Crnogorski jezik- misljenja?

[Hari Krisna]

"Zahvaljujuci" pravopisu iz osnovne skole, u pisanom govoru po inerciji upotrebljavamo "gdje" ili "sjutra", ali, makar moja porodica, drustvo i ja, mijenjamo ih sa "đe" i "śutra" u svakodnevnom govoru.
.

Nije to inercija vec vitalnost narodnog jezika koji se odupire i koji nije moglo unistiti nepriodno pravilo. To ti je isto kao da se uvede pravilo da neko kleca na jednu nogu kad ide pa se cude sto ljudima lakse kad setaju na na dvije noge. Farsa pisi kako govoris, ali za Crnogorce to ne vazi je jednostavno zavrsena pa kome pravo kome milo.
PS.
Peko mijenjanje lokativa akuzativom bio bi opasan presedan i stvaranje zbrke u preciznim pravilima i vjerovatno nikad nece biti pravilno.

[MonterO]

Da ne bude da se protiv pravopisa bune samo "osvjedočeni neprijatelji svega crnogorskog", evo jedne vijesti sa sajta RTCG, tzv. "Javnog servisa"

Pravopis crnogorskog jezika koji je nedavno usvojen, nije napravljen za sve građane Crne Gore, već za „uži broj istomišljenika", ocijenila je petočlana grupa ranije formiranog Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika. Usvojeni pravopis, kako su naveli u reagovanju, nije kompromis dvije verzije Pravopisa, o kojima se ranije podijelio Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika, u kome je bilo 13 članova.
„To je treća verzija pravopisa, koja je usvojena odlukom, odnosno, dekretom ministra prosvjete, što je problematično, i o kojoj niko ništa nije znao", piše u reagovanju članova Savjeta za standardizaciju Tatjane Bečanović, Rajke Glušice, Rajka Cerovića, Igora Lakića i Zorice Radulović.
Prema njihovoj ocjeni, usvojeni pravopis crnogorskog jezika sadrži razne greške, „metodološke, koncepcijske i lingvističke prirode".
Ocijenili su, pored ostalog, da je „problematično" to što su usvojeni Pravopis crnogorskog jezika predložili eksperti od kojih nijedan ne živi u Crnoj Gori. Zagrebački profesor Josip Silić i Ukrajinka Ljudmila Vasiljeva nijesu iz Crne Gore, dok je novosadski profesor Milenko Perović odavno napustio svoj crnogorski zavičaj.
Prema ocjeni grupe, Ministarstartvo prosvjete Crne Gore je pogriješilo zbog toga što je finalizacija posla u vezi sa Pravopisom crnogorskog jezika rađena tajno.

Kako li tek izgleda puno saopštenje, kad je JSCG ovo izdvojio...

[milovan]

Pametniji su choJek i magarac,
nego sam choJek,
a na shto ce lichit CRNOGORSKI, kad se STABILIZUJE,
nece zavisit ni od coJeka ni od magarca,
jer ce zivot da ozivi Shcepa i Shjekiru, ko se bude prenemaga na strane jezike, taj ce morat da plati cijenu, shto se stidi od svog izvornog maternjeg jezika.

Nek se ovaj vijek gordi,
nad svijema vjekovima,
to je ERA CRNOGOSKA,
koja nece saginjati,
Crnogorce, na koljenima.

Kako ZBORI,
Crnogorac tako tvori,
zive rijechi pradjedova,
bruji lishce nashe gore,
da najavi nove dane,
i svitanje, rujne zore.

[sinisam]

Ovdje je najbitnije , što će biti sa gramatikom!
Ako se ne ,,pređe i lokativa u akuzativ" ako ne bude onog ČUVENOG PODGORIČKOG:
Bio sam u Budvu, onda je sve ok!
Pametni ljudi u Crnoj Gori neće praviti parodiju od jezika sa koncepcijom,, pravilo da nema pravila" jer bi to bilo ruganje samom sebi.
Odlično je što se može govoriti i śedi i sjedi, i sjutra i śutra, i poneđeljak i ponedjeljak...
Znači nema prisile na jednu od opcija...
Ljudi moraju da znaju da ona Crna Gora o kojoj mi pričamo i govorimo u jezičkom smislu ne postoji.
Ta Crna Gora je bila veoma mala u odnosu na sadašnu Crnu Goru, tako da ono što je važilo na Cetinju nema smisla da važi i u Pljevljima.
Ovo sa dvije opcije i mogućnosti je najbolje riješenje i JEDINI način da funkcionišu obrazovne ustanove.
U slučaju da se nametne ś ili ż kao jedino rješenje , veliki dio Crne Gore to neće prihvatiti i onda će krenuti jezička odeljenja i razdvajanje po svim osnovama...

Da zaključima: Sadašnji pravopis sa istom gramatikom je u redu.
Sve drugo je sprdanje lingvistici i struci...

[wulfy]

Predsjednik sjedi
Predśednik sjedi
Predsjednik śedi
Predśednik śedi

Sada je pravilno je kako god kažem ili napišem, i šta je problem? Zbog toga je ugroženo srpstvo?

Dosadna je više ta rasprava. Na tu temu je stavljena tačka 21.05.2006. Od tog datuma je bitnija tema ovaj kriminal vrha, koji nama i našim potomcima isisava život.

[Peko]

Predsjednik sjedi
Predśednik sjedi
Predsjednik śedi
Predśednik śedi

Sada je pravilno je kako god kažem ili napišem, i šta je problem? Zbog toga je ugroženo srpstvo?

Dosadna je više ta rasprava. Na tu temu je stavljena tačka 21.05.2006. Od tog datuma je bitnija tema ovaj kriminal vrha, koji nama i našim potomcima isisava život.

Ja mislim da je pravilno i Preśednik, bez d, mislim to je najpravilnije, a ovo sa "d" je rezultat 100 godina srpsko-hrvatskog standarda.

[Kliker17]

Haha, evo predloga za one koji bi da uvedu engleski
Malo skretanje s teme, ali je smiješno:

The European Commission has just announced an agreement whereby English will be the official language
of the European Union rather than German, which was the other possibility.

As part of the negotiations, the British Government conceded that English spelling had some room for
improvement and has accepted a 5-year phase-in plan that would become known as "Euro-English".

In the first year, "s" will replace the soft "c". Sertainly, this will make the sivil servants jump with joy.
The hard "c" will be dropped in favour of "k". This should klear up konfusion, and keyboards kan have
one less letter. There will be growing publik enthusiasm in the sekond year when the troublesome "ph"
will be replaced with "f". This will make words like fotograf 20% shorter.

In the 3rd year, publik akseptanse of the new spelling kan be expekted to reach the stage where more
komplikated changes are possible.

Governments will enkourage the removal of double letters which have always ben a deterent to akurate speling.
Also, al wil agre that the horibl mes of the silent "e" in the languag is disgrasful and it should go away.

By the 4th yer people wil be reseptiv to steps such as
replasing "th" with "z" and "w" with "v".

During ze fifz yer, ze unesesary "o" kan be dropd from vords kontaining "ou" and after ziz fifz yer, ve vil hav a
reil sensi bl riten styl.

Zer vil be no mor trubl or difikultis and evrivun vil find it ezi tu understand ech oza. Ze drem of a united urop
vil finali kum tru.

Und efter ze fifz yer, ve vil al be speking German like zey vunted in ze forst plas.

[milovan]

Nas su Akademici i Struchnjaci,
doveli na ove grane, zamolo se CGi, trag utro.

Dadoshe Njegoshevu nagradu "chovjeku" koji je namijeni za rushenje Njegoshevog spomenika na Lovcenu,
pisashe CGu ENCIKLOPEDIJU tri decenije,
ponesoshe pare i potroshishe,
a od ENCIKLOPEDIJE ni JAVA nit GLASA.

Dok vjerujemo u AUTORITETE I AUTORITET SHKOLA I PEDAGOGA,
koje nas uche da slushamo i pamtimo ono shto oni ZBORE& TVORE,
a svoj mozak , ostavimo na OTAVU, da odmara, teshko nama s`nama i s´njima.

Shkola treba da uchi dhjake da MISLE SVOJOM GLAVOM,
a ne da klanjaju pred AUTORITETIMA,
da nishta ne prihvataju ZDRAVO ZA GOTOVO,
nego da traze odgovore i argumente, za svaku ORTODOKSIJU,
da nam pop Risto nebi podiza meNTalne Crkve po CGi.

[NHM]

Shkola treba da uchi dhjake da MISLE SVOJOM GLAVOM,
a ne da klanjaju pred AUTORITETIMA,
da nishta ne prihvataju ZDRAVO ZA GOTOVO,
nego da traze odgovore i argumente, za svaku ORTODOKSIJU,

I za to ima lijeka. Otvorit, recimo, privatnu srednju školu i privatni univerzitet. Mnogo je lakše proizvodit slijepce nego zdravom narodu na silu oči vadit.

[ovizionizi]

ije / je se koristi na onim mjestima u riječi đe je prije 800 i više godina bio glas koji se zove jat (izgovarao se kao diftong ie) ... to đe je bio zna se samo kad se danas uporede ekavski, ikavski i ijekavski

ih, ljepota... koliko modernih rijeci ima danas, pa se snalazi dje "jat" da metnes u njih...

[ihtus777]

Мислим да је мадобројето успутно навео јер је неко питао који је параметар да се негдје стави ије/је или само е.

[Katarinamne]

Ako su Srbi i Hrvati standardizovali svoje govore kao zasebne jezike, pa onda i Bošnjaci, po istom tom principu postoji i crnogorska jezička norma... Uostalom, Karadžić je kao osnov normiranja srpskog jezika uzeo upravo crnogorsko-hercegovačke govore...
Dakle, norma je napravljena, a jezik je živa materija i on će se vremenom razvijati i sam izbaciti iz upotrebe ono što ne osjeća kao dio sebe...
Uostalom, srpskohrvatska jezička norma nije priznavala mnoge riječi koje su i danas žive u Crnoj Gori, a neke druge su, opet izumrle...
Lingvistika mora da poštuje živi govor i uvaži ga kroz normu...
Koliko ima novih riječi za nove predmete, pojave, događaje koje čovjek u prošlosti nije ni poznavao... I te riječi su danas normirane... I niko se ne buni... Jer tako treba...
Crnogorski jezik, konačno, je dobio standard i to je najbitnije, a vrijeme će ga graditi...

[Stradivari]

Stvarno, kaže li se prijevod ili prevod?

[wulfy]

Postoji rječnik crnogorskog jezika, dat je u ovoj temi link , Po njemu pravilno je:

Prevod (prijevod)

Prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed. prevodioče, gen. mn. prevodilaca


prevoz (prijevoz)

prevozni

prevoziti, prez. prevozim, gl.pril.sad. prevozeći, gl. im. prevoženje

prevoznički

prevoznik, vok. jed. prevozniče, nom. mn. prevoznici

[NHM]

Ko će to u inat da priča ekavicu? Svako će pričat kao i do sada što su pričali. Ekavica, ijekavica, kombinacija oba izgovora, gađanje padežima, pogrešna i ispravna upotreba riječi... Niko nije rekao da će morati da se priča na ovaj ili onaj način. Prema tome, nema problema.

Koliko god da je DPS grobar naših života, nisu oni tvorci ideje o jeziku. Nit su oni izmislili da se u izgovoru kod nas čuju novi glasovi, nit siu izmislili nove riječi.

Veliki brat se trudio da smanji broj riječi do mjere kad narod više ne umije da artikuliše svoje nezadovoljstvo, kad ne zna da kaže šta mu smeta.

Obogaćivanje rječnika ne može bit problem.

[Peko]

Stvarno, kaže li se prijevod ili prevod?

Kaze se prevod, a moguce da je dozvoljeno i prijevod.

[NSX]

Postoji rječnik crnogorskog jezika, dat je u ovoj temi link , Po njemu pravilno je:

Prevod (prijevod)

Prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed. prevodioče, gen. mn. prevodilaca


prevoz (prijevoz)

prevozni

prevoziti, prez. prevozim, gl.pril.sad. prevozeći, gl. im. prevoženje

prevoznički

prevoznik, vok. jed. prevozniče, nom. mn. prevoznici

po nekoj logici bi trebalo prijevoznik...

[Hari Krisna]

Kako je krenulo montenegristika ce se prije izucavati na fakultetima za slavistiku u inostranstvu, nego u Crnoj Gori.

Prvi doktor crnogorskog jezika dao otkaz na FF Adnan Čirgić, prvi doktor crnogorskog jezika i jedan od autora jedne od verzija crnogorskog pravopisa, dao je otkaz na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, gdje je radio kao saradnik u nastavi.
"Otkaz na radno mjesto na Filozofskom fakultetu u Nikšiću dao sam ne samo zbog diskriminacije mene kao doktora jezikoslovlja i slavističkih nauka, već i zbog diskriminacije naučnih saznanja iz oblasti montenegristike koja su prihvaćena svuda u slavističkom svijetu đe se taj jezik priznaje, osim na Odsijeku, odnosno Studijskom programu za crnogorski jezik i književnost u Nikšiću kojim šefuje prof.dr Rajka Glušica, nekadašnja zagovornica ekavizacije dijela leksike crnogorskog jezika", rekao je Čirgić za Radio Crne Gore i dodao da je "negacija crnogorskog jezika glavno obilježje toga Odsijeka".
"To se vidi po kadrovima koji rade tamo, po Nastavnom planu i programu.Vidi se najbolje iz činjenice da se crnogorski jezik predaje u istoj Sali u kojoj i srpski, iz istih udžbenika i u isto vrijeme. Crnogorski jezik ne predaje se iz udžbenika namijenjenih tome jeziku, niti priručnika, niti montenegricijskih djela", rekao je Čirgić i dodao da je i "Zakon višestruko prekršen, jer nikad nijesu raspisani konkursi za radna mjesta ljudi koji treba da predaju crnogorski jezik na tome Odsijeku".
"Ne želeći da radim u takvim uslovima, a budući gotovo odstranjen iz oblasti koje se tiču crnogorskoga jezika, odlučio sam da podnesem otkaz, jer svaki drugi angažman u toj instituciji i na tom Odsijeku, smatrao bih nemoralnim", rekao je Čirgić.

[NSX]

Kako da prevedem montenegricijski na srpski/hrvatski koji god? Cus drze se u istoj sali u isto vrijeme iz istih knjiga

[Osiris]

Ja lično ne bih volio da izbace padaže, pa nek se ovi seljoberi obrazuju malo pa neka pričaju ispravno. necemo zbog njih, da oni ne bi djelovali neobrazovano, izbacati padeže

[Zvek_Zivi]

Quote:
Svaki narod ima svoj jezik. Nema nemustih naroda. Stari Sloveni su, ne razumijevajuci jezik svojih susjeda, vecinu zapadnih susjeda nazvali nijemcima, tj. nijemim ljudima. Kasnije se to malo procistilo i to ime ostalo je samo jednome narodu - N(i)jemcima, kako ih zovu svi Sloveni. Naravno, mi smo od tada daleko odmakli i znamo da ne postoje nemusti, nijemi narodi. Tudjim jezikom govore samo narodi kojima je na ovaj ili onaj nacin taj tudji jezik nametnut. Kad me danas ubjedjuju da i Amerikanci i Australijanci govore engleskim, pa
zaboga zasto bismo i mi morali imati svoj jezik i zvati ga svojim imenom, ja bih vise volio da mi kazu (to bi bilo ubjedljivije) kako i Indijanci danas govore engleski. To bi bio bolji primjer da me ubijede kako ja svoj jezik ne trebam zvati svojim nacionalnim imenom.

[Zvek_Zivi]

Na osnovu člana 3 stav 1 Odluke o obrazovanju Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika ("Službeni list CG", br. 10/08 i 39/09), a u vezi sa članom 13 stav 1 Ustava Crne Gore, Ministarstvo prosvjete i nauke, na prijedlog Ekspertske komisije, broj 01–3833 od 8. jula 2009. godine, donosi

RJEŠENJE

O PRAVOPISU CRNOGORSKOGA JEZIKA

I RJEČNIKU CRNOGORSKOGA JEZIKA

(PRAVOPISNI RJEČNIK)

("Sl. list Crne Gore", br. 49/09 od 30.07.2009)

1. Donosi se Pravopis crnogorskoga jezika i Rječnik crnogorskoga jezika (pravopisni rječnik), koji su sastavni dio ovog rješenja.

2. Ovo rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 01-3842
U Podgorici, 9. jul 2009. godine

Ministar,
Prof. dr Sreten Škuletić, s.r.

[Rave92]

Ko želi da ućutka dijasporu?
IZ AUSTRALIJE I SA CETINJA STIŽU NOVA REAGOVANJA POVODOM OTKAZA ADNANA ČIRGIĆA
Podgorica - Predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije Mihailo Mandić reagovao je juče povodom teksta prof. dr Rajke Glušice, objavljenog nedavno u “Vijestima”, a povodom otkaza dr Adnana Čirgića dekanatu Filozofskog fakulteta, o kome je prošle sedmice obavijestio crnogorsku javnost, juče su reagovali Crnogorski kulturni forum i Crnogorski kulturni krug sa Cetinja.
Mandić je juče saopštio da je u posljednje vrijeme samo on, u “svojstvu predsjednika Crnogorske etničke zajednice Australije reagovao po pitanju dobijanja međunarodnog koda za crnogorski jezik”, te da ga je začudila konstatacija Glušice kako se ovim problemima “obavezno priključi i dijaspora jer njih tamo daleko sve to veoma zanima, pogotovu njihove predsjednike”.
“Ostaje nepoznanica da li je i doktorica za jezik, šefica Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, jedna od mnogih koji se šetaju crnogorskim institucijama sistema kojima je nezavisna Crna Gora samo deklarativno na srcu pa joj podrivaju temelje kako spolja tako i iznutra, ili je namjera da se zapuše usta dijaspori došla sa neke više adrese!? Kako objasniti izjavu doktorice koja zamjera dijaspori što se zanima za dešavanja u Crnoj Gori? Koji su to aršini ljubavi prema svojoj domovini koje nam propisuje doktorica? Čemu taj cinizam? Poruka doktorice je jasna - mi koji živimo daleko od Crne Gore nemamo pravo da reagujemo na očigledno neznanje ili sabotiranje onih koji su plaćeni da vode računa o ravnopravnosti crnogorskog jezika i njegovom međunarodnom kodu (priznanju). Da znaju ili ako znaju onda da ne sabotiraju – dijaspora im se ne bi ni obraćala. Ovako smo im ukazali na put koji vodi do toga čina. Umjesto da nam je zahvalna što smo odradili jedan dio posla umjesto njih i ukazali im na put koji vodi do tog koda, doktorica nas ponižava. Ostavlja utisak povrijeđenog ega, prepoznavši se kao dio jednog nefunkcionalnog sistema”, saopštio je Mandić.

U saopštenju CKF-a, koje je potpisao Borislav Cimeša, navodi se da se crnogorska kulturna udruženja “osjećaju dužnim da se oglase”, u vezi “s proćerivanjem s Odsjeka za crnogorski jezik prvoga doktora crnogorskog jezika i autora Pravopisa”.
“Ovaj događaj pokazuje da je Filozofski fakultet u Nikšiću ostao na istim anticrnogorskim pozicijama na kojima je bio od početka 90-ih godina. Ako se takva situacija mogla shvatiti u onim društveno-političkim okolnostima, neshvatljivo je da nezavisna država Crna Gora toleriše i tetoši kadrove koji su svoju afirmaciju stekli na negaciji temeljnih vrijednosti crnogorskoga nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Mislili smo da će Rajka Glušica, koja je eklatantan primjerak takvih kadrova, stupanjem na dužnost šefa Odsjeka za crnogorski jezik svojim djelovanjem, pokazati da se odrekla svojega ranijeg angažmana i ideologije iz koje je potekla. Naprotiv, metodom trojanskoga konja ona se uvukla u zvanično crnogorsko jezikoslovlje, te s pozicije šefa Odsjeka za crnogorski jezik progoni i odstranjuje svakoga ko joj se nađe na putu ostvarivanja njenih ambicija i interesa koje predstavljaju odavno započeti kulturocid. Sudbina dr Adnana Čirgića predstavlja poruku svim budućim montenegristima da ukoliko ne pristanu da rade za privatne interese Rajke Glušice – za njih neće biti mjesta u crnogorskim državnim institucijama. Dok se crnogorski jezik može slobodno izučavati na slavističkim katedrama izvan Crne Gore, Univerzitet Crne Gore nijemo ćuti pred prinuđenim otkazima montenegrista koji su na njemu zapošljeni. Takve postupke koji su zaslužili zavidno mjesto u istoriji beščašća, sankcionisaće vrijeme ako ne bude umjela da ga sankcioniše naša prosvjetna vlast”, navodi se u saopštenju CKF-a.
Istim povodom reagovao je i CKG, čije saopštenje je potpisao Sreten Zeković, a u kome se navodi da “prinuđeni otkaz dr Adnana Čirgića na Odsjeku za crnogorski jezik pokazuje” da se Filozofski fakultet “još rigoroznije obračunava s kadrovima koji se angažuju na afirmaciji ozvaničenoga crnogorskog jezika”.

Kako do međunarodnog koda

Mandić je podsjetio na izjavu akademika CANU Branislava Ostojića, nedavno objavljenu u “Vijestima”, i naveo kako je Ostojićev prijedlog da diplomate rješavaju pitanje međunarodnog koda dio razmišljanja koji je duboko ukorijenjen i u CANU, te koji će čitavu stvar otegnuti u nedogled.
“Mi smo objasnili način kojim se dolazi do međunarodnog koda, pri čemu treba ispoštovati proceduru i biti svjestan da tu nikakve veze i vezice nijesu potrebne. Ko stoji iza doktorice i ko ju je postavio na takvo mjesto šefice Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti snosi i odgovornost za ovakve njene istupe prema istinskim zagovornicima crnogorskog jezika poput dr Adnana Čirgića. Doktorici Glušici treba da bude jasno da činjenica da nas se ovdašnja vlast odrekla ne znači da smo se i mi odrekli Crne Gore. Ona je naša domovina ni manje ni više nego što je doktorice Glušice sa jednom razlikom – doktorica je dobro plaćena za ovakve njene istupe, a mi sve što činimo - činimo bez ikakvog interesa, u nadi da će nove generacije biti okrenute ponajprije svojoj jedinoj Crnoj Gori i da će se sa respektom odnositi prema svojoj dijaspori od koje će uvijek imati nešto da nauče”, zaključio je Mandić.

www.vijesti.me

[Hari Krisna]

[SIZE=4]REAGOVANJE NA SAOPŠTENJE RAJKE GLUŠICE[/SIZE]

Izjava šefice Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, prof. dr Rajke Glušice, obavezuje me da reagujem.
Po ko zna koji put Rajka Glušica pokušava da crnogorskoj javnosti skrene pažnju sa suštine problema. Istina je da sam ja na Filozofski fakultet primljen prošle godine i da sam imao punu saradničku platu i da sam imao jedan čas. Ali je istina da sam imao samo jedan čas zbog toga što više od toga nijesam mogao dobiti – i pored moje kompetentnosti, zbog toga što su ih Rajka Glušica i njoj podobni podijelili međusobno kao honorar. To javnost može provjeriti na osnovu biltena UCG, koji su svima dostupni i na osnovu platnih lista, koje su teže dostupne. Ordinarna je neistina da sam otkaz dao „posredstvom medija a ne u proceduri koja je primjerena jednoj akademskoj instituciji“, „i pored činjenice što je dobio sve časove koje je i tražio“ – kako pokušava dezinformisati prof. dr Rajka Glušica. Otkaz sam podnio dekanu Filozofskoga fakulteta u Nikšiću, putem faxa i pisma, a preko medija obratio sam se dan nakon toga rektoru UCG zbog stanja u instituciji u kojoj sam radio i obavijestio ga o otkazu. Ordinarna je neistina da sam dobio časove koje sam tražio jer sam od Rajke Glušice na sastanku Studijskoga programa, na koji nijesam pozvan njenom izričitom odlukom, obaviješten da mi je dodijeljena nastava dijalektologije i akcentologije crnogorskoga jezika i srpski jezik na Studijskome programu za engleski jezik u Nikšiću i Beranama, a ostatak norme trebalo je da dopunjavam kao asistent (saradnik) na Odsjeku za srpski jezik. Rajka Glušica smišljeno prećutkuje da su slobodni predmeti iz savremenoga crnogorskoga jezika (fonetika, fonologija, morfologija i tvorba riječi) i istorija crnogorskoga jezika dodijeljeni kao honorar ljudima koji nikad nijesu birani u nastavna zvanja za te predmete, a za istoriju crnogorskoga jezika sama je angažovala čovjeka koji nije u radnome odnosu na Univerzitetu Crne Gore i koji nema ostvarenih rezultata u toj oblasti. Takav postupak više je nego jasan: trebalo je mene odstraniti iz nastave savremenoga crnogorskoga jezika i istorije crnogorskoga jezika kao suštinskih predmeta, kako bi Rajka Glušica i njoj podobni ljudi mogli nesmetano da sprovode jezičku politiku protivnu onoj koju je država Crna Gora prihvatila kao zvaničnu – usvajanjem Pravopisa crnogorskoga jezika. U takvim okolnostima, smatrao bih nečasnim svoj dalji angažman, bez obzira na brzinu rješavanja mojega nastavnog zvanja, koje dr Glušica najavljuje, što je marginalno u poređenju s nezakonitim regulisanjem nastave i tretmanom crnogorskoga jezika na tome studijskom programu. Da je istinita izjava Rajke Glušice da: „različiti mišljenje i stavovi oko bilo kojih pitanja, pa i pitanja pravopisa nikada mi nijesu smetali jer smatram da se samo dijalogom i razmjenom mišljenja može doći do kvaliteta“ – ne bi onemogućila (nepozivanjem) učešće na skupu Njegoševi dani svojim neistomišljenicima, pogotovo što je taj skup iskorišćen za negativnu promociju prvoga službenoga pravopisa crnogorskoga jezika. Na učešće u toj raspravi nije bio pozvan autor ovih redova i ujedno autor radne verzije pravopisa. Da je Rajki Glušici stalo do razmjene mišljenja ne bi meni zabranila poziv na redovnu sjednicu studijskoga programa kojim šefuje, a čiji sam ja redovni član. Da joj je stalo do drugoga mišljenja ne bi kao prorektor umanjivala bodove profesorima jezika i književnosti koji su svoje radove objavljivali u jedinome međunarodnom časopisu za jezička i književna pitanja u Crnoj Gori – Lingua Montenegrina, čiji sam urednik. Na koncu, ne bi mi preko svojega supruga 2. juna ove godine zaprijetila da mi je život ugrožen kad sam u dnevnom listu „Vijesti“ i neđeljniku „Monitor“ ukazao ne nezakonite radnje koje se sprovode na studijskom programu kojim ona upravlja. Tada mi je priprijećeno ugrožavanjem životne sigurnosti ukoliko se opet budem oglašavao protiv nje, zbog čega je njen suprug bio saslušan u policiji. I možda na takvu pomoć misli Rajka Glušica kad govori kako mi je pomogla kao malo kojemu saradniku Filozofskoga fakulteta.
No kao što Rajki Glušici nije smetalo da prije nekolike godine favorizuje tzv. crnogorske ekavizme kojih se dosljedno u svojim tekstovima pridržavala i koje je u radovima afirmisala; kao što joj nije smetalo da kao učesnik jednoga skupa o ijekavici (1994) bude potpisnik zaključka: „Ijekavica kao književni standard srpskog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji jedini je stožer koji sabija u jednu cjelinu rasute etničke i jezičke djelove jedinstvenog srpskog jezika i ne pretpostavlja bilo kakvo lingvističko i kulturno-istorijsko utemeljenje separatnih književnih jezika po vjerskom ili teritorijalnom principu.“; kao što joj nije smetalo da se poslije svega toga opredijeli za ime crnogorskoga jezika ili čak napiše pozitivni referat o knjizi u kojoj se normativnom proglašavaju rečenice tipa „Ćera đecu po ulica.“ – nije joj moglo smetati ni sada da opet pokuša zamazati crnogorskoj javnosti oči skrećući priču sa suštine problema, čiji je ona glavni krivac. Za takvu drskost, gospođo Glušica, mora se imati malo svjetlija profesionalna prošlost. Ali i sadašnjost! Rizikujući da ovo pismo izazove Vaš ponovni bijes i prijetnje, srdačno Vas pozdravljam, zadovoljan što odlazim iz institicije u kojoj se Vaša samovolja uvažava i tretira kao zakon!

Podgorica, 17. IX 2009.
Dr sc. Adnan ČIRGIĆ

[Hari Krisna]

[SIZE=4]REAGOVANJE NA SAOPŠTENJE RAJKE GLUŠICE[/SIZE]

Izjava šefice Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, prof. dr Rajke Glušice, obavezuje me da reagujem.
Po ko zna koji put Rajka Glušica pokušava da crnogorskoj javnosti skrene pažnju sa suštine problema. Istina je da sam ja na Filozofski fakultet primljen prošle godine i da sam imao punu saradničku platu i da sam imao jedan čas. Ali je istina da sam imao samo jedan čas zbog toga što više od toga nijesam mogao dobiti – i pored moje kompetentnosti, zbog toga što su ih Rajka Glušica i njoj podobni podijelili međusobno kao honorar. To javnost može provjeriti na osnovu biltena UCG, koji su svima dostupni i na osnovu platnih lista, koje su teže dostupne. Ordinarna je neistina da sam otkaz dao „posredstvom medija a ne u proceduri koja je primjerena jednoj akademskoj instituciji“, „i pored činjenice što je dobio sve časove koje je i tražio“ – kako pokušava dezinformisati prof. dr Rajka Glušica. Otkaz sam podnio dekanu Filozofskoga fakulteta u Nikšiću, putem faxa i pisma, a preko medija obratio sam se dan nakon toga rektoru UCG zbog stanja u instituciji u kojoj sam radio i obavijestio ga o otkazu. Ordinarna je neistina da sam dobio časove koje sam tražio jer sam od Rajke Glušice na sastanku Studijskoga programa, na koji nijesam pozvan njenom izričitom odlukom, obaviješten da mi je dodijeljena nastava dijalektologije i akcentologije crnogorskoga jezika i srpski jezik na Studijskome programu za engleski jezik u Nikšiću i Beranama, a ostatak norme trebalo je da dopunjavam kao asistent (saradnik) na Odsjeku za srpski jezik. Rajka Glušica smišljeno prećutkuje da su slobodni predmeti iz savremenoga crnogorskoga jezika (fonetika, fonologija, morfologija i tvorba riječi) i istorija crnogorskoga jezika dodijeljeni kao honorar ljudima koji nikad nijesu birani u nastavna zvanja za te predmete, a za istoriju crnogorskoga jezika sama je angažovala čovjeka koji nije u radnome odnosu na Univerzitetu Crne Gore i koji nema ostvarenih rezultata u toj oblasti. Takav postupak više je nego jasan: trebalo je mene odstraniti iz nastave savremenoga crnogorskoga jezika i istorije crnogorskoga jezika kao suštinskih predmeta, kako bi Rajka Glušica i njoj podobni ljudi mogli nesmetano da sprovode jezičku politiku protivnu onoj koju je država Crna Gora prihvatila kao zvaničnu – usvajanjem Pravopisa crnogorskoga jezika. U takvim okolnostima, smatrao bih nečasnim svoj dalji angažman, bez obzira na brzinu rješavanja mojega nastavnog zvanja, koje dr Glušica najavljuje, što je marginalno u poređenju s nezakonitim regulisanjem nastave i tretmanom crnogorskoga jezika na tome studijskom programu. Da je istinita izjava Rajke Glušice da: „različiti mišljenje i stavovi oko bilo kojih pitanja, pa i pitanja pravopisa nikada mi nijesu smetali jer smatram da se samo dijalogom i razmjenom mišljenja može doći do kvaliteta“ – ne bi onemogućila (nepozivanjem) učešće na skupu Njegoševi dani svojim neistomišljenicima, pogotovo što je taj skup iskorišćen za negativnu promociju prvoga službenoga pravopisa crnogorskoga jezika. Na učešće u toj raspravi nije bio pozvan autor ovih redova i ujedno autor radne verzije pravopisa. Da je Rajki Glušici stalo do razmjene mišljenja ne bi meni zabranila poziv na redovnu sjednicu studijskoga programa kojim šefuje, a čiji sam ja redovni član. Da joj je stalo do drugoga mišljenja ne bi kao prorektor umanjivala bodove profesorima jezika i književnosti koji su svoje radove objavljivali u jedinome međunarodnom časopisu za jezička i književna pitanja u Crnoj Gori – Lingua Montenegrina, čiji sam urednik. Na koncu, ne bi mi preko svojega supruga 2. juna ove godine zaprijetila da mi je život ugrožen kad sam u dnevnom listu „Vijesti“ i neđeljniku „Monitor“ ukazao ne nezakonite radnje koje se sprovode na studijskom programu kojim ona upravlja. Tada mi je priprijećeno ugrožavanjem životne sigurnosti ukoliko se opet budem oglašavao protiv nje, zbog čega je njen suprug bio saslušan u policiji. I možda na takvu pomoć misli Rajka Glušica kad govori kako mi je pomogla kao malo kojemu saradniku Filozofskoga fakulteta.
No kao što Rajki Glušici nije smetalo da prije nekolike godine favorizuje tzv. crnogorske ekavizme kojih se dosljedno u svojim tekstovima pridržavala i koje je u radovima afirmisala; kao što joj nije smetalo da kao učesnik jednoga skupa o ijekavici (1994) bude potpisnik zaključka: „Ijekavica kao književni standard srpskog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji jedini je stožer koji sabija u jednu cjelinu rasute etničke i jezičke djelove jedinstvenog srpskog jezika i ne pretpostavlja bilo kakvo lingvističko i kulturno-istorijsko utemeljenje separatnih književnih jezika po vjerskom ili teritorijalnom principu.“; kao što joj nije smetalo da se poslije svega toga opredijeli za ime crnogorskoga jezika ili čak napiše pozitivni referat o knjizi u kojoj se normativnom proglašavaju rečenice tipa „Ćera đecu po ulica.“ – nije joj moglo smetati ni sada da opet pokuša zamazati crnogorskoj javnosti oči skrećući priču sa suštine problema, čiji je ona glavni krivac. Za takvu drskost, gospođo Glušica, mora se imati malo svjetlija profesionalna prošlost. Ali i sadašnjost! Rizikujući da ovo pismo izazove Vaš ponovni bijes i prijetnje, srdačno Vas pozdravljam, zadovoljan što odlazim iz institicije u kojoj se Vaša samovolja uvažava i tretira kao zakon!

Podgorica, 17. IX 2009.
Dr sc. Adnan ČIRGIĆ