Crnogorski jezik- misljenja?

[Jal Cargo]

.

Ovo je slavan dan za crnogorsku kulturu i obrazovanje. Sad imate prvu ekipu diploimiranih strucnjaka koji ce zapocet uspostavljenje izvornog crnogorskog jezika na skolskom nivou nakon toliko decenja srpskog kulturo- i lingvocida!
Ovo je zaista najbolji spomenik velikom crnogorskom jezikoslovcu akad. Vojislavu P. Nickevicu i najbolji poklon svim tko se marljivo bori za crnogosku kulturu i duhovnost.
SVAKA CAST!

Ne razumijete. Ovi ljudi nece imati priliku da uspostave izvorni crnogorski jezik na skolskom nivou, zato sto je Crna Gora, prosle godine u ovo vrijeme, izvrsila jos jedan (auto)lingvocid ili pokusaj (samo)ubistva... Za profil (samo)ubice pogledajte stranice www.demokratskifront.me i www.snp.co.me

Je li ovo komentar na temu: "Crnogorski jezik-Crnogorkska knjizevnost"?

Nazalost, jeste. Dual core crnogorstvo je uobicajena sistemska anomalija.

________

[Pirun]

pogledati knjižare, biblioteke, trafike, ambalažu, državni press, stranačke spise i programe, bukvare, čitanke, naučne radove, prevedenu književnost, stripove, muzičke tekstove, teatar, jelovnike... đe to bitiše crnogorski a da sam jezik nije tema?

[Stradivari]

U pravu su Pirune. Nema ni u bibliotekama, ni u trafikama, na ambalaži, u državnom press-u, stranačkim spisima i programima, naučnim radovima, prevodima, stripovima, muzičkim tekstovima,... crnogorskog u onom smislu kakvog ga jedna manjina pokušava nametnuti. Stičem utisak da najveći broj onih koji govore crnogorski žele taj naziv jezika, ali ne i većinu novih (neki bi rekli starih, vaspostavljenih) riječi i normi, koje su i date samo kao mogućnost, a ne imperativ.
Tačno je i to da se tek ponegdje i sporadično spomene taj "problem", toliko rijetko da mi se čini da problema u stvari i nema.

[A+A]

Uspostava je jezika proces za razliku od akta zabrane iliti rusenja. Proces je uspostave uvijek ima evolucioni karakter za razliku od akta unistenja koji se skoro uvijek desava na revolucioni nacin. Ne moze se u jeziku: "Mi od sad nijesmo više ..., nego ..."(c)
Svaki je jezik zivo tkivo, zivi organizam i svatko zna kako je lako i jednostavno nanijet ranu i koliko dugo i tesko traje oporavak.
U sclucaju Crne Gore stanje je bilo cak i losije od jednostavne "rane" jer nakon okupacije Crne Gore Srbija je odmah imenovala Srbe za ucitelje u crnogorskim obrazovnim ustanovama, nadziratelje, upravitelje cak i za i ministre prosvjete. Ovo vise lici na implantaciju karcinome u organizam.

[NSX]

ja nisam ni rekao da se pominje bilo gdje, srpski i hrvatski su nastali od hercegovačkog i crnogorskog

[A+A]

Srpski je jezik bukvalno bahati nouveau riche koji je zaboravio vlastita korijena i zaista izglega kao netko tko se kod nas naziva "Из грязи, да в князи" (Iz smeca - odmah u knezevi) ...
"Srpski" je jezik umjetnicka tvorevina geopolitickog (austrougarskog) podrijetla i nisto vise, ali ovo nam nije tema.

[Stradivari]

Srpski je jezik bukvalno bahati nouveau riche koji je zaboravio vlastita korijena i zaista izglega kao netko tko se kod nas naziva "Из грязи, да в князи" (Iz smeca - odmah u knezevi) ...

Koliko sam shvatio to se kaže u Rusiji, a ne kod vas!

[A+A]

Koliko sam shvatio to se kaže u Rusiji, a ne kod vas!

Bogami, ko'ko sam puta rekao da sam iz Rusije i ruski mi je materinji jezik.
Sto se tice "kod vas": moj je drugi dom Cetinje, dakle si potpuno u pravu da se "kod nas" tako ne kaze
Eto tu nitkome ne smeta cak ni moj hrvatski niti moj ruski jer Prijestonica nije "multicetnicki" (c) nego multietnicki grad, gdje ima slobode izraza i misljenja.

[Stradivari]

Zašto pišeš multičetnički? Multi i četnički ne ide skupa!

[NHM]

ja nisam ni rekao da se pominje bilo gdje, srpski i hrvatski su nastali od hercegovačkog i crnogorskog

Kao osnova srpsko-hrvatskog jezika uzet je govor istočne Hercegovine pa nadolje do Nikšića. Ijekavski izgovor. Čak je i Vukov rječnik pisan ijekavicom.

[forumen]

Da, jezik je ziva materija koju treba pazljivo kodifikovati da ne bi vec sjutradan taj jezicki kod bio strano tijelo u svakodnevnom zivom jeziku. A priznacete, oni ne smiju premnogo da se razlikuju. Mogu malo, onoliko koliko ima kratkorocnih zargona.
Pricajuci nedavno sa jednim prijateljem koji je po obrazovanju lingvist, zanimalo me sta je, osim dubleta i mogucih novih slova (sj i zj) novo u predlozenom pravopisu crnogorskog jezika, i zanimljiva mi bijase jedna novina. Naime, uvijek sam koristio glagol trebati kao 'treba da...', 'trebalo je da...', itd, naravno, kad se koristi kao pomocni glagol nekoj u siroj glagolskoj konstrukciji. Naravno, sam glagol, u njenom izvornom znacenju sam koristio kao ostale, dakle u obliku: trebam jednu novu kosulju, trebao sam tri karte za pozoriste... No, prijatelj mi rece da je sad dozvoljeno ovaj glagol i u pomocnom obliku koristiti u smislu: 'trebao sam da kupim, trebam da putujem', a ne 'trebalo je da kupim, treba da putujem...'. Ovo je dobar primjer kako je zivi jezik usao u kod, jer se ovako ovaj glagol bas puno koristio. Nadam se samo da se nece kodirati pleonazam 'cak stavise' .

[NHM]

To je tačno. Jedino se još u sroskom jeziku glagol trebati mijenja samo kad se upotrebljava u značenju biti potreban, u drugim slučajevima se ne mijenja. Nikad nije objašnjeno zbog čega je to tako, ali više nije ni bitno. I u bosanskom i u hrvatskom jeziku glagol trebati se mijenja u svakoj upotrebi.

[forumen]

To je tačno. Jedino se još u sroskom jeziku glagol trebati mijenja samo kad se upotrebljava u značenju biti potreban, u drugim slučajevima se ne mijenja. Nikad nije objašnjeno zbog čega je to tako, ali više nije ni bitno. I u bosanskom i u hrvatskom jeziku glagol trebati se mijenja u svakoj upotrebi.

OK, mada sam mislio da je to vazilo za cijelo s-h podrucje.
Ima li jos nekih slicnih novina?

Sto se tice slova sj i zj, za ovo drugo nijesam. Nema vise od par rijeci sa tim slovom. A sj bi moglo da bude osobenost naseg cg jezika u odnosu na ostale juznoslovenske.

[Samotnjak]

https://en.wikipedia.org/wiki/List_o...ative_speakers


Naš jezik je potpuno nebitan u svjetskim okvirima, 58. po broju govornika na svijetu i 13. u Europi. Ispred su španjolski, engleski, portugalski, ruski, njemački, francuski, turski, talijanski, poljski, ukrajinski, rumunjski i nizozemski. Skoro uopće nema naših riječi u tuđim jezicima, više ima usvojenica iz tamilskog u našem nego iz našeg u engleski. Izvan četiri zemlje (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora) naš je jezik skroz nerabljiv i nepoznat. Beskrajno se svađamo oko imena beskrajno marginalnog jezika.

[Bugi]

Ne znam za 4 zemlje, ali na linkunkojinsinpostavio piše da se koristi u 13 zemalja.

Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2

............ ¯\_(ツ )_/¯.............

[Ben Dover]

https://en.wikipedia.org/wiki/List_o...ative_speakers


Naš jezik je potpuno nebitan u svjetskim okvirima, 58. po broju govornika na svijetu i 13. u Europi. Ispred su španjolski, engleski, portugalski, ruski, njemački, francuski, turski, talijanski, poljski, ukrajinski, rumunjski i nizozemski. Skoro uopće nema naših riječi u tuđim jezicima, više ima usvojenica iz tamilskog u našem nego iz našeg u engleski. Izvan četiri zemlje (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora) naš je jezik skroz nerabljiv i nepoznat. Beskrajno se svađamo oko imena beskrajno marginalnog jezika.

Neka si nam ti iznio misljenje ali... Ja i dalje nikome ne dam da mi uskrati pravo da govorim tim jezikom, pa makar ga ne koristio niko do moje familije... Znam engleski, francuski i pomalo italijanski pa daako se sporazumijem vanka...

[Samo Niksic]

Izvan naše zemlje jeste možda neupotrebljiv u zvaničnom smislu, ali s obzirom koliko naših ljudi živi u inostranstvu, postane vrlo upotrebljiv.

[jokaš]

I srpski jezik je "nasta`", nije vazda postoja`.
Zapravo Vuk K. je pokupio govor i izraze sa prostora: Hercegovine, Crne Gore, Bosne pa to sve prepakova` nepravedno u srpski.
Treba ga je nazvat "slavenski" ili tako nešto ali je ima` druge motive očigledno.
Poenta je da i mi možemo imati svoj jezik i ne znam što bi se neko tome protivio?
Ako smo imali književnike, pisce, pjesnike što ne bi i jezik?
No sve bi neki ukinuli da mogu.

[NSX]

tada se prilično šteđelo na papiru (i mastilu), pa je moguće da mu je motiv jednostavno bio da bude najkraći naziv a nacionalizam u današnjem obliku nije postojao

[jokaš]

tada se prilično šteđelo na papiru (i mastilu), pa je moguće da mu je motiv jednostavno bio da bude najkraći naziv a nacionalizam u današnjem obliku nije postojao

Sumnjam.
U još grđem obliku je tada bio...

[Samotnjak]

Mislim da ne postoji još neki slučaj da jezik ima muke s identitetom, u smislu da ga njegovi govornici različito imenuju. Oko velike većine jezika ne postoji nikakav spor, jezik ima jedno općeprihvaćeno ime i nitko ga drukčije ne zove nego tako. Nigdje još ne postoji jezik koji ima dva, a kamoli četiri imena. "Serbo-Croatian" je možda jedini jezik ikad koji u imenu ima crticu.

[Camil Euforija]

I srpski jezik je "nasta`", nije vazda postoja`.
Zapravo Vuk K. je pokupio govor i izraze sa prostora: Hercegovine, Crne Gore, Bosne pa to sve prepakova` nepravedno u srpski.
Treba ga je nazvat "slavenski" ili tako nešto ali je ima` druge motive očigledno.
Poenta je da i mi možemo imati svoj jezik i ne znam što bi se neko tome protivio?
Ako smo imali književnike, pisce, pjesnike što ne bi i jezik?
No sve bi neki ukinuli da mogu.

Treba je sacekati tebe i steva vucinica pa vas pitati kako ce ga nazvati.

[Samotnjak]

Čim je toliko različitih poimanja, nešto nije uredu. Pitanje koje si narodnosti i kojim jezikom govoriš bar bi trebalo biti kao pitanje kako se zoveš. To ne bi trebalo biti zamršeno i nejasno jer je to identitet. Ako su pitanja što je narod i što je nacija izrazito teška i teško ih je ili nemoguće razjasniti koja onda nisu? Ispada da je odgovor na pitanje kako se zovemo nedokučiv. Proturječno je kad netko kaže da su nacionalne strasti nešto najniže u čovjeku, a zatim da je nacija veoma složen pojam i da je jako teško definirati što znači biti Hrvat. Kad te netko upita kako se zoveš odmah odgovoriš bez dvojbe, tako kad te netko upita koje si narodnosti odmah kažeš da si Hrvat. Nitko ne kaže da je to delikatno pitanje, tko sam ja. A na ovim prostorima postoji bezbroj interpretacija etnogeneze i povijesti kao nigdje drugdje. Unutar istog jezika toliko nacija. Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Bosanci, Muslimani, Jugoslaveni, Crnogorci, Istrani, Bunjevci, Šokci itd. Zatim razne kombinacije i prepleti, prepleteni identiteti. Srbi katolici, Hrvati pravoslavci, Hrvati muslimani, Srbi muslimani, Bošnjaci katolici, Bosanci katolici, Bošnjaci pravoslavci, Bosanci pravoslavci, Hrvati ateisti, Srbi ateisti, Bošnjaci ateisti, Bosanci ateisti, čak i Muslimani ateisti. Toliko različitih imena za isti jezik. Srpski, hrvatski, bosanski, bošnjački, srpskohrvatski, hrvatskosrpski, bunjevački, šokački, istarski, crnogorski itd. Ispada da je pitanje tko smo tako teško da oko njega postoji toliko neslaganja.

Mislim da nema nigdje drugdje te nevolje da jedan jezik ima teškoća s identitetom. Gdje to još jedan jezik ima četiri imena? Mađar je 100% siguran da je onaj jezik kojim on govori mađarski, to je bez dvojbe mađarski i nitko ga drukčije ne zove. Nitko nikad nije tvrdio da mađarski jezik ustvari možda uopće nije mađarski, nego je svatko bez i najmanje sumnje siguran da je to mađarski. Samo ovdje ima da se ne zna 100% koji je ovaj jezik kojim govorimo.

[jokaš]

Treba je sacekati tebe i steva vucinica pa vas pitati kako ce ga nazvati.

Korektniji bi mu naziv dali nego on sigurno.
Počeo si rečenicu velikim slovom i završio s tačkom, bravo.
Samo se imena i prezimena ne pišu malim slovom, no velikim i "vas" se piše sa velikim "V" kad se nekome obraćaš.

[Ben Dover]

Mozda se nije obracao samo jednoj osobi, pa mu onda ide malo v...