Crna Gora ima mnogo bolje makroekonomske pokazatelje od većine zemalja – kandidata za EU
Lošije od Hrvatske, bolje od Bugara, Ukrajinaca i Rumuna

Inflacija u Crnoj Gori pod kontrolom
U Ministarstvu finansija smatraju da je makroekonomska situacija u Crnoj Gori stabilna, budući da taj trend traje već nekoliko godina, a ove se dodatno stabilizovala. Prema njihovom mišljenju, mora se intenzivno fokusirati na mikroekonomiju, prije svega na podizanje životnog standarda i poboljšanje stanja u preduzećima, pa država intenzivno traži načine da ubrza rast privrede i dohotka.
Portparol Ministarstva finansija Ana Miljanić saopštila je da je pad inflacije nastavljen, a da su cijene na malo u prvih osam mjeseci porasle 1,7 odsto, što nagovještava inflaciju nižu od planiranih 4,5 odsto ove godine. Prema prognozama stručnjaka ovogodišnja inflacija u Crnoj Gori biće rekordno niska i iznosiće dva odsto.
- Niz mjera za stabilizaciju monetarnog i ukupnog finansijskog ambijenta kakve su bile uvođenje eura, liberalizacija spoljnotrgovinskog režima, regulacija bankarskog sektora usklađivanjem sa međunarodnim standardima, kao i čvrsta budžetska ograničenja, daju rezultate u vidu stabilizacije makroekonomskog ambijenta u Crnoj Gori - kazala je Miljanić, povodom učešća naše delegacije na Forumu evropske investicione banke.
Bivši pomoćnik ministra pravde dr Đorđije Blažić kazao je da sve zemlje koje žele da da usaglase svoje zakonske akte sa zemljama Evropske unije, moraju promijeniti 4.000 propisa. On tvrdi da je Crna Gora do sada promijenila 104 takva propisa.
- Nije teško sagledati na kom stepenu zakonodavne reforme se nalazimo – navodi se u njegovoj Studiji «Privlačnost Crne Gore za investiciona ulaganja sa aspekta zakonske regulacije».
Prema mišljenju ekonomskih analitičara, Crna Gora mora imati jasniji koncept ekonomskog razvoja praćen društvenim konsenzusom oko strateških pitanja.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da Crna Gora nema dovoljno jasnu strategiju ekonomskog razvoja.
- Crnogorska ekonomska politika je mješavina liberalnog koncepta razvoja i koncepta koji uključuje određene mehanizme zaštite od strane države. Neformalno, u Crnoj Gori djeluje liberalni koncept koji se do sada u praksi pokazao kao «ranjiv» sistem, jer u slučaju malog sistema kakav je naš, neophodne su intervencije države a to se ne uklapa u proklamovanu liberalizaciju zvanične ekonomske politike – kazao je Drecun za Republiku. On je napomenuo da liberalni koncept nije nigdje u svijetu na vlasti.
- Uticaj liberalnog koncepta u svijetu je osam do devet procenata, a neslavno je prošao u zemljama poput Argentine, Brazila ili Rusije, gdje je neoliberalni koncept zamalo uništio ekonomije pomenutih zemalja – istakao je Drecun.
Kao glavni razlog nedonošenja određenih sistemskih zakona, Drecun navodi nesuglasice u vladajućoj koaliciji.
- Svjedoci smo da kod nas ne postoji konsenzus na opštem nivou ali ni na nivou vladajuće koalicije. Potrebno je animirati što više političkih struktura, nevladinih organizacija i intelektualaca, s ciljem da se postigne što širi društveni konsenzus oko strategije ekonomskog razvoja – smatra on.
Prema njegovim riječima, ohrabruje uspostavljena makroekonomska stabilnost ali i ona ima svoju cijenu.
- Makroekonomska stabilnost se kod nas uspostavila na teret razvoja. Zbog toga imamo nisku stopu privrednog razvoja i jako malo direktnih stranih investicija - smatra Drecun, dodajući da cilj ekonomske politike mora biti privredni rast..
Što se tiče Crne Gore ohrabruje činjenica da je stvorena prilično dobra zakonska regulativa za pravnu sigurnost stranih ulaganja.
Pravni analitičar dr Nenad Novaković smatra da Crna Gora ima solidnu zakonsku regulativu za omogućavanje priliva stranog kapitala i za zaštitu stranih interesa.
- Pravni sistem je tako koncipiran da pruža punu pravnu zaštitu stranom investitoru kako u materijalno pravnom tako i u procesno pravnom smislu – tvrdi on.

Predrag Zečević
Primjena zakona ne znači i bolji život
Rumunija, prema opštem mišljenju stručnjaka, prednjači u usvajanju i primjeni zakonskih reformi, iako njeni stanovnici imaju nizak standard. Međutim, primjena i poštovanje evropskih zakona nije uslov da bi stanovništvo bolje živjelo. Siromašna rumunska ekonomija ima za posljedicu to da je u nekoliko posljednjih godina do sada neviđeno veliki broj ljudi potražio posao u inostranstvu. Međunarodna organizacija za migraciju nedavno je procijenila da 1,7 miliona Rumuna radi u inostranstvu. Najpopularnije destinacije su Španija, Italija i Njemačka, zemlje koje su potpisale ugovore sa lokalnim agencijama za zapošljavanje i sa Kancelarijom za migraciju radne snage. Rumuni obično pronalaze poslove u građevinarstvu i poljoprivredi, sektorima koji su kod njih teško pogođeni nezaposlenošću.

Inflacija
Crna Gora 2 odsto Hrvatska 2 odsto BIH 3 odsto Bugarska 5 odsto Makedonija 5,1 odsto Srbija 0,1 odsto Ukrajina 12 odsto Rumunija 14 odsto Moldavija 22 odsto

Prosječna zarada
Hrvatska 510 eura BiH 270eura Makedonija 225 eura Crna Gora 200 eura Srbija 185 eura Rumunija 172 eura Bugarska 120 eura Ukrajina 83 eura Moldavija 71 eura