using Tapatalk
a ko je zainteresovan za HB?
Societe u Delti
Ne viđeh ni ja da se HB pominje u nekom negativnom kontekstu, pa bih eto molio s tim bolje upoznate da nas informišu o kojim se špekulacijama radi, jer mi se ne ostavlja novac, koliko god da je, ukoliko makar i priče postoje. Jedino što pročitah je da je Blažo Đukanović tamo uzeo kredit od milion i po skoro.
Ljudi, HB banka je mozda i u top 5 ili top 3 banaka po likvidnosti u ovom trenutku. Medjutim problem je ideja vlasnika da se izvuce iz tog posla "odjednom" i to ni manje ni vise u jeku najava da Atlas ide pod led (od ljetos/jesenas).
Drugo, niko od nas ne zna sa kime su sklapani dogovori oko ulaganja u banku i oko depozita, jednostavno je to problem sto se ne zna da li ce jednog dana na Wleaks-i osvanuti neciji kastodi racun ili bilo sta slicno ili stetan Ugovor...
U vjerodostojnost namjera CBCG posle svega sto je ovih dana izaslo na vidjelo tesko da ko moze povjerovati ozbiljno pa treba uzeti sa rezervom da je bankarski sistem siguran i da su sve druge banke sigurne.
Treba sacekati mjesec-dva dana dok se glavasi ne dogovore ovi sa odbjeglim sinom i sve ce biti lakse.
Ako sw dogovore to ce bit najgore po narod, jer cemo tek o da da plivamo u mutnom.
Ovako bi se malo i pretreslo ponesto. Madq kad vidim ko im mogu biti naslednici dodje.mi da zalelecem.
Sent from my SM-N950F using Tapatalk
Hellblazer...
Naravno da nece bit mnogo bolje i naravno da ce se dogovoriti jer je DKej previse sitan u odnosu na drzavne interese. Drzava se ne pre(pro)daje lako i bez borbe i na osnovu 2-3-5 afera.
Ima dovoljno jarceva i dalje koji se mogu pustit niz vodu na svakih 5-6 godina i time nahranit EU i zatupljeno gradjanstvo.
Khm khm.
Iako će prodajom vjerovatno zaraditi, sigurno je ne prodaje bez još nekog razloga.
There are currently 4 users browsing this thread. (0 members and 4 guests)
Bookmarks