Banke u Crnoj Gori

[no-mercy]

Ne razumijem te bas najbolje, ako cu placati vise skratice se rok otplate, tipa za 6god cu to zavrsiti?!

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

[stefke]

Do 10k godišnje možeš da vratiš glavnice bez nadoknade. Nisam siguran kakva je tačno procedura, najbolje u banci da ti objasne.

Čini mi se da je to zakonski riješeno, i da je u svakoj banci isto.

Sent using Tapatalk

primjer

Imas kredit 160 000€ sa kamatama to je 180 000€

I ti mjesecno placas 2500€ (2000€ glavnice 500 kamate)
Za godinu dana platis 30 000€
Možeš da platiš 10 000€ samo glavnice preko toga?
Tj za godinu dana da maknes 34 000€ glavnice umjesto 24?

Onda ide novi obračun ili?

[hercules]

Ne razumijem te bas najbolje, ako cu placati vise skratice se rok otplate, tipa za 6god cu to zavrsiti?!

Sent from my SM-G998B using Tapatalk

Pa napisali smo gore.
Uplacuj vise na kredit. Kad skupi s1000 eura viska npr podneses zahtjev za prijevremenu otplatu duga.
Tvoj dug se sa tadasnjih 8.700 smanji na 7.700 i anuitet sa 220 na 200 npr.

Par puta tako odradis i doci ces do glavnice 0. Dzabe ce ugovor trajati jos 5 godina ako je glavnica 0. Nema na cem da se obracunava kamata i time je dug otplacen ranije bez potpisivanja aneksa.

Sent from my SM-N980F using Tapatalk

[jakov_ct]

Pa napisali smo gore.
Uplacuj vise na kredit. Kad skupi s1000 eura viska npr podneses zahtjev za prijevremenu otplatu duga.
Tvoj dug se sa tadasnjih 8.700 smanji na 7.700 i anuitet sa 220 na 200 npr.

Par puta tako odradis i doci ces do glavnice 0. Dzabe ce ugovor trajati jos 5 godina ako je glavnica 0. Nema na cem da se obracunava kamata i time je dug otplacen ranije bez potpisivanja aneksa.

Sent from my SM-N980F using Tapatalk

I ovo moze? Ali mora novi plan otplate ako se anuitet smanjuje?

Sent from my SM-A528B using Tapatalk

[hercules]

I ovo moze? Ali mora novi plan otplate ako se anuitet smanjuje?

Sent from my SM-A528B using Tapatalk

Naravno da moze. Banka ce ti dati novi plan otplate.
Smanjuje je anuitet ali ne i rocnost. Nju ne diras pa nema aneksa. A do 10k smanjenja glavnice banka ne smije da naplati naknadu.

Sent from my SM-N980F using Tapatalk

[Bugi]

10.000e godišnje ili jednokratno?

Recimo. Može li kvartalno 10.000e?

Poslato sa Ultra S22 pisaće mašine

............ ¯\_(ツ )_/¯.............

[MeDo_JE]

Godišnje.

Sent using Tapatalk

[hercules]

Zakon o potrošačkim kreditima član 23:

Prijevremena otplata​​

Član 23​​

(1) Potrošač ima pravo da prijevremeno, u bilo kom trenutku, djelimično ili u potpunosti​​ ispuni svoje obaveze iz ugovora o kreditu, u kom slučaju ima pravo i na smanjenje ukupnih troškova kredita za preostali iznos kamata i drugih troškova u vezi preostalog roka trajanja ugovora.​​
(2) U slučaju prijevremene otplate kredita kreditor ima pravo na pravednu i objektivnu naknadu opravdanih troškova neposredno povezanih sa prijevremenom otplatom kredita, pod uslovom da je prijevremena otplata izvršena tokom perioda za koji je ugovorena fiksna kamatna stopa​​
(3) Iznos naknade iz stava 2 ovog člana ne​​ smije biti veći od 1% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje ako je period između dana prijevremene otplate i roka dospijeća iz ugovora o kreditu duži od 12 mjeseci.​​
(4) Ako period iz stava 3 ovog člana nije duži od 12 mjeseci, iznos naknade ne smije biti veći od 0,5% iznosa kredita koji se prijevremeno otplaćuje.​​
(5) Kreditor nema pravo na naknadu iz stava 2 ovog člana ako:​​
1) se otplata vrši prema ugovoru o osiguranju koji je sredstvo obezbjeđenja otplate kredita;​​
2) se radi o dozvoljenom prekoračenju, ili​​
3) je prijevremena otplata izvršena tokom perioda za koji nije ugovorena fiksna kamatna stopa.​​
(6) Kreditor ima pravo na naknadu iz stava 2 ovog člana ako je iznos prijevremene otplate u periodu od 12 mjeseci veći od 10.000,00 Eur-a.​​
(7) Iznos naknade iz st. 3 i 4 ovog člana ne smije biti veći od iznosa kamata koje bi potrošač platio tokom perioda između dana prijevremene otplate kredita i dana prestanka ugovora o kreditu.​​

[hercules]

Jedno pojašnjenje vezano za odluku Centrlane Banke koje stupa na snagu 1og aprila a tiče se dužnika koji kasne sa otplatom duga.
Naime od prvog aprila sve banke su u obavezi da vrše klasifikaciju kredita u skladu sa novim brojačem dana kašnjenja.
U praksi taj brojač se zove "Bazel 2 brojač" (po regulativi koja uređuje bankarstvo) ili "IRB brojač" (internal rating based).

Što to znači? Zašto se uvodi? Zašto se razlikuje od klasičnog ekonomskog brojača dana kašnjenja? Koji brojač se gleda kad se obračunava zatezna kamata?

Ekonomski brojač dana kašnjenja funkcioniše po FIFO metodu - First In First out. Odnosno uplatom dospjelih obaveza prvo se rasknjižavaju najstarija dospijeća. Zakonom o obligacionim odnosima, član 320, je definisano da se prvo naplaćuju naknade, zatezna kamata, redovna kamata pa glavnica.

Evo primjer kašnjenja u otplati kredita, dospjela su 3 anuiteta

Iznos 100 eura od 31.12.2022
Iznos 100 eura od 31.01.2023
Iznos 100 eura od 28.02.2023

Ukupan preostali dug klijenta je 9,000 eura.
Zbog lakšeg pojašnjenja zanemarićemo zateznu kamatu.

Vi ste na današnji dan u kašnjenju 81 dan iznos 300 eura. Ako danas uplatite 100 eura banka će da "zatvori" potraživanje od 31.12.2022. godine i vama će se kašnjenje evidentirati od 31.01.2023 i kašnjenje će da bude 50 dana.
Dakle uplatom od 100 eura vi ste oborili dane kašnjenja za 31.

Kod bazel brojača dana uplatom od 100 eura se ne bi smanjili dani kašnjenja. Zašto? Zato što Bazel brojač dana kašnjenja funkcioniše po dručaijem principu.
Sve banke su bile u obavezi da definišu interne procedure kako će da se računa ovaj brojač dana, i ono što je manje više isto kod svih je sljedeće:

Vaš broj dana kašnjenja će u kontinuitetu da raste dokle god su ispunjena dva uslova: dospjele obaveze po svim proizvodima koje imate kod banke su veće od XY eura i to je ujedno više od X% vašeg ukupnog duga prema Banci.
Ovo se u praksi zove prag materijalne značajnosti.
Bazel brojač dana kašnjenja može samo da se smanji na 0.


Za pokazni primjer neka bude da je neka banka definisala da je prag materijalne značajnosti dospjeli dug u iznosu od 20 eura i da to predstavlja više od 1% ukupnog preostalog duga klijenta.

Ako se vratimo na primjer sa početka, i primijenimo ovaj prag materijalne značajnosti evidentno je da uplatom od 100 eur nećemo smanjiti bazel dane kašnjenja jer preostali dospjeli iznos je 300-100= 200 eura a to predstavlja 2.2% ukupnog duga klijenta prema banci i više je od 20 eura dospjelih obaveza.
Dakle oba uslova je klijent prekršio: dospjeli dug je veći od 20eura i a to je više 1% ukupnog duga

Još jednom uplatom od 100 eura presotali dospjeli dug iznosi 300-100-100= 100 eura i predstavlja 1.1% ukupnog duga prema banci. Ni ta uplata neće smanjiti bazel brojač dana kašnjenja.

Ako nakon dvije uplate po 100 eura uplaite još 20 eura odnosno 300-100-100-20 = 80 EUR. To je veće od uslova koji je definisan na 20 eura ali je manje od 1% ukupnog preostalog duga, i kako nisu oba uslova ispunjena vaš bazel brojač dana kašnjenja se resetuje i vrijednost mu je 0.

Bazel brojač je većina sistemski značajnih banaka u Crnoj Gori i onih u vlasništvu stranih Banaka koje dolaze iz EU uvela unazad nekoliko godina. Primjena je odlagana na zahtjev nekoliko banaka i zbog COVID-19 pandemije. On predstavlja osnov po kojem Banke vrednuju kredite koje su plasirale stanovništvu. Što su dani kašnjenja veći, to je vrijednost tih kredita manja odnosno banke moraju da izdvajaju rezervacije i knjiže ispravke vrijednosti tih kredita.
Nakon krize 2008 godine, Bazel 2 standard je uveo ovaj brojač kako bi se izvrio pritisak na banke i njihov kapital da bude adekvatan da podnesu teret neke buduće krize
Ovaj brojač gdje god se primijenio je doveo do povećanja nivoa loših kredita.
On se koristi za revizorske i regulatorne izvještaje, i ne tangira krajnjeg korisnika kredita u dijelu zatezne kamate.

Zatezna kamata će nastaviti da se obračunava u skladu sa ekonomskim danima kašnjenja. Danas je Centralna Banka Crne Gore izdala i zvanično sopštenje tim povodom.

Kako je u Crnoj Gori nacionalni sport za većinu stanovništva preskakanje plaćanja računa i anuiteta za kredite, može se očekivati da će banke morati da povedu više računa o klijentima i njihovim navikama plaćanja.